The New Testament of our Lord and Saviour Jesus Christ

Mateo 1

1 Jesucristo arja' riy rumam ja ojer rey David, chka' riy rumam Abraham. Jawra je xtentz'ibaj ra jawa' quebi' rti't remma' ja' Jesucristo. 2 Abraham, ttixel rxin Isaac. Isaac, ttixel rxin Jacob. Jacob, ttixel rxin Judá e rexbil je' rch'alal. 3 Judá, ttixel cxin e c-e' ach-i' jquebi' Fares ruq'uin Zara, y jquete' Tamar rubi'. Fares, ttixel rxin Esrom. Esrom, ttixel rxin Aram. 4 Aram, ttixel rxin Aminadab. Aminadab, ttixel rxin Naasón. Naasón, ttixel rxin Salmón. 5 Salmón, ttixel rxin Booz, jrute' ja' Booz, Rahab rubi'. Booz, ttixel rxin Obed, jrute' Obed, Rut rubi'. Obed, ttixel rxin Isaí. 6 Isaí, ttixel rxin ja ojer rey David. David, ttixel rxin Salomón, jrute' Salomón jara' ixak jrexkayil Urías nabey. 7 Salomón, ttixel rxin Roboam. Roboam, ttixel rxin Abías. Abías, ttixel rxin Asa. 8 Asa, ttixel rxin Josafat. Josafat, ttixel rxin Joram. Joram, ttixel rxin Uzías. 9 Uzías, ttixel rxin Jotam. Jotam, ttixel rxin Acaz. Acaz, ttixel rxin Ezequías. 10 Ezequías, ttixel rxin Manasés. Manasés, ttixel rxin Amón. Amón, ttixel rxin Josías. 11 Josías, ttixel rxin Jeconías e rexbil je' rch'alal, y wawe' ra tak xe'oca preso aj Israel y xec'mar ela chpam nación Babilonia. 12 Jeconías, ttixel rxin Salatiel. Salatiel, ttixel rxin Zorobabel. 13 Zorobabel, ttixel rxin Abiud. Abiud, ttixel rxin Eliaquim. Eliaquim, ttixel rxin Azor. 14 Azor, ttixel rxin Sadoc. Sadoc, ttixel rxin Aquim. Aquim, ttixel rxin Eliud. 15 Eliud, ttixel rxin Eleazar. Eleazar, ttixel rxin Matán. Matán, ttixel rxin Jacob. 16 Jacob, ttixel rxin José. José, jara' rechjil María, jara' María jrute' Jesús je Cristo nbixa tzra. 17 J-ewra quebi' rti't remma' Jesucristo, tak namaj ta quelxic ruq'uin Abraham y narec'sa' ruq'uin David ec'ola e catorce che conjelal. Tak namaj pchic quelxic ruq'uin David y narec'sa' chpam tiemp tak xec'mar ela aj Israel chpam nación Babilonia e catorce quebnon chka'. Y tak namaj pchic quelxic chpam jara' tiemp y narec'sa' ruq'uin Cristo e catorce chka'. 18 Cawra rbanic tak xalexa Jesucristo. María jrute', arja' c'utun chic rmal José chnec'le'a ruq'uin. Per tak q'uemjana tquec'om qui' chek q'uenjlal xutkixa che m-utz tchic María, xnec'je'a jun ral. Per Espíritu Santo xesmaja rmal c'ara' tak cara' xuban. 19 José jc'utyuna rxin che noca rexkayil, arja' jun acha rc'an rbeyal rxin Dios, rmal c'ara' xpoknaj xuya' ruq'uix María. Rmal c'ara' tak xuch'ob pnejkal nutur cana c'ulbic. 20 Per kas cara' remjon rch'obic tak chek q'uenjlal xwankera jun ángel rxin Kajaw Dios pe rwaram y cawra xbij tzra: —José ja at riy rumam ja ojer rey David, mtaxibej ta awi', tec'ma' María com ac'al jc'ola pe gracia Espíritu Santo xesmajina rxin. 21 María nec'je' na jun ch'it ral ala' y jrubi' je xtaya' jara' Jesús. Com jbi'aj Jesús nbij tzij Dios To'onel, cara' c'a rubi' xtabij com arja' net-owa retnamet chpam quil quemac, cara' xbij ángel tzra José. 22 Njelal jawra xbantaja mchek tcara' xbantaja, tzra' xbantaj wa' cumplir je rbin cana Kajaw Dios jtz'ibtanak cana rmal profeta jcawra nbij: 23 —Bien tewc'axaj jawrara, c'ola jun k'poj xtan neywaj na y rmal ra' nec'je'a jun ral ala'. Jara' ala' Emanuel nbix na tzra. Cara' tz'ibtanak cana. Emanuel nbij tzij Dios c'ola kuq'uin. 24 Tak xc'astaja José cara' xuban ajni' xbixa tzra rmal ángel rxin Kajaw Dios, xec'le'a ruq'uin María. 25 Per chpam njelal tiemp tak q'uemjana talexa ral María jnabey ac'al nmajo'n nak ta xqueban. José tak xuya' rubi' ac'al, Jesús rubi' xuya'.

Mateo 2

1 Jesús, chpam tnamet Belén xalex wa' jc'ola precwent Judea. Jara' tiemp Herodes ocnak rey. C'jara' ec'ola e c-e' oxi' ach-i' epenak chpam nación jc'ola pnoriente, arj-e' xerkaja chpam tnamet Jerusalén. J-era' ach-i' nmak tak cna'oj. Arj-e' xquemaj rc'axic chca wnak cawrara: 2 —¿Abar c'o wa' ac'al je c'ja' xalexa jRey ewxin ixix ja ix aj Israel? Com ajoj c'ola jun ch'umil katz'ton ta pnoriente je nk'alsana rxin y camic okpenak che nekrey-a' ruk'ij, cara' xecbij. 3 Rey Herodes tak xc'axaj chc'ola jun chic rey xalexa congan junwa' xuna' y conjelal jec'ola pJerusalén junwa' xecc'axaj chka'. 4 Ja' Herodes xerumol conjelal cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana ojer rmal Moisés y cawra xc'axaj chca ra: —¿Abar tzra' nalex wa' Cristo? cara' xc'axaj chca. 5 —Chpam tnamet Belén nalex wa' jc'ola precwent Judea, cara' xecbij tzra. —Cara' nekbij chawa com cara' tz'ibtanak cana rmal profeta jcawra nbij: 6 —Je tnamet Belén jc'ola precwent Judá, ajni'la nim ruk'ij ntz'e'ta cmal ja e k'toy tak tzij rxin Judá. Cara' nba'na tzra com tzra' nwanker wa' jun k'toy tzij, arja' nc'ana cxin netnamet Israel, cara' xbij Dios. Cara' tz'ibtanak cana rmal profeta. Cara' xecbij tzra. 7 C'jara' ja' Herodes pnalak' xutak quesic'sic ach-i' je nmak tak cna'oj. Tak xe'ekaja ruq'uin kas congan xuc'ot quechi', xc'axaj chca nak k'ij kas xwankera ch'umil. 8 C'jara' xerutak ela pBelén y cawra xbij ela chca: —Jix pBelén kas bien ecanoj ac'al abar tzra' kas xtewil wa'. Tak xtewla' tetka' ta rbixic wq'uin ch-utz c'ara' quenba anen chka' che cney-a' ruk'ij, cara' xbij ela chca. 9 Tak xc'axtaja cmal je xbixa chca rmal rey c'jara' xeba. Per jch'umil jquetz'ton ta pnoriente jara' xec'mow ela quebey. Jch'umil tak xekaja nmer pe rwá' abar c'ol wa' ac'al majo'n chic xbin ta. 10 Arj-e' tak xquetz'et ch'umil che xpe'a congan xequicota. 11 C'jara' xe'oca chpam jay y xquetz'et ac'al rexbil María jrute'. Xexque'a chwech ac'al, xquemaj rya'ic ruk'ij. C'jara' xquelsaj ta jquec'mon ela je' achnak nmak rejlal y xecsipaj tzra. Ja xecsipaj jara' oro y je' achnak jcongan qui' rexla' ajni' incienso ruq'uin mirra. 12 C'jara' xeba chic chpam quetnamet per xbixa chca pnachic' chmajo'n chic nquemloj ta ruq'uin Herodes, rmal c'ara' jun chwa' bey xquec'om ela. 13 Tak ebnak chic j-e' ach-i' c'ola jun ángel rxin Kajaw Dios xwankera chwech José pnachic' y cawra xbij tzra: —Catyictaja, tec'ma' ela ac'al rexbil rute' y quixnanmaj ela, jax chpam nación Egipto y tzra' nquixec'je' wa'. C'a anen na quenbina chewa tak xtquixemloj pchic. Cara' quenbij chewa com Herodes xyamer numaj rconxic ac'al che ncamsaj, cara' xbij tzra. 14 C'jara' xc'astaja José y xyictaja, xuc'om ela ch'tac'al rexbil rute', xeba pnEgipto chak'a'. 15 Tzra' c'a xec'je' wa' junlic, c'jara' xemloj ta tak xcoma Herodes. Ja xqueban mchek ta xqueban, tzra' xbantaj wa' cumplir je rbin cana Kajaw Dios jtz'ibtanak cana rmal profeta jcawrara: —Chpam Egipto xentak wa' rsic'sic wlec'wal. Cara' nbij. 16 Ja' Herodes tak xutz'et chmajo'n ruk'ij xya' ta cmal ach-i' je nmak tak cna'oj congan xuk'ut ri' ranm rmal ryiwal. Xuya' ela jun orden che nquecomsasa ac'ala' ch'tak al-i' jec'ola pBelén, chka' chpam je' lwar jc'ola chenkaj Belén. Conjelal jquemjon jujun caca' cjuna' nquecomsasa. Com ja' Herodes bin tzra cmal ach-i' je nmak cna'oj nak tiemp kas xwanker ta ch'umil jara' tiemp xoca rbase ajru' tak cjuna' je nquecomsasa. 17 Cara' xba'na, xecomsasa, tzra' c'a xba'n wa' cumplir jbitanak cana rmal profeta Jeremías jcawra nbij: 18 —C'ola jun kul nc'axaxa chpam tnamet Ramá, ajni'la jun nimlaj bis y jun nimlaj ok'ej nuban je nc'axaxa. Jara' kul rxin Raquel nquerok'ej ch'tak ral. Congan ok'ej nuban, nmajo'n xbochtaj ta rmal che xecoma ch'tak ral. 19 Tak xcoma Herodes c'ola jun ángel rxin Kajaw Dios xwankera chwech José pnachic' pnEgipto y cawra xbij tzra: 20 —Catyictaja, tec'ma' ela ch'tac'al rexbil rute', jax quixemloja chpam nación Israel com ecomnak chic wnak je ncajo' neccomsaj jac'al. Cara' xbij tzra. 21 C'jara' xc'astaja y xyictaja, xuc'om ela ac'al rexbil rute', xeba, xemloja chpam nación Israel. 22 Per José xekaja rbixic ruq'uin che k'atbaltzij rxin departamento Judea c'o chic pruk'a' Arquelao rlec'wal Herodes. Ja' Arquelao xec'je'a prec'xiwach redta'. Tak José xc'axaj jara' xxibej ri' rmal, majo'n xba ta tzra'. Per xk'alsas chic chwech pnachic' rmal c'ara' xba pdepartamento Galilea. 23 Tak xe'ekaja pGalilea chpam tnamet Nazaret xec'je' wa'. Cara' xqueban rmal che tzra' xbantaj wa' cumplir je cbin cana profeta tzrij Cristo jcawrara: —Aj Nazaret nbix na tzra. Cara' cbin cana.

Mateo 3

1 Xerla' tiemp che Juan Bautista xpeta, ntajina nuya' rbixic rtzojbal Dios chpam jun tenlic lwar jc'ola precwent Judea. 2 Cawra nbij chca wnak: —Tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal com xyamer npeta jgobierno rxin chcaj, cara' nbij chca. 3 Juan arja' bitanak cana ojer che npe na, cawra bitanak cana tzrij rmal profeta Isaías: —C'ola jun kul nc'axax na chpam tenlic lwar, cawra nbij ra: —Tchumsaj rubey Kajaw Dios, jic tey-a', cara' tz'ibtanak cana tzrij Juan. 4 Ja' Juan resmal camello ocnak retziak jrecsan y c'ola jun tz'um rximben xe' rpam. Jocnak rway jara' je' sac' ruq'uin ri'al che' je ncanoj ptak k'ayis. 5 Y nec'ol wa' wnak nque'ekaja ruq'uin ajni' chca aj Jerusalén ajni' jec'ola chpam jle' chic lwar jc'ola precwent Judea, chka' conjelal jec'ola chenkaj binel ya' Jordán. 6 Tak xe'ekaja ruq'uin Juan xeba'na bautizar chpam binel ya' Jordán y tzra' xquechol wa' quil quemac. 7 E q'uiy chca aj fariseo e quexbil aj saduceo arj-e' xe'ekaja ruq'uin Juan che nqueba'na bautizar per Juan tak xerutz'et arja' cawra xbij chca: —Ixix congan itzel tak na'oj ewc'an, ixix ix ajni' ix itzel tak cmetz. ¿Nak nbina chewa che nquixnanmaja chwech nimlaj juicio je ntajin ta? 8 Per kas mer rubey neban, xtwachin ta utzil rxin Dios ptak ewanm, njawara' yatanak chewij chneban we ktzitzij che ec'xon chic ena'oj. 9 Y mex cawra tech'ob kaja ptak ewanm: —Ajoj ok riy rumam Abraham rmal c'ara' ok retnamet Dios, mex cara' tech'ob. Cara' quenbij chewa com Dios majo'n pen ta tzra nquerwankersaj jle' riy rumam Abraham tzra jle' abaj la. 10 Chka' camic ra chenkaj c'o chwa' juicio rxin Dios ajni' rbanic jun icaj chumin chic che ncho'ya jle' che' tzra. Je' che' jmajo'n wen ta rwech nuya' jara' ncho'ya njelal y nporoxa pk'ak'. 11 Anen ya' quencsaj che quixnbanbej bautizar y tak nquixba'na bautizar jara' rital che ech'bon chic che neq'uex ena'oj y neya' cana rtzilal. Per c'o chna jun penak xjara' jlal q'uemjana tumaj rij rsamaj, arja' más chna nim poder c'ola pruk'a' que chenwech anen. Anen me tyataja chwij xtenki'l oc ta ruq'uin nexte che rc'axic nara' rexjab. Arja' nquixruban bautizar per Espíritu Santo ruq'uin k'ak' nquixrbanbej bautizar. 12 Arja' rchumin chic ri' che nyonaj jwen y jmajo'n wen ta ajni' nuban jun acha nuq'uiek rwech trigo tzra pala, nyonaj trigo chpam je rtz'ilol. C'jara' nuc'ol trigo chpam rc'olibal per je rtz'ilol npuroj pk'ak' per jara' k'ak' majo'n nchuptaj ta. Cara' xbij Juan chca. 13 Jesús arja' xel ta pGalilea, xba ruq'uin Juan chuchi' binel ya' Jordán. Jrech'bon ela nba che neba'na bautizar rmal Juan. 14 Per tak xekaja, ja' Juan majo'n nrajo' ta nuban bautizar, cawra xbij tzra: —Per kas rbeyal, anen cnabna' bautizar, per atet tak wan nawajo' catnuban bautizar, cara' xbij Juan. 15 Y cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Camic quenaban wa' bautizar com nc'atzina che nkaban njelal rbeyal je njo'xa chka rmal Dios che nkaban, cara' xbixa tzra Juan. C'jara' Juan xuban bautismo. 16 Ja' Jesús chek xbantaja bautizar xel ta pya' y chek q'uenjlal xjaktaja caj. C'jara' xutz'et Espíritu Santo rxin Dios ajni' jun paloma xkaj ta ruq'uin. 17 Y c'ola jun kul xc'axaxa penak chcaj y cawra xbij: —Ja c'a wa' quilaj Wlec'wal, congan quenquicota tzrij, cara' xbij rukul Dios.

Mateo 4

1 C'jara' ja' Jesús xec'mar ela rmal Espíritu Santo, xba chpam tenlic lwar che nba'na tentar rmal diablo. 2 Cawnak k'ij cawnak ak'a' majo'n xwa' ta. Tak xetz'kata cawnak k'ij cawnak ak'a' xmajtaja rmal k'ak'nic rpam. 3 Ja itzel wnak xba ruq'uin Jesús chnerebna' tentar y cawra xbij tzra: —We ktzitzij at Rlec'wal Dios tbij c'a tzra nic'aj abaj jawra che noca way, cara' xbij tzra. 4 Jesús cawra xbij tzra: —Cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Je' wnak mruyon ta way nc'atzina chca tzra cc'aslemal per njelal rtzojbal Dios jara' nc'atzina chca chka', cara' xbij Jesús. 5 C'jara' ja' diablo xuc'om el chic Jesús, xba chpam santlaj tnamet Jerusalén. Tak xe'ekaja xjotba' pe rwá' nimlaj templo rxin Dios 6 y cawra xbij tzra: —We ktzitzij che at Rlec'wal Dios tec'ka' ela awi' wawe' com chpam rtzojbal Dios cawra tz'ibtanak cana chawij: —Ja' Dios nquerutak ta ángel che ncatquechjalbej, j-e' nquetz'mowa awxin ch-utz c'ara' majo'n nasoc ta awkan chwech abaj, cara' tz'ibtanak cana, cara' nbij ja' diablo. 7 Ja' Jesús cawra xbij chic tzra: —Cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Mtaban ta probar Awajaw Dios, cara' xbij. 8 Jxuban chic diablo, xuc'om el chic Jesús y xeba pe rwá' jun nimlaj jyu'. Tak xe'ekaja xumaj rc'utic chwech je' gobierno rxin njelal tnamet jc'ola chwech ruch'lew y njelal mibil jc'ola chwech, 9 y cawra xbij chic tzra: —We xtcatexque'a chenwech y naya' nuk'ij, anen quenjach pnak'a' je' gobierno rxin njelal tnamet jnemjon rc'utic chawech, cara' xbij tzra. 10 Jesús cawra xbij tzra: —Jat Satanás, catel ela chenwech, com cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Xruyon Dios Awajaw ncatexque'a chwech, xruyon arja' naya' ruk'ij, cara' xbij tzra. 11 C'jara' xba ja' diablo xuya' cana Jesús, y chek q'uenjlal xepeta nic'aj ángel xecret-o' Jesús. 12 Tak xekaja rbixic ruq'uin Jesús che Juan Bautista xecsasa pcars c'jara' xuya' cana lwar abar c'o wa' y xba pGalilea. 13 Tak xekaja pNazaret majo'n xec'je' ta tzra', xba pCapernaum y tzra' xec'je' wa'. Capernaum chiya' c'o wa', tzra' c'o wa' abar c'o wa' c-e' lwar, jun Zabulón rubi' y jun chic Neftalí rubi'. 14 Cara' xbantaja ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana ojer rmal profeta Isaías tzrij c-e' lwar jcawrara: 15 —C'ola nbantaj na chpam c-e' lwar Zabulón ruq'uin Neftalí, jara' lwar tzra' c'o wa' abar c'o wa' mar, pjupraj binel ya' Jordán c'o wa', precwent Galilea c'o wa' jabar ec'o wa' je' wnak jme aj Israel ta. 16 Je' wnak jec'ola chpam jara' lwar xe pk'ejku'm ec'o wa' nabey mul per nquetz'et na jun nimlaj luz, ec'ola chpam jun bey xe cmic rec'mon ta nabey mul per camic nsakersas na quebey chquewech rmal luz. Cara' bitanak cana. 17 Jesús jara' k'ij xumaj ela rbixic rtzojbal Dios chca wnak y cawra nbij chca: —Jgobierno rxin chcaj xyamer nerkaja rmal c'ara' tak quenbij chewa, tec'xa' ena'oj, tey-a' cana rtzilal, cara' nbij chca. 18 Ja' Jesús kas remjon binem chuchi' ya' rbin-an Galilea tak ec'ola e c-e' ach-i' xeruwil e alxic, jun Simón rubi', chka' Pedro nbixa tzra, y jun chic Andrés rubi'. Arj-e' com e chpoy ch'u' kas quemjon rq'uiekxic quec'am pya' tak xe'iltaja rmal Jesús. 19 Y cawra xbixa chca: —Jo' quixetre' ta chwij, anen quenya' jun samaj chewa per me chpoj ch'u' xta neban, wnak chic nque'echap, cara' xbixa chca. 20 Arj-e' xecch'akla' cana quec'am y xetre' ela tzrij Jesús. 21 Kas quemjon binem ja' Jesús ec'ol chic e c-e' ach-i' xeruwil, chka' e alxic, jun rbin-an Jacobo y jun chic Juan rubi', e rlec'wal Zebedeo, ec'ola chpam jun lanch quexbil quedta', quemjon rchumsic quec'am. Xesiq'uis pona rmal Jesús. 22 Arj-e' alnak xe'el ta chpam lanch, xec'je' cana quedta' chpam y xetre' ela tzrij Jesús. 23 Jesús arja' xba nat nkaj chpam departamento Galilea, nquertijoj wnak ptak jay rxin molbal ri'il jabar nquemol wa' qui' che rc'axic rtzojbal Dios, nuya' rbixic chca utzlaj tzij tzrij gobierno je rxin chcaj y chka' ec'ola yuw-i' nquerchumsaj chka bechnak opech nti'ona chca. 24 Y xba rbixic chpam njelal lwar jc'ola precwent Siria. Xec'mar ela conjelal yuw-i' ruq'uin. Chka bechnak opech yubil cc'an, chka bechnak opech nti'ona chca, wc'ola itzel tak espíritu e'ocnak pcanm, wc'ola rex cmic cc'an, we sic, xec'mar ela conjelal ruq'uin y nquerchumsaj. 25 Y congan e q'uiy wnak xetre' ela tzrij ajni' chca jec'ola chpam departamento Galilea, jec'ola chpam lwar rbin-an Decápolis y chca aj Jerusalén y jec'ola chpam jle' chic tnamet jc'ola precwent Judea, chka' jec'ola pjupraj binel ya' Jordán.

Mateo 5

1 Ja' Jesús tak xutz'et che congan e q'uiy wnak arja' xba, xojte'a chwech jun jyu', xuwil jun lwar y tzra' xetz'be' wa'. Je' rdiscípulo xe'ekaja ruq'uin. 2 Xumaj c'a ctojxic y cawra xbij chca: 3 —Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak jcutkin che nc'atzin wa' Espíritu rxin Dios chca ch-utz c'ara' ja' nwankersana rmibil Dios ptak canm com cxin c'ara' jgobierno rxin chcaj. 4 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak je nque'ok'a y nquebisona com nyukbax na quec'u'x. 5 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak tak nquewil je' achnak chpam cc'aslemal tak arj-e' ne pruk'a' Dios nquejach wa' com chca nyataj wa' jun herencia. Ja herencia je nyataja chca jara' rwech ruch'lew. 6 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak jcongan necyarij nquetzuk canm che rbanic rbeyal je nrajo' Dios com je rbeyal jnecyarij jara' xtnoj na ptak canm. 7 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak jnecpoknaj quewech wnak com arj-e' npoknax na quewech chka'. 8 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak jch'ajch'oj rwech canm com arj-e' nquetz'et na rwech Dios. 9 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak je nquechumina je' wnak che qui'il nquec'je'a chbil tak qui' com tzra' nque'otkix wa' che e rlec'wal Dios. 10 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak je nba'na lowlo' chca rmal je nqueban rbeyal rxin Dios com cxin c'ara' jgobierno rxin chcaj. 11 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa tak nquixtz'u'ja y nquixyo'k'a y tak nba'na njelal rwech lowlo' chewa y tak nbixa njelal rwech rtzilal chewa jme ktzij ta y xe nmal anen tak cara' nba'na chewa. 12 Tak cara' nqueban chewa quixquicot c'a, per ncongan quixquicota, com jara' c'ola jun nimlaj rtojbalil nyataj na chewa chcaj. Quixquicota com cara' xba'na chca ojer tak profeta, congan lowlo' xba'na chca. 13 Ixix ix atz'am rxin jawra rwech ruch'lew, kas wen retzyil cc'aslemal wnak neban. Per atz'am we xk'axa, jara' majo'n chic retzyil y ¿nak nchomrsbex chic rxin? We xk'axa, jara' majo'n chic rc'atzil, xe nch'akix ela y npa'k' cana chakan cmal wnak. 14 Ixix ix luz wawe' chwech ruch'lew che nesakersaj quebey wnak. Ajni' tzra jun tnamet pe rwá' jun jyu' c'o wa', mesquier necwina niwaj ri'. 15 Ajni' nqueban wnak majo'n nquetzaj ta jun candil y xtecjupba' ta jun cjon tzrij. Per je nqueban, nquetzaj jcandil y chcaj nectzakba' wa' ch-utz c'ara' je' wnak jec'ola pjay psak nquec'je' wa' che conjelal. 16 Cara' tc'a nuban jluz jc'ola ptak ewanm ixix chka', xtsakersaj ta quebey wnak chquewech ch-utz c'ara' je' wnak tak xtquetz'et utzil jneban chca, arj-e' xtqueya' ta ruk'ij Ttixel ewxin jc'ola chcaj. 17 Mexte tech'ob chwij che anen enpenak che quenreyjo' kaja ley jtz'ibtanak cana rmal Moisés ruq'uin tijonem jtz'ibtanak cana cmal profeta. Per mcara' ta, me enpenak ta che quenreyjo', anen enpenak che quenrebna' cumplir. 18 Cara' quenbij chewa com jara' ley ne nbantaj wa' cumplir njelal, per nexte jtz'it tzra mquita xtbantaja cumplir. Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, majo'n pen ta nq'uis wa' caj ruq'uin rwech ruch'lew que chwech jun ch'it punto rxin ley mquita xtbantaja cumplir. 19 Je' wnak chka bechnak wnak opech wc'ola jun mandamiento rxin ley, we nqueban tzra com ajni' majo'n y necbij tzra chjawra mandamiento majo'n kas ta nc'atzina nnimaxa, y wcara' nquec'ut chquewech wnak, arj-e' chka' majo'n nmak ta quek'ij chpam gobierno je rxin chcaj. Per je' wnak necnimaj mandamiento y ncara' nquec'ut chquewech wnak chka', arj-e' nmak quek'ij chpam gobierno je rxin chcaj. 20 Anen quenbij chewa, je rbeyal rxin Dios jneban we xjunam ajni' rbeyal je nqueban maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, we xjunam ajni' rbeyal nqueban aj fariseo, jara' majo'n nquixoc ta chpam gobierno je rxin chcaj, ne nc'atzin wa' che ixix neban más rbeyal rxin Dios que chwech je nqueban j-e'. 21 Ixix ewc'axan jbitanak cana ojer chca wnak jcawrara: —Mteban ta cmic, wc'ola jun xtuban cmic jara' nk'a't na tzij tzrij. Cara' bitanak cana. 22 Per anen quenbij chewa, wc'ola jun nuban ryiwal tzra jun rch'alal jara' nk'a't na tzij tzrij. Wc'ola jun nbij tzra rch'alal: —Tak at necnic, wcara' nbij tzra, jara' nec'mar ela chquewech nmak tak k'atbaltzij che nk'e'ta tzij tzrij. Wc'ola jun nbij tzra rch'alal: —Xat itzel wnak, majo'n Dios awq'uin, wcara' nbij tzra, jara' nec'je' cana chpam jun nimlaj lowlo' je chpam k'ak'. 23 Rmal c'ara' quenbij chewa, tak c'ola ofrenda nec'om pa, wech'bon neya' chwech altar y netzujuj chwech Dios, per xerkaja pnewá' che ebnon lowlo' tzra jun ewch'alal, 24 jneban camic, mtetzujuj tna e'ofrenda, tey-a' cana abar tzra' c'o wa' altar, jax echumij ewi' nabey mul ruq'uin ewch'alal. Tak xtquixchumtaja ruq'uin quixemloj ta, c'jara' c'a utz chic netzujuj e'ofrenda. 25 Wc'ola jun nyowa part chewij, per jneban camic tak emjon binem che nquixba pk'atbaltzij tchumsla' ewi' ruq'uin. We mcara' ta neban, je nyowa part chewij arja' nquixrujach pruk'a' juez y ja' juez nquixrujach pruk'a' policía y nquixrucsaj pcars. 26 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, nmajo'n nquixel ta pcars, c'jara' nquixel ta tak netoj cana njelal ec'as, per next jun centavo mquita xtetoj cana. 27 Chka' ewc'axan jbitanak cana ojer jcawrara: —Mtquixoc ta cuq'uin ixki' jme ewexkilal ta, ruq'uin je ixki' mtque'oc ta cuq'uin ach-i' jme e quechjilal ta. Cara' bitanak cana. 28 Per anen quenbij chewa, wc'ola jun xutz'et jun ixak y xyarij kaja pranm jara' junam ruq'uin che xoca ruq'uin ixak je xyarij kaja pranm. 29 We ek'awech jc'ola pnewejquenk'a' xe nquixerchajtij y nquixerkasaj chpam il mac, jneban camic tewsaj ela y tch'akij ela. Cara' quenbij chewa com más na utz netz'ila' jun ek'awech que chwech njelal ecuerpo nba pk'ak'. 30 We ek'a' jc'ola pnewejquenk'a' xe rmal tak nquixkaja chpam il mac, jneban camic tch'upuj ela y tch'akij ela chka' com más na utz netz'ila' jun ek'a' que chwech njelal ecuerpo nba pk'ak'. 31 Cawra bitanak cana ojer chka': —Wc'ola jun junlic xujach cana rexkayil nc'atzina nuban cana jun wuj y ntz'ibaj cana chpam che junlic nujach cana, y tak xec'choja wuj nujach cana tzra ixak. Cara' bitanak cana. 32 Per anen quenbij chewa, jun acha chka bechnak acha opech, wnujach cana junlic rexkayil y ja' rexkayil majo'n majcunnak ta ruq'uin jun chic acha jara' xnumin rexkayil chnuban adulterio. Y wc'ola jun acha nuc'om jun ixak xe jchon cana jara' acha adulterio nuban chka'. 33 Jun chic jewc'axan jbitanak cana chca wnak ojer jcawrara: —Mexte me ktzij ta teban tak neban jurar, per achnak netzujuj tzra Kajaw Dios y jneban jurar tzra tebna' c'a cumplir. 34 Per anen quenbij chewa, nexte wjic teban ta jurar. Mteban ta jurar prubi' caj com jcaj jara' ocnak rtz'ulibal Dios jnimlaj Rey. 35 Mteban ta jurar prubi' ruch'lew chka' com ruch'lew jara' ocnak rpalibal rkan Dios. Mteban ta jurar prubi' tnamet Jerusalén chka' com Jerusalén jara' ocnak retnamet Dios jnimlaj Rey. 36 Nexte tecsaj ewá' chka' che nebanbej jurar com ixix mtquixecwina neq'uex rcolor jun ch'it resmal ewá' xteban ta sak tzra o k'ak. 37 Tak c'ola jun achnak nebij, wxebij j-e, j-e c'ara', wxebij mne', mne' c'ara'. Wc'ola jle' chic tzij je mja' ta j-e, owe mne', jara' xe rxin diablo. 38 Jun chic jewc'axan jbitanak cana ojer: —Wc'ola jun xatz'ila' jun rk'arwech cara' nba'na chawa atet chka', ncara' rec'xel nba'na chawa, ntz'iloxa jun ak'awech. Wc'ola jun xawsaj jun réy cara' nba'na chawa atet chka', nba'na rec'xel chawa, newsas na jun awéy. Cara' bitanak cana. 39 Per anen quenbij chewa, mteya' ta rec'xel chca je nquebnowa lowlo' chewa. Jneban camic, wc'ola jun xuya' jun k'a' chaplaj tey-a' c'as tzra chnuya' jun chic pjupraj aplaj. 40 Wc'ola jun xixruc'om ela pk'atbaltzij y nrajo' numaj ecmis, jneban jara' tey-a' tzra y tey-a' echump tzra chka'. 41 Wc'ola jun xixruban mandar che nquixoca xuxe' jun ejka'n y nquixetre' ela tzrij y nbij chewa q'ue pjun kilómetro ney-a' wa', per jneban ixix jara' q'ue pe c-e' kilómetro ney-a' wa'. 42 Wc'ola jun xc'utuj jun achnak chawa tey-a' tzra, y wc'ola jun nrajo' nukaj pak chawa tey-a' tzra chka'. 43 Jun chic jewc'axan jbitanak cana ojer: —Que'ewaj-o' eprójimo y itzel que'etz'ta' je nquetzelana ewxin. Cara' bitanak cana. 44 Per anen quenbij chewa, que'ewaj-o' je nquetzelana ewxin. Wec'ola nquebina itzel tak tzij chewa per ixix xruyon utzlaj tak tzij nebij chca, y wec'ola xitzel nquixquetz'et per ixix xutzil tebna' chca, y tak ec'ola nquetz'juwa ewxin y pkan je' tzij necbij chewa per ixix tebna' orar pquecwent. 45 Cara' ta neban ch-utz c'ara' ne ix k'alaj wa' che ix rlec'wal Dios Ttixel jc'ola chcaj, ajni' nuban ja' nelsaj ta k'ij pquewá' wnak chka bechnak wnak opech, che e itzel tak wnak o we e utzlaj tak wnak, y chka' nkasaj jab pquewá' conjelal je nquebnowa rbeyal rxin Dios y chka' jmajo'n nqueban ta rbeyal. 46 Cara' quenbij chewa com wex queyon j-era' lok' nque'ena' jlok' ixquen-on ixix ¿lc'ola rtojbalil nyataja chewa nech'ob ixix tak cara' neban? Tak wex cara' neban ix junam ra cuq'uin e mloy tak impuesto com arj-e' lok' nquena' chbil tak qui'. 47 Y wex queyon ewch'alal nque'ek'ijla' xjunam ebanic ra cuq'uin wnak chka bechnak wnak opech. Cara' quenbij chewa com je' wnak majo'n opech cutkin ta rwech Dios arj-e' nqueck'ijla' cch'alal chka'. 48 Rmal c'ara' quenbij chewa, ajni' rebnon Edta' Dios jc'ola chcaj nmajo'n mquita nojnak ojben ri'il pranm cara' c'a chewa ixix chka' nc'atzina che nnoja ptak ewanm ojben ri'il rxin Dios chka'.

Mateo 6

1 Ec'ola je' wnak tak nqueya' ruk'ij Dios per xe chquewech wnak nqueban wa' ch-utz c'ara' nya'a quek'ij nquech'ob j-e'. Per ixix tebna' cwent, mteban ta cara', wex cara' neban nmajo'n achnak nech'ec che nyataja chewa rmal Ttixel jc'ola chcaj. 2 Rmal c'ara' quenbij chewa, tak c'ola jun ayuda nesipaj mtewsaj ta rtzojxic ajni' nqueban wnak xcaca' queplaj. Arj-e' xe chpam jay rxin molbal ri'il necsipaj wa' ayuda ruq'uin ptak bey ch-utz c'ara' nya'a quek'ij cmal wnak je nquetz'towa cxin. Anen ne ktzij wa' quenbij chewa, tak nya'a quek'ij cmal wnak, ruyon oca jara' nquech'ec y majo'n chic nak. 3 Per ixix tak c'ola jun ayuda nesipaj nmajo'n ta rbixic newsaj y nmajo'n xtcutkij ta jec'ola ewq'uin. 4 Cara' ta neban ch-utz c'ara' majo'n achnak notkina. Wcara' neban, je Ttixel ewxin jnutz'et njelal mesque wewtanak chquewech wnak, arja' nuya' chewa jun rtojbal per ne chquewech wnak nuya' wa' chewa. 5 Jun chic, tak neban oración mteban ta cara' ajni' nqueban wnak xcaca' queplaj. Cara' quenbij chewa com arj-e' congan nel ta quec'u'x tzrij tak nquepe'a ptak jay rxin molbal ri'il che rbanic oración ruq'uin ptak je' esquina rxin bey. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nya'a quek'ij cmal wnak je nquetz'towa cxin. Anen ne ktzij wa' quenbij chewa, tak nya'a quek'ij cmal wnak ne xruyon oca jara' nquech'ec tzrij y majo'n chic jun achnak. 6 Per ixix tak neban jun oración quixoca ptak ewuchoch y ttz'apij echi' y quixtzijon c'a ruq'uin Ttixel ewxin jmajo'n ntz'ettaj ta y rutkin njelal achnak mesque wewtanak chquewech wnak, y arja' nuya' chewa jun rtojbal per ne chquewech wnak nuya' wa' chewa. 7 Jun chic, tak neban oración mteban ta ajni' nqueban wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios. Cara' quenbij chewa com arj-e' chek carat neccamluj rbixic je' quetzij jmajo'n noc wa', nquech'ob j-e' tak chek carat neccamluj quetzij nc'axaxa c-oración. 8 Mteban ta cara' ixix ajni' nqueban j-e' com Ttixel ewxin arja' rutkin chic nak nc'atzina chewa mesque q'uemjana tec'utuj tzra. 9 Rmal c'ara' quenbij chewa, tak neban oración cawra nebij: —Kadta' Dios jatc'ola chcaj, lok' ta xtna'a abi' cmal wnak. 10 Tkaj pc'a agobierno wawe' chwech ruch'lew, xtbantaj ta wawe' ajni' nrajo' awanm ajni' nba'na chawa tzra' chcaj ne ncatnimax wa'. 11 K'ij k'ij xtaya' ta kaway je nc'atzina chka. 12 Tecyu' kil kamac ajni' nkaban ajoj nquekacuy je' wnak tak nqueban je' lowlo' tak achnak chka. 13 Atet ta xtcatchajina kxin y mquita xtokkaja pruk'a' diablo, ko'at-o' pruk'a'. Jawra nekc'utuj chawa com pnak'a' atet c'o wa' njelal gobierno, y pnak'a' c'o wa' njelal poder, y noc na yabal ak'ij njelal achnak, y at cara' rxin junlic chpam je' tiemp jpenak. Amén. Cara' ta rbanic oración neban. 14 Tak nque'ecuy je' wnak tak nqueban lowlo' chewa ja' Ttixel ewxin jc'ola chcaj nquixrucuy chka'. 15 Wmajo'n nque'ecuy ta, chka' ja' Ttixel majo'n nquixrucuy ta. 16 Jun chic, tak ixix neban jun ayuno chneyabej ruk'ij Dios mteban ta ajni' nqueban je' wnak xcaca' queplaj com j-e' xjic necyarij tak nbis nqueban tzra queplaj, per nlowlo' bis nqueban ch-utz c'ara' nquetz'e'ta cmal wnak che ayuno quemjon rij. Anen ne ktzij wa' je xtenbij chewa, tak nya'a quek'ij cmal wnak tak nqueban ayuno njara' oca nquech'ec tzrij y nmajo'n chic jun achnak. 17 Per ixix tak neban ayuno kas bien tchumsaj ewi', tejca' ewá' y bien tech'ja' eplaj 18 ch-utz c'ara' je' wnak majo'n ncutkij ta che ayuno emjon rbanic, y xjun oca ojtakyona jara' Ttixel ewxin jmajo'n ntz'ettaj ta. Wcara' neban, Ttixel ewxin jnutz'et njelal achnak mesque wewtanak chquewech wnak, arja' nuya' na chewa jun rtojbal per ne chquewech wnak nuya' wa' chewa. 19 Me tba ta ec'u'x tzrij q'uiyersan mibil wawe' chwech ruch'lew com mibil rxin rwech ruch'lew xe nchecpina o xe nc'uxara, y mpen ta chka' nque'oca elk'oma' ruq'uin y nquelk'aj ela. 20 Per jneban, tba ec'u'x tzrij q'uiyersan mibil rxin chcaj com mibil rxin chcaj jara' majo'n nchecpin ta y majo'n xtc'uxar ta, y majo'n nque'ekaj ta elk'oma' tzra' che xtquelk'aj ta. 21 Anen xenbij jawra tzij chewa com achnak mibil bnak wa' ec'u'x, tzra' c'a c'o wa' ewanm chka'. 22 Ja ek'awech cara' rbanic ajni' jun luz je ixrey-on psak, wmajo'n yojtanak ta y majo'n achnak rebnon jara' psak c'ara' c'o wa' njelal ecuerpo. 23 Per we xyojtanak ek'awech jara' pk'ejku'm c'ara' c'o wa' njelal acuerpo. Y cara' c'a tzra luz jyatanak chewa ptak ewanm, we nchu'pa jara' congan jun nimlaj k'ejku'm nquixec'je' wa'. 24 Jun wnak chka bechnak wnak opech majo'n xtec'je' ta e c-e' rpatrón, wcara' nuban jara' jun wen nutz'et y jun chic xitzel nutz'et, o we nnimaj jun y jun chic mtnimaj. Cara' c'a chka', mesquier xteyke' ta ac'u'x ruq'uin Dios y xteyke' ta ac'u'x ruq'uin mibil rxin rwech ruch'lew. 25 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi' chpam ec'aslemal y xtech'ob ta: —¿Nak nkataj chc'a wa'? y xtech'ob ta tzrij etziak: —¿Nak nkacsaj chc'a wa'? Mtech'ob ta cara'. Dios nuya' njelal je nc'atzina tzra ec'aslemal ruq'uin tzra ecuerpo. ¿Le mtuya' c'ara' chewa chka' nak netaj ruq'uin etziak? 26 ¿Le mtque'etz'et c'a ch'tak tz'quin je nquerupina chcaj? Arj-e' nmajo'n jun ctejco'n quetcon ta y nmajo'n jun csech xtquemol ta per Edta' jc'ola chcaj arja' netzkuwa cxin. Per ¿lme ixix tc'a más ix vale que chquewech tz'quin? 27 Jun chic, per nmajo'n jun chewa mesque ncongan xtk'aysaj ri' xtecwin ta ruyon xtuwik ta rq'uiybal y xtel ta más nim rkan. 28 Y tzrij tziak ¿nak tzra tak nek'aysaj ewi' tzrij che rconxic? Tewsaj ena'oj tzrij ctz'e'j nak nuban tak nq'uiya ptak k'ayis, nmajo'n nesmaj ta y nmajo'n nk'inon ta. 29 Anen quenbij chewa camic, ja ojer rey Salomón mesque ncongan byom per nmajo'n tziak xucsaj ta ntk'axnak wen je' retz'balil ajni' retz'balil je' ctz'e'j. 30 Je' ctz'e'j mesque xe ncoma, mesque xnechkija chanim y nporoxa pk'ak', per Dios nuya' retz'balil. Wcara' nuban ¿le mtuya' c'ara' chewa chka' je' etziak jnecsaj? Xerwara' quenbij chewa, majo'n kas ta ykula ec'u'x ruq'uin Dios. 31 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi': —¿Nak nkataj chc'a wa'? mtebij ta cara', chka' mtebij ta: —¿Nak tziak nkacsaj chc'a wa'? 32 Cara' quenbij chewa com je' wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios j-era' nquebnowa cara'. Jchewa ixix, ja Edta' Dios jc'ola chcaj arja' bien rutkin njelal je' achnak jawrara je nc'atzina chewa. 33 Per kas nc'atzina neban, rgobierno Dios tech'bo' nabey mul y chka' tebna' rbeyal je rxin ja' Dios. Wcara' neban, njelal achnak je nc'atzina chewa jara' nyataja chewa. 34 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi' rmal jpenak chewech je rxin chwak cabij. Wc'ola je' problema rxin chwak ne rxin chwak wc'ara', mteban ta camic. Jujun k'ij nq'uiy wa' je' reproblema rec'mon ta.

Mateo 7

1 Mtquixoc ta ix k'toy tak tzij chquij wnak ch-utz c'ara' ja' Dios majo'n nuk'at ta tzij chewij chka'. 2 Cara' quenbij chewa com nak necsaj chquij wnak che nek'atbej tzij chquij jara' nucsasa chewij ixix chka'. Ajni' neban chca wnak cara' nuban Dios chewa ixix chka'. 3 ¿Nak tzra tak nech'ulchin tak nuban jun ch'it ril ewch'alal per majo'n nena' kta ixix je' nmak tak ewil jneban? Tak neban cara' jara' junam ruq'uin tak nach'ulchij jun rc'utal che' jc'ola chi' rk'arwech ewch'alal per majo'n netzu' kta jun nimlaj che' jc'ola pnek'awech ixix. 4 Chka' nak tzra tak nebij tzra ewch'alal cawrara: —Wch'alal, ko'awc'axaj jun rmaj, nkajo' nkaya' ana'oj tzrij il mac jc'ola chpam ac'aslemal, cara' nebij tzra, per chpam ec'aslemal ixix más na q'uiy il mac c'ola chpam. 5 Jara' xcaca' eplaj neban. Wnewajo' neya' rna'oj ewch'alal nc'atzina nabey mul neya' cana rtzilal jc'ola chpam ec'aslemal ixix ch-utz c'ara' nquixecwina neya' utzlaj na'oj tzra ewch'alal. 6 Je' achnak rxin Dios mteya' ta chquewech tz'e' y je rmibil mteq'uiek el ta chquewech a'k, jara' xe nquepak' kaja pe ckan y c'jara' nqueba chawij y ncatquexil. 7 Tc'utuj tzra Dios je nc'atzina chewa y arja' nuya' chewa, tcanoj jnewajo' y newil, ttarij chijay y nja'ka chewech. 8 Cara' quenbij chewa com conjelal je nquec'utuna nyataja chca, je nquecanona nyataja chca che nquewil y je nquetarina chijay nja'ka chquewech. 9 O ¿lc'ola jun ttixel chewa ixix tak nc'utuxa jun xquelway tzra rmal jun rlec'wal y jun abaj nuya' pruk'a'? 10 O we nc'utuxa jun ch'u' tzra ¿lnuya' jun cmetz tzra? 11 Ixix mesque ix lowlo' per ewutkin neya' utzlaj tak achnak chca ewlec'wal, peor c'ara' Edta' ixix jc'ola chcaj, arja' nuya' utzlaj tak achnak chca je nquec'utuna tzra. 12 Cara' c'a rbanic, nak neyarij ixix che nba'na chewa cmal wnak cara' c'a tebna' ixix chka' chca j-e'. Com cara' nuc'ut chkawech rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana chpam ley y cmal je' profeta. 13 C'ola jun pe rchijay congan co'la per xerwara' nquixrey-a' chpam utzlaj c'aslemal je rxin Dios, jara' pe rchijay chpam quixoc wa'. Cara' quenbij chewa com c'o chna jun pe rchijay congan nim y ncatruya' chpam jun bey congan nim rwech chka', mpen ta ncatoca chpam per xerwara' xe chpam nimlaj lowlo' ncaterc'aj wa', jara' pe rchijay e q'uiy je' wnak nque'oca chpam. 14 Cara' quenbij chewa com pe rchijay je nquixrey-a' chpam utzlaj c'aslemal je rxin Dios jara' ch'it co'l rwech y ncatruya' chpam jun bey congan pen y xme q'uiy ta nquewlowa. 15 Tebna' cwent ewi' chquewech wnak je profeta nquechexa per me ktzij ta che e profeta. Arj-e' tak nque'ekaja ewq'uin neck'alsaj qui' chewech chmajo'n nak itzel nqueban chewa, e ajni' ch'tak carne'l nquetz'e'ta per ptak canm e ajni' utiwa', xe cmic nqueban. 16 Ajni' tzra jun che', rmal rwech jnuya' tzra' nawutkij wa' nak che'al, y cara' c'a chca wnak chka', rmal jnatz'et chpam cc'aslemal tzra' nawutkij wa' nak cbanic. Ta q'uix majo'n xtwachij ta uva nexte xulquiej xtwachij ta higo. 17 Cara' c'a rbanic, njelal utzlaj tak che' kas wen rwech nuya' y njelal itzel tak che' itzel rwech nuya'. 18 Ja utzlaj che' majo'n xtuya' ta itzel rwech nexte itzel che' xtuya' ta wen rwech. 19 Njelal che' jmajo'n wen ta rwech nuya' jara' ncho'ya y nporoxa pk'ak'. 20 Cara' c'a cbanic wnak, rmal je ntz'e'ta chpam cc'aslemal tzra' nawutkij wa' nak cbanic. 21 Je' wnak je nquebina chwa: —Kajaw, Kajaw, arj-e' mconjelal ta nyataja chca che nque'oca chpam gobierno je rxin chcaj, per achnak nquebnowa ajni' nrajo' ranm Nedta' jc'ola chcaj j-era' nyataja chca che nque'oca chpam gobierno je rxin chcaj. 22 Tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio e q'uiy wnak cawra necbij chwa: —Kajaw, Kajaw ¿le me pnabi' tc'a atet xkaya' wa' rbixic rtzojbal Dios? ¿Le me pnabi' tc'a atet xekawsaj el wa' je' itzel tak espíritu ptak canm wnak? ¿Lme pnabi' tc'a atet chka' xkaban nmak tak milagro? 23 Y anen cawra quenbij chca: —Anen majo'n xenwutkij ta ewech, quixel ela chenwech ix bnoy itzel tak achnak. Cara' quenbij chca. 24 Nak nquec'axana jnemjon rbixic y we necnimaj jquenbij chca che nqueban, arj-e' cawra cbanic, e junam ruq'uin jun acha congan rna'oj, xuban jun ruchoch y pe rwá' abaj xutic wa'. 25 Xumaj c'a rij jun nimlaj k'jaljab y congan xq'uiya rkan tak ya' y xjaktaj ta jun nimlaj k'ek'. Congan lowlo' xba'na tzra jay per majo'n xba ta penlew com pe rwá' abaj c'o wa'. 26 Nak nquec'axana je nemjon rbixic y majo'n necnimaj ta jquenbij, arj-e' cawra cbanic, e junam ruq'uin jun acha jmajo'n rna'oj jxutic jun ruchoch y psenyi' xtz'uba' wa'. 27 Xumaj c'a rij jun nimlaj k'jaljab y congan xq'uiya rkan tak ya' y xjaktaj ta jun nimlaj k'ek'. Congan lowlo' xba'na tzra jay y xc'axa ptak ulew y che njelal xyojtaja. Cara' xbij Jesús. 28 Tak xbitaja njelal tzij rmal Jesús j-e' wnak kas xel ta quec'u'x tzrij jtijonem nuya'. 29 Cara' xqueban wnak com jtijonem nuya' chca congan nqueruchap, bien k'alaj chruq'uin Dios penak wa' je nbij, mjunam ta ruq'uin tijonem je nqueya' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés.

Mateo 8

1 Ja' Jesús xexle' ta chwech jyu', tak xkaj ta congan e q'uiy wnak xetre'a tzrij. 2 Chek q'uenjlal tak c'ola jun yawa' xekaja ruq'uin c'ola itzel yubil lepra rc'an, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Wajaw, wnawajo' cnachumsaj, anen wutkin che ncatecwina cnachumsaj, cara' xbij tzra. 3 Ja' Jesús xuyuk pona ruk'a', xuchap yawa' y cawra xbij tzra: —Quenwajo' ajni' nac'utuj chwa, catchumtaja, cara' xbij tzra, y nalnak xel ela jyubil lepra tzrij. 4 Cawra xbij chic tzra: —Majo'n abar nabij wa' jxenban chawa. Jnaban, jat ac'tu' awi' chwech sacerdote y ay-a' awofrenda ajni' rbin cana Moisés chpam rley Dios chnaban. Ja ofrenda naya' jara' nac'utbej chquewech sacerdote chnaban cumplir je rbin cana Moisés, cara' xbij tzra. 5 Ja' Jesús tak xekaja chpam tnamet Capernaum c'ola jun capitán cxin soldado xekaja ruq'uin y cawra xbij tzra: 6 —Wajaw, c'ola jun nmos c'ola chwuchoch, arja' squirnak y congan lowlo' nuban rmal, cara' xbij. 7 —Anen quenba ruq'uin y cnechumsaj, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 8 Per ja' capitán cawra xbij tzra: —Wajaw, atet najni'la nim ak'ij, me tyataja chawij che xcatoc ta chpam wuchoch. Jquenwajo' chawa, tbij che nec'choja nmos y wutkin che xruq'uin ra nchumtaja. 9 Cara' quenbij chawa com anen wutkin nak rbanic tak ncatba'na mandar. Ec'ola nquebnowa mandar wxin y chka' ec'ola soldado pnuk'a' anen chquenuban mandar. Tak quenbij tzra jun: —Catel ela, jara' nel wara'. Tak quenbij tzra jun chic: —Catjo', ne npet wara'. Tak quenbij tzra nmos che: —Tebna' jawrara, arja' nuban wara'. Cara' xbij capitán. 10 Ja' Jesús congan xel ta ruc'u'x tak xc'axaj je xbixa tzra rmal capitán. Com ec'ola nic'aj wnak etrena tzrij cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, jcapitán arja' más na ykula ruc'u'x wq'uin que chewech ixix ix aj Israel, next jun chewa newlon ta cara' yukbal ruc'u'x wq'uin ajni' rxin ja'. 11 Camic quenbij chewa che e q'uiy wnak jme aj Israel ta nquepe na nat nkaj, nque'oc na chpam gobierno je rxin chcaj y nquetz'be'a chwech mes y junam nquewa'a ruq'uin Abraham ruq'uin Isaac y ruq'uin Jacob. 12 Per alc'walxela' je ntzujuxa gobierno je rxin chcaj chca, arj-e' xe nqueq'uie'k ela chpam nimlaj k'ejku'm. J-e' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y xteccach'ch'ej na rkan cak'. Cara' xbij Jesús chca wnak jetrena tzrij. 13 C'jara' xbij chic tzra capitán: —Camic jat, com ykula ac'u'x wq'uin che quencwina quenchumsaj amos y cara' c'a nbantaja, nchumtaja, cara' xbij. Y jara' hor xchumtaja mos. 14 C'jara' xba Jesús chruchoch Pedro. Tak xekaja xoca pjay y xutz'et rjite' Pedro c'ola chwech ch'at yawa', majtanak rmal c'ten. 15 Xuchap chuk'a' y xela c'ten tzrij. C'jara' xyictaja y xumaj quelxic Jesús. 16 Tak xoca ak'a' e q'uiy wnak xec'mar ela chwech Jesús, ec'ola itzel tak espíritu e'ocnak ptak canm. Ja' Jesús xjun tzij xbij y jara' tzij xerlasbej itzel tak espíritu ptak canm y xerchumsaj conjelal yuw-i' chka'. 17 Cara' xuban ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana rmal profeta Isaías jcawra nbij: —Arja' xrejkaj ela njelal achnak je nti'ona chka y xoca chuxe' je' kyubil. 18 Ja' Jesús tak xerutz'et chcongan je' wnak quemlon qui' tzrij cawra xbij chca rdiscípulo: —Jo' pjupraj ya', cara' xbij chca. 19 C'ol c'a jun acha arja' jun chca jmaestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, xekaja ruq'uin Jesús y cawra xbij tzra: —Maestro, anen quenba chawij xabar tzra' ncatba wa' atet. 20 Jesús cawra xbij tzra: —Je' chcop c'ola cc'olibal abar nquewar wa', chka' je' ch'tak tz'quin c'ola quesoc, per chwa anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak majo'n wuchoch nte wxin ja abar quenwar wa'. 21 Xpe chic jun rdiscípulo y cawra xbij tzra: —Wajaw, tey-a' c'as chwa che cnemku' cana nedta' nabey mul, cara' xbij. 22 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Jo' catetre' ta chwij, je cnomki' chwech Dios arj-e' nquemuk kaja je' qui' queyon. Cara' xbixa tzra. 23 Ja' Jesús xoc ela chpam lanch e rexbil rdiscípulo y xeba. 24 Chek q'uenjlal tak xjaktaj ta jun nimlaj k'ek' chquij. Jlanch nlowlo' nba'na tzra rmal nmak tak bloj per Jesús kanak chuwram. 25 Je rdiscípulo xquec'as: —Ko'at-o' Kajaw, camic nokcoma, nokba pya', cara' xecbij tzra. 26 —¿Nak tzra tak nexibej ewi'? Tak nmajo'n nim ta yukbal ec'u'x wq'uin, cara' xbixa chca rmal Jesús. C'jara' xyictaja, xuk'il k'ek', chka' xuk'il nmak tak bloj, y xcoma k'ek' y rwá' ya' xetz'le'a. 27 J-e' discípulo congan xel ta quec'u'x tzrij tak xquetz'et je xbantaja y cawra xquemaj rbixic chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'ala' jala' acha? Nnimax tak wan rmal k'ek' y nnimaxa rmal ya' chka', cara' xecbij. 28 Ja' Jesús tak xekaja pjupraj chic ya' tzra' xekaj wa' chpam jun lwar jc'ola pquecwent je aj Gadarenos. Ec'ol c'a e c-e' wnak, arj-e' e'ocnak itzel tak espíritu ptak canm, xe'el ta pcomsant, xecrec'lu' Jesús. Arj-e' nxibexa ri'il chquewech y nmajo'n jun wnak xtk'ax ta tzra' jabar ec'o wa' j-e'. 29 Chek q'uenjlal tak xquemaj rakic quechi' tzrij Jesús: —Atet at Rlec'wal Dios ¿nak nawajo' chka? ¿Atpenak wawe' ra che nko'arey-a' chpam nimlaj lowlo' tak q'uemjana terla' tiemp rxin? cara' xecc'axaj tzra Jesús. 30 Ec'o pon c'a jle' a'k tzra' per ncongan e q'uiy, quemjon w-im. 31 Jitzel tak espíritu congan xquecsaj cchuk'a' y cawra xecbij tzra Jesús: —We nko'alsaj ela per tey-a' c'as chka che nokoca chquepam j-ela a'k, cara' xecbij. 32 —Jix c'a, cara' xbixa chca rmal Jesús. Cara' xqueban xe'el ela, xe'oca chquepam a'k. Je' a'k chek xe'oca itzel tak espíritu chquepam, arj-e' nalnak xeba, xexle'a chwech jun jyu' per ncongan tectic y q'ue pya' xe'ekaj wa', y tzra' xq'uis wa' quexla' conjelal. 33 Je chjalbey cxin a'k arj-e' xenanmaj ela y xeba pe tnamet, xequechlo' njelal je xbantaja y nak xqueban ja e c-e' wnak ja e'ocnak itzel tak espíritu pcanm. 34 Per tnamet xepeta conjelal, xecrec'lu' Jesús y tak xquec'ul cawra xecbij tzra: —Catel ela wawe' ra, tey-a' cana jawra lwar, cara' xecbij tzra.

Mateo 9

1 C'jara' Jesús xoc ela chpam lanch, xba chic pjupraj ya', xba chpam retnamet. 2 Tak xekaja c'ola jun acha squirnak xeya'a chwech, ctz'ela chwech warbal ch'at. Ja' Jesús tak xutz'et yukbal quec'u'x jc'ola ruq'uin cawra xbij tzra squirnak: —Wlec'wal, mtaxibej ta awi', camic ncuytaja awil amac, cara' xbij tzra. 3 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, tak chek xc'axtaja cmal je xbij Jesús cawra xecbij ptak canm: —Je xbij jala acha xitzel nc'axaj Dios, cara' xecbij kaja. 4 Per Jesús arja' rutkin nak nquech'ob kaja ptak canm y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak xitzel tak achnak nech'ob kaja ptak ewanm? 5 Camic quenwajo' quenc'axaj chewa ¿nak más majo'n pen ta tzra c-e' jawrara, jquenbij tzra jawra acha che quencuy ril rumac, o wquenbij tzra che nyictaja y nba? 6 Anen quenwajo' quenban jun achnak chewech camic ch-utz c'ara' newutkij che Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak yatanak tzra chnucuy quil quemac je' wnak wawe' chwech ruch'lew, cara' xbij Jesús chca. —Catyictaja, tec'ma' ela awarbal, jat pnawuchoch, cara' xbij tzra acha sic. 7 Cara' xuban, xyictaja y xba chruchoch. 8 Je' wnak congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et jxuban Jesús y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios rmal. Com Dios arja' pruk'a' jun wnak rey-on wa' jawra nimlaj poder je xquetz'et rmal c'ara' tak xqueya' ruk'ij. 9 Jesús xba chic, kas remjon binem tak c'ola jun acha xutz'et, Mateo rubi'. Ja' Mateo tz'bula tzra' abar nto'j wa' impuesto pruk'a'. Tak xekaja Jesús ruq'uin cawra xbixa tzra: —Jo' catetre' ta chwij che ncatoca ndiscípulo, cara' xbixa tzra. Ja' Mateo xyictaj ela y xba tzrij Jesús. 10 Jesús arja' c'ola pjay, tz'bula chwech mes tak chek q'uenjlal e q'uiy ja e mloy tak impuesto xe'ekaja ruq'uin e quexbil jle' chic wnak aj-il ajmac nbixa chca. Arj-e' xetz'be'a tzrij mes ruq'uin Jesús e rexbil e rdiscípulo. 11 Ec'ol c'a jle' fariseo, arj-e' tak xequetz'et je' wnak jxetz'be'a tzrij mes ruq'uin Jesús cawra xecbij chca rdiscípulo: —¿Nak tzra tak emaestro nwa'a cuq'uin e mloy tak impuesto y nwa'a cuq'uin jle' chic aj-il ajmac chka'? cara' xecbij tzra. 12 Per Jesús tak xc'axtaja rmal jxecbij cawra xbij chca: —Nak majo'n e yuw-i' ta majo'n nc'atzin ta doctor chca per e yuw-i' jara' ne nc'atzin wa' doctor chca. 13 Jix, jneban camic ttijoj ewi' tzrij rtzojbal Dios je xtenbij chewa ra: —Kas quenwajo' chewa chneban, tpoknaj quewech je' wnak, jara' más nc'atzina que chwech netzujuj jle' sacrificio chenwech, cara' nbij Dios. Jawra tzij xenbij chewa com anen enpenak che que'encanoj aj-il ajmac ch-utz c'ara' nqueya' cana quil quemac, me j-e' tara' e bnoy rbeyal que'encanoj. Cara' xbij Jesús chca. 14 Je rdiscípulo Juan Bautista arj-e' xe'ekaja ruq'uin Jesús y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra je' adiscípulo majo'n nqueban ta ayuno? Per ajoj ne nkaban wa' ayuno, chka' nqueban aj fariseo, cara' xecbij tzra. 15 Jesús cawra xbij chca: —Ajni' chca jle' wnak jebnon invitar tzra jun c'ulbic, tak c'c'o na acha chquecjol jnec'le'a ¿tkal c'ara' chquij nqueban ayuno nech'ob ixix? Per nerla' na jun k'ij tak arj-e' xtelsasa chquecjol acha jnec'le'a, c'jara' c'a tak xtqueban ayuno. 16 Majo'n jun wnak xtuc'am ta jtz'it c'ac' tziak y xtucsaj ta tesbal tzra jun tzbuklaj tziak. Wexte cara' nba'na, je tzbuklaj tziak chkajni' netk'e'a com jc'ac' tesbal xnuc'ol ri'. 17 Chka' ajni' tzra c'ac'laj vino, majo'n nc'o'l ta chpam tzbuklaj tak c'olbal. Wexte cara' nba'na jc'ac' vino nurak rc'olibal y nti'xa y ntz'iloxa c'olbal chka'. Per je nba'na, jc'ac' vino nya'a chpam c'ac' tak c'olbal y cara' nuto' ri' che c-e', next vino next c'olbal ntz'ilox ta. Cara' xbij Jesús chca tzrij jc'ac' tijonem jrec'mon ta. 18 Jesús arja' remjon na rbixic tzij chca tak c'ola jun jefe xekaja ruq'uin, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —C'ola jun nmi'al c'ja' xcom kaja per quenwajo' chawa, jo' chwij, ay-a' ak'a' pe rwá' y anen wutkin che nc'astaja rwech nmi'al, cara' xbij tzra. 19 Xyictaja Jesús, xetre' ela tzrij jefe y xerexbilaj ela rdiscípulo. 20 Chek q'uenjlal tak c'ola jun ixak yawa' xekaja ruq'uin, xuban c'a cbeljuj juna' rkajben jun yubil chcongan quic' nela tzra. Jxuban ja' ixak xki'l oca más ruq'uin Jesús. Tak xekaja ruq'uin xuchap oca jtz'it ruchi' retziak. 21 Cara' xuban com cawra nbij kaja pranm: —We xtenchap retziak Jesús xruq'uin ra quenchumtaja, cara' nbij kaja. 22 Jesús arja' xuya' volt y tak xutz'et ixak cawra xbij tzra: —Mtaxibej ta awi' nmi'al, jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xatchumsana, cara' xbij tzra. Ja' ixak njara' hor xchumtaja. 23 Ja' Jesús tak xekaja pruchoch jefe ec'ola jle' wnak xerutz'et quemjon rbanic xul e quexbil jle' chic wnak congan rkala quechi' tzan ok'ej. 24 Y cawra xbij chca: —Quixel ela, je xtan majo'n comnak ta, xwarnak, cara' xbij chca. Per j-e' xe xectzebej Jesús. 25 Ja' Jesús tak xelestaj ta wnak rmal xoca abar c'o wa' camnak, xuchap chuk'a' y xyictaja xtan. 26 Jawra je xbantaja xela rbixic nat nkaj chpam jara' lwar. 27 Ja' Jesús xba chic. Ec'ol c'a e c-e' moya' etren tzrij, arj-e' xquemaj rakic quechi' tzrij Jesús: —Atet at Rlec'wal ja ojer rey David, tpoknaj jtz'it kawech, cara' xecbij. 28 Ja' Jesús arja' xoca pjay y xe'ekaja moya' ruq'uin y cawra xc'axaj chca. —¿Lnenimaj che anen quencwina quixnchumsaj? cara' xc'axaj chca. —Neknimaj Kajaw, kutkin che ncatecwina nokachumsaj, cara' xecbij tzra. 29 Ja' Jesús xuchap ck'awech y cawra xbij chca: —Ajni' yukbal ec'u'x wq'uin cara' c'ara' nbantaja. 30 Y xjaktaja ck'awech. Jesús cawra xbij chic chca: —Per kas quenwajo' quenbij chewa, majo'n abar tzra' nebij wa'. 31 Per arj-e' xe'el ela, xquemaj rtzojxic njelal nat nkaj chpam jara' lwar je xba'na chca rmal Jesús. 32 Kas nque'el ela Jesús tak chek q'uenjlal c'ola jun acha mem xeya'a chwech, c'ola jun itzel espíritu ocnak pranm. 33 Ja' Jesús xelsaj ela itzel espíritu pranm acha, njara' hor xumaj tzij. Je wnak congan xel ta canm tzrij je xquetz'et y cawra xecbij ra: —Nexte wjic bantanak cawrara chpam ketnamet Israel. 34 Per aj fariseo arj-e' cawra necbij ra: —Xe rpoder cjefe je' itzel tak espíritu nucsaj che clasic itzel tak espíritu. 35 Jesús arja' xba chpam njelal tnamet y njelal tak aldea, nquertijoj je' wnak ptak jay rxin molbal ri'il, nuya' rbixic chca utzlaj tzij tzrij gobierno je rxin chcaj, chka' ec'ola yuw-i' nquerchumsaj chka bechnak opech nti'ona chca. 36 Tak xerutz'et chcongan e q'uiy wnak arja' xpoknaj quewech com arj-e' congan lowlo' quebnon, e ajni' jle' carne'l cpaxlon je' qui', majo'n nak nyuk'una cxin. 37 C'jara' cawra xbij chca rdiscípulo: —Ne ktzij wa' quenbij chewa, je' wnak e ajni' jun nimlaj tejco'n k'an chic, utz chic nch'u'pa, per ajsmajma' je nquech'puwa rxin xme q'uiy ta. 38 Rmal c'ara' quenbij chewa, tebna' orar, tc'utuj tzra Rjawal tejco'n che nquerutak ta ajsmajma' che necrech'pu' rwech tejco'n jara' je' wnak, cara' xbij chca.

Mateo 10

1 Ja' Jesús xersiq'uij ja e cbeljuj discípulo y xuya' chca chc'ola quek'a' chquij itzel tak espíritu che nquecwina nquequelsaj ela ptak canm wnak, y xuya' chca chka' che nquecwina nquecchumsaj yuw-i' chka bechnak opech nti'ona chca. 2 Jquebi' ja e cbeljuj apóstol jara' jawrara: nabey mul, Simón jc'o chic jun rubi' Pedro, Andrés je rch'alal Simón, Jacobo rlec'wal Zebedeo, Juan rch'alal Jacobo, 3 Felipe, Bartolomé, Tomás, Mateo je mloy impuesto, Jacobo je rlec'wal Alfeo, Lebeo jc'o chic jun rubi' Tadeo, 4 Simón, jun chca e rxin partido rbin-an cananita, y Judas Iscariote jxejchowa Jesús pquek'a' wnak je nquetzelana rxin. 5 Ja' Jesús xerutak ela e cbeljuj discípulo y xuch'ob ela chquewech nak xtequebna': —Mtec'om el ta bey je nba cuq'uin wnak jme aj Israel ta, chka' nmajo'n jun tnamet rxin Samaria xtquixoc ta chpam. 6 Je nquixba wa', jara' cuq'uin aj Israel je ajni' jle' carne'l etzaknak. 7 Chpam viaje je xteban jawra neya' rbixic chca wnak ra: —Jgobierno rxin chcaj ne nkajin ta, cara' tbij. 8 Que'echumsaj yuw-i', que'echumsaj je' leproso, que'eyca' cnomki' chpam cmic y que'elsaj itzel tak espíritu ptak canm wnak. Com jpoder jxenya' chewa xecochij chwa rmal c'ara' quenbij chewa majo'n nec'utuj ta pak chca wnak tak necsaj poder che cto'ic. 9 Majo'n pak nec'om ela tak xtquixba. 10 Nexte nec'om ela emlet, xruyon jara' ecmis nec'om ela ja ecsan, majo'n xtewc'aj ta c-e'. Majo'n newc'aj ta c-e' c'laj xjab nexte ch'me'y xtewc'aj ta c-e'. Cara' quenbij chewa com jun ajsmajma' yatanak tzra che nya'a tzra jnak ntzukbej ri'. 11 Chka bechnak opech tnamet nquixoc wa', chka bechnak aldea, tzra' necanoj wa' jun wnak jyatanak tzrij che nquixec'je'a ruq'uin y tzra' nquixec'je' wa', c'jara' nquixel ela ruq'uin tak nquixba chpam jun chic tnamet. 12 Tak nquixoca chpam jun jay cawra nebij: —Qui'il tec'je'a rwech ewanm chwech Dios pnewuchoch, cara' tbij chca. 13 Je' wnak wyatanak chquij che nquixec'je'a cuq'uin qui'il tc'a xtec'je'a rwech canm chwech Dios jec'mon ela chca. Wmajo'n yatanak ta chquij che nquixec'je'a cuq'uin mtec'je' tc'ara' qui'il rwech canm chwech Dios. 14 Y nak majo'n xtquixquec'ul ta, nak jmajo'n cgan necc'axaj jnebij chca, tak nquixel ta pjay cuq'uin o we nquixel ta pe tnamet, tquiraj cana pkok jc'ola pnewkan. 15 Ne ktzij wa' jquenbij chewa ra, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio congan lowlo' neretja' tnamet jmajo'n xixquec'ul ta, más lowlo' nequetja' chwech je xtquetaj wnak je aj Sodoma y Gomorra ojer. 16 Camic tec'ma' ela ebey, bien twutkij ela che ixix ix ajni' jle' ch'tak carne'l y je' wnak abar quixnutak el wa' arj-e' e ajni' utiwa'. Quixec'je'a list ajni' nuban jun cmetz tak nuto' ri' xerwara' chka' tebna' sencillo ajni' jun tz'quin jpaloma. 17 Tebna' cwent ewi' chquewech wnak com arj-e' nquixquec'om el na ptak k'atbaltzij y nquixquech'ay na chka' ptak jay rxin molbal ri'il cxin j-e'. 18 Nquixquec'om ela chquewech gobernador, nquixquec'om ela chquewech rey, per nmal anen tak cara' xtba'na chewa. Cara' xtba'na chewa ch-utz c'ara' nela ntzojxic chquewech j-e' ruq'uin chquewech wnak jme aj Israel ta. 19 Per tak nquixec'mar ela chquewech mtquixbison ta tzrij nak nebij che netobej ewi' chquewech com jara' hor nyataja chewa nak nebij chca. 20 Cara' quenbij chewa com me ixix ta nquixtzijona tzra', Espíritu Santo nyowa chewa nak xtebij chca, jara' Espíritu rxin Dios je Ttixel ewxin. 21 Je' e alxic nquequejach quechak' ruq'uin quenmal pe cmic, y cara' xtqueban je' ttixel chka', nquequejach clec'wal, y chka' je' alc'walxela' arj-e' nqueyictaj na chquij ttixela' y nquequejach pe cmic. 22 Y ixix xitzel nquixtz'e'ta cmal conjelal wnak per nmal anen tak xtba'na cara' chewa. Per conjelal je xtquecoch' quewech chpam jlowlo' y majo'n xtqueya' cta yukbal quec'u'x wq'uin arj-e' nquewil na totanem rxin Dios. 23 Tak nba'na lowlo' chewa chpam jun tnamet quixnanmaja, jix chic chpam jun tnamet. Cara' quenbij chewa com ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, tak q'uemjana tquixk'axa chpam njelal tnamet jc'ola precwent Israel, je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak nemloj pchic jmul. 24 Majo'n jun discípulo nim ta ruk'ij chwech rmaestro, chka' majo'n jun ajsmajma' nim ta ruk'ij chwech rpatrón. 25 Mejor jnuban discípulo, tec'je'a conform che nba'na cara' tzra ajni' nba'na tzra rmaestro, y ja ajsmajma' chka' tec'je'a conform che nba'na cara' tzra ajni' nba'na tzra rpatrón. Anen en Epatrón, y com xbixa chwa che anen en cjefe je' demonio peor c'ara' chewa ixix, congan nquixctzelaj na chka' je ix ajsmajma' wxin. 26 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtexibej ta ewi' chquewech. Cara' quenbij chewa com njelal jmajo'n k'aljennak ta jara' nerla' na jun k'ij tak xtek'aljina, y njelal jwewtanak je'a nel na psak y notkix na. 27 Njelal jquenbij chewa je xkayon, ixix telsaj rbixic psak, tey-a' rbixic chquewech wnak. 28 Mtexibej ta ewi' chquewech wnak je xruyon oca ecuerpo nquecwina neccamsaj per ewanm jara' mesquier nquecwina neccamsaj. Per txibej ewi' chwech jara' jnecwina nuya' ewanm rexbil ecuerpo chpam nimlaj k'ak'. 29 Je' tz'quin tak nquec'ayixa xjun centavo nya'a chquewech e c-e'. Per mesque xe brat per next jun chca chek tcara' ncoma we mcara' ta nrajo' ranm Dios che ncoma, jara' Dios je Edta'. 30 Y jchewa ixix majo'n nquixrmestaj ta Dios, jresmal ewá' rejlan che jujnel. 31 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtexibej ta ewi', ixix más ix val que chquewech e jun nimlaj moc tz'quin. 32 Je' wnak chka bechnak wnak opech wmajo'n necpoknaj ta necbij che wq'uin anen ykul wa' quec'u'x per ne chquewech wnak necbij wa', anen chka' quenbij na chca che ec'ola pnecwent per ne chwech Nedta' quenbij wa' jc'ola chcaj. 33 Per je' wnak chka bechnak wnak opech we necpoknaj necbij chquewech wnak che wq'uin anen ykul wa' quec'u'x, anen chka' quenbij na chca che e majo'n pnecwent per ne chwech Nedta' quenbij wa' jc'ola chcaj. 34 Mtech'ob ta chwij che anen enpenak che qui'il nquec'je'a je' wnak wawe' chwech ruch'lew. Mcara' ta, me rmal ta ra' enpenak. Me rmal ta che qui'il nquec'je'a wnak chbil tak qui' tak enpenak per enpenak rmal che nqueban ch'oj nmal. 35 Je' ach-i' nquech'ojin na cuq'uin quedta', y je' ixki' nquech'ojin na cuq'uin quete', y je' elbetz nquech'ojin na cuq'uin clite'. 36 Cara' nbantaj na, jrec'lel jun wnak ne pruchoch wa' arja' nyictaj wa'. 37 Je' wnak jmás na nquecajo' e quedta' o quete' que chenwech anen, arj-e' majo'n yatanak ta chca xque'oc ta ndiscípulo. Je wnak jc'ola jun clec'wal jmás na ncajo' que chenwech anen, arj-e' majo'n yatanak ta chquij che nque'oca ndiscípulo chka'. 38 Je' wnak jnecpoknaj qui' nquetre' ela chwij y necpoknaj nquetaj pen ajni' pen nutaj jun acha jremjon rejkxic jun cruz, arj-e' majo'n yatanak ta chquij che nque'oca ndiscípulo chka'. 39 Je' wnak jnecpoknaj nqueya' cana cc'aslemal jara' nectz'ila' utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Per je' wnak jmajo'n necpoknaj ta nqueya' cana cc'aslemal nmal anen jara' nquewil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 40 Je' wnak je nquec'luwa ewxin, anen c'ara' quenquec'ul, y je' wnak je nquec'luwa wxin, Nedta' c'ara' jtakyon pa wxin nquec'ul. 41 Je' wnak jc'ola jun profeta rxin Dios nekaja cuq'uin, we nquec'ul xe rmal che arja' profeta rxin Dios jara' nyataj na chca jun rtojic je ajni' nyataja chca profeta. Chka' je' wnak tak nquec'ul jun wnak je bnoy rbeyal rxin Dios y we nquec'ul xe rmal bnoy rbeyal jara' nyataj na chca jun rtojic ajni' nyataja chca je bnoy rbeyal rxin Dios. 42 Wc'ola jun wnak chka bechnak wnak opech nekaja jun chca j-ewra ndiscípulo ruq'uin y nsipaj jun vas ya' tzra y xe rmal che ndiscípulo tak nsipaj, jara' ne ktzij wa' quenbij chewa, arja' nmajo'n ra mquita xtyataja rtojic tzra, cara' xbij Jesús chca.

Mateo 11

1 Tak xuq'uis rbixic chca e cbeljuj rdiscípulo nak xtequebna' xel ela chpam lwar y xba che nquertijoj wnak y nerey-a' rbixic chca rtzojbal Dios ptak quetnamet. 2 Juan Bautista arja' c'ola pcars y xekaja rbixic ruq'uin njelal samaj jremjon rbanic Cristo. Jxuban, ec'ola e c-e' chca rdiscípulo xerutak ela ruq'uin Jesús 3 y cawra xbij ela chca che necc'axaj tzra: —¿La atet at Cristo jbitanak cana che ncatpet na owe nkeybej chna jun? cara' xbij ela chca. 4 J-e' discípulo tak xbitaja cmal jbin ela chca rmal Juan cawra xbixa chca rmal Jesús: —Jix, ebij tzra Juan njelal je nquixtajina newc'axaj y njelal je nquixtajina netz'et tzrij jsamaj jnemjon rij. 5 Je' moya' nqueca'y chic. Jch'e'y nquebina jara' jic chic nquebina. Je' leproso xechumtaja. Ja e tcon necc'axaj chic tzij. Je' cnomki' xec'astaja. Je' mibi' majtanak rbixic chca utzlaj tzij rxin totanem jretkon ta Dios. 6 Tbij tzra Juan chka' chcongan qui' quec'u'x wnak jmajo'n jun twa' nquena' rmal jsamaj jnemjon rbanic. Cara' tbij tzra, cara' xbij ela chca rdiscípulo Juan Bautista. 7 Kas xe'el ela e c-e' discípulo, Jesús xumaj tzij cuq'uin wnak tzrij Juan Bautista: —Juan tak xec'je'a ptak tenlak lwar ¿nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan chek remril ajni' jun aj njech'loxa rmal xecmel? 8 ¿Nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan chcongan rewkon ri' tzra wen tak tziak je nmak rjel? Per ixix ewutkin je' wnak je nquecsana wen tak tziak je nmak rejlal jara' chpam nmak tak jay cxin rey nquec'je' wa'. 9 ¿Nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan che arja' jun profeta rxin Dios? Jara' ne ktzij wa' che profeta per mruyon ta profeta ocnak wa'. 10 Cara' quenbij chewa com Juan arja' xchumsana rubey Cristo ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Anen quentak ela nmensajero che nnabyeja chawech ch-utz c'ara' ja' nchumsana abey. Cara' bitanak cana rmal Dios tzrij Cristo. 11 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, next jun profeta c'jenak ta wawe' chwech ruch'lew jnim ta ruk'ij chwech Juan Bautista per chpam gobierno je rxin chcaj jun wnak mesque sencillo per más chna nim ruk'ij chwech Juan. 12 Jgobierno rxin chcaj congan wnak tzrij y je' wnak congan nquecsaj cchuk'a' tzrij ch-utz c'ara' nque'oca chpam. Jawrara majtanak ta rij tak xumaj ta rsamaj Juan Bautista y nnajina camic. 13 Jgobierno rxin chcaj bitanak ta cmal ja e ojer tak profeta che npe na y ncara' bitanak ta chka' chpam rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, per tak xpeta Juan tzra' c'a xbantaj wa' cumplir jbitanak ta. 14 Wc'ola egan newc'axaj tewc'axaj c'a je xtenbij chewa ra, Juan ja' c'ara' Elías jbitanak cana che npe na. 15 Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. 16 ¿Nak quenjumsaj wa' je' wnak je rxin tnamet Israel? Cuq'uin e c-e' moc ac'ala' quenjumsaj wa' jquemjon tz'anem pq'uebal. Jun moc nquerak quechi' chquij jun moc chic: 17 —Ajoj xkaban k'jom rxin quicotemal per ixix majo'n xixexjow ta, majo'n xixquicot ta. Xkaban chic rxin bis y next c'a xixbisona chka', nmajo'n nak newajo', cara' necbij ac'ala' chca jmoc chic. 18 Je' wnak quenjumsaj cuq'uin ac'ala' je nmajo'n nak ncajo', com Juan Bautista tak arja' xpeta majo'n xwa' ta cuq'uin wnak y majo'n vino xutaj ta, rmal c'ara' xbixa tzra cmal wnak chc'ola jun itzel espíritu pranm. 19 Xenpet chic anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, xenwa'a cuq'uin wnak y xentaj vino, rmal c'ara' xbixa chwa cmal wnak che en ajmund, xen tjoy vino, xe e wexbil e mloy tak impuesto e quexbil aj-il ajmac. Per e rlec'wal Dios arj-e' bien ch'obtanak cmal che Juan Bautista rna'oj Dios rucsan y bien cutkin che anen chka' rna'oj Dios necsan. Cara' xbij chca wnak. 20 Ja' Jesús xumaj cnatxic wnak jec'ola ptak tnamet jabar rebnon wa' nmak tak milagro. Arja' xbij jle' cowlaj tak tzij chca perc majo'n quec'xon ta cna'oj y majo'n quey-on cta rtzilal. Cawra xbij chca: 21 —Congan lowlo' chewa ixix ja ix aj Corazín y congan lowlo' chewa ixix chka' ja ix aj Betsaida. Cara' quenbij chewa com congan nmak tak milagro xenban chewech per nmajo'n xeq'uex ta ena'oj. Je nmak tak milagro jxenban chewech wexte xba'na chquewech jitzel tak wnak aj Tiro ruq'uin aj Sidón ojer arj-e' xqueq'uex ta cna'oj y xqueya' cta njelal itzel tak achnak, xqueban ta je' achnak che necc'utbej che nti'ona canm rmal rtzilal jquebnon chpam cc'aslemal. 22 Per anen quenbij chewa, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio más na nim lowlo' xtetaj ixix que chwech je xtquetaj aj Tiro ruq'uin aj Sidón. 23 Ixix chka' ja ix aj Capernaum, jnech'ob ixix che nquixba chcaj xe rmal chcongan nya'a ek'ij, per jneban jara' xe nquixkaja, abar ec'o wa' cnomki' q'ue tzra' nquixekaj wa'. Cara' quenbij chewa com congan nmak tak milagro xenban chewech per nmajo'n xeq'uex ta ena'oj. Je nmak tak milagro jxenban chewech wexte xba'na chquewech jitzel tak wnak je aj Sodoma ojer c'o ta quetnamet camic ra, mquita xc'atsasa. 24 Per anen quenbij chewa, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio más na nim lowlo' xtetaj ixix que chwech je xtquetaj aj Sodoma. Cara' xbij Jesús chca. 25 C'jara' ja' Jesús xtzijona ruq'uin Ttixel jc'ola chcaj, cawra xbij tzra: —Nedta', atet at Rajaw caj ruq'uin ruch'lew, quenmeltioxij chawa com je' wnak je nquech'ob kaja ptak canm chcongan cutkin y congan cna'oj me chquewech ta arj-e' ak'alsan wa' nak rbanic njelal jawra jnemjon rbanic y njelal jnemjon rbixic, per ja ak'alsan wa' jara' chquewech wnak jquebnon e ch'tak no'y chawech. 26 Cara' abnon chca Nedta', com cara' nawajo' atet. 27 Cawra xbij chic chca wnak: —Nmajo'n achnak mquita jchon pnuk'a' rmal Nedta'. Nmajo'n nak ojtakyona kas mer rna'oj Rlec'walxel, per ja ojtakyona jara' xruyon Dios Ttixel. Chka' nmajo'n nak ojtakyona kas mer rna'oj Ttixel per ja ojtakyona xnuyon anen ja en Rlec'walxel ruq'uin ja enech-on chquenk'alsaj chquewech. 28 Quixjo' wq'uin ixconjelal jcongan ecsan echuk'a' che rconxic nak neban che nexle'na ewanm chuxe' je' rejlal achnak je nti'ona chewa. Quixjo' c'a y anen quenya' chewa che nexle'na ewanm. 29 Xjun tebna' wq'uin che quixnewc'aj y ttijoj ewi' tzrij jquenc'ut chewech com anen pruk'a' Dios quenjach wa' njelal y co'l quenban. We xjun neban wq'uin jara' nexle'na rwech ewanm rmal. 30 Cara' quenbij chewa com jquenya' anen chekul majo'n cosem rec'mon ta chewa y jwejka'n jquenya' chewij majo'n a'l ta rc'axic. Cara' xbij Jesús.

Mateo 12

1 Ja' Jesús erexbil rdiscípulo, chpam jun xlanbal k'ij quemjon binem chpam jle' trigo. J-e' rdiscípulo xemajtaja rmal k'ak'nic quepam rmal c'ara' tak xquemaj rk'upxic rwá' je' trigo y nquetaj. 2 J-e' c'a aj fariseo tak xquetz'et cawra xecbij tzra Jesús: —Que'atz'ta' mpa' adiscípulo, jala' jquemjon rbanic xjan nba'na ptak xlanbal k'ij, cara' xecbij tzra. 3 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —¿Lmesiq'uin tc'a chpam rtzojbal Dios jxuban ojer rey David tak xuban jmul tak majtanak rmal k'ak'nic pamaj y e rexbil cara' quebnon chka'? 4 Jxuban, xoca chpam ruchoch Dios y xutaj xquelway jyonan chic chwech Dios. Cara' xuban mesque jara' xquelway tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che xqueyon sacerdote nquetjowa. 5 Chka' ¿lmesiq'uin tc'a je nbij ley chca sacerdote tzrij jsamaj je nqueban chpam nimlaj templo rxin Dios che arj-e' nc'atzina nquesmaja ptak xlanbal k'ij, majo'n nquexle'n ta? Per xlanbal k'ij c'a y nquesmaja per majo'n xjan ta. 6 Anen quenbij chewa che anen más chna nim nuk'ij chwech jnimlaj templo rxin Dios. 7 C'ola jun tzij rbin cana Dios cawrara: —Kas quenwajo' chewa chneban, tpoknaj quewech wnak, jara' más nc'atzina que chwech netzujuj jle' sacrificio chenwech anen, cara' nbij. Wexte ch'obtanak ewmal je nbij tzij jara' mquita xebij che xjan nqueban ndiscípulo tak majo'n xjan ta. 8 Cara' quenbij chewa com Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, pruk'a' c'o wa' je nba'na chpam xlanbal k'ij. Cara' xbij Jesús chca. 9 C'jara' xel ela Jesús y xba, xoca chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj fariseo. 10 C'ol c'a jun acha squirnak jun ruk'a'. J-e' c'a aj fariseo quemjon rconxic rij rwech Jesús nak necchapbej rxin rmal c'ara' cawra xecbij tzra: —¿Lnuya' c'as ley chawa che nque'achumsaj je' yuw-i' ptak xlanbal k'ij? cara' xecbij tzra. 11 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —¿Lc'o c'a jun chewa c'o ta jun rcarne'l ntzak ela pjul pjun xlanbal k'ij y majo'n nelsaj ta chpam jul? 12 Per jun wnak más chna nim ruk'ij que chwech jun carne'l rmal c'ara' quenbij chewa, jley nuya' c'as chka che nkaban utzil ptak xlanbal k'ij, cara' xbixa chca. 13 C'jara' cawra xbij tzra yawa': —Teyku' ak'a'. Xuyuk ruk'a' y xchumtaja, junam chic xuban che c-e'. 14 J-e' c'a aj fariseo xeba, xequemlo' qui' y xquemaj rch'obic nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. 15 Ja' Jesús rutkin chic che ncajo' neccamsaj, xel ela chpam jara' lwar y xba. E q'uiy wnak xetre' ela tzrij. Y ja' Jesús xerchumsaj conjelal yuw-i', 16 y congan xbij chca chmajo'n abar nquelsaj wa' rtzojxic. 17 Jawra xuban ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana ojer rmal Dios tak profeta Isaías cawra xbij: 18 —Tetz'ta' mpa' ajsmajma' wxin jnech-on, arja' congan quenwajo', ajni'la nquicota wanm tzrij. Anen quenya' wEspíritu tzra y arja' xtuc'ut bey rxin Dios chquewech wnak jme aj Israel ta. 19 Tak ntzijona cuq'uin wnak majo'n xtucsaj ta je' tzij ja xch'oj rec'mon ta next c'a xturak ta ruchi', majo'n nc'axax ta rukul c'nat. 20 Je' wnak jcongan lowlo' quebnon y congan yojtanak chic rwech canm, arja' majo'n nqueruyoj ta más, nqueruyic y nqueruto'. Ncawara' xtuban y rmal ja' tak xtoca rubey Dios, per njunlic noca y nja' nch'ecmaja. 21 Arja' nekaj na rbixic cuq'uin wnak jme aj Israel ta y j-e' qui'il nec'je'a canm che reybxic, cara' nbij ja' Dios chca. 22 Chwech ja' Jesús xec'mar ela jun acha moy y mem chka', y c'ola jun itzel espíritu ocnak pranm. Xchumsaj acha, nca'y chic y necwin chic ntzijona. 23 Je' wnak xel ta canm tzrij per ne conjelal y cawra necbij ra: —¿Lja' c'a wa' je Cristo je Rlec'wal ja ojer rey David? Cara' xecbij. 24 J-e' aj fariseo xecc'axaj jxecbij wnak y cawra xecbij: —Jala acha tak nquerelsaj itzel tak espíritu pcanm wnak xe rpoder Beelzebú nucsaj je cjefe je' itzel tak espíritu, cara' xecbij. 25 Per Jesús arja' bien rutkin jquemjon rch'obic aj fariseo y cawra xbij chca: —Jun gobierno chka bechnak gobierno opech, wex división nuban jara' xe nyojtaja. Cara' c'a tzra jun tnamet chka' y cara' chca wnak jec'ola ptak jay, wex división nuban jara' xe nqueq'uisa. 26 Cara' c'a tzra Satanás chka', wxe nquerelsaj ela rdemonio jara' xnuch'or kaja ri' ruyon. Wcara' nuban ¿lme tq'uis c'ara' rgobierno? 27 Ixix nebij chwa che rpoder Beelzebú necsan tak quenelsaj je' itzel tak espíritu, per ediscípulo ixix chka' nquequelsaj wan itzel tak espíritu ¿le rpoder Beelzebú quecsan nech'ob ixix? J-e' c'a ediscípulo xquek'alsana che me ktzij ta jxebij chwa. 28 Anen rEspíritu Dios quencsaj tak quenelsaj je' itzel tak espíritu y wcara' quenban nbij tzij c'ara' je rgobierno Dios kanak pchic checjol. 29 Tak ncatekaja ruq'uin jun acha congan rchuk'a' y nach'ob chnalsaj je' rachnak jc'ola pruchoch, nc'atzina chnabac' nabey mul acha. Wcara' naban jara' ncatecwina nalsaj njelal rachnak jc'ola pruchoch. Cara' xenban anen tzra Satanás chka'. 30 Je' wnak jmajo'n neyke' ta quec'u'x wq'uin jara' xquenctzelaj, y chka' jmajo'n nquesmaj ta pnecwent che cmolic wnak che quenuto' jara' xjic nquecchicaj ela wnak. 31 Rmal c'ara' tak anen quenbij chewa, je' wnak mesque nqueban njelal rwech il mac y chka' mesque necbij je' tzij tzra Dios ja xitzel nc'axaj jara' ncuytaja. Per wnecbij je' tzij tzra rEspíritu Dios jxitzel nc'axaj jara' majo'n ncuytaj ta. 32 Wc'ola jun wnak chka bechnak wnak opech, mesque arja' nbij jle' lowlo' tak tzij tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, jara' ncuytaja per we nbij jle' lowlo' tak tzij tzra Espíritu Santo jara' majo'n ncuytaj ta nexte chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew nexte chpam tiemp jpenak. 33 Wnebij tzra jun che' che itzel che' ¿nak tzra mtebij c'ara' chka' che itzel rwech nuya'? Wnebij tzra jun che' che utzlaj che' tbij c'a chka' che utzlaj rwech nuya'. Cara' quenbij chewa com jun moc che' rmal rwech jnuya' tak notkixa nak ch-che'al. 34 Ixix congan itzel tak na'oj ewc'an, ix ajni' jle' itzel tak cmetz. Congan pen xtel pta jle' utzlaj tak tzij pnechi' com xe ix itzel tak wnak. Cara' quenbij chewa com jnojnak ptak ewanm jara' nel ta pnechi'. 35 Jun utzlaj acha utzlaj tak achnak rec'lon pranm y tak ntzijona utzlaj tak achnak rec'mon ta je nbij. Jun itzel acha xitzel tak achnak rec'lon pranm y tak ntzijona xitzel tak achnak rec'mon ta je nbij. 36 Anen quenbij chewa, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio njelal jnecbij wnak jchek ruq'uin cgan necbij, jara' nequejcha' na cwent chwech Dios rmal. 37 Cara' quenbij chewa com jtzij jxebij wawe' chwech ruch'lew jara' tzij noc na chewij chka' che nk'atbexa tzij chewij jnak xtba'na chewa rmal Dios, we nbij chewa che ewc'an rbeyal rxin Dios o we nquixrutak ela chpam nimlaj lowlo'. Cara' xbij ja' Jesús. 38 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés e quexbil jle' fariseo, arj-e' cawra xecbij tzra Jesús: —Maestro, je nkajo' ajoj chawa camic, tebna' jun milagro chkawech ch-utz c'ara' ncateknimaj, cara' xecbij tzra. 39 Per Jesús cawra xbij chca: —Je' wnak je nquec'utuna chwa chquenban jun milagro ch-utz c'ara' quencnimaj, arj-e' xjunwa' ykul wa' quec'u'x y mruq'uin ta Dios. Per jmilagro jnecc'utuj jara' majo'n quenban ta chquewech xerwara' c'ola jun milagro nbantaj na chquewech, jun milagro ajni' xuban ojer profeta Jonás. 40 Com ajni' xuban Jonás ojer oxi' k'ij oxi' ak'a' xec'je'a chpam nimlaj ch'u', y cara' c'a chwa anen chka' ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, oxi' k'ij oxi' ak'a' quenc'je' na chuxe' ruc'u'x ruch'lew chpam lwar abar nquec'je' wa' cnomki'. 41 Tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio je' ach-i' jec'ola chpam tnamet Nínive ojer arj-e' nqueyictaja ix quexbil ixix ja ix tnamet Israel y j-e' nque'oca e k'toy tak tzij chewij. Cara' quenbij chewa com aj Nínive arj-e' tak xecc'axaj rtzojbal Dios je xbixa chca rmal Jonás ojer xq'uextaja cna'oj y xqueya' cana rtzilal. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Jonás. 42 Tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio ja ixak jreina rxin nación jc'ola psur nyictaja ix rexbil ja ix tnamet Israel y arja' noca k'toy tzij chewij. Cara' quenbij chewa com jara' ixak q'ue c'nat penak wa' che rc'axic rna'oj Dios jyatanak tzra ja ojer rey Salomón. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Salomón. 43 Jun itzel espíritu tak nel pa pranm jun acha arja' nba ptak lwar jabar majo'n wa' ya', nercanoj jun lwar abar nexle'n wa' per mtuwil lwar, 44 y cawra nbij ra: —Quenmloj chna jmul chpam wuchoch jabar enelnak twa' nabey. Tak nekaj chic jmul ruq'uin acha nutz'et ranm najni' jun jay congan tlana, mson rpam y kas wkon. 45 C'jara' nemloj pchic jmul, nquerec'ma' pchic e wku' e itzel tak espíritu jmás chna e itzel chwech arja'. Tak nquerkaja ruq'uin acha nque'oca pranm che e waxki' y tzra' nquec'je' wa'. Rmal c'ara' tak más chna lowlo' rc'aslemal acha nela chwech nabey. Y cara' c'a xtba'na chewa ixix chka' ja ix tnamet Israel jcongan itzel tak achnak ebnon. 46 Ja' Jesús remjon na tzij cuq'uin wnak, jrute' ruq'uin je rch'alal ec'ola chujay y ncajo' nquetzijona ruq'uin. 47 Y xbixa tzra Jesús: —Tetz'ta' mpa' ate' ruq'uin awch'alal ec'ola chujay y ncajo' nquetzijona awq'uin, cara' xbixa tzra. 48 Ja' Jesús cawra xbij: —Camic quench'ob chawech e achnak nute' y e achnak wch'alal. 49 C'jara' xeruc'ut rdiscípulo y cawra xbij: —J-e' c'a wa' e'ocnak nute' y e'ocnak wch'alal. 50 Cara' quenbij chawa com achnak nebnowa je nrajo' ranm Nedta' jc'ola chcaj ja' c'ara' ocnak nuchak', o wana' o wnute', cara' xbij.

Mateo 13

1 Chpam jara' k'ij xel ela Jesús pjay, xba chiya' y tzra' xetz'be' wa'. 2 Congan e q'uiy wnak xequemlo' qui' ruq'uin rmal c'ara' tak arja' xoca chpam jun lanch y xetz'be'a chpam. Je' wnak xepe' cana chiya' conjelal. 3 Y xumaj tzij cuq'uin, q'uiy rwech xbij chca chpam c'ambal tak tzij y cawra xbij ra: —C'ola jun tcoy tejco'n xba pe rchinoj chneretca' rtejco'n. 4 Tak xekaja xumaj rch'akxic ija'tz, c'ola nic'aj pbey xkaj wa', xepeta tz'quin, xquetaj ela. 5 C'o chic jle' xkaja abar c'o wa' abaj, congan xax ulew tzra' rmal c'ara' chanim xel ta ija'tz rmal. 6 Per tak xel ta k'ij xc'atsaj y tak xq'uisbena xechkij rmal com majo'n xetque' ta bien ruxe'. 7 C'o chic jle' xkaja ptak q'uix y tak xq'uisbena xq'uiya q'uix y xk'ok'aj tejco'n y xcamsaj. 8 Per c'o chic jle' xkaja chpam utzlaj ulew y congan xwachina, jun rk'arwech ija'tz c'ola xuya' jun cient, c'ola xuya' sesenta y c'ola xuya' treinta. 9 Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. 10 Je e rdiscípulo Jesús arj-e' xe'ekaja ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra c'ambal tak tzij nacsaj tak ncatzijona cuq'uin wnak? cara' xecbij tzra. 11 Jesús cawra xbij chca: —Ixix yatanak chewa chnewutkij nak rbanic jwewtanak tzrij gobierno je rxin chcaj, per jle' chic wnak majo'n yatanak ta chca. 12 Cara' quenbij chewa com je' wnak jc'ola yatanak chca arj-e' nyataj na más chca y tak nq'uisbena nuban q'uiy cuq'uin. Per je' wnak jmajo'n achnak yatanak chca per we nquech'ob j-e' chc'ola yatanak chca jara' nelsasa chca. 13 Rmal c'ara' tak quencsaj c'ambal tzij tak quentzijona cuq'uin wnak com arj-e' c'ola ck'awech per majo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech, y c'ola quexquin per majo'n necc'axaj ta je nbixa chca y nmesquier nch'obtaja cmal. 14 Jquemjon rij camic ra jara' che nbantaja cumplir je rbin cana Dios ajni' rbin cana profeta Isaías jcawrara: —Newc'axaj na ruq'uin ewexquin per mesquier nch'obtaja ewmal, netz'et na ruq'uin ek'awech per nmajo'n achnak newsaj tzrij, cara' nbij. Y jun chic je rbin cana cawrara: 15 —Cawra quenbij chca j-ela wnak com canm cwernak y congan pen noc wa' pquexquin je nbixa chca, y xe cyupun ck'awech. Cara' nqueban ch-utz c'ara' majo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech, y nexte c'ola cgan necc'axaj je nbixa chca nexte c'ola cgan nquech'ob ptak canm je nch'o'ba chquewech nexte c'ola cgan chka' nquemloj ta wq'uin ch-utz c'ara' quencuy quil quemac, cara' nbij Dios. Cara' c'a bitanak cana. 16 Per ixix kas congan wen chewa com netz'et je nc'u'ta chewech y newc'axaj je nbixa chewa. 17 Cara' quenbij chewa com ne ktzij wa' je xtenbij chewa, e q'uiy ja e ojer tak profeta y e q'uiy jle' chic wnak je xqueban rbeyal chwech Dios, arj-e' congan xecyarij xquetz'et ta ajni' nquixtajina netz'et ixix camic y congan xecyarij xecc'axaj ta chka' ajni' nquixtajina newc'axaj ixix camic. 18 Tewc'axaj c'a camic, anen quench'ob chewech nak rec'mon ta jc'ambal tzij jxenbij chewa tzrij je tcoy tejco'n. 19 Ja utzlaj tzij jnuc'ut chkawech nak rbanic jgobierno rxin chcaj, tak nela rbixic y tak c'ola jun nc'axaj per mesquier nch'obtaja rmal, npeta diablo y nelsaj ela tzij jtcon pranm. Ja c'ara' nbij tzij ja ija'tz xkaja pbey. 20 Jq'ue ija'tz xkaja ptak abaj jara' nbij tzij je' wnak jnecc'axaj ja utzlaj tzij y alnak necnimaj y congan nquequicota rmal. 21 Per arj-e' e ajni' tejco'n jmajo'n rc'amal ruxe', njurmaj oca necnimaj. Per tak xterla' jlowlo' tiemp tak nmajtaja rbanic lowlo' chca wnak rmal rtzojbal Dios arj-e' alnak nqueya' cana yukbal quec'u'x. 22 Ija'tz je xkaja ptak q'uix jara' nbij tzij je' wnak jnecc'axaj utzlaj tzij per tak nq'uisbena xnecbisoj chic je' achnak rxin jawra tiemp rxin rwech ruch'lew y xe nqueba'na engañar rmal mibil. Rmal c'ara' tak ncoma utzlaj tzij jc'ola ptak canm, majo'n rwech nuya' ta. 23 Per ja ija'tz je xkaja chpam utzlaj ulew jara' nbij tzij je' wnak je nquec'axana utzlaj tzij y nch'obtaja cmal y c'ola rwech nuya' ptak canm. Arj-e' e ajni' jle' rk'arwech ija'tz c'ola xuya' jun cient, c'ola xuya' sesenta, c'ola xuya' treinta. Cara' xbij Jesús chca. 24 C'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' xuban jun acha xutic jle' utzlaj ija'tz rxin trigo pe rchinoj. 25 Per je' wnak tak ekanak chic che wram xpeta jun je ntzelana rxin acha, xretca' jle' itzel tak ija'tz checjol trigo. Tak xtictaj cana rmal xemloja. 26 Jtrigo xumaj c'yinem y tak xumaj rek'neric rwech tzra' xutkix wa' chka' jle' chic je tcon checjol ja itzel k'ayis. 27 Je ajsmajma' arj-e' xeba ruq'uin cpatrón jxetcowa utzlaj ija'tz, cawra xecbij tzra: —Kajaw ¿lme utzlaj ija'tz tc'a xatic chpam achinoj? ¿Nak tzra c'ara' tak c'ola itzel tak k'ayis checjol camic? cara' xecbij tzra. 28 Cawra xbixa chca: —Jara' je ntzelana wxin xetcowa, cara' xbixa chca. J-e' ajsmajma' cawra xecbij chic tzra: —¿Le mtawajo' c'a nokba camic nekabko'? cara' xecbij tzra. 29 Cawra xbix chic chca: —Mcara' ta, mtebok ta, mal-il nuc'om ta trigo tak xtebok. 30 Je nkaban camic kay-a' tzra', tq'uiy na che c-e', tak xterla' tiemp rxin csech anen quenbij na chca je xtquesmaja chpam tiemp rxin csech cawrara: —Temlo' ruchi' nabey mul jitzel tejco'n, texma' rpam ptak mnoj ch-utz c'ara' nporoxa. Per je trigo temlo' ruchi' chka' y tec'lo', cara' xtenbij chca. Cara' c'ambal tzij xbij chca. 31 C'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' jun ch'it rk'arwech mostaza jnec'mar ela rmal jun acha y xutic pe rchinoj. 32 Jun ch'it rk'arwech mostaza jara' más na ch'it no'y chwech jle' chic ija'tz per tak nq'uiya más na nq'uiya chwech jle' chic tejco'n, cara' nuban ajni' jun che'. Rmal c'ara' ch'tak tz'quin nquepeta, necrebna' quesoc ptak ruk'a'. Cara' c'ambal tzij xbij chca. 33 C'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nuban jle' levadura jnespoja xquelway rmal, xpeta jun ixak xuc'am, xuya' chpam jle' k'or, oxi' pajbal harina ocnak. Tak xq'uisbena jlevadura xba chpam njelal k'or, congan xesmaja chpam. Cara' jc'ambal tzij xbij chca. 34 Njelal tzij je xbij Jesús chca wnak, chpam c'ambal tak tzij xbij wa' chca. Nmajo'n achnak xbij chca mquita xucsaj c'ambal tak tzij che rbixic. 35 Cara' xuban ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana ojer rmal profeta jcawrara nbij: —Tak xtquentzijona, chpam c'ambal tak tzij quentzijon wa'. Ja wewtanak ta tak q'uemjana twankera rwech ruch'lew anen quenk'alsaj na. Cara' bitanak cana. 36 C'jara' ja' Jesús xbij cana rubi' chca je' wnak y xoca pjay. J-e' rdiscípulo xe'ekaja ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Tech'bo' chkawech nak rec'mon ta jc'ambal tzij jxabij kaja tzrij tejco'n je xti'ca checjol trigo, cara' xecbij tzra. 37 Jesús cawra xbij chca: —Anen c'ara' jquentcowa utzlaj ija'tz, anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak. 38 Je chnoj jara' rwech ruch'lew. Ja utzlaj ija'tz jara' alc'walxela' jec'ola precwent jgobierno rxin chcaj. Ja itzel tejco'n jara' alc'walxela' jec'ola precwent diablo. 39 Jxetcowa itzel tejco'n je ntzelana rxin acha jara' diablo. Je tiemp rxin csech jara' tak xtetz'kata tiemp rxin rwech ruch'lew. Je nquemlowa csech j-era' ángel. 40 Ajni' nba'na tzra itzel tejco'n nmo'la ruchi' y nporoxa pk'ak' cara' c'a xtba'na chca wnak chka' tak xtetz'kata tiemp rxin rwech ruch'lew. 41 Anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak xquenutak ta ángel wxin, nquequerchpa' conjelal wnak jec'ola chpam ngobierno ja xe nquecchajtij je' wnak che rbanic il mac, nquequerchpa' chka' conjelal jle' chic wnak xe e bnoy itzel tak achnak. 42 Tak nquechaptaja cmal nquecch'akij ela chpam nimlaj k'ak'. Je' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y xteccach'ch'ej rkan cak'. 43 C'jara' je' wnak jquebnon rbeyal chwech Dios arj-e' nyataj na chca che nqueban cara' ajni' nuban k'ij, nwankera quech'ab chpam rgobierno Dios je Ttixel cxin. Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. 44 Jun chic, jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' jun nimlaj mibil wiwan, mkun chpam jun chnoj y chek q'uenjlal xiltaja rmal jun acha. Y ja' acha xumuk chic jmul y xemloja, congan nquicota, njelal achnak jc'ola ruq'uin nc'ayij y nulok' chnoj jabar c'o wa' nimlaj mibil. 45 Jun chic, jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nuban jun comerciante ntajina ncanoj jle' abaj perla rubi', congan nmak rjel. 46 Tak xuwil jun perla jmás nim rjel xba y xerc'ayij njelal achnak jc'ola ruq'uin y xulok' jperla. 47 Jun chic, jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' jun trasmay nch'akixa pya' y nque'oca ch'u' chpam per nq'uiy quewech je' ch'u' nque'oca chpam. 48 Tak xenoja ch'u' chpam xelsas ta chiya'. Jxelsan ta arj-e' xetz'be'a, xquemaj ccha'ic ch'u'. Jwen tak ch'u' jara' xec'o'la, jmajo'n cc'atzil jara' xecch'akij ela. 49 Cara' c'a xtbantaja chka' tak xtetz'kata tiemp je rxin rwech ruch'lew, nquepeta je' ángel nquequerlsaj ela itzel tak wnak chquecjol jquebnon rbeyal chwech Dios. 50 Y nquecch'akij ela chpam nimlaj k'ak'. J-e' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y xteccach'ch'ej rkan cak', cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. 51 C'jara' xbij chic chca: —¿Le nch'obtaja ewmal njelal jxenbij chewa? —Nch'obtaja Kajaw, cara' xecbij tzra. 52 Cawra xbij chic jmul chca: —Com nch'obtaja ewmal rmal c'ara' quenbij chewa che conjelal maestro jnectijoj qui' tzrij jgobierno rxin chcaj arj-e' e junam ruq'uin jun rajaw jay nc'ola njelal ruq'uin je nc'atzina tzra, c'ola je' achnak c'ac', c'ola majo'n c'ac' ta chka', y arja' nelsaj ta jachnak nc'atzina tzra wc'ac' we mc'ac' ta. Cara' xbij chca. 53 Ja' Jesús tak xbitaja rmal njelal jawra c'ambal tzij xel ela 54 y xba chpam retnamet. Tak xekaja xoca chpam jay rxin molbal ri'il y xumaj ctojxic wnak. J-e' wnak congan xel ta canm tzrij tijonem jxuya' chca y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Abar rec'mon wala' njelal jc'ola ruq'uin jun acha jala? Congan tak wan rna'oj y congan nmak tak milagro nuban chka'. 55 Per ¿le mja' tc'ala' rlec'wal jsoy che'? Y jrute' ¿le mja' tc'ara' María? Y je rch'alal ¿lme j-e' tc'ara' Jacobo, José, Simón ruq'uin Judas? 56 Y conjelal rana' ¿lmec'o tc'a chkacjol chka'? ¿Abar c'a rec'mon wa' njelal jremjon rij camic? 57 Cara' necbij per nmajo'n cgan tzrij, xe pkan nquena'. Ja' Jesús cawra xbij chca: —Nmajo'n profeta rxin Dios mquita lok' xtna'a xerwara' mlok' ta nna'a cmal rwinak nexte cmal rch'alal chka', cara' xbij chca. 58 Y xe mq'uiy ta milagro xuban tzra' rmal jmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin.

Mateo 14

1 Chpam jara' tiemp njelal je ntajina nuban Jesús xekaja rbixic ruq'uin gobernador Herodes. 2 Ja' Herodes cawra xbij chca ajsmajma' jec'ola ruq'uin: —Jala' acha jcongan q'uiy achnak remjon rij jala' Juan Bautista c'astanak ta chquecjol cnomki' rmal c'ara' tak c'ola nmak tak poder jnesmaja ruq'uin camic, cara' xbij chca. 3 Cara' xbij com bien rutkin chja' xcamsana Juan Bautista tak xutak rchapic, xxi'ma y xucsasa pcars. Cara' xuban tzra com cawra xbixa tzra rmal Juan Bautista: —Mrubey ta abnon jac'mon kaja awexnam, cara' xbij. Com ja' Herodes rec'mon kaja rexnam, Herodías rubi', rexkayil jun rch'alal, Felipe rubi'. 5 Jxuban ja' Herodes nabey tak q'uemjana tcamsaj Juan Bautista xrajo' ta ncamsaj per xe nxibej ri' chquewech wnak com je' wnak necbij che Juan Bautista arja' jun profeta rxin Dios. 6 Per tak xq'uisbena xcamsaj tak xerla' k'ij je nc'u'la rcumpleaño. Ja Herodías c'ola jun ral q'ue k'poj xtan y ja' k'poj nexjowa chquewech wnak jquemlon qui' ruq'uin ja' Herodes. Ja' Herodes congan xel ta ruc'u'x tzrij. 7 Rmal c'ara' tak cawra xbij tzra k'poj: —Tc'utuj chwa achnak nawajo' y anen quenya' chawa, cara' xbij tzra, y xuban jurar chnuya' tzra. 8 Per ja' k'poj cawra xbixa tzra rmal rute': —Jnac'utuj tzra Herodes jara' jawrara: —Je rwá' Juan Bautista tey-a' chwa chwech jun plat, cara' xtac'utuj tzra. 9 Per ja' rey Herodes congan junwa' xuna' per com rebnon chic jurar chquewech jec'ola ruq'uin tzrij mes rmal c'ara' xuya' jun orden che nya'a tzra k'poj je xc'utuj. 10 Xutak rcamsic Juan pcars che nelsasa rwá'. 11 Tak xlestaja rwá' xya' ta chwech jun plat y xerja'cha tzra xtan. Je k'poj xuc'am ela, xerejcha' tzra rute'. 12 Je rdiscípulo Juan tak xecc'axaj che xcamsasa arj-e' xeba, xequec'ma' recuerpo y xequemku'. C'jara' xeba, xecbij tzra Jesús je xbantaja. 13 Ja' Jesús tak xekaja rbixic ruq'uin je xbantaja arja' xoc ela planch, xeryonaj ri' chpam jun tenlic lwar abar e majo'n wa' wnak. Per wnak tak xekaja rbixic cuq'uin jabar nba wa' congan e q'uiy chca xe'el ela ptak quetnamet, xeba che ckan chnequewla'. 14 Ja' Jesús tak xel ta chpam lanch xerutz'et wnak ncongan e q'uiy. Arja' xpoknaj quewech y xerchumsaj yuw-i'. 15 Tak xkaja k'ij je rdiscípulo Jesús arj-e' xeba ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Je' lwar abar okc'o wa' congan tlana y xba hor. Jnaban camic que'atka' ela wnak ptak aldea chnequelk'o' je nquetaj, cara' xecbij. 16 —Majo'n nc'atzin ta che nqueba, ixix nquixyowa chca nak xtquetaj, cara' xbixa chca rmal Jesús. 17 Per majo'n achnak kac'mon ta, ruyon oca j-o' rkan xquelway ruq'uin c-e' ckan ch'u', cara' xecbij. 18 —Tec'ma' ta, cara' xbixa chca rmal Jesús. 19 C'jara' cawra xbij chca wnak: —C'ola nic'aj wen tak k'ayis quixetz'be'a tzrij, cara' xbij chca. C'jara' xuc'om j-o' rkan xquelway rexbil c-e' rkan ch'u', xca'ya chcaj y xmeltioxij tzra Dios. Xuwech' xquelway, xujach chca rdiscípulo y j-e' xqueya' chic chca wnak. 20 Xewa'a conjelal y congan xnoja quepam. Je xquelway rexbil ch'u' xmo'la ruchi' je xcoltaja, cbeljuj chquech xuban, per nnojnak. 21 Jxewa'a ec'o la la' e j-o' mil per xqueyon ach-i', apart ixki' ruq'uin ac'ala'. 22 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Npors nquixoc ela chpam lanch, nquixba pjupraj chic ya', nquixnabyeja chenwech, cara' xbij chca, y xbij cana rubi' chca wnak. 23 Tak xbitaj cana rubi' rmal xojte'a ruyon chwech jun jyu', xuwil jun lwar abar nuban wa' oración. Tak xoca ak'a' xruyon c'ola tzra'. 24 Jlanch kas pe nc'aj ya' c'o chwa' tak c'ola jun nimlaj k'ek' jaktanak ta chquij rdiscípulo y nmesquier nquebina rmal, y je nmak tak bloj congan lowlo' nuban tzra lanch. 25 Jpe rsakric remjon binem pe rwá' ya' ja' Jesús y xekaja chenkaj ruq'uin lanch. 26 J-e' rdiscípulo tak xquetz'et chremjon binem pe rwá' ya' congan xecxibej qui' rmal y congan xturtaja quec'u'x: —Jala' jun xbinel, cara' necbij y xquemaj rakic quechi' rmal xben ri'il. 27 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Me tturtaj ta rwech ec'u'x, xanen, mtexibej ta ewi', cara' xbij chca. 28 Pedro cawra xbij tzra: —We ktzij chatet Wajaw tbij chwa chquenbina pe rwá' ya' y quenba awq'uin, cara' xbij tzra. 29 —Catjo' c'a, cara' xbixa tzra rmal Jesús. C'jara' Pedro xel ta chpam lanch y xumaj binem pe rwá' ya' y xba ruq'uin Jesús. 30 Per tak xutz'et k'ek' chcongan lowlo' nuban arja' congan xxibej ri' rmal y xba xe' ya' y xumaj rakic ruchi': —Wajaw kat-o' ki', cara' xbij tzra. 31 Ja' Jesús alnak xuchap Pedro y xelsaj pya' y cawra xbij tzra: —Acha, xe mnim ta yukbal ac'u'x wq'uin. ¿Nak tzra tak xaban c-e' ac'u'x? cara' xbij tzra. 32 Tak xe'oca chpam lanch xcoma k'ek'. 33 Jec'ola chpam lanch arj-e' xquemaj rya'ic ruk'ij y cawra xecbij tzra: —Ne ktzij wa' chatet at Rlec'wal Dios, cara' xecbij tzra. 34 Xeba, xe'ekaja pjupraj ya' chpam jun lwar rbin-an Genesaret. 35 Je' wnak jec'ola chpam jara' lwar tak xquetzu' chJesús xekaja cuq'uin, arj-e' xectakla' rbixic chca conjelal wnak jec'ola chpam jara' lwar y conjelal yuw-i' xequec'om ela ruq'uin Jesús. 36 Y cawra xecbij tzra: —Tebna' jun utzil chka, tey-a' c'as chca yuw-i' che nquechap oca jtz'it atziak, jtz'it ruchi' opech nquechap oca, cara' xecbij tzra. Y cara' xqueban, conjelal jxechpowa retziak xechumtaja.

Mateo 15

1 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés e quexbil jle' fariseo, arj-e' epenak pJerusalén, xe'ekaja ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: 2 —¿Nak tzra je' adiscípulo majo'n necnimaj ta costumbre cxin kti't kawma'? Com j-e' tak nquewa'a majo'n necnimaj ta ajni' nrajo' kcostumbre tzrij ch'joj k'baj, cara' xecbij tzra. 3 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Per ixix chka' majo'n eniman ta rmandamiento Dios com c'ola nic'aj costumbre neban chbil tak ewi' xnuyoj mandamiento. 4 Cara' quenbij chewa com Dios c'ola jun mandamiento rey-on chewa jcawra nbij: —Lok' que'en-a' edta' ete', cara' nbij. Y jun chic mandamiento jrey-on chewa cawra nbij: —Wc'ola jun xitzel ntzijona tzrij redta' o rute' jara' pors ncomsasa. 5 Per ixix xmajo'n lok' ta nque'ena' com xcawra tijonem neya': —Wnabij tzra adta' o ate': —Camic mesquier quencwina catnuto' tzrij je' achnak je nc'atzina chawa com nbin chic tzra Dios che rxin chic arja' njelal jc'ola wq'uin, wcara' nabij tzra, 6 jara' majo'n chic nc'atzin ta chnato' tzrij je nc'atzina tzra, cara' nebij. Cara' ebnon, je rmandamiento Dios, ixix ebnon tzra com ajni' majo'n, per xe rmal ecostumbre. 7 Caca' eplaj, bien tkala chewij jbin ta chewa ojer rmal profeta Isaías, cawra nbij: 8 —J-ewra wnak ne chquechi' oca nqueya' wa' nuk'ij, jcanm q'ue c'nat c'o wa' chenwech. 9 Nmajo'n noc wa' tak nqueya' nuk'ij, jtijonem nqueya' rtzojbal Dios necbij tzra, per xmandamiento cxin wnak. Cara' bin ta chewa rmal Isaías, cara' xbij Jesús chca. 10 Ja' Jesús xumaj chic tzij cuq'uin wnak y cawra xbij chca: —Tewc'axaj je xtenbij chewa, xtch'obtaj ta ewmal. 11 Mjara' ta jnoca pnachi' je ntz'ilorsana rwech awanm, per je ntz'ilorsana rxin jara' je nel ta pnachi', cara' nbij chca. 12 J-e' c'a rdiscípulo xeki'l oca ruq'uin y cawra xecbij tzra: —¿Le awutkin c'a che aj fariseo junwa' necc'axaj jxabij kaja? Xe pkan nquena' rmal, c'ara' xecbij tzra. 13 Jesús cawra xbij chca: —Jtijonem chka bechnak opech tijonem wmajo'n tcon ta rmal Nedta' jc'ola chcaj jara' tijonem xe nyo'ja y nbo'ka ajni' nba'na tzra k'ayis. 14 Que'ay-a' tzra' j-ela aj fariseo, arj-e' xe ajni' moya' je ecc'an chic jle' moya'. Per jun moy we rc'an chic jun moy xe nquetza'k ela pjul che c-e', cara' c'a xbixa chca. 15 Pedro cawra xbij tzra: —Tech'bo' chkawech jc'ambal tzij jxabij, cara' xbij. 16 Jesús cawra xbij chca: —Tak mesquier nch'obtaja ewmal ixix chka'. 17 ¿Le mtch'obtaj c'a ewmal jnoca pnachi' jara' chapam nekaj wa' y nel chic jmul? 18 Per je nel ta pnachi' jara' pnawanm nwanker twa' y jara' ntz'ilorsana rxin awanm. 19 Cara' quenbij chawa com pnawanm nwanker twa' jitzel tak na'oj ajni' bnoj cmic, ajni' ncatoca ruq'uin jun ixak jmawexkayil ta, o ajni' tzra jun ixak noca ruq'uin jun acha we mrechjil ta, ajni' bnoy alak', ajni' tzra tak naya' testig-il jme ktzitzij ta, ajni' tak nabij jle' tzij tzra Dios jxitzel nc'axaj. 20 Njelal jawra rtzilal ja c'a wa' ntz'ilorsana rxin awanm, per we mtaban costumbre ajni' ch'joj k'baj jara' majo'n ntz'ilorsas ta awanm rmal. Cara' xbixa chca. 21 C'jara' ja' Jesús xel ela chpam lwar, xba chic chpam jun lwar abar c'o wa' c-e' tnamet, jun rbin-an Tiro y jun chic Sidón rubi'. 22 Tak xekaja chek q'uenjlal tak c'ola jun ixak xekaja ruq'uin. Ja' ixak aj cananea nbixa tzra y tzra' c'o wa' chpam lwar abar xekaj wa' Jesús. Arja' xurak ruchi' tzrij Jesús y cawra xbij tzra: —Wajaw, at Rlec'wal ja ojer rey David, tpoknaj jtz'it nwech, c'ola jun wal xtan ocnak jun itzel espíritu pranm y congan lowlo' nba'na tzra, cara' xbij. 23 Per Jesús nmajo'n achnak xbij tzra. Xepeta rdiscípulo y cawra xecbij tzra: —Tebna' jun utzil, tbij tzra ixak chnemloja, congan nurak ruchi' chkij, cara' xecbij tzra. 24 Jesús cawra xbij chca: —Dios xruyon cuq'uin tnamet Israel enretkon twa', arj-e' e ajni' jle' carne'l etzaknak cana, cara' xbij. 25 Per xpeta ixak, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Wajaw cnat-o', cara' xbij. 26 Jesús cawra xbij tzra: —Mrubey tc'ara' xtenc'am ta queway alc'walxela' y xtench'akij ta chquewech ch'tak ral tz'e', cara' xbij tzra. 27 Ja' ixak cawra xbij chic tzra: —Wajaw, ne ktzij wa' jnabij per je' ch'tak ral tz'e' arj-e' nya'a c'as chca cmal cajaw che nquetaj je' ruc'aj tak way je ntza'k ela xuxe' mes, cara' xbij tzra. 28 Cawra xbix chic jmul tzra rmal Jesús: —Ixak, congan tak nim yukbal ac'u'x wq'uin. Camic nec'choja awal ajni' xac'utuj chwa, cara' xbixa tzra y njara' hor xec'choja ral. 29 Ja' Jesús xel ela chpam lwar, xba xekaja chuchi' ya' Galilea rubi', xojte'a chwech jyu', xuwil jun lwar abar xetz'be' wa'. 30 Congan e q'uiy wnak xe'ekaja ruq'uin, equec'mon ta je' yuw-i' ajni' je' ch'e'y nquebina, ajni' moya', ajni' mema', ajni' jmajo'n tz'kat ta je' quek'a' o ckan, y ec'o na más yuw-i' xequey-a' chwech Jesús y arja' xerchumsaj. 31 Je' wnak congan xel ta quec'u'x tzrij je xbantaja. Je' mema' nquetzijon chic, jme tz'kat ta quek'a' ruq'uin ckan xechumtaja, je' ch'e'y nquebina arj-e' jic chic xebina, je' moya' nqueca'y chic. Arj-e' congan xqueya' ruk'ij Dios, jara' Dios rxin tnamet Israel. 32 C'jara' ja' Jesús xersiq'uij pona rdiscípulo y cawra xbij chca ra: —Congan quenpoknaj quewech wnak, xuban oxi' k'ij quec'je'a wq'uin y xq'uisa je' achnak je nquetaj. Majo'n quenwajo' ta quenutak ela je mquita xtquewa' ela, mxe rmal wyejal xtquetke'a ptak bey, cara' xbij chca. 33 J-e' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Jawra lwar abar okc'o wa' congan tlana. ¿Abar c'a nekac'ma' wa' je xtquetaj wnak? com congan e q'uiy, cara' xecbij tzra. 34 —¿Ajru' rkan xquelway c'ola ewq'uin? xc'axaxa chca rmal Jesús. —Wku' rkan rexbil e c-e' oxi' rkan ch'u', cara' xecbij. 35 Ja' Jesús xbij chca wnak che nquetz'be'a ptak ulew. 36 C'jara' xuc'am wku' rkan xquelway rexbil ch'u', xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca rdiscípulo. J-e' c'a rdiscípulo xqueya' chic chca wnak. 37 Che conjelal j-e' wnak xewa'a y congan xnoja quepam. Je xquelway rexbil ch'u' xmo'la ruchi' je xcoltaja, wku' chquech xuban, per nnojnak. 38 Xewa'a e cji' mil per xqueyon ach-i', apart ixki' ruq'uin ac'ala'. 39 C'jara' ja' Jesús xbij cana rubi' chca wnak, xoc ela chpam lanch, xba chpam lwar rubi' Magdala.

Mateo 16

1 Ec'ol c'a jle' fariseo e quexbil jle' saduceo, arj-e' xe'ekaja ruq'uin Jesús, xecc'axaj je' achnak tzra chnecbanbej probar y cawra xecbij tzra: —Tebna' jun milagro per nq'ue tzra' chcaj npe wa' chnuc'ut chkawech che Dios yoyona chawa jpoder c'ola awq'uin, cara' xecbij tzra. 2 Y cawra xbixa chca: —Tak noca ak'a' ixix cawra nebij: —Camic wen tiemp penak, caj nec'tuwa, congan quiek, cara' nebij. 3 Y c'ola nebij ptak rsakric cawrara: —Tzra jawra k'ij majo'n wen ta tiemp penak, caj nec'tuwa, congan quiek y congan mkula, cara' nebij. Caca' eplaj, ixix bien nch'obtaja ewmal nak rec'mon ta jnetz'et chcaj per je ntajina nuban Dios chewech chpam jawra tiemp ja okc'o wa' jara' mtch'obtaja ewmal nak rec'mon ta. 4 Je' wnak je nquec'utuna chwa chquenban jun milagro ch-utz c'ara' quencnimaj, arj-e' xjunwa' ykul wa' quec'u'x y mruq'uin ta Dios. Per jmilagro jnecc'utuj jara' majo'n quenban ta chquewech per xerwara' c'ola jun milagro nbantaj na chquewech, jun milagro ajni' xbantaj ta tzra ojer profeta Jonás. Cara' xbixa chca rmal Jesús. C'jara' xel ela chquecjol y xba. 5 Tak xe'ekaja pjupraj ya' j-e' c'a rdiscípulo xquetzu' chmajo'n queway quec'mon ta, xecmestaj cana. 6 Jesús cawra xbij chca: —Kas bien tech'bo', kas tebna' cwent ewi' chwech levadura cxin aj fariseo e quexbil aj saduceo, cara' nbij chca. 7 J-e' c'a rdiscípulo xquemaj tzij chbil tak qui', cawra necbij ra: —Cara' nbij chka rumac majo'n way kac'mon pta, cara' xecbij. 8 Per Jesús arja' rutkin nak quemjon rbixic y cawra xbij chca: —Ach-i', ntak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin. ¿Nak tzra tak nebij: —Tak nmajo'n way xkac'om pa? 9 ¿Le mja'n c'a tch'obtaj ewmal? ¿Le mterkaj c'a pnewá' jxenban tzra j-o' rkan xquelway jxentzukbej e j-o' mil ach-i'? ¿Le mterkaj c'a pnewá' ajru' chquech xcoltaj cana? 10 ¿Le mterkaj c'a pnewá' jxenban chic tzra wku' rkan xquelway jxentzukbej e cji' mil ach-i'? ¿Le mterkaj c'a pnewá' chka' ajru' chquech xcoltaj cana? 11 ¿Nak tzra tak mesquier nch'obtaja ewmal jxenbij chewa che tebna' cwent ewi' chwech levadura cxin aj fariseo e quexbil aj saduceo? Me rmal ta xquelway xemestaj cana tak xenbij cara' chewa, cara' nbij chca. 12 C'jara' xch'obtaja cmal je xbij Jesús che nqueban cwent qui' chwech tijonem cxin aj fariseo e quexbil aj saduceo, mja' ta levadura rxin xquelway nqueban cwent qui' chwech. 13 Ja' Jesús tak xe'ekaja chenkaj tnamet Cesarea jc'ola precwent Filipo cawra xc'axaj chca rdiscípulo: —Anen en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak ¿nak nbanic anen necbij wnak chwa? 14 J-e' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Ec'ola nquebina chawa chatet at Juan Bautista, jle' chic nquebina chawa che at Elías, ec'ola nic'aj necbij chawa che at Jeremías owe at jun chca e ojer tak profeta, cara' xecbij tzra. 15 Ixix ¿nak nebij chwa, nak nbanic nech'ob? 16 Xpeta Simón Pedro y cawra xbij tzra: —Atet at Cristo at Rlec'wal c'aslic Dios, cara' xbij tzra. 17 Ja' Jesús cawra xbij tzra: —Kas congan quicotemal chawa Simón rlec'wal Jonás, com jxabij kaja chwa me wnak ta xk'alsana chawech, jNedta' jc'ola chcaj jara' xk'alsana chawech. 18 Anen quenbij chawa che atet at Pedro y pe rwá' jawra abaj xtentic wa' wiglesia y je rchuk'a' cmic majo'n necwin ta tzrij. 19 Anen c'ola jle' llave quenya' na chawa rxin jgobierno rxin chcaj. Y achnak mtaya' c'as tzra wawe' chwech ruch'lew jara' majo'n nya' ta c'as tzra chcaj. Y achnak naya' c'as tzra wawe' chwech ruch'lew jara' nya'a c'as tzra chcaj, cara' xbij tzra. 20 C'jara' congan xbij chca rdiscípulo chmajo'n abar tzra' necbij wa' chja' Cristo. 21 Ja' Jesús, chpam jara' tiemp xumaj ta rk'alsaxic chquewech rdiscípulo che nc'atzina nba na pJerusalén, cawra xbij chca: —Cnetja' na lowlo' pquek'a' principal-i' e quexbil cjefe sacerdote, chka' e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. Y congan lowlo' xtba'na chwa, quencamsax na y chrox k'ij quenc'astaj na, cara' xbij chca. 22 Ja' Pedro xkubsaj ta Jesús ruq'uin y congan cow xuchap tzan rutzij, cawra xbij tzra: —Dios ta xtpoknaj awech, jxabij kaja jara' majo'n nbantaj ta, cara' xbij tzra. 23 Ja' Jesús xuya' volt y cawra xbij tzra Pedro: —Catel ela chenwech Satanás, atet xat ajni' jun achnak xe cnapajsaj chpam bey jnemjon rij. Cara' quenbij chawa com mcara' ta nawajo' chwa chquenban ajni' nrajo' Dios chwa chquenban, xjunam ana'oj cuq'uin wnak, cara' xbij tzra. 24 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Wc'ola jun nrajo' neyke'a ruc'u'x wq'uin nc'atzina chmajo'n nuya' ta rgan je tzbuklaj c'aslemal rc'an. Nc'atzina chka' chmajo'n npoknaj ta ri' nutaj pen nmal anen y netre' ta chwij. Jara' ajni' jun cruz nya'a tzrij per nmajo'n npoknaj ta ri' nuc'am ela cruz, ntelej ela y nba abar ncamsas wa'. 25 Cara' quenbij chewa com nak wnak npoknaj nuya' cana rc'aslemal jara' majo'n nuwil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Per nak wnak majo'n npoknaj ta nuya' cana rc'aslemal nmal anen jara' nuwil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 26 Com ajni' tzra jun wnak ¿nak nuch'ec tzrij wxuch'ec njelal mibil rxin rwech ruch'lew per majo'n xuwil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic? Wxutzak cana utzlaj c'aslemal je rxin junlic jara' next jun mibil xtlok'bej ta. 27 Cara' quenbij chewa com anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak quenpe chna jmul e wexbil je' n-ángel, tzra' c'ara' regloria Dios congan nch'a'ana chwij y je' wnak quenrey-a' na rtojbalil chca chejujnel je xqueban wawe' chwech ruch'lew. 28 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, ec'ola chewa jec'ola wawe' camic ra ec'as na tak xtquetz'et Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak penak chpam rgobierno. Cara' xbij Jesús chca.

Mateo 17

1 Je pwajki' k'ij ja' Jesús xeruc'om ela Pedro, Jacobo ruq'uin Juan je rch'alal Jacobo, xeba xecyonaj qui' pe rwá' jun nimlaj jyu'. 2 Jruplaj Jesús xuq'uex ri' chquewech, congan ruch'a' xwankera cara' ajni' k'ij y retziak congan sak xela ajni' luz. 3 Chek q'uenjlal xwankera chquewech Moisés ruq'uin Elías, quemjon tzij ruq'uin Jesús. 4 Ja' Pedro cawra xbij tzra Jesús: —Wajaw, kas congan qui'il okc'ola wawe' ra. Wnawajo' atet, nak tzra mtkoc'je'a wawe' y nkaban oxi' jay lona nkacsaj, jun awxin atet, jun rxin Moisés y jun rxin Elías, cara' xbij tzra. 5 C'remjon tzij Pedro tak chek q'uenjlal c'ola jle' sutz' congan ruch'a' xermujaj y c'ola jun kul xtzijon ta chpam, cawra xbij ra: —Ja c'a wa' quilaj Wlec'wal, congan quenquicota tzrij, tey-a' ewexquin tzrij nak nbij chewa, cara' xbij. 6 J-e' rdiscípulo tak xc'axtaja cmal je xbixa chca rmal jkul arj-e' xejpe'a ptak ulew, congan xecxibej qui'. 7 Jesús arja' xki'l oca cuq'uin, xeruchap y cawra xbij chca: —Quixyictaja, mtexibej ta ewi', cara' xbij. 8 Arj-e' tak xeca'ya e majo'n chic Moisés ruq'uin Elías, xruyon chic Jesús c'o cana. 9 C'jara' xeba, kas exlen ta pe rwá' jyu' tak cawra xbixa chca rmal Jesús: —Nmajo'n abar tzra' xtebij wa' jxetz'et, c'jara' xtebij tak c'astanak chic chquecjol cnomki' je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, cara' xbixa chca. 10 J-e' c'a rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Wcara' nabij ¿nak tzra c'ara' je' maestro rxin ley arj-e' necbij che Elías nc'atzina npeta nabey mul chwech Cristo? cara' xecbij tzra. 11 Ne ktzij wa' necbij che Elías npeta nabey mul che nerchumsaj njelal rubey Dios. 12 Per anen quenbij chewa che Elías arja' penak chic per arj-e' xmesquier xch'obtaj ta cmal nak wnak ocnak wa' y xqueban tzra ajni' kas xrajo' cgan. Y cara' xteba'na tzra chka' Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' neretja' na lowlo' pquek'a' chka', cara' xbij ja' Jesús chca. 13 J-e' rdiscípulo tak xc'axtaja cmal je xbixa chca, arj-e' xch'obtaja cmal che tzrij Juan Bautista ntzijon wa' y me tzrij ta Elías ntzijon wa'. 14 Tak xe'ekaja abar ec'o can wa' wnak c'ola jun acha xerkaja ruq'uin Jesús, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: 15 —Wajaw, anen c'ola jun wlec'wal yawa', tpoknaj jtz'it nwech com c'ola jun ryubil rex cmic y congan lowlo' nuban rmal. Q'uiylaj mul ch'akin pk'ak' rmal y q'uiylaj mul ch'akin pya' chka'. 16 Xenc'om ta chquewech adiscípulo per j-e' mxecwin ta xecchumsaj, cara' xbij. 17 Ja' Jesús tak xc'axtaja rmal je xbixa tzra rmal acha cawra xbij ra: —Ixix ja ix tnamet Israel, ntak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin, tak nmajo'n wen ta ena'oj. Quenwajo' nec'choja nsamaj checjol, congan pen chwa chquencoch' más tak mteyke'a ec'u'x wq'uin. Camic tec'ma' ta ala' wq'uin, cara' xbij chca. 18 Ja' Jesús tak xec'mar ta ala' ruq'uin xuchap bien tzan rutzij jitzel espíritu jocnak pranm. Y xel ela jitzel espíritu pranm ala' y njara' hor xchumtaja. 19 Je rdiscípulo Jesús arj-e' xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra c'ara' ajoj mesquier xokocwin ta xkalsaj jitzel espíritu? Cara' xecc'axaj. 20 —Rmal je mnim ta yukbal ec'u'x wq'uin rmal c'ara' tak mxixecwin ta. Com ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, wc'ola yukbal ec'u'x wq'uin, y wnesmaja yukbal ec'u'x ajni' nuban jun ch'it rk'arwech mostaza, nquixecwin c'ara' neban jun nimlaj samaj. Ajni' tzra jun jyu' ra, nquixecwina nebij tzra che nel ela abar tzra' c'o wa' y nk'axa chpam jun lwar chic y nquixernimaj, y majo'n c'o ta jun achnak mquita nquixecwina neban. 21 Ja itzel tak espíritu ja e ctakla jara' nc'atzina oración y nc'atzina ayuno che nquelasbexa, cara' xbixa chca. 22 Ja' Jesús c'o chic pGalilea e rexbil rdiscípulo tak cawra xbij chca: —Ja Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' nja'ch na pquek'a' wnak 23 y neccamsaj na per prox k'ij nc'astaja, cara' nbij chca. Arj-e' congan xebisona rmal je xbixa chca. 24 Tak xe'ekaja chpam tnamet Capernaum ec'ola wnak je nquemlowa impuesto je nba chpam caja rxin nimlaj templo, arj-e' xe'ekaja ruq'uin Pedro y cawra xecbij tzra: —Ja emaestro ixix ¿lnutoj c'a impuesto? 25 —Nutoj nc'a, cara' xbij Pedro chca. C'jara' xba ja' Pedro, xoca chpam jay abar c'o wa' Jesús. Ja' Jesús xk'ijlona rxin Pedro nabey mul, cawra xbij tzra: —Simón ¿nak nach'ob atet, je' reyes rxin rwech ruch'lew, nak che chca wnak necc'utuj wa' impuesto, le chca clec'wal o chca jle' chic wnak? cara' xc'axaj tzra. 26 —Chca jle' chic wnak, cara' xbixa tzra rmal Pedro. Ja' Jesús cawra xbij chic tzra: —Ja wcara' nqueban majo'n nc'atzin tc'ara' nquetoj alc'walxela'. 27 Com majo'n nkajo' ta nquekaban ofender rmal c'ara' tak quenbij chewa, tec'ma' ela abak rxin chapbal ch'u', jat chiya'. Tak xtcatekaja tec'ka' ela abak pya'. Jnabey ch'u' xtachap tejka' pruchi' y tzra' nawil wa' jun pak, c-e' impuesto nutoj, nutoj wxin anen y nutoj awxin atet chka'. Xtawsaj pak y najach chca ja e mloy impuesto, cara' xbij tzra.

Mateo 18

1 Jara' tiemp je' rdiscípulo Jesús arj-e' xe'ekaja ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak jun chka más nim ruk'ij chpam jgobierno rxin chcaj? cara' xecc'axaj. 2 Ja' Jesús xsiq'uij pona jun ch'tac'al y xuya' chquecjol, 3 y cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' xtenbij chewa ra, we mteq'uex ena'oj, we mtquixoca ix ajni' ch'tak ac'ala' jara' nexte nquixoca chpam gobierno rxin chcaj. 4 Achnak nuban ch'it no'y y noca ajni' jun ac'al ja c'ara' más nim ruk'ij chpam gobierno rxin chcaj. 5 Je' ac'ala' ectakwra, achnak jun xtquec'ul cuq'uin jun chca j-ewra pnubi' anen, jara' nbij tzij anen quenquec'ul. 6 Per congan lowlo' chca nak xtquechajtina j-ewra ch'tak e cocoj je ykula quec'u'x wq'uin, congan lowlo' chca mesque xjun chca nquectajchij ela che rbanic il mac. Más na mejor nxi'ma jun ca' chquekul y nquerukix ela pya' y nq'uis kaja quexla' tzra' que chwech nquectajchij jun chca je ykula quec'u'x wq'uin. 7 Je' wnak wawe' chwech ruch'lew congan quenpoknaj quewech, congan lowlo' quebnon rmal je nquechajtixa che rbanic il mac. Cara' quenbij chewa com we ncajo' we mni ne nquechajtix wa', per congan lowlo' chca je nquechajtina cxin. 8 Rmal c'ara' quenbij chewa, wc'ola jun ek'a' o wjun ewkan we xe nquixerchajtij y xe nquixerkasaj chpam il mac, mejor jneban tch'upuj y tch'akij ela com más na wen xjun ek'a' o we xjun ewkan nquixoca chpam utzlaj c'aslemal je rxin Dios que chwech che c-e' ek'a' ruq'uin che c-e' ewkan nquixch'akixa chpam k'ak' je rxin junlic. 9 Chka' wc'ola jun ek'awech xe nquixerchajtij y nquixerkasaj chpam il mac, mejor jneban tewsaj ela y tch'akij ela. Com más na utz xjun ek'awech nquixoca chpam utzlaj c'aslemal je rxin Dios que chwech che c-e' ek'awech nquixch'akixa chpam lwar jabar nporox wa' je' chuwlaj tak achnak. 10 Kas tebna' cwent nak neban chca j-ewra e ch'tak cocoj, next jun chca xteban ta tzra com ajni' majo'n rc'atzil. Com anen quenbij chewa, je chcaj ec'ola je' ángel cxin y j-era' ángel ne nquetz'et ruplaj Nedta' tzra' chcaj. 11 Com anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak enpenak che cto'ic ja etzaknak. 12 ¿Nak nech'ob ixix tzrij jawra je xtenbij chewa ra? C'o ta jun acha ec'o ta jun cient ch'tak rcarne'l y ntzak ta jun chca. ¿Nak nuban jara' acha nech'ob ixix? ¿Lmajo'n c'ara' nqueruya' cta e noventinueve y nba ptak k'ayis che rconxic je xtza'ka? 13 Cara' nuban y anen quenbij chewa, je wnuwil jara' más na nquicota rmal que chquewech e noventinueve jmajo'n xetza'k ta. 14 Y cara' c'a chka' tzra Edta' jc'ola chcaj, je nrajo' ranm arja' nexte c'o ta jun chca j-ewra e cocoj xtetz'ilox ta. 15 Jun chic chka', wc'ola jun awch'alal xuban jun lowlo' chawa jat ruq'uin, tyonaj ewi' ruq'uin y tech'bo' chwech jxuban chawa. We nch'obtaja rmal jnabij tzra xach'ec c'ara' awch'alal, xixchumtaj c'ara' ruq'uin. 16 We nmesquier nch'obtaja rmal tec'ma' ela jun we c-e' awexbil, jat chic ruq'uin. Cara' naban ch-utz c'ara' je njelal je nbixa c'ola e c-e' o e oxi' testig je nquec'axana, ajni' nbij ley. 17 We nmajo'n rgan nuch'ob jnecbij testig tbij c'a chca iglesia. We nmajo'n rgan nuch'ob jnecbij iglesia tebna' tzra chma awexbil ta ajni' nba'na chca e mloy tak impuesto ruq'uin wnak jme rtnamet ta Dios. 18 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, achnak mteya' c'as tzra che nba'na wawe' chwech ruch'lew jara' majo'n nya' ta c'as tzra chcaj chka', y achnak neya' c'as tzra wawe' chwech ruch'lew jara' nya'a c'as tzra chcaj. 19 Jmul chic quenbij chewa, wec'ola e c-e' chewa we xjunam nquech'ob tzrij jnecc'utuj pnoración jara' oración nc'axaxa, y jnecc'utuj jara' nyataja chca rmal Nedta' jc'ola chcaj. 20 Cara' quenbij chewa com tak ec'ola e c-e' owe e oxi' quemlon qui' per pnubi' anen quemlon wa' qui', jara' enc'ola chquecjol. Cara' xbij Jesús chca. 21 Xpeta Pedro y cawra xc'axaj: —Wajaw, we wch'alal we nq'uiylaj mul nuban lowlo' chwa ¿ajru' mul quencuy? ¿Lnuban ra wku' mul? cara' xbij tzra Jesús. 22 Cawra xbixa tzra: —Mjara' ta quenbij chawa che wku' mul jnacuy, per anen quenbij chawa wku' mul setenta nacuy. 23 Rmal c'ara' quenbij jun c'ambal tzij chewa ra. Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nuban jun rey tak nerchumij quec'as je nquesmaja ruq'uin. 24 Jrey tak xumaj rij cwent cuq'uin c'ola jun chca xeya'a chwech, q'uiylaj mil ctzal ruc'as c'ola ruq'uin y nmesquier neltaja. 25 Ja ajc'as com mesquier necwina nutoj ruc'as rmal c'ara' tak c'ola jun orden xuya' ja' rey y cawra xbij ra: —Jneban camic, tc'ayij ja' acha rexbil rexkayil ruq'uin je' rlec'wal chka', y njelal achnak jc'ola ruq'uin tc'ayij chka', pors ntojtaj na ruc'as, cara' nbij. 26 Je ajsmajma' arja' xexque'a chwech rey y cawra xbij tzra: —Wajaw, tec'je'a jtz'it apaciencia wq'uin, anen quentoj na njelal nuc'as, cara' xbij tzra. 27 Jrey congan xpoknaj rwech ajsmajma', xsak'pij ela y xucuy ruc'as. 28 Per jara' ajsmajma' tak xel ela chek q'uenjlal xquec'ul qui' ruq'uin jun chic ajsmajma' y c'ola ruc'as jara' ajsmajma' ruq'uin per xjun cient ruc'as. Xuchap chukul y cawra xbij tzra: —Tetjo' ac'as jc'ola wq'uin. 29 Ja' ajsmajma' xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Tec'je'a jtz'it apaciencia wq'uin, anen quentoj na njelal nuc'as awq'uin. Cara' xbij. 30 Per arja' majo'n xrajo' ta. C'jara' xuc'om ela, xutak pcars y xbij tzra che nutoj na nabey mul ruc'as, c'jara' nel ta pcars. 31 Jle' chic ajsmajma' tak xquetz'et je xbantaja arj-e' junwa' xquena', xeba ruq'uin rey xecbij tzra njelal je xbantaja. 32 Ja' rey xutak rsic'sic y cawra xbij tzra: —Atet at itzel ajsmajma', anen xencuy njelal ac'as jc'ola wq'uin com xac'utuj chwa chquenpoknaj awech. 33 ¿Nak q'ue tzra tak mxapoknaj ta rwech ajsmajma' ajni' xenban anen chawa, xenpoknaj awech? cara' xbij tzra. 34 Congan xyictaja ryiwal rey, xujach jitzel ajsmajma' chca jle' chic wnak chnutaj pen pquek'a' y xbij tzra che tzra' nec'je' wa', tak xtutoj njelal ruc'as c'jara' nela libre. Cara' nbij jc'ambal tzij. 35 Ja' Nedta' jc'ola chcaj cara' c'a xtuban chewa ixix chka' chixjujnel we me njelal ta ec'u'x y me njelal ta ewanm nque'ecuy ewch'alal je nqueban lowlo' chewa.

Mateo 19

1 Ja' Jesús tak xbitaj cana njelal jawra tzij rmal xel ela chpam departamento Galilea y xba chpam jun lwar chic jc'ola pjupraj binel ya' Jordán jc'ola precwent Judea. 2 Congan e q'uiy wnak xetre' ela tzrij, xe'ekaja chpam jara' lwar y tzra' xerchumsaj wa' yuw-i'. 3 Ec'o c'a jle' fariseo xe'erkaja ruq'uin y cawra xecbij tzra, per xjic probar nqueban tzra: —Jley rxin Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés ¿lnuya' c'as tzra jun acha nujach cana rexkayil chka bechnak opech ril nuban ja' ixak? 4 Jesús cawra xbij chca: —¿Lmajo'n c'a esiq'uin ta nak cbanic wnak tak kas xewankersas ta nabey? Dios je xwankersana cxin, acha ruq'uin ixak xerwankersaj, 5 y cawra xbij ra: —Rmal c'ara' ja' acha nqueruya' cana redta' rute' y xjun nqueban ruq'uin rexkayil, xjun cuerpo nqueban che c-e', cara' nbij. 6 Cara' c'a rbanic, me c-e' xta, xjun chic quebnon. Com Dios xebnowa jun chca next jun c'a wnak xtejchow ta cxin. Cara' xbixa chca rmal Jesús. 7 Cawra xecbij chic tzra: —Wcara' nabij ¿nak tzra c'ara' xuya' jun mandamiento Moisés che ja' acha nuban jun wuj y ntz'ibaj chpam chjunlic nujach cana ixak? cara' xecbij tzra. 8 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —Com congan cwernak ewanm che rbanic itzel tak achnak rmal c'ara' tak xuya' c'as Moisés chewa che nejach cana ewexkilal. Per mcara' ta bantanak nabey mul. 9 Anen quenbij chewa, jun acha chka bechnak acha opech wnujach cana junlic rexkayil y ja' rexkayil majo'n majcunnak ta ruq'uin jun chic acha, y wnuc'om chic jun ixak jara' adulterio nuban. Y wc'ola jun acha nuc'om jun ixak jchon cana jara' acha adulterio nuban chka'. Cara' xbixa chca rmal Jesús. 10 J-e' rdiscípulo Jesús cawra xecbij tzra: —We mtya'a c'as chca ach-i' che nqueya' cana quexkilal nok más wen nara' majo'n ncatec'le' ta, cara' xecbij tzra. 11 Per Jesús cawra xbij chca: —Per cara' mconjelal ta ach-i' nquecwina nqueban, per jyatanak chca che nqueban cara' xqueyon wa' j-e' nquecwina nqueban. 12 Cara' quenbij chewa com ec'ola wnak ne pcalxic yatanak pwa' chmajo'n nec'je' ta clec'wal y rmal c'ara' chmajo'n nquec'le' ta. Y ec'o chic jle' xe echumsan chmajo'n nec'je' ta clec'wal rmal c'ara' me tyataja chquij che nquec'le'a. Ec'o chic jle', rmal samaj je nqueban precwent jgobierno rxin chcaj chmajo'n nquec'le' ta. Nak necwina nuban je c'ja' xenbij kaja chewa ra tebna' c'a, cara' xbij chca. 13 C'jara' ec'ol c'a jle' ac'ala' xec'mar ela ruq'uin Jesús ch-utz c'ara' nuya' ruk'a' pquewá' y nuban orar pquecwent. Per je' rdiscípulo arj-e' xecch'ojquij chca jec'amyon pa cxin ac'ala'. 14 Ja' Jesús xbij chca: —Tey-a' c'as chca ac'ala' nquepeta wq'uin y mtque'ech'ojquij ta com je' wnak je e'ocnak ajni' ch'tak ac'ala', cxin c'a arj-e' jgobierno rxin chcaj, cara' nbij chca. 15 Y xuya' ruk'a' pquewá' ch'tak ac'ala'. C'jara' xel ela chpam lwar. 16 Chek q'uenjlal xekaja ruq'uin Jesús jun c'jol ala' y cawra xbij tzra: —Maestro, atet at congan utzlaj acha ¿nak utzil quenban anen che nyataja chwa utzlaj c'aslemal je rxin junlic? cara' nbij tzra. 17 —¿Nak tzra tak nabij chwa che en utzlaj acha? Xjun oca kas utz, jara' Dios. Wnawajo' che nyataja chawa utzlaj c'aslemal je rxin junlic tnimaj c'a je rmandamiento Dios, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 18 —¿Nak chmandamiento? cara' xc'axaj ja' c'jol. Cawra xbix chic tzra rmal Jesús: —Mtaban ta cmic, me tcatoc ta ruq'uin ixak wmawexkayil ta, mtaban ta alak', mtaya' ta testig-il wme ktzij ta, 19 que'animaj adta' ate'. Chka' jun chic, ajni' nawajo' kaja awi' ayon cara' c'a tebna' chca aprójimo, que'awaj-o' chka', cara' xbixa tzra. 20 Cawra xbij chic tzra Jesús: —Jala jnabij q'uen co'l na nemjon ta rbanic. ¿Le c'c'o na jmajo'n nebnon ta? cara' xbij chic tzra. 21 —Wnawajo' nawc'aj jun tz'katlaj c'aslemal, jnaban jat, tc'ayij cana njelal jc'ola awq'uin, je rjel tey-a' chca mibi'. Wcara' naban nyataja chawa mibil rxin chcaj. Chka' jun chic, catoca ndiscípulo y jo' catetre' ta chwij, cara' xbixa tzra. 22 Tak xc'axaj chcara' xbixa tzra xemloja y congan xbisona. Cara' xuban com congan jun nimlaj mibil c'ola ruq'uin. 23 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa ra, jun byom congan pen noc wa' chpam gobierno rxin chcaj. 24 Jmul chic quenbij chewa, jcamello jara' jun nimlaj chcop y congan pen noc wa' pe rchak jun dsonbal bak, per majo'n kas tpen que chwech jun byom noca chpam rgobierno Dios, cara' xbij chca. 25 J-e' rdiscípulo tak xecc'axaj je xbixa chca cawra xecbij: —Cawra oka rbanic. Y cawra xecc'axaj tzra: —Jun byom wcongan pen noc wa' chpam rgobierno Dios ¿e achnak c'ara' nquewlowa totanem rxin Dios? cara' xecc'caxaj tzra. 26 Ja' Jesús xertz'ulchij y cawra xbij chca: —Je' wnak mesquier nquecwina xtquecsaj ta qui' queyon chpam totanem rxin Dios, per ja' Dios nmajo'n jun achnak mquita necwina nuban, cara' xbij chca. 27 Pedro cawra xbij tzra: —Je chka ajoj, njelal achnak jc'ola kuq'uin kay-on cana che okocnak adiscípulo y nokotren wa' chawij ¿nak nkach'ec c'ara' tzrij? cara' xc'axaj tzra. 28 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, ixix nquixoc na ix k'toy tak tzij chpam c'ac' ruch'lew tak xtenpet chic anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, y c'ola jun netrono quentz'be'a chwech jnec'tuwa wxin chcongan nim nuk'ij. Ixix chka' jixetrena chwij c'ola cbeljuj trono nquixetz'be'a chwech y nyataja chewa che nquixoca ix k'toy tak tzij chquij wnak ja e cbeljuj tribu rxin tnamet Israel. 29 Y je' wnak chka bechnak wnak opech wc'ola je' achnak quey-on cana ajni' cuchoch, equey-on cana quenmal, quechak', cana', o equey-on cana e quedta' quete' o quexkilal, clec'wal o quey-on cana je' culew, y nmal anen tak quey-on cana jara' más chna q'uiy nyataj na chca que chwech ajni' quey-on cana. Chka' c'ola jun herencia nyataj na chca jara' utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 30 Xerwara' e q'uiy je' wnak jquec'mon ela bey nabey per j-era' xe nquecanaj cana pe rq'uisbal, y jec'o cana rq'uisbal arj-e' nquec'mow chic bey, com ajni' nuc'ut jc'ambal tzij je xtenbij chic chewa camic.

Mateo 20

1 Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' xuban jun ttixel jmul, pjun xenak'a' chanim xel ela, xba che rconxic jle' rmos che nquesmaja chpam rtejco'n. 2 Je trat xuban cuq'uin rmos, jun ctzal nuya' chca jun k'ij. Tak xec'choja trat rmal xerutak ela chpam rtejco'n. 3 A las nueve chlara' xel ela, xba pparque y tzra' xeruwil chwa' jle' ach-i', majo'n achnak nqueban. 4 Cawra xbij chca: —Ixix chka' jax, quixesmaja chpam ntejco'n, anen wutkin quixentojbej, per wen quenban chewa che etojic, cara' xbij chca y xeba. 5 Ptak nc'aj k'ij lara' xel chic jmul ajni' xuban nabey mul y ncara' xuban chic. Y ptak a las tres chic xel chic jmul y ncara' xuban chic chka'. 6 Je ptak a las cinco chic xel chic jmul chka' y xeruwil chic jle' ach-i', majo'n achnak nqueban y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak wawe' ixc'o wa' chjun k'ij, lmajo'n achnak neban? cara' xc'axaj chca. 7 —Com next jun nbina samaj chka, cara' xecbij tzra. —Ixix chka' jax, quixesmaja chpam ntejco'n y anen wutkin quixentojbej y nwen quenban chewa, cara' xbij chic chca. 8 Tak xoca ak'a' ja' rajaw tejco'n xbij tzra jun rmos jpa'la chquij je' mos: —Que'asiq'uij je' mos y que'atjo' ela. Jxe'erkaja q'uisbal arj-e' nque'atoj ela nabey, jxe'erkaja nabey mul arj-e' q'ue rq'uisbal nque'atoj, cara' xbij tzra. 9 Jxe'erkaja q'uisbal a las cinco lara' xe'erkaja, tak xepeta jujun ctzal xya'a chca. 10 Jerkanak nabey mul, tak xepeta xquech'ob che más chna nim ntojbexa quek'ij per xjujun ctzal xya'a chca chka'. 11 Tak xjachtaja chca quejlal xquemaj tzij pnejkal tzrij rajaw tejco'n y cawra xecbij tzra: 12 —Jxe'erkaja rq'uisbal xjun hor xesmaja per xjunam xokatojbej cuq'uin, per ajoj njun k'ij xokosmaja, congan xokcosa y congan pen xkataj chwech k'ij. Cara' xecbij. 13 C'o c'a jun cawra xbixa tzra: —Amigo, anen majo'n itzel ta quenban chawa, je trat xkaban awq'uin jara' jun ctzal ak'ij. 14 Camic tec'ma' ela awjel y jat. Anen quenwajo' jun ctzal quenya' tzra jawra acha jxerkaja q'uisbal ajni' xenya' chawa atet. 15 ¿Le myatanak tc'a chwij nach'ob atet achnak kas ngan quenban tzra npak? o ¿xnuk'ut ri' awanm chquij jle' chic rmal jxenban utzil chca? Cara' xbixa tzra ja' mos rmal rajaw tejco'n. 16 Cara' c'a rbanic ajni' nbij jc'ambal tzij, ja e c'moy bey arj-e' xe nquecanaj cana pe rq'uisbal y je aj q'uisbal arj-e' nquec'mow chic bey, com e q'uiy nquesiq'uisa per xme q'uiy ta nquechataja chquecjol. Cara' xbij ja' Jesús chca. 17 Ja' Jesús remjon binem, bnak pJerusalén, xecyonaj qui' cuq'uin e cbeljuj rdiscípulo y cawra xbij chca ra: 18 —Bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, camic okobnak pJerusalén y je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak tzra' ncamsas wa', nja'ch na pquek'a' cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. Arj-e' nquek'at tzij tzrij che ncamsasa. 19 Nquejach na pquek'a' wnak jme aj Israel ta, nqueyok' na, nquech'ay na y neccamsaj chwech jun cruz, y chrox k'ij nc'astaja rwech, cara' nbij chca. 20 C'jara' xpeta rexkayil Zebedeo, quec'mon ta qui' cuq'uin ral, y xexque'a chwech Jesús. Cara' xuban com xc'ola jun achnak nrajo' nc'utuj tzra. 21 —¿Nak nawajo' chwa? cara' nbixa tzra rmal Jesús. —Tak xtoca agobierno, xtaya' ta jlal jun orden che j-ewra e c-e' wal, jun netz'be'a pnawejquenk'a' y jun chic netz'be'a pnawexquen, cara' xbij ja' ixak. 22 Ja' Jesús cawra xbij chca ral ixak: —Ixix majo'n ewutkin ta nak nec'utuj chwa. ¿Le nquixecwina netaj pen ajni' xtentaj anen? Com ja xtba'na chwa anen quenba'na bautizar chpam jun nimlaj lowlo'. Per ixix ¿lnecoch' nquixk'axa chpam? cara' nbij chca. —Nokocwina, cara' xecbij tzra. 23 Cawra xbij chic chca: —Jara' ne ktzij wa' chnetaj na lowlo' ajni' xtentaj anen y nquixk'ax na chpam lowlo' ajni' xtenk'axa chpam anen chka'. Per jxec'utuj chwa che nquixetz'be'a pwejquenk'a' ruq'uin pwexquen jara' me wq'uin ta anen c'o wa' com jara' chumsan chic rmal Nedta' nak chu chca xtyataj wa', cara' xbij chca. 24 Je ljuj chic discípulo tak xecc'axaj jxecc'utuj ja e c-e' ral ixak tzra Jesús arj-e' congan xpeta cyiwal chquij. 25 Ja' Jesús xersiq'uij pona y cawra xbij chca: —Ixix bien ewutkin ajni' nqueban wnak jec'ola ptak nación j-era' jc'ola gobierno pquek'a', congan nmak nquena' y nqueban chca wnak xe e ajni' cmos. Je nmak quek'ij arj-e' xcongan nquequeban mandar wnak jec'ola pquek'a'. 26 Per chewa ixix m-utz ta cara' xteban. Per jneban, achnak jun chewa wc'ola rgan noca nim ruk'ij checjol nc'atzina che noca ilinel ewxin. 27 Chka bechnak jun chewa c'ola rgan nja' npe'a chewech nc'atzina chja' noca emos. 28 Ajni' xuban Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' xpeta wawe' chwech ruch'lew per me rmal ta che nilixa cmal wnak per ja' xpeta che noca jun ilinel cxin wnak. Xpeta chka' ch-utz c'ara' arja' nuya' ri' pe cmic, y jrecmic e ajni'la wnak nquerulok' chpam quil quemac. Cara' xbij Jesús chca. 29 Kas nque'el ta chpam tnamet Jericó, congan chic wnak etrena tzrij Jesús. 30 Ec'ol c'a e c-e' ach-i' e moya', etz'bula chibey. Tak xecc'axaj chJesús xk'axa tzra' arj-e' xquemaj rakic quechi' tzrij: —Kajaw, atet je at Rlec'wal rey David, tpoknaj jtz'it kawech, cara' xecbij tzra. 31 Per je' wnak xquemaj rch'ajic pquewá' moya': —Xjun quixec'je' wa', mterak ta echi', cara' xbixa chca. Per arj-e' más chna xquerak quechi' tzrij Jesús: —Kajaw, atet je at Rlec'wal rey David, tpoknaj jtz'it kawech, cara' xecbij chic jmul tzra. 32 Ja' Jesús xpe'a, xersiq'uij pona y cawra xbij chca: —¿Nak newajo' chwa chquenban chewa? 33 —Kajaw, nkajo' che njaktaja kk'awech, cara' xecbij tzra. 34 Ja' Jesús xpoknaj quewech, xuchap ck'awech y njara' hor xjaktaja. Tak xjaktaja ck'awech rmal xba y arj-e' xetre' ela tzrij.

Mateo 21

1 Quemjon binem ebnak, xchenkaj chic tnamet Jerusalén ec'o wa' y xe'ekaja chuchi' tnamet Betfagé abar c'o wa' jun jyu' rubi' Olivo. Ja' Jesús xerutak e c-e' chca rdiscípulo 2 y cawra xbij ela chca: —Jax pe tnamet, tzra' newil wa' jun ch'it bur xmila rexbil ral. Que'ecra' ta y que'ec'ma' ta. 3 Wc'ola jun wnak xtquixertzojbej, ixix cawra nebij tzra: —Nquec'atzina tzra Kjawal, cara' tbij tzra y alnak nqueryala' ta. Cara' xbij ela Jesús chca. 4 Njelal jawra majo'n chek tcara' xbantaja, tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana rmal profeta jcawra nbij: 5 —Je' wnak jec'ola chpam tnamet Sion cawra tbij chca: —Tetz'ta' mpa', xpeta eRey, arja' nujach njelal pruk'a' Dios y majo'n nuya' kta ruk'ij, xe tzrij jun ch'it bur tz'bul wa'. Jch'it bur c'co'l na, ral jun bur iray ejka'n, cara' tbij chca. Cara' bitanak cana rmal profeta. 6 J-e' c'a rdiscípulo Jesús xeba, xequebna' je xbix ela chca. 7 Xequec'ma' ta ch'it bur rexbil ral. Jquetziak jara' xecwakbej, xetz'be'a Jesús tzrij y xumaj binem. 8 Congan e q'uiy wnak xecsocla' quetziak prubey Jesús y ec'o chic jle' xectomla' pa ruxak tak palma y xqueya' prubey chka'. 9 Je e nabyela chwech rexbil ja etren cana tzrij arj-e' congan nquerak quechi' y cawra necbij ra: —Dios ko'at-o' camic, xpeta Rlec'wal ja ojer rey David, arja' abnon bendecir, ja' Cristo jpenak pnabi' atet ja at Kajaw Dios. Ko'at-o' camic Dios jatc'ola chcaj. Cara' necbij. 10 Tak xoca chpam tnamet Jerusalén xeyictaja tnamet per conjelal y cawra necbij ra: —¿Nak rbanic c'ala' jacha xerkaja? cara' necbij. 11 —Jala Jesús je profeta ja aj Nazaret jc'ola precwent Galilea, cara' xbixa chca cmal wnak. 12 Ja' Jesús xoca chpam nimlaj templo rxin Dios y xumaj ta clasic conjelal jec'ola chpam jquemjon c'yinem e quexbil chka' je lk'oy tak je' achnak. Je cmes je c'xoy tak pak xch'akij ptak ulew y cara' xuban tzra chka' je' cch'acat je nquec'ayina je' tz'quin rxin pjay. 13 Cawra xbixa chca: —Chpam rtzojbal Dios cawra tz'ibtanak chpam: —Jwuchoch anen jara' banbal oración, cara' nbij ja' Dios tzrij rtemplo, per ixix ebnon tzra xe cc'olibal elk'oma', cara' xbij ja' Jesús chca. 14 Ec'ol c'a je' moya' y je' wnak e ch'e'y xe'ekaja ruq'uin Jesús chpam templo y arja' xerchumsaj. 15 Je cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, arj-e' xquetz'et njelal jxuban Jesús jcongan nel ta awanm tzrij natz'et, y ec'ola jle' ac'ala' xecc'axaj chka' jquemjon rakic quechi' chpam templo, cawra necbij ra: —Dios ko'at-o' camic, xpeta Rlec'wal ja ojer rey David, cara' necbij. Y congan xpeta cyiwal rmal je xquetz'et y jxecc'axaj. 16 Y cawra necbij chic tzra Jesús: —¿Le mtawc'axaj c'a quemjon rbixic ac'ala' chawa? cara' xecbij tzra. —Quenwc'axaj nc'a per ixix ¿lmajo'n c'a jmul esiq'uin ta jawra jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios? —Dios, je' ac'ala' e quexbil ch'tak ch'uch'a', atet ay-on pquechi' jnecyabej ak'ij y kas tz'kat nqueban tzra, cara' xbij Jesús chca. 17 C'jara' xeruya' cana y xba, xel ela chpam tnamet, xba pBetania y tzra' xwar wa'. 18 Jche rcab k'ij rxin xinak'a' xemloja Jesús chpam tnamet Jerusalén y xmajtaja rmal k'ak'nic rpam. 19 Y xutz'et pona jun mcaj higuera, chenkaj chibey c'o wa' y xba ruq'uin. Jche' nmajo'n rwech, nruyon oca ruxak, rmal c'ara' tak cawra xbij Jesús tzra che': —Nmajo'n xtcatwachin ta rxin junlic, cara' xbij tzra y njara' hor xechkij kaja che'. 20 J-e' rdiscípulo congan xel ta canm tzrij je xquetz'et y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra c'ala', ntak xechkija alnak jche'? cara' xecc'axaj tzra. 21 —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, wc'ola yukbal ec'u'x ruq'uin Dios y wmajo'n nuban ta c-e' ec'u'x jara' nquixecwina neban ixix ajni' xenban anen tzra che'. Y mruyon ta jara' per nquixecwina chka' nebij tzra jun jyu' la che nel ela y nerec'ka' ri' pya' y ncara' nuban, nquixernimaj. 22 Chka bechnak opech nec'utuj chpam oración we ykula ec'u'x ruq'uin Dios che rc'utxic jara' nyataja chewa, cara' xbixa chca rmal Jesús. 23 Tak xe'ekaja chpam tnamet xoca Jesús chpam nimlaj templo rxin Dios y xumaj ctojxic wnak. Kas remjon ctojxic tak xe'ekaja cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak abanic atet tak amjon rbanic njelal jawrara jkamjon rtz'etic y nak yoyona chawa chnaban cara'? 24 —Anen chka' c'ola quenwajo' quenc'axaj chewa. We xtebij chwa je xtenc'axaj chewa, anen chka' quenbij chewa nak nbanic anen jnemjon rbanic njelal jawrara je emjon rtz'etic. 25 Camic tbij chwa, je Juan Bautista ¿nak xyowa tzra jsamaj che nqueruban bautizar wnak, le Dios jc'ola chcaj xyowa tzra o wxe wnak? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. Arj-e' xquemaj tzij chbil tak qui': —We xtekbij tzra che Dios xyowa tzra, arja' nbij chka: —Wcara' ¿nak tzra c'ara' mxenimaj ta? cara' nbij chka ra. 26 Y we xtekbij tzra che wnak xyowa tzra jara' nachquila xtbixa chka cmal wnak com chquewech arj-e' Juan arja' jun profeta rxin Dios, cara' necbij. 27 Cawra xecbij tzra Jesús: —Majo'n kutkin ta nak xyowa tzra. —Anen chka' majo'n quenbij ta chewa nak nbanic jnemjon rbanic njelal jawrara je emjon rtz'etic. 28 Jcamic ¿nak nech'ob tzrij jawra c'ambal tzij je xtenbij chewa ra? C'ola jun acha ec'ola e c-e' rlec'wal, arja' xba ruq'uin jun rlec'wal y cawra xbij tzra: —Wlec'wal, camic jat catesmaja chpam ntejco'n, cara' xbij tzra. 29 —Mne', majo'n ngan quenba, cara' xbij tzra redta'. Per tak xq'uisbena xti'ona ranm rmal, xuq'uex rna'oj y xba psamaj. 30 Ja' ttixel xba chic ruq'uin jun rlec'wal, ajni' xbij tzra jun chic rlec'wal nabey mul cara' xbij chic tzra jun. Y ja' rlec'wal cawra xbij tzra redta': —Utz c'ara' nedta', quenba, cara' xbij tzra per majo'n xba ta. 31 Camic tbij chwa ¿nak chca ja e c-e' alc'walxela' xebnowa je nrajo' ranm ttixel? cara' xc'axaj Jesús chca. —Jara' je xtzijona ruq'uin nabey mul, cara' xecbij tzra. Cawra xbix chic chca rmal Jesús: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, ja e mloy tak impuesto rexbil ixki' jlowlo' cc'aslemal arj-e' nque'oca chpam rgobierno Dios nabey mul chewech ixix. 32 Cara' quenbij chewa com Juan Bautista arja' xpeta, xuc'ut chewech nak kas mer rbeyal rxin Dios per ixix mxenimaj ta. Per e mloy tak impuesto rexbil ixki' jlowlo' cc'aslemal arj-e' xecnimaj. Ixix mesque xetz'et chcara' xqueban per nmajo'n xti'on ta ewanm rmal jewil emac, majo'n xeq'uex ta ena'oj, nmajo'n xenimaj ta Juan. 33 Camic tewc'axaj chic jun c'ambal tzij je xtenbij chewa ra. C'ola jun ttixel c'ola jun rchinoj, uva retcon chwech. Xuk'at rij pq'uixton, xuc'ot jun jul chpam jabar nelsax wa' j-ri'al uva. Chpam chnoj xuyic jun torre chnec'je'a chajinel per rwá'. C'jara' xuya' pe kjonem chca jle' ajsmajma' y ja' xba chpam jun tnamet c'nat. 34 Tak xe nnajin pchic tiemp je xtwachin wa' tejco'n, arja' ec'ola jle' rmos xerutak ela cuq'uin ajsmajma' ja ekajyona ulew che nequec'ma' rent. 35 Je ekajyona ulew tak xe'ekaja mos cuq'uin xequechap, jun xquech'ay, jun xeccamsaj y jun chic xqueq'uiek tzan abaj. 36 Jrajaw chnoj arja' ec'o chic jle' rmos xerutak per más chna e q'uiy xerutak que chwech ajni' xeba nabey mul, y ajni' xba'na chca jxeba nabey mul cara' xba'n chic chca arj-e' chka'. 37 Jrajaw chnoj tak xq'uisbena c'ola jun rlec'wal xutak cuq'uin y cawra xbij kaja pranm: —Com jawra wlec'wal nqueban c'a wa' respetar, cara' xbij. 38 Tak xekaja rlec'wal cuq'uin jekajyona ulew j-e' cawra xecbij chbil tak qui': —Jala acha noca pruk'a' julew com reherencia. Camic kcamsaj y noca pkak'a' ajoj ja reherencia, cara' xecbij. 39 C'jara' xquechap, xquelsaj ta chpam chnoj y xeccamsaj. Cara' nbij jc'ambal tzij. 40 Camic tbij c'a chwa, jrajaw chnoj tak xtpeta ¿nak nuban c'ara' chca je ekajyona chnoj nech'ob ixix? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. 41 —Arja' nmajo'n npoknaj ta jtz'it quewech jitzel tak wnak jnabij la, nquercamsaj y je rchinoj nuya' chic jmul pe kjonem chca jle' chic ajsmajma' jcutkin nquetoj rent tak nerla' tiemp che nquetoj, cara' xecbij tzra. 42 Ja' Jesús cawra xbij chic chca: —¿Lmajo'n c'a jmul esiq'uin ta chpam rtzojbal Dios jawra tzij? —Je bnoy jay c'ola jun abaj majo'n cgan tzrij y necch'ojquij per jara' abaj csan che rbanic jay, arja' más nim ruk'ij com arja' nechpowa je' esquin-al. Jara' samaj Kajaw Dios xebnowa y kas nel ta kanm tzrij tak nkatz'et, cara' nbij. 43 Rmal c'ara' anen quenbij chewa, jgobierno rxin Dios nelsas na pnek'a' ixix y nya'a pquek'a' jun chic tnamet jcutkin nquesmajij ch-utz c'ara' necwachij na utzlaj tak achnak rxin Dios. 44 Chka bechnak wnak xjunwa' nutz'et abaj jxenbij chewa y xitzel ntzijona tzrij, jara' cara' nuban ajni' jun acha nchak'ij rkan chwech jun abaj y nk'aja. Y achnak je nk'e'ta tzij tzrij rmal abaj jxenbij chewa, jara' cara' nuban ajni' jun acha ntza'k ta jun abaj tzrij y nchicaj ri' rmal, cara' xbij ja' Jesús chca. 45 Je cjefe sacerdote e quexbil fariseo tak xecc'axaj jc'ambal tzij je xbij Jesús bien xch'obtaja cmal che j-e' xebixa. 46 Xcajo' ta xquechap che nquecsaj pcars per xecxibej qui' chquewech wnak com wnak necbij chJesús arja' profeta rxin Dios.

Mateo 22

1 Ja' Jesús xumaj chic jmul tzij cuq'uin, xumaj chic rbixic jun c'ambal tzij chca cawrara: 2 —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' xuban jun rey, c'ola jun rlec'wal xec'le'a y xuban jun nimlaj nimk'ij rxin c'ulbic. 3 Xerutak je' rmos che csic'sic wnak je erebnon chic invitar tzra nimk'ij per arj-e' majo'n xcajo' ta, majo'n cgan xepeta. 4 Ja' rey xerutak jle' chic rmos y cawra xbij ela chca: —Cawra nebij chca wnak je enebnon chic invitar tzra nimk'ij: —Quixjo'. Xencamsaj wajquex y jle' chic chcop jcongan e chak' chic, nchumsan chic w-im rxin nc'aj k'ij, cara' tbij chca, cara' xbij ela ja' rey chca. 5 Per je' wnak je erebnon invitar, tak xe'ekaja mos cuq'uin, arj-e' majo'n xequeya' ta cas y jwer xeba wa'. Jun xba pe tz'toy rchinoj y jun chic xba chnerebna' jun rnegocio. 6 Je jle' chic xequechap mos y nlowlo' tak tzij xecbij chca y xeccamsaj. 7 Jrey tak xekaja rbixic ruq'uin je xbantaja arja' congan xpeta ryiwal, xerutak ela rsoldado, xeccamsaj je camsanela' y xecporoj quetnamet. 8 C'jara' xbij chca rmos: —Xerla' hor che nba'na c'ulbic, chomtanak chic njelal. Je' wnak jxenuban invitar xmajo'n yatanak ta chca che nquepeta. 9 Jneban camic, jax ptak bey, chka bechnak wnak opech newil que'ebna' ta invitar chpam c'ulbic, cara' xbij ela chca. 10 Xe'el ela rmos, xeba ptak bey, xequemol wnak, chka bechnak wnak opech, w-utz cc'aslemal o wmajo'n utz ta cc'aslemal. Cara' xqueban, je wnak jxeba'na invitar xenoja chpam lwar jabar nba'n wa' c'ulbic. 11 Per tak xpeta rey che nquerutz'et wnak je erebnon invitar c'ola jun acha chquecjol mjara' ta tziak rxin c'ulbic rucsan. 12 Cawra xbixa tzra rmal rey: —Amigo ¿nak tzra tak xatoc ta wawe' per nmajo'n acsan ta atziak rxin c'ulbic? Cara' xbixa tzra, y nmajo'n xecney ta rutzij nak nbij. 13 Ja' rey xbij chca je nque'ilina cxin invitado: —Techpa' ja' acha, texma' ruk'a' rkan y tec'ka' ela chpam nimlaj k'ejku'm. Nak xtqueba chpam jawra lwar ajni'la ok'ej xtqueban y neccach'ch'ej na rkan cak', cara' nbij chca. 14 Cara' rbanic com e q'uiy wnak nquesiq'uisa per xme q'uiy ta nquechataja chquecjol. Cara' jc'ambal tzij xbij Jesús chca. 15 J-e' c'a aj fariseo xeba, xquech'ob rij rwech nak nqueban tzra Jesús ch-utz c'ara' chc'ola jun tzij nel ta pruchi' y jara' tzij necchapbej rxin. 16 Y xequetak ta je' cdiscípulo e quexbil jle' chic wnak jec'ola chpam partido rxin Herodes, xeba ruq'uin Jesús. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Maestro, ajoj kutkin chatet nexte wjic natz'ak tzij y chka' rubey Dios amjon rc'utic chkawech y nwen naban tzra rbixic. Ajoj kutkin jatet nmajo'n abar napitz' wa' awi'com atet majo'n jun utz y majo'n jun itzel ta natz'et. 17 Camic tbij chka nak nach'ob tzrij je xtekbij chawa ra: —Ja impuesto je nc'utuxa chka rmal César jnimlaj rey rxin Roma ¿lrubey c'ara' che nkatoj owe mrubey ta? cara' xecc'axaj tzra. 18 Per Jesús bien rutkin jlowlo' je ncajo' nqueban tzra y cawra xbij chca: —Caca' eplaj ¿nak tzra tak newajo' cneban probar? 19 Tec'tu' chenwech jun pak je ntojbexa impuesto, cara' xbij chca. Y j-e' xquec'ut jun pak chwech. 20 —¿Nak chuxin plaj c'ola chwech jawra pak y nak chuxin bi'aj tz'ibtanak chwech chka'? cara' xc'axaj ja' Jesús chca. 21 —Rxin César, cara' xecbij tzra. —Nak je rxin César tzra César tey-a' wa', je rxin Dios tzra Dios tey-a' wa', cara' xbixa chca rmal Jesús. 22 Congan xel ta canm tak xecc'axaj je xbixa chca, xqueya' cana Jesús y xeba. 23 Jara' mism k'ij chka' ec'ola jle' saduceo xeba ruq'uin Jesús. J-e' saduceo majo'n necnimaj ta che nquec'astaja cnomki'. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: 24 —Maestro, Moisés arja' rbin cana chka chpam rtzojbal Dios, wc'ola jun acha ncoma y nmajo'n jun rlec'wal nec'je' cana, per wc'ola jun ruchak' o wrenmal nc'atzina che nec'le'a ruq'uin jrexkayil jnec'je' cana. Arj-e' tak nec'je'a jun clec'wal necbij tzra ch'tac'al che rlec'wal jcamnak. 25 Xqueban c'a jmul ec'ola e wku' alxic chkacjol, jnabey wnak xec'le'a per xcoma y nmajo'n jun rlec'wal xec'je' cana. Je rcabal xec'le'a ruq'uin ixak jxec'je' cana. 26 Ajni' xuban nabey wnak cara' xuban chic rcabal, xcam chic chwech ja' ixak, cara' xuban rox y ncara' xqueban che wku', xecoma chwech ixak, nmajo'n clec'wal xec'je' cana. 27 Tak xq'uisbena xcoma ja' ixak chka'. 28 Camic ¿nak nabij tzra atet? Tak xterla' k'ij rxin che nquec'astaja chpam cmic ¿nak rechjil c'ara' ja' ixak chca e wku' alxic com xec'le'a ruq'uin che wku'? cara' xecc'axaj tzra. 29 —Jala jnebij mrubey ta com ixix mch'obtanak ta ewmal nak kas mer nuc'ut rtzojbal Dios y nmajo'n ch'obtanak ta ewmal chka' nak rbanic rpoder Dios. 30 Cara' quenbij chewa com tak nquec'astaja cnomki' jara' majo'n chic c'ulbic chquij tzra', e ajni' chic ángel rxin Dios jec'ola chcaj. 31 Ja' Dios c'ola rbin cana chewa chpam rtzojbal tzrij c'astajic cxin cnomki' ¿lmesiq'uin tc'a? cawra rbin cana: 32 —Anen en Dios rxin Abraham, en Dios rxin Isaac, en Dios rxin Jacob, cara' rbin cana. Tak cara' nbij jara' nc'utbej chewech che arj-e' mesque ecamnak chic per chwech Dios ec'asla, cara' xbixa chca rmal Jesús. 33 J-e' c'a wnak xecc'axaj je xbij Jesús y congan xel ta quec'u'x tzrij tijonem jnuya'. 34 Tak xekaja rbixic cuq'uin aj fariseo che xtz'apixa quechi' aj saduceo rmal Jesús arj-e' xquemol qui' y xeba ruq'uin. 35 Tak xe'ekaja ruq'uin c'ola jun chca bien rtijon ri' tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y c'ola je' achnak xc'axaj tzra Jesús che nbanbej probar rxin, cawrara xc'axaj: 36 —Maestro ¿nak mandamiento rxin Dios jmás na nim ruk'ij chpam ley? cara' xc'axaj. Cawra xbixa tzra rmal Jesús: 37 —Twaj-o' Awajaw Dios tzra njelal ac'u'x, twaj-o' tzra njelal awanm y twaj-o' chka' tzra njelal ana'oj. 38 Ja c'a wa' nabey mandamiento y chka' más nim ruk'ij. 39 Jrucab mandamiento xjunam ruq'uin, cawra nbij ra: —Ajni' nawajo' kaja awi' ayon atet, cara' c'a tebna' chca aprójimo que'awaj-o' chka', cara' nbij. 40 Jawra c-e' mandamiento jxenbij chawa jara' kas mer ruc'u'x njelal jtz'ibtanak cana chpam ley y je njelal je ctz'iban cana je' profeta. Cara' xbixa chca rmal Jesús. 41 Je aj fariseo jquemlon qui' chwech Jesús cawra xc'axaj chca: 42 —¿Nak nech'ob ixix tzrij Cristo, nak che alc'walxel nech'ob ixix? cara' xc'axaj chca. —Rlec'wal ja ojer rey David, cara' xecbij tzra. 43 Jesús cawra xbij chic chca: —Wcara' nebij ¿nak tzra c'ara' ja' David, Wajaw nbij tzra Cristo? Jawra xbij tak xuban jmul rc'an rmal Espíritu Santo y cawra xbij ra: 44 —Ja' Kajaw Dios cawra xbij tzra Wajaw ra: —Catetz'be'a wawe' pwejquenk'a', wawe' ncatec'je' wa' y quenuya' na pnak'a' je nquetzelana awxin, cara' xbij tzra. Cara' rbin cana ja' David. 45 Ja' David, Wajaw nbij tzra Cristo, tbij c'a chwa camic ¿nak tzra tak nbixa tzra Cristo che rlec'wal David? cara' xc'axaj Jesús chca. 46 Next jun chca xecney ta rutzij, nmajo'n achnak xecbij tzra. Chka' jara' k'ij xquemaj ta rij chmajo'n chic achnak necc'axaj tzra com xnecxibej qui' necc'axaj chic je' achnak tzra.

Mateo 23

1 C'jara' ja' Jesús xumaj chic tzij cuq'uin wnak y cuq'uin rdiscípulo chka', cawra xbij chca ra: 2 —Je' maestro e quexbil fariseo arj-e' yatanak chca che nquech'ob chewech jley rxin Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. 3 Wley rxin Dios nquec'ut chewech tey-a' ewexquin tzrij je njelal necbij chewa y tnimaj. Per mteban ta cara' tzra ec'aslemal ixix ajni' cc'aslemal j-e' com j-e' congan nquetzijona tzrij rley Dios per majo'n necnimaj ta je nbij. 4 Cara' c'a quenbij chewa com je nqueban tzra jtijonem je nqueya' cara' ajni' nmak tak ejka'n necchomij y congan rejlal, congan pen rejkxic y nqueya' chquij wnak, per j-e' next c'a nquechap jtz'it ejka'n tzra rwá' quek'a'. 5 Per jachnak nqueban xpor interés nqueban wa', je ncajo' kas utz nquetz'e'ta cmal wnak. Ajni' tzra je nqueya' chqueplaj ruq'uin chquek'a' jtz'ibtanak rtzojbal Dios chwech jara' más chna nmak nqueban tzra. Cara' nqueban tzra ch-utz c'ara' necc'utbej chquewech wnak chmás chna e utzlaj tak wnak. Y jun chic je nqueban, kas congan retz'balil ruchi' quetziak, más chna nmak tak fleco nqueya' chuchi'. 6 Ajni' tzra chka' tak nqueba'na invitar chpam nmak tak w-im congan nel ta quec'u'x tzrij je' tz'ulbal jmás nmak tak ruk'ij y cara' nqueban chka' tak nqueba ptak jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios. 7 Ajni' tzra tak nquebina ptak q'uebal congan nel ta quec'u'x tzrij che nqueba'na saludar y tak —Maestro, Maestro, nbixa chca cmal wnak. 8 Per ixix mteban ta cara' jcongan xte'l ta ec'u'x tzrij je nbixa maestro chewa com xjun ja' Maestro ewxin jara' Cristo, y ixix ix alxic ixconjelal. 9 Com xjun Ttixel ewxin jc'ola chcaj rmal c'ara' tak quenbij chewa chka' che next jun xtbij ta Ttixel tzra jun wnak wawe' chwech ruch'lew. 10 Chka' mtel pta congan ec'u'x tzrij je nbixa jefe chewa com xjun Jefe ewxin jara' Cristo. 11 Jchecjol ixix, je noca ilinel ewxin jara' más nim ruk'ij. 12 Nak jun xruk'ij nuya' kaja ruyon jara' nerla' na jun k'ij tak xtekaja, y achnak jun nuban ch'it co'l jara' nerla' na jun k'ij tak xtiya' na ruk'ij. 13 Per congan lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, y chewa ixix je ix aj fariseo, caca' eplaj com ixix nquixtajina netz'apij quebey wnak chquewech ch-utz c'ara' mtque'oca chpam gobierno je rxin chcaj. Next c'a ixix ta ixocnak ta chpam y nexte neya' c'as chca wnak jc'ola cgan nque'oca chpam. 14 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix je ix aj fariseo, caca' eplaj com ixix kas bien k'alaj chewech tak nemaj chca melcani' tak ixki' ch'tak je' cuchoch, neban nmak tak oración per xpor interés tak neban. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tak xtek'a'ta tzij chewij más chna jun nimlaj lowlo' xtetaj na. 15 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com ixix congan necsaj echuk'a' nquixba nat nkaj che rch'aquic jun wnak che noca ewexbil chpam ereligión, per tak ewexbil chic xmás chna rlec'wal diablo noc wa' que chewech ixix rmal jtijonem neya' tzra. 16 Congan lowlo' chewa com ixix ix c'moy tak bey cxin wnak per xe ix moya' com ixix cawra tijonem neya' chca: —Tak naban jun juramento, wnanataj santlaj rtemplo Dios che rbixic jara' majo'n nc'atzin ta chnaban cumplir jnatzujuj chpam juramento, per wnanataj oro jc'ola chpam santlaj templo jara' pors naban cumplir jnatzujuj, cara' tak wan nebij. 17 Ixix je ix moya', xe ix necnak tak wnak. ¿Lme wutkin tc'a jsantlaj templo jara' más chna nim ruk'ij chwech oro jc'ola chpam templo? Com j-oro we mquita chpam santlaj templo c'o wa' xjunam tara' ruq'uin chka bechnak oro. 18 Jun chic chka' jnecbij cawrara: —Wnanataj altar che rbixic jun juramento jara' majo'n kas ta nc'atzina chnaban cumplir jnatzujuj, per wnanataj ofrenda je nya'a pe rwá' altar jara' npors naban cumplir jnatzujuj, cara' tak wan nebij chka'. 19 Xe ix moya', xe ix necnak tak wnak. ¿Lmajo'n c'a ewutkin ta je altar jara' más chna nim ruk'ij chwech ofrenda je nya'a pe rwá'? Com ofrenda che mquita pe rwá' altar nya' wa' xjunam tara' ruq'uin chic je' nic'aj. 20 Rmal c'ara' anen quenbij chewa, wnanataj altar che rbixic jun juramento jara' mruyon ta altar nanataj per nrexbil ofrenda nanataj jc'ola pe rwá'. 21 Chka' wnanataj santlaj templo che rbixic juramento jara' mruyon ta santlaj templo nanataj per nrexbil Dios nanataj jrebnon ruchoch tzra santlaj templo. 22 Chka' wnanataj caj che rbixic jun juramento jara' mruyon ta caj nanataj per nrexbil rtz'ulibal Dios jnimlaj Rey nanataj, y chka' nrexbil Dios nanataj jnetz'be'a chwech rtz'ulibal. 23 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix ix aj fariseo, caca' eplaj com ixix congan necsaj echuk'a' che rya'ic eprimicia per c'c'o na más nbij rley Dios chneban jmás nc'atzina chneban per jara' majo'n ebnon ta. Congan neyke'a ewanm chneya' eprimicia, neya' jle' ichaj ajni' menta, ajni' anís y ajni' comino, per je rbeyal rxin Dios jara' majo'n ebnon ta, majo'n nepoknaj ta quewech wnak y majo'n neban ta cumplir jnetzujuj chka'. Per jara' ne nca'tzin wa' chneban cumplir y ne nc'atzina chka' chmajo'n netenba' ta rya'ic eprimicia. 24 Ixix je ix c'moy tak bey cxin wnak per xe ix moya'. Je emjon rbanic ajni' nuban jun acha remjon w-im y c'ola jun ch'it us xekaja chpam jremjon rtijic, y xekaja chpam chka' jun camello. Jara' acha xlatz'uj cana ch'it us per nmajo'n nara' xbij ta ranm che nelsaj ela jnimlaj camello, y nmajo'n xuna' ta xba chukul. 25 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com congan necsaj echuk'a' che rch'ajic rij tak plato y rij tak vas chka' per ptak ewanm ncara' rbanic ajni' jun vas ncongan tz'il c'ola chpam com nojnak je' achnak chpam jxewelk'an ta com ix ajmund. 26 Fariseos, ixix xe ix moya', kas nc'atzina neban nabey mul mtewelk'aj xta je' achnak jneya' chpam vas y chpam je' plato ch-utz c'ara' jrij ne ktzij wa' chch'ajch'oj. 27 Lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin ley y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com ixix ix junam ruq'uin panteón cxin cnomki' ne bien k'oman rij y ncongan wen ntz'e'ta, per xnojnak cbakil cnomki' chpam y congan rechwil. 28 Ncara' c'a ebanic ixix chka', nek'alsaj ewi' chquewech wnak chcongan ewc'an rbeyal chwech Dios per jewanm jara' nojnak rtzilal chpam che mquita cara' mquita neban caca' eplaj. 29 Lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com ixix neban rbanic je cpanteón e ojer tak profeta y newek je' lwar abar nquenatax wa' jle' chic wnak je xqueban rbeyal chwech Dios 30 y cawra nebij ra: —Je' kti't kawma' ojer arj-e' xeccamsaj je' profeta per wexte okc'ola ajoj tzra' mquita xokotre'a chquij che ccamsic, cara' nebij. 31 Tak nebij: —Kti't kawma' xecamsana je' profeta, jara' c'a nyowa testig chewij che ix calc'wal jxecamsana cxin je' profeta. 32 Camic quenbij chewa, tec'sa' c'a rbanic jquetcon cana ewti't ewma' ojer. 33 Congan ix itzel tak wnak, ix ajni' ix itzel tak cmetz. ¿Nak tzra xteto' ewi' jche mquita xtk'e'ta tzij chewij che nquixta'k ela pk'ak'? 34 Rmal c'ara' tak quenbij chewa che ec'ola wnak quenutak ta checjol ajni' chca je' profeta y ajni' chca jle' chic wnak je xruyon rna'oj Dios nquecsaj y ajni' chca je' maestro. Jneban chca ixix, ec'ola chca nque'erip chwech cruz, nque'ecamsaj, y ec'ola chca nque'ech'ay ptak jay rxin molbal ri'il jabar nemol wa' ewi' che rc'axic rtzojbal Dios y nque'esaluj ela. Q'uiy tnamet nquek'ax wa' ewmal y nquixetrena chquij che nque'esaluj. 35 Cara' xtbantaja ch-utz c'ara' chewij ixix nekaj wa' rtojic quecmic conjelal je' wnak je xqueban rbeyal chwech Dios je ecamsan ta chwech ruch'lew. Kas nabey mul Abel xcamsasa, jxuban rbeyal chwech Dios, y je xq'uisbena je xcamsasa jara' Zacarías, rlec'wal Berequías. Ja' Zacarías xcamsasa cmal ewti't ewma' y je xcamsas wa' checjol santlaj templo y altar. 36 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, njelal je c'ja' xenbij kaja chewa, je rtojic chewij ixix nkaj wa' je ix tnamet Israel. 37 Ixix je ix tnamet Jerusalén, anen congan quenbisona ewmal. Je' profeta rxin Dios xe nque'ecamsaj. Je jle' chic ajsmajma' rxin Dios je nqueta'ka ewq'uin xe nque'eq'uiek tzan abaj. Anen q'uiylaj mul xenwajo' ta xixnuto' ta ajni' nuban jun ec' nquerumol ch'tak ral xe' rpam per ixix majo'n xewajo' ta. 38 Camic bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, je etnamet rexbil etemplo jc'ola chpam, jara' y-on cchic rmal Dios, lowlo' neba'n na tzra y netle' cana. 39 Cara' quenbij chewa com camic majo'n chic nutz'et ta ri' kawech ewq'uin, c'jara' nutz'et chic jmul ri' kawech ewq'uin tak xterla' k'ij tak cawra nebij chic chwa ra: —Bendecido Cristo jpenak prubi' Kajaw Dios, cara' nebij chwa. Cara' xbij Jesús chca.

Mateo 24

1 C'jara' xel ta Jesús chpam nimlaj templo rxin Dios, kas remjon binem tak xeki'l oca rdiscípulo ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Tetz'ta' mpa' je' jay rxin templo, kas k'axnak wen rbanic bnon, cara' xecbij tzra. 2 Jesús cawra xbij chca: —Je emjon rtz'etic camic ixix, jala' templo nerla' na jun k'ij tak nyojtaj na njelal, per nmajo'n chic abaj xtrekla' xta ri', cara' xbixa chca. 3 Ja' Jesús tz'bula pe rwá' ch'it jyu' rbin-an Olivo y ec'ola nic'aj rdiscípulo xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —Tbij chka ¿nak k'ij nbantaja jxabij kaja chka? Chka' ¿nak rital nwankera je nc'utbej che xyamer ncatemloj pchic jmul y tak xtetz'kata tiemp je rxin rwech ruch'lew? cara' xecc'axaj. 4 Jesús cawra xbij chca: —Kas tebna' cwent ewi', majo'n jun xtquixebnowa engañar. 5 Cara' quenbij chewa com e q'uiy wnak nquepe na je'a, xqueyon kaja nquecsaj qui' che e Cristo, cawra necbij chca wnak: —Anen en Cristo, cara' necbij chca y e q'uiy wnak nquequeban engañar. 6 C'ola nmak tak ch'oj xtba'na njelal nat nkaj per tak xtekaja rbixic ewq'uin mtexibej ta ewi' rmal com ne nc'atzin wa' che nbantaja cumplir njelal jawrara, per jara' me rq'uisbal ta rwech ruch'lew. 7 Cara' quenbij chewa com c'ola je' tnamet xtyictaj na tzrij jle' chic tnamet, chka' je' gobierno nyictaja tzrij jle' chic gobierno. Chka' c'ola nmak tak lowlo' xtwanker na ptak je' lwar ajni' nmak tak wyejal, nmak tak yubil y je' nmak tak cbarkan. 8 Njelal jawrara xe nmajbexa rij nmak tak lowlo'. 9 Ixix nquixja'ch na pquek'a' wnak che nba'na lowlo' chewa y nquixcamsas na. Xitzel nquixtz'e'ta cmal wnak jec'ola chpam njelal nación per nmal anen tak cara' xtba'na chewa. 10 Chpam jara' tiemp e q'uiy wnak xtqueya' cana yukbal quec'u'x jc'ola wq'uin y ec'ola je' quexbil nquequejach pquek'a' je nquetzelana cxin, xitzel chic nquetz'et je' chbil tak qui'. 11 Y e q'uiy wnak newanker na e profeta nbixa chca, per me ktzij ta che e profeta y e q'uiy wnak nquequeban engañar. 12 Je rtzilal ajni'la xtba más pnim y rmal jcongan rtzilal nba'na xe rmal c'ara' tak e q'uiy wnak nq'uisa ojben ri'il jc'ola ptak canm. 13 Per conjelal je xtquecoch' quewech chpam jlowlo' y nmajo'n nqueya' cta yukbal quec'u'x wq'uin arj-e' nquewil totanem rxin Dios. 14 Jutzlaj tzij jnec'mon ta tzrij gobierno rxin chcaj jara' nel na rbixic njelal nat nkaj y njelal rwech ruch'lew nekaj wa'. Njelal nekaj wa' rbixic ch-utz c'ara' necc'axaj wnak jec'ola chpam njelal nación. C'jara' xtpeta rq'uisbal rwech ruch'lew. 15 Rmal c'ara' quenbij chewa, kas terkaja pnewá' jbitanak cana ojer rmal profeta Daniel. Je xbij Daniel chnerla' na jun k'ij tak npeta jun jmás chna itzel ntz'e'ta rmal Dios. Tak npeta jara' npe'a chpam lwar santo y congan cmic nuban. (Je nquesiq'uina jawra tzij kas tquewsaj bien cna'oj tzrij.) 16 Jara' tak xtetz'et chpa'l chic chpam lwar santo, jneban jixc'ola chpam departamento Judea quixnanmaja, twiwaj ewi' ptak c'chelaj. 17 Jixc'ola pe rwá' terraza quixnanmaja chka', mtquixkaj pe chta ptak ewuchoch che rlisic emibil. 18 Y jixc'ola ptak echinoj quixnanmaja chka', mtquixemloj pe chta pnewuchoch che rc'amric echquet. 19 Anen congan quenpoknaj quewech ixki' jq'uemjana tec'je'a ch'tak cal tzra', chka' jec'ola quech'uch' chquek'a'. 20 Tc'utuj tzra Dios che me pretiemp ta tew tak xterla' k'ij che nquixnanmaja y me chpam ta xlanbal k'ij chka'. 21 Cara' quenbij chewa com c'ola jun nimlaj lowlo' npe na per ncongan nim. Ajru' tiemp wankersan ta rwech ruch'lew per nmajo'n jun lowlo' penak ta más ta nim que chwech jawrara jnemjon rbixic chewa y nmajo'n chic jun xtpe xta más chta nim. 22 Xerwara', xpajtala tiemp. Je che mquita pajtala tiemp nmajo'n wnak xtuto' ta ri' chpam. Per cmal wnak jerech-on Dios rmal c'ara' tak pajtala tiemp. 23 Wc'ola jun xtbij chewa che: —Xpeta Cristo, wawe' c'o wa', wcara' nbij, mtenimaj ta. Owe nbij chewa: —Cala' c'o wa', wcara' nbij, chka' mtenimaj ta. 24 Cara' quenbij chewa com ec'ola wnak nquepe na, jle' necbij che e Cristo, jle' chic necbij che e profeta rxin Dios per me ktzij ta necbij. Arj-e' c'ola nmak tak milagro xtqueban, xe jtz'it ncajo' che nquequeban engañar wnak jech-on rmal Dios per jara' mesquier xtquequech'ec ta. 25 Bien tebna' cwent ewi' chwech jawra com xenya' pona rbixic chewa. 26 Rmal c'ara' quenbij chewa, wec'ola nquebina chewa: —Jo', xpeta Cristo, chpam jun tenlic lwar c'o wa', wcara' necbij me tquixba ta. O wnecbij chewa: —Jo', chpam jun cuarto rwiwan wa' ri', wcara' necbij mtenimaj ta chka'. 27 Cara' quenbij chewa com ajni' nuban caypa', tak nuq'uiek ri' chcaj chkabar tzra' ntz'e't wa', y cara' c'a tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew, jara' majo'n che mquita xttz'e'ta njelal lwar. 28 Je juicio npors nkaj tna ajni' nqueban c'uch, xabar tzra' c'o wa' je' camnak chcop tzra' nque'ekaj wa'. 29 Chek xtk'axa njelal jawra lowlo' c'jara' majo'n chic nca'y ta rwech k'ij, noca k'ejku'm y majo'n chic chka' nca'y ta rwech ic'. Je' ch'umil nquetza'k tna y je' nmak tak poder rxin caj nsi'l na. 30 C'jara' c'ola jun rital nwankera chcaj, jara' rital Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. Je wnak jec'ola chpam njelal tnamet wawe' chwech ruch'lew arj-e' nquemaj na jun nimlaj bis, nquetz'et na je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' penak c'mon ta rmal jle' sutz', najni'la jun nimlaj poder c'o chic pruk'a' y congan nim chic ruk'ij. 31 C'o c'a jun trompeta nc'axax na congan nim rukul, jara' nquertakbej ela je' r-ángel che nqueba, nque'equemlo' je' wnak jerech-on, per ne chwech njelal ruch'lew nqueba wa' che cmolic y next jun lwar mquita xtque'ekaj wa' che cmolic. 32 Camic tewsaj c'a ena'oj tzrij jun che' higuera, jara' nc'ambej tzij chewech. Ja' higuera tak npulina ruxak c'ola ch'tak ruk'a' nwankera ruq'uin je' ruxak chka', jara' rital nuc'ut chewech che xyamer retiemp c'ten. 33 Cara' c'a tzra chka' tak xtemaj rtz'etic njelal je c'ja' xenbij kaja chewa, jara' rital nuc'ut chewech che xchenkaj chic c'o wa' k'ij jxewc'axaj chwa, me c'nat ta c'o chwa'. 34 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, je tnamet Israel arj-e' q'uec'o na tak nbantaja cumplir njelal jawrara, majo'n chuptanak ta quewech. 35 Jcaj ruq'uin rwech ruch'lew jara' xe nchuptaja rwech per ntzojbal anen jara' majo'n nchuptaj ta rwech, majo'n ra mquita xtbantaja cumplir. 36 Per nmajo'n jun wnak ojtakyona kas mer k'ij y kas mer hor je xtbantaja next c'a je' ángel chka' jec'ola chcaj, xruyon Nedta' Dios ojtakyona. 37 Xerwara', ajni' xbantaja pretiemp Noé ojer cara' c'a xtbantaj chic chka' tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. 38 Cara' quenbij chewa com pretiemp Noé, tak q'uemjana tpeta nimlaj k'jaljab je' wnak xe w-im elnak ta quec'u'x tzrij ruq'uin je' c'ulbic y njara' quemjon rbanic tak xoca Noé chpam barc. 39 J-e' c'a wnak nmajo'n xquech'ob ta jpenak chquij, c'jara' xch'obtaja cmal tak xpeta nimlaj k'jaljab chquij, congan lowlo' xba'na chca rmal ya' y xq'uis kaja quexla' conjelal. Y cara' c'a tzra chka' Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew, c'jara' nquena' wnak tak xtpeta. 40 Tak xterla' ri' tiemp e c-e' ach-i' xjun ec'o wa' pe chnoj, jun nec'mar ela y jun ncanaj cana. 41 Chka' e c-e' ixki' xjun ec'o wa' quemjon rij c-em, jun nec'mar ela y jun ncanaj cana. 42 Rmal c'ara' quenbij chewa, quixc'asc'ata com anen je en Ewajaw, majo'n ewutkin ta nak k'ij xtquenmloj pchic jmul. 43 Per bien tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa ra, jun rajaw jay tak nba'na alak' ruq'uin, wext rutkin nak hor nekaja elk'om ruq'uin chak'a' jara' nechjalbej ruchoch, nc'asc'ata y majo'n nuya' ta c'as tzra elk'om che noca pruchoch. 44 Rmal c'ara' quenbij chewa, ne nc'atzin wa' che nquixc'asc'ata ixix chka' com je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' chek q'uenjlal xtpet chic jmul chpam hor jmajo'n ech'bon ta ixix. 45 Tech'bo' c'a bien je xtenbij chewa, je chca je' ajsmajma' ¿achnak nebnowa cumplir je nbixa chca cmal cpatrón, e achnak wen cna'oj? Ajni' tzra jun patrón tak c'ola jun ajsmajma' ruq'uin y nuya' rsamaj che npe'a chquij jle' chic ajsmajma' chneruban cwent y nuya' queway tak nc'atzina chca. 46 Ajni'la quicotemal tzra ajsmajma' remjon rij samaj jbin cana tzra tak xterkaja rpatrón ruq'uin. 47 ¿Nak nuban patrón? Jara' nnujach wa' pruk'a' njelal rmibil jc'ola ruq'uin che npe'a tzrij. 48 Per we ajsmajma' xitzel rna'oj y we xcawra nbij kaja pranm: —Nak lk'ij npeta npatrón, 49 y wnumaj cch'ayic je' ajsmajma', y wxe w-im y ruq'uin tjoj ya' nuban cuq'uin k'abrela', 50 wex cara' nuban nerla' na jun k'ij tak q'ue xtuna' xterkaja rpatrón y nmajo'n nak rnaben. 51 Je ajsmajma' ajni'la jun nimlaj lowlo' xtutaj pruk'a' rpatrón y nta'k ela chpam lwar abar ec'o wa' wnak xcaca' queplaj. J-era' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y neccach'ch'ej na rkan cak'.

Mateo 25

1 Je chpam jara' tiemp jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nqueban e ljuj k'poja'. Arj-e' com c'ola jun c'ulbic nba'na xquec'om ela ccandil che jujnel, xeba che rc'ulic acha jnec'le'a. 2 E j-o' congan cna'oj per e j-o' chic me cara' ta. Arj-e' xmajo'n nquech'ob ta 3 com mq'uiy ta aceite quec'mon ela jnutaj candil chnetzje'a. 4 Per je' k'poja' jcongan cna'oj arj-e' xquec'om ela jle' chic aceite rxin candil. 5 Jacha jnec'le'a majo'n xpeta chanim rmal c'ara' xemajtaja rmal wram che ljuj y xewara. 6 Per ptak nc'aj ak'a' c'ola jun kul xecc'axaj cawra nbij: —Camic xpeta jacha jnec'le'a, quixel ta trec'lu', cara' nbij. 7 Xeyictaja che ljuj k'poja', xquemaj rchumsic ccandil. 8 J-e' k'poja' jmajo'n q'uiy ta aceite cuq'uin arj-e' cawra xecbij chca k'poja' jcongan cna'oj: —Ntak ncoma rwech kcandil, tey-a' jle' kaceite, cara' xecbij chca. 9 —Mne', mal-il majo'n xtokruban ta ajoj we tkaya' jtz'it ewxin. Jneban camic, jax abar nc'ayix wa', tzra' elk'o' wa' ewxin, cara' xbixa chca. 10 Cara' xqueban, xeba che rlok'ic aceite. Kas ebnak tak xerkaja jacha jnec'le'a, xoca pjay jabar nba'n wa' w-im rxin c'ulbic e rexbil jec'ola list che rc'ulic y xtz'apixa chijay. 11 Je jle' chic k'poja' jebnak arj-e' xemloj ta. Tak xe'erkaja cawra xecbij ra: —Kajaw, Kajaw, tejka' chijay chkawech, cara' xecbij tzra. 12 Per cawra xbixa chca rmal acha: —Ne ktzij wa' quenbij chewa, majo'n wutkin ta ewech, cara' xbixa chca. 13 Rmal c'ara' quenbij chewa, quixc'asc'ata com majo'n ewutkin ta nak k'ij y nak hor xtpet chic jmul Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. 14 Quixc'asc'ata perc jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' xuban jun acha tak q'uemjana tba pe viaje, arja' xersiq'uij je rmos. Tak xe'ekaja ruq'uin xumaj rjachic rmibil pquek'a' jnecbanbej cana rnegocio. 15 Jun, j-o' mil ctzal xuya' cana tzra, jun chic, c-e' mil xuya' cana tzra y jun chic jun mil xuya' cana tzra. Ajni' nquecwina necsmajij xjara' xuya' cana chca che jujnel. C'jara' xba pe viaje. 16 Je y-on cana j-o' mil ctzal tzra, arja' xba, xumaj rsamajxic pak y xuch'ec j-o' mil ctzal tzrij. 17 Y cara' xuban chka' je y-on c-e' mil ctzal tzra, c-e' mil xuch'ec tzrij chka'. 18 Per je y-on jun mil ctzal tzra, arja' xba, xuc'ot jun jul y tzra' xwiwaj wa' pak je y-on cana tzra rmal rpatrón. 19 Tak xba jun tiemp tzra per jun tiemp nim, j-era' mos xemloj ta cpatrón y xumaj rbanic cwent cuq'uin. 20 Je y-on cana j-o' mil ctzal tzra arja' xpeta, rec'mon pchic j-o' mil ctzal y cawra xbij tzra rpatrón: —Wajaw, atet j-o' mil ctzal ay-on cana chwa, tetz'ta' mpa', xench'ec j-o' mil tzrij, cara' xbij tzra. 21 Cawra xbixa tzra rmal rpatrón: —Wen xaban tzra asamaj, atet at jun utzlaj mos, ajni'la naban cumplir asamaj. Xe mnim ta xenya' cana chawa per xaban cumplir. Camic, más chna q'uiy xtenya' chawa che nasmajij. Camic catjo', cnawexbilaj chpam quicotemal, cara' xbixa tzra. 22 Je y-on c-e' mil ctzal tzra, arja' xpeta y cawra xbij tzra rpatrón: —Wajaw, atet c-e' mil ctzal ay-on chwa, tetz'ta' mpa', xench'ec c-e' mil ctzal tzrij, cara' xbij tzra. 23 Cawra xbixa tzra rmal rpatrón: —Wen xaban tzra asamaj, atet at jun utzlaj mos, ajni'la xaban cumplir asamaj. Xe mnim ta xenya' cana chawa per xaban cumplir. Camic, más chna q'uiy xtenya' chawa chnasmajij. Camic catjo', cnawexbilaj chpam quicotemal, cara' xbixa tzra. 24 Chka' je y-on cana jun mil ctzal tzra, arja' xpeta y cawra xbij tzra rpatrón: —Wajaw, anen bien ch'obtanak nmal che atet at jun acha jmajo'n nawajo' ta ntz'iloxa apak y wutkin che xe ch'coj nawajo' tzrij apak per majo'n samaj naban. 25 Rmal c'ara' xenxibej wi', je jun mil ctzal ay-on chwa, xenba xnemku' cana pnulew. Camic nec'mon ta apak ra, tec'ma' pona, cara' xbij tzra. 26 Cawra xbixa tzra rmal rpatrón: —Atet xat jun itzel mos, xa at sak'orlaj mos. Wcara' xach'ob chwij che anen xe ch'coj quenwajo' tzrij npak y majo'n samaj quenban, 27 jxaban ta xaya' ta pak pbanco. Wext cara' xaban, tak xenpeta anen xja'ch tc'ara' npak chwa nrexbil ral, cara' xbixa tzra. 28 C'jara' ja' patrón xbij chca jle' chic rmos: —Camic, temja' jun mil ctzal tzra y tey-a' tzra jc'ola ljuj mil ctzal ruq'uin. 29 Cara' neban tzra com je' wnak jc'ola yatanak chca y we nquesmajij jara' nyataj na más chca y tak xtq'uisbena congan nq'uiya y nuban q'uiy cuq'uin. Per je' wnak jmajo'n necsmajij ta jyatanak chca arj-e' nelsasa chca jyatanak chca. 30 Jmos necnic, techpa', tec'ka' ela chpam nimlaj k'ejku'm. Je' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y neccach'ch'ej na rkan cak'. Cara' xbij patrón chca. 31 Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' npe chna jmul per ajni'la nim chic ruk'ij, erexbilan ta conjelal je' e santlaj tak ángel. C'jara' c'a xtetz'be'a chpam rtz'ulibal, jara' tz'ulbal rxin Rey y ajni'la nim ruk'ij. 32 Y njelal tnamet rxin rwech ruch'lew nquemo'la chwech, c'jara' nuban c-e' chca ajni' nuban jun yk'ul carne'l, junwa' nqueruya' wa' je' carne'l y junwa' nqueruya' wa' je' cabra. 33 Je' carne'l arj-e' prejquenk'a' nqueruya' wa', je' cabra prexquen nqueruya' wa'. Cara' c'a xtuban ja' Rey. 34 Jec'ola prejquenk'a' cawra xtbij chca ra: —Ixix kas k'axnak wen bnon chewa rmal Kadta' Dios, camic quixjo' c'a, quixoca chpam gobierno je rxin chcaj, jara' herencia ewxin chomin ta ojer tak mja'na twankersasa rwech ruch'lew. 35 Cara' quenbij chewa com tak xenmajtaja rmal wyejal xeya' nway y tak xechkija nuchi' xeya' nuya'. Tak xenc'je'a checjol xnec'ul ptak ewuchoch mesque majo'n ewutkin ta nwech. 36 Tak lowlo' chic netziak chwij xeya' wxin chquencsaj y tak xenywaja xnerk'ijla'. Tak xenc'je'a pcars ixix xneretz'ta'. Cara' nbij chca. 37 Jnak xqueban rbeyal chwech Dios arj-e' tak xtecc'axaj chcara' nbixa chca cawra necbij tzra: —Kajaw ¿nak k'ij xatkatz'et atmajtanak rmal wyejal y xkaya' away, o nak k'ij xatkatz'et atmajtanak rmal chkichi' y xkaya' aya'? 38 ¿Nak k'ij xatkatz'et jmajo'n xkutkij ta awech y xatkac'ul kuq'uin, o nak k'ij xatkatz'et nlowlo' chic atziak chawij y xkaya' awxin che xacsaj? 39 ¿Nak k'ij xatkatz'et at yawa' o atc'ola pcars y xatkk'ijla'? Cara' xtecc'axaj tzra. 40 Ja' Rey cawra xtbij chic chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, tak xeto' jun chca ch'tak wch'alal, anen c'ara' xneto'. Cara' xtbij chca. 41 Jec'ola prexquen cawra xtbij chca: —Ixix jxitzel ixetz'ton rmal Dios quixel ela chenwech. Camic nquixba chpam k'ak', jara' k'ak' rxin junlic y xe rmal diablo chumin ta che nta'k ela arja' chpam e rexbil je' r-ángel. 42 Camic, quixel ela chenwech, com tak xenmajtaja rmal wyejal mxeya' ta nway, tak xechkija nuchi' mxeya' ta nuya'. 43 Tak xenc'je'a checjol majo'n ewutkin ta nwech y majo'n xnec'ul ta ptak ewuchoch. Tak lowlo' chic netziak chwij majo'n xeya' ta wxin chxencsaj. Tak xenywaja y tak xenc'je'a pcars majo'n xnerk'ijla' ta. Cara' nbixa chca. 44 Arj-e' tak necc'axaj chcara' nbixa chca cawra necc'axaj tzra: —Kajaw ¿nak k'ij xatkatz'et atmajtanak rmal wyejal, o rmal chkichi', o atc'ola chkacjol, o lowlo' chic atziak chawij, o at yawa', o atc'ola pcars, y majo'n xatkato' ta? Cara' xtecc'axaj tzra. 45 Arja' cawra nbij chic chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, tak majo'n xeto' ta jun chca e ch'tak wch'alal, anen c'ara' jmajo'n xneto' ta. Cara' xtbij chca. 46 Arj-e' nqueba na chpam lowlo' je rxin junlic per je xqueban rbeyal chwech Dios arj-e' nqueba na chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo.

Mateo 26

1 Tak xbitaja njelal jawra tzij rmal Jesús c'jara' cawra xbij chic chca rdiscípulo: 2 —Ixix ewutkin xe c-e' k'ij chic nrajo' je nc'u'la nimk'ij pascua, y anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak quenja'ch na pquek'a' je nquetzelana wxin chquenri'pa chwech cruz, cara' nbij chca. 3 Je cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil chka' principal-i' rxin tnamet arj-e' xequemlo' qui' chwech nimlaj jay rxin Caifás jnimlaj sacerdote. 4 Xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra Jesús che nquechap pnejkal y neccamsaj. 5 Per cara' necbij ra: —Me chpam ta nimk'ij nkachap wa' perc xmal-il nqueyictaja wnak rmal, cara' xecbij. 6 Jesús arja' c'ola chpam tnamet Betania pruchoch jun acha Simón rubi' je rc'an yubil lepra ojer. 7 Ja' Jesús tz'bula tzrij mes tak xpona jun ixak ruq'uin rec'mon ela jle' ak'om qui' rexla' y congan nim rejlal, rec'mon ela chpam jun rc'olibal je bnon rbanic, alabastro ocnak. Ja' ixak tak xekaja ruq'uin Jesús xuya' jara' ak'om pe rwá'. 8 Per je rdiscípulo arj-e' junwa' xquetz'et jxuban ixak: —¿Nak tzra tak xtz'ila' ak'om? 9 Kas tkala xba'n ta tzra xc'ayix ta, congan q'uiy ta pak xuya', je rjel xya' ta chca mibi'. Cara' xecbij. 10 Ja' Jesús rutkin bien jquemjon rbixic y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak nenak ixak? Jawra jxuban chwa congan wen. 11 Je' ch'tak mibi' arj-e' nec'ol wa' checjol wc'ola egan neban utzil chca per chwa anen majo'n quenc'je' ta ewq'uin njelal tiemp, quenlsas na checjol. 12 Arja' tak xuya' ak'om chwij jara' nchumsbej pona nbakil che nmu'ka. 13 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jawra utzlaj tzij jnec'mon ta, xabar tzra' xtekaj wa' rbixic njelal nat nkaj chwech ruch'lew tzra' nnatax wa' utzil jxuban chwa jawra ixak, jara' nnatbexa rxin. Cara' xbij chca. 14 C'jara' c'ola jun chca ja e cbeljuj discípulo, Judas Iscariote rubi', arja' xba cuq'uin cjefe sacerdote. 15 Tak xekaja cuq'uin cawra xbij chca: —¿Nak neya' chwa quenjach pnek'a' Jesús? cara' xbij chca. Y xjuwnak ljuj rkan pak plat ocnak jxecchumbej ruq'uin. 16 Ja' Judas jara' hor xumaj rconxic nak nuban tzra Jesús chnujach pquek'a'. 17 Tak xerla' nabey k'ij rxin nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin, xe'ekaja rdiscípulo ruq'uin ja' Jesús y cawra xecbij tzra: —Je xtataj rxin nimk'ij pascua tbij chka abar tzra' xtekchumij wa', cara' xecbij tzra. 18 Cawra xbix ela chca rmal Jesús: —Jax chpam tnamet Jerusalén. Tzra' c'o wa' jun acha, nquixba ruq'uin y cawra nebij tzra: —Ja' Maestro cawra rbin ta: —Xyamer nerla' tiemp chquencamsasa. Je w-im rxin nimk'ij pascua, pnawuchoch nkaban wa' e wexbil ndiscípulo. Cara' rbin ta chka, cara' tbij tzra. 19 J-e' discípulo cara' xqueban ajni' xbix ela chca rmal Jesús, xeba xecchumij w-im je rxin nimk'ij pascua. 20 Tak xoca ak'a' xetz'be'a Jesús tzrij mes e rexbil e cbeljuj rdiscípulo. 21 Kas quemjon w-im tak cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, c'ola jun chewa jquenrujach na pquek'a' je nquetzelana wxin, cara' xbij chca. 22 Arj-e', tak xecc'axaj je xbixa chca xquemaj jun nimlaj bis: —¿Mex c'a anen Wajaw, mex anen Wajaw? Cara' xecbij tzra che jujnel. 23 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —Ja acha jwexbil tzra w-im y xjun plat nokwa' wa' ruq'uin, ja' c'ara' nejchowa wxin pquek'a'. 24 Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' ncamsas na ajni' tz'ibtanak cana tzrij chpam rtzojbal Dios, per ncongan lowlo' tzra je xtejchowa rxin pquek'a' je nquecamsana rxin, utz tc'ara' per che mquita Alc'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. Je xtejchowa rxin utz ta mquita xalexa chwech ruch'lew. Cara' xbixa chca. 25 Judas cawra xbij tzra: —Maestro ¿mex anen? —Atet nc'a, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 26 Tak quemjon w-im ja' Jesús xuc'om xquelway, xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca rdiscípulo y cawra xbij chca: —Ja c'a wa' necuerpo, tec'ma' y tetja', cara' xbij chca. 27 Y xuc'om chic jun cop vino, xmeltioxij tzra Dios y xujach chca chka' y cawra xbij chca: —Tetja' ixconjelal. 28 Com jawra vivo ja c'a wa' necq'uiel jara' rseguro jc'ac'laj chuminem je rchumin Dios. Jnecq'uiel e q'uiy wnak nti'x na pquecwent ch-utz c'ara' ncuytaja quil quemac. 29 Anen quenbij chewa camic, jawra ri'al uva majo'n chic quentaj xta wawe', c'jara' xtentaj chic tak xterla' k'ij che nkataj chic ewq'uin chpam gobierno rxin Nedta' Dios xerwara' c'ac' chic njelal tzra', cara' xbij chca. 30 C'ol c'a jun bix rxin nimk'ij pascua xecbixaj. Tak xec'choja bix cmal xe'el ela, xeba chpam jun lwar rubi' jyu' rxin Olivo. 31 Jesús cawra xbij chca: —Rmal je xtba'na chwa chpam jawra chak'a' ixix cneya' cana, nquixnanmaja ixconjelal. Cara' quenbij chewa com tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios cawrara: —Anen xtencamsaj je yk'ul cxin ch'tak carne'l je erebnon cwent y arj-e' necpaxla' qui'. Cara' tz'ibtanak cana. 32 Per tak xtc'astaja nwech quenabyej chna chewech, quenba na chpam departamento Galilea, cara' xbij chca. 33 Pedro cawra xbij tzra: —Mesque conjelal xtcatqueya' cana per chwa anen jara' majo'n catnuya' cta, cara' xbij. 34 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Ne ktzij wa' je xtenbij chawa, chpam jawra chak'a' tak q'uemjana tetrekena pre'y, oxmul abin chic chwa cawrara: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij chwa, cara' xbixa tzra Pedro. 35 —Mesque nok c-e' awq'uin xtokcamsasa per nmajo'n catnuya' cta, cara' xbij ja' Pedro tzra. Y conjelal rdiscípulo cara' xecbij tzra chka'. 36 C'jara' ja' Jesús xerexbilaj ela rdiscípulo, xeba chpam jun lwar Getsemaní rubi'. Tak xe'ekaja cawra xbij chca: —Quixetz'be' cana wawe' ra', anen cnebna' pekna oración calala, cara' xbij cana chca. 37 Per xeruc'om ela Pedro e rexbil e c-e' rlec'wal Zebedeo. C'jara' xumaj jun nimlaj bis y xumaj t-onem ranm. 38 Y cawra xbij chca: —Camic, congan nbisona wanm, jquena' kaja anen cmic rec'mon ta chwa. Ixix quixec'je' cana wawe', quixc'asc'ata wq'uin, cara' xbij cana chca. 39 C'jara' jwer xyonaj pon wa' ri' ruyon, xexque'a y xumaj rbanic oración: —Nedta', anen c'ola quenwajo' quenc'utuj chawa. Wnuc'om ri' ruq'uin jachomin ta chwij mquita quenk'axa chpam jawra poknal jpenak chenwech xerwara' quenk'ax nc'ara' chpam wcara' nrajo' awanm, cara' xbij tzra Ttixel. 40 Tak xec'choja oración rmal xba cuq'uin rdiscípulo. Tak xeruwla' ekanak chuwram. Cawra xbij tzra Pedro: —¿Le mtecoch' nquixc'asc'ata jun hor wq'uin? 41 —Quixc'asc'ata y tebna' oración ch-utz c'ara' Satanás tak xtquixrchajtij mquita xtquixruch'ec. Jewanm jara' ne ktzij wa' chc'ola rgan nc'asc'ata per com xa ix wnak ecuerpo npoknaj nuban cara', cara' xbij chca. 42 C'jara' xemloj chic jmul che rbanic oración: —Nedta', wmajo'n jun rbeyal che mquita xquenk'axa chpam rpoknal, xtbantaj tc'a achnak nrajo' awanm atet, cara' xbij chic tzra Ttixel. 43 Xemloj pchic jmul cuq'uin y tak xeruwla' ewarnak chic chka'. Cara' quebnon com congan jun nimlaj wram emajyona, mesquier xquecoch' ta. 44 Y xemloj chic jmul chka' che rbanic oración y cara' xbij chic ajni' rbin chic chpam oración. 45 C'jara' xemloj pchic jmul cuq'uin rdiscípulo y cawra xbij chca: —Camic quixwar c'a, quixexla'n c'a. Tewc'axaj bien che xerla' hor, je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, camic nja'cha pquek'a' je aj il aj mac che neccamsaj. 46 Jo' quixyictaja, jo' que'ekac'lu'. Tetz'ta' mpa', xyamer nerkaja jnejchowa wxin pquek'a'. 47 Kas remjon na tzij Jesús cuq'uin rdiscípulo tak xpeta Judas. Jara' Judas jun chca ja e cbeljuj apóstol. Arja' e q'uiy wnak erexbilan ta y c'ola je' achnak rxin banbal ch'oj quec'mon ta ajni' espada ruq'uin je' che', etkon ta cmal cjefe sacerdote y cmal principal-i' rxin tnamet che necrechpa' Jesús. 48 Ja' Judas jnejchowa rxin Jesús arja' rchumin ta cuq'uin wnak nak xtuban tzra Jesús che njachbej pquek'a': —Tak xtetz'et acha je xtentz'ubaj ruchi' chewech, jara' c'a techpa'. Cara' rchumsan ta cuq'uin. 49 Xba c'a alnak Judas ruq'uin Jesús, tak xekaja chwech xk'ijla': —Xoc ak'a' Maestro, cara' xbij y xtz'ubaj ruchi'. 50 Jesús cawra xbij tzra: —Amigo ¿nak narebna' wawe'? cara' xbij tzra. C'jara' je' wnak xeba tzrij Jesús, xquechap y xquecsaj preso. 51 C'ol c'a jun chca rexbil Jesús chek q'uenjlal tak xelsaj jun espada y c'ola jun mos rxin nimlaj sacerdote xusoc tzan espada y xch'upuj ela jun rexquin. 52 Jesús cawra xbij tzra: —Tecsaj awespada chpam rc'olibal com nak xtecsana espada, tzan espada ncamsbex wa' chka'. 53 ¿Lmajo'n c'a ewutkin ta che anen wexte c'ola ngan quenc'utuj nto'ic tzra Nedta' Dios arja' chanim nquerutak ta jle' ángel che nto'ic? Per congan e q'uiy nquerutak ta, e ajni' e cbeljuj ejército soldado je nquerutak ta. 54 Per che mquita quenk'axa chpam ja enc'o wa' camic majo'n c'ara' nbantaj ta cumplir jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che nc'atzina quenk'ax na chpam, cara' xbij tzra. 55 Jara' hor ja' Jesús cawra xc'axaj chca wnak: —¿Le en elk'om anen rmal c'ara' tak ec'mon ta espada ec'mon ta che' chwij che nchapic? Per xenc'je' wan chpam nimlaj templo rxin Dios y k'ij k'ij xentijoj wnak chpam per majo'n wan xnechap ta tzra'. 56 Per njelal jawra majo'n chek ta xbantaja, rmal che nbantaja cumplir jtz'ibtanak cana chwij ojer cmal ja e ojer tak profeta rxin Dios, cara' nbij chca. C'jara' je' rdiscípulo xqueya' cana y xenanmaj ela. 57 Je' wnak jxechpowa rxin Jesús arj-e' xquec'om ela chwech Caifás jnimlaj sacerdote. Tzra' quemlon wa' qui' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés e quexbil principal-i' rxin tnamet. 58 Ja' Pedro rtreben Jesús per q'ue c'nat nutzu' pon wa'. Arja' xekaja abar c'o wa' jnimlaj jay rxin nimlaj sacerdote, xoc oca chujay y xetz'be'a cuq'uin policía, nrajo' nutz'et nak xtbantaja. 59 Je cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet e quexbil chka' jle' chic jec'ola chpam k'atbaltzij cxin aj Israel, arj-e' xquemaj rconxic jle' wnak che nqueya' testig-il tzrij Jesús per xe tz'koj tak tzij je xtecbij tzra. Cara' xqueban ch-utz c'ara' nkaja cmic tzrij. 60 Per nmajo'n achnak necchapbej Jesús mesque e q'uiy testigo ja e tz'koy tak tzij. Tak xq'uisbena ec'ola e c-e' testigo ja e tz'koy tzij 61 cawra xecbij ra: —Jala' acha rbin che necwina nuyoj santlaj rtemplo Dios per xe oxi' k'ij nrajo' chnuyic chic jmul, cara' xecbij. 62 Jnimlaj sacerdote arja' xpe'a y cawra xbij tzra Jesús: —¿Le mtac'ulba' c'a je xbixa chawa? Camic, tbij c'a chwa nak rbanic testig-il je xya'a chawij cmal j-ela' ach-i', cara' xc'axaj tzra. 63 Per Jesús majo'n xc'ulba' ta je xc'axaxa tzra. Cawra xc'axax chic tzra rmal nimlaj sacerdote: —Chwech c'aslic Dios tbij wa' chka ¿le atet at Cristo je Rlec'wal Dios? 64 Jesús cawra xbij tzra: —Cara' nc'a ajni' nabij la'. Y bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, camic nemaj ela rtz'etic je xtuban Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' prejquenk'a' Dios netz'be' wa' jabar c'o wa' nimlaj poder rxin y netz'et chka' tak xtpet chic jmul c'mon ta rmal jle' sutz' rxin chcaj, cara' nbij tzra. 65 Jnimlaj sacerdote c'ola jun tziak recsan xurak com xitzel xc'axaj je xbixa tzra rmal Jesús y cawra xbij chca jquemlon qui' ruq'uin: —Jala je xbij xitzel nc'axaxa rmal Dios com ne njumsaj ri' ruq'uin. Camic, majo'n chic nquec'atzin ta más testig com bien xewc'axaj je xbij, congan itzel nc'axaxa rmal Dios. 66 Camic ¿nak nebij ixix tzra? cara' nbij chca. —Majo'n achnak, ne nyataj wa' tzrij che ncamsasa, cara' xecbij. 67 C'jara' xecchubaj ruplaj, xquech'ay, y ec'ola nic'aj xqueya' k'a' chuplaj. 68 Cawra xecbij ra: —Cristo, tbij c'a chka camic ¿nak xyowa k'a' chaplaj? Cara' xecbij tzra per xyok'bal rxin xqueban. 69 Pedro arja' tz'bula chijay, c'ol c'a jun aj ic' xekaja ruq'uin, cawra xbij tzra: —Atet jun chka' xawexbilaj Jesús je aj Galilea, cara' xbij tzra. 70 Per ja' Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbixa tzra, cawra xbij chca per ne chquewech conjelal: —Anen majo'n wutkin ta jnabij la, cara' xbij tzra ixak. 71 Xyictaja, xba abar c'o wa' chijay per c'o chic jun aj ic' xetz'towa rxin y xbij chca jec'ola tzra': —Jawra acha arja' rexbil Jesús je aj Nazaret, cara' xbij chca. 72 Per ja' Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbixa tzra: —Chwech Dios quenbij che anen majo'n wutkin ta rwech Jesús jnabij la, cara' xbij tzra. 73 C'aj co'l kaja tak ec'ola jle' wnak jec'ola tzra' xe'ekaja ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Bien k'alaj che atet at quexbil aj Galilea jxerexbilaj Jesús com atzij nec'tuwa awxin, cara' xecbij tzra. 74 —Chwech Dios quenbij wa' chewa che anen majo'n wutkin ta rwech Jesús y itzel ta xquenrutzu' Dios wme ktzij ta quenbij, cara' xbij ja' Pedro chca. Chek xbitaja tzij rmal xtrekena pre'y. 75 C'jara' xerkaja pe rwá' Pedro jbin tzra rmal Jesús jcawrara: —Tak q'uemjana tetrekena pre'y, oxmul abin chwa: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij chwa. C'jara' xel ta Pedro y congan jun nimlaj bis ok'ej nuban.

Mateo 27

1 Tak xeskara, conjelal cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet arj-e' xquemaj rch'obic nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. 2 Xquexim ela, xeba xequejcha' pruk'a' Poncio Pilato jgobernador. 3 Judas je xejchowa rxin Jesús pquek'a' je nquetzelana rxin arja' tak xutz'et che ncamsasa Jesús congan xumaj t-onem ranm. Xba xermeloj juwnak ljuj rkan pak plata ocnak, xermeloj pquek'a' cjefe sacerdote y principal-i' rxin tnamet. 4 Tak xe'ekaja cuq'uin cawra xbij chca ra: —Camic xenban jun il mac, xenjach pe cmic jun acha jmajo'n ril, cara' xbij. —Jala jnabij, ajoj majo'n achnak nekbij tzra, kas atet wala' nak kas xtaban ruq'uin, cara' xbixa tzra. 5 C'jara' ja' Judas xch'akij oca pak chpam santlaj templo, xel ela y xba xjitz'aj kaja rukul ruyon. 6 Je cjefe sacerdote arj-e' xquemol pak y cawra xecbij ra: —Jawra pak rjel quic' rmal c'ara' xjan xtba ta chpam caj rxin templo, cara' xecbij. 7 Y xquemaj rch'obic nak nqueban tzra pak. Tak xch'obtaja cmal xquelok' jun ulew tzra jun acha bnoy bjo'y. Jxoc wa' jara' ulew, tak nquecoma je' wnak jepenak chpam chic jle' tnamet, chpam nquemu'k wa'. 8 Rmal c'ara' xbixa tzra jara' ulew rjel quic', y ncara' nbixa tzra camic chka'. 9 Tzra' xbantaj wa' cumplir jtzij jbitanak cana rmal ja ojer profeta Jeremías jcawrara nbij: —Y xquec'om treinta rkan pak plata ocnak je xjara' rjel xqueya' aj Israel 10 che xeclok'bej jun ulew tzra jun bnoy bjo'y ajni' bin chwa anen rmal Kajaw Dios. 11 Ja' Jesús arja' pa'la chwech Pilato jgobernador y cawra xbixa tzra: —¿La atet at rey cxin tnamet Israel? cara' xc'axaxa tzra. —Cara' nc'a ajni' xabij kaja. Cara' xbij Jesús. 12 Per cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet arj-e' tak xquemaj rbixic jril Jesús per arja' nmajo'n achnak xbij. 13 C'jara' cawra xbij Pilato tzra: —¿Lnawc'axaj c'a jnecbij chawa, congan awil necbij? cara' nbij tzra. 14 Per Jesús next jun tzij xbij, nmajo'n xc'ulba' ta. Ja' Pilato congan xel ta ranm tak xutz'et jxuban. 15 Jgobernador ne c'mannak wa' tzra chc'ola jun preso nsak'pij ptak nimk'ij pascua per nuya' c'as chca tnamet che arj-e' nec'utuna nak preso nsak'pij ela. 16 Jara' tiemp c'ola jun preso Barrabás rubi', njelal jrebnon bnak rbixic nat nkaj. 17 Ja' Pilato tak quemlon chic qui' wnak cawra xc'axaj chca: —¿Nak newajo' ixix, Barrabás nsak'pix ela o Jesús je Cristo nbixa tzra? cara' xc'axaj chca. 18 Cara' xc'axaj chca com arja' bien rutkin che congan nk'utluja canm tzrij Jesús y xe rmal jcongan nk'utluja canm tak quejchon pruk'a'. 19 Ja' Pilato tz'bula chpam lwar jabar nuk'at wa' tzij tak chek q'uenjlal xta'ka rbixic jle' tzij tzra rmal rexkayil cawrara: —Mtacsaj ta awi' atet che rcamsic acha, arja' jun acha jrebnon rbeyal. Mtacsaj ta awi' com ja' acha la xenwechc'aj camic y jachic' congan lowlo' xuban chwa. Cara' tkon ela rbixic tzra rmal rexkayil. 20 Per cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet arj-e' xecbij chca wnak che necc'utuj Barrabás che nsak'pix ela y Jesús ncamsasa. 21 Jgobernador cawra xc'axaj chic jmul chca: —¿Nak newajo' ixix, nak chca e c-e' ach-i' wra quensak'pij ela? cara' xc'axaj chca. —Barrabás tsak'pij ela, cara' xecbij tzra. 22 Wcara' newajo' ¿nak c'a quenban tzra Jesús je Cristo nbixa tzra? cara' xbij ja' Pilato. —Tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij conjelal. 23 —¿Nak tzra, nak c'a lowlo' rebnon? cara' xc'axaj chic Pilato chca. Per arj-e' más xquemaj rakic quechi': —Tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij chic jmul tzra. 24 Ja' Pilato xerutz'et wnak chmajo'n ncajo' ta je nbij ja' chca che nsak'pix ela Jesús y xerutz'et chkajni' xeyictaja más. C'jara' xuc'om jle' ya' y xuch'aj ruk'a' chquewech y cawra xbij chca: —Anen mnuma'c ta we ncamsasa jala acha com majo'n ril, ixix c'ara' nak xteban tzra, cara' xbij chca. 25 —Ajoj nokejklena recmic ruq'uin je' ch'tak klec'wal chka', cara' xecbij conjelal. 26 Ja' Pilato xuya' c'as chca je ncajo', xsak'pij Barrabás y xuya' orden che nch'aya Jesús. Tak xch'aytaja xujach pquek'a' je nquec'mow ela rxin che ncamsasa chwech cruz. 27 C'jara' je' soldado rxin gobernador, arj-e' xquec'om ela Jesús chpam jay abar nec'je' wa' gobernador y xequemol conjelal jle' chic soldado chka'. 28 Xquejal retziak Jesús y xquecsaj chic jun quiek tziak tzrij. 29 Xecchumij jun corona, q'uix xquecsaj y xqueya' pe rwá', y xqueya' jun aj pruk'a' ja rejquenk'a'. Xexque'a chwech y nqueya' rsaludo ajni' nba'na tzra jun rey tak nba'na saludar per xyok'bal rxin nqueban. —Atet at rey cxin tnamet Israel, cara' necbij tzra. 30 Xecchubaj, xquemaj aj tzra y xecwak'la' rwá' tzra. 31 Tak xyok'taja cmal c'jara' xquejal retziak quiek y xquecsaj chic jretziak ja'. C'jara' xquec'om ela che nequerpa' chwech cruz. 32 Tak xeba c'ola jun acha xquewil aj Cirene, Simón rubi', npors xqueban tzra chnejkaj ela cruz rxin Jesús. 33 Xeba pjun lwar rbin-an Gólgota. Gólgota nbij tzij lwar rxin rwá' comnak. 34 Tak xe'ekaja chpam lwar Gólgota xectzujuj vino tzra chnutaj. Jvino c'ola nic'aj achnak congan q'uey yjun ruq'uin. Ja' Jesús tak xuna' chq'uey majo'n xutaj ta. 35 Tak xriptaja cmal chwech cruz xquemaj rbanic suert tzrij retziak nak kas xtech'cowa chca y nquejach chquewech. Cara' xbantaja ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana rmal profeta jcawrara nbij: —Xqueban suert tzrij netziak y xquejach chquewech, cara' bitanak cana ojer. 36 C'jara' xetz'be'a y xquemaj rchajic Jesús. 37 Xtz'ibaxa ril je nbixa tzra y pe rwá' recruz xqueya' wa', cawra ril xqueya': —Jawra Jesús, arja' rey cxin tnamet Israel, cara' xectz'ibaj. 38 Ec'ol c'a e c-e' elk'oma' xeri'pa chwech cruz chka', jun prejquenk'a' Jesús y jun prexquen. 39 Je' wnak tak nquek'axa y tak nquetz'et cana Jesús xnectzebej y xe nqueyok' y cawra necbij tzra: 40 —Atet xatbina chnatur santlaj rtemplo Dios y xe oxi' k'ij nrajo' chnayic chic jmul, camic tet-o' c'a awi' ayon. We ktzij che atet at rlec'wal Dios catkaj pc'a chwech cruz, cara' necbij tzra. 41 Je cjefe sacerdote arj-e' xe nqueyok' chka' e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil chka' je' principal-i' rxin tnamet. 42 —Arja' To'onel cxin wnak, cara' nbixa tzra, per camic xe mtecwin nara' nuto' ri' ruyon. We ktzij che arja' Rey kxin ja ok aj Israel tkaj tc'a camic chwech cruz, y we xtkaj ta neyke'a c'ara' kac'u'x ruq'uin. 43 Arja' ykula ruc'u'x ruq'uin Dios nchexa, per wcongan wen ntz'e'ta rmal Dios tet-o' c'a camic com arja' xucsaj ri' che Rlec'wal Dios. Cara' necbij che necyok'bej rxin. 44 Y cara' xqueban elk'oma' jxeri'pa chwech cruz prexquin Jesús, arj-e' xqueyok' chka'. 45 Jpe nc'aj k'ij c'ola jun nimlaj k'ejku'm xec'je'a chwech njelal ruch'lew, c'a las tres rxin tk'ak'ij xeskara chic jmul. 46 Ja' Jesús a las tres chlara' rxin tk'ak'ij arja' congan xurak ruchi', cawra xbij ra: —Elí, Elí, ¿lama sabactani? cara' xbij. Jara' tzij je xbij cawra nbij: —Nedta' Dios, Nedta' Dios ¿nak tzra tak xenaya' cana? cara' xbij. 47 Ec'ol c'a chca jle' wnak jec'ola tzra', arj-e' tak xecc'axaj je xbij cawra xecbij ra: —Jala acha comnak profeta Elías nsiq'uij, cara' necbij. 48 C'ol c'a jun chca xerc'amla' ta jun esponja, xch'akba' chpam jle' ch'amlaj vinagre, xuxim chutza'm jun aj y xuya' pona tzra Jesús chnutaj. 49 Per jle' chic cawra xecbij: —Tey-a' tzra', katz'ta' nc'a k'alaj we xtpeta Elías che nret-o', cara' xecbij. 50 Ja' Jesús xurak chic jmul ruchi', xujach ranm tzra Dios y xcom kaja. 51 Y chek q'uenjlal xraktaja mant jk'otben rpam santlaj rtemplo Dios, chek c-e' xuban. Xraktaj ta, nq'ue chcaj xe'el twa' y xerkaja penlew. Jruch'lew congan xusil ri' y c'ola nmak tak abaj xuch'or ri' rmal. 52 C'ola je' jul cxin cnomki' xjaktaja y je' cnomki' je rxin Dios e q'uiy chca xec'astaja. 53 Arj-e' tak c'astanak chic Jesús xe'el ta chpam jul abar ec'o wa' y xeba chpam santlaj tnamet Jerusalén, y e q'uiy xetz'towa cxin. 54 Jcapitán e rexbil jec'ola ruq'uin che necchajij Jesús arj-e' xquetz'et cbarkan jxuban, xquetz'et njelal je xbantaja y congan xecxibej qui' rmal: —Jala acha ne ktzij wa' che Rlec'wal Dios, cara' xecbij. 55 Y e q'uiy ixki' jec'ola tzra' xquetzu' pona chka' je xbantaja. Arj-e' etren ela tzrij Jesús tak xe'el ta pGalilea y xqueto' chpam jnak nc'atzina tzra. 56 Jun chca ixki' María Magdalena, jun chic María jquete' Jacobo ruq'uin José, jun chic jquete' rlec'wal Zebedeo. 57 Tak xoca ak'a' c'ola jun acha xpeta, arja' byom aj Arimatea, José rubi'. Arja' rdiscípulo Jesús chka'. 58 Xba ruq'uin Pilato che rc'utxic recuerpo Jesús. Tak xekaja, ja' Pilato xuya' orden che nja'cha recuerpo tzra. 59 Xba ja' José, xerec'ma' recuerpo Jesús y xubar chpam jun ch'ajch'oj tziak. 60 Tak xbartaja rmal xerey-a' chpam jun panteón c'ac' rxin ja' jrec'ton chwech jun tz'lem abaj, y xtz'apij ruchi' tzra jun tz'lem abaj. C'jara' xba. 61 Ja' María Magdalena rexbil jun chic María arj-e' ec'ola tzra', etz'bul oca chwech panteón. 62 Rcab k'ij tak xk'axa k'ij je nchumsasa je' achnak rxin nimk'ij xeba je' cjefe sacerdote e quexbil fariseo, xequemlo' qui' chwech Pilato. 63 Cawra xecbij tzra: —Señor Gobernador, ajoj bien nerkaja pkawá', ja acha Jesús jnetz'kowa tzij, tak c'c'as na c'o jun tzij xbij cana cawrara: —Per prox k'ij nc'astaja nwech. Cara' xbij cana. 64 Rmal c'ara' nekbij chawa, tey-a' jun orden che nchajixa oxi' k'ij jpanteón, mal-il xtqueba rdiscípulo chak'a' xtequelk'aj ta recuerpo chpam panteón y tak xtc'amtaj ela cmal xtecbij chca wnak che xc'astaja rwech jara' acha chquecjol cnomki'. Wcara' xtqueban jara' más chna jun nimlaj tz'koj tzij que chwech ajni' xuban Jesús nabey, cara' xecbij tzra Pilato. 65 Cawra xbixa chca: —Ec'ola je' guardia, ixix c'ola je' ek'a' chca che nque'ec'om ela, seguro tebna' tzra panteón com ixix ewutkin nak xteban tzra, cara' xbixa chca rmal Pilato. 66 C'jara' xeba, xecchumij abaj je tz'apben ruchi' jpanteón, bien seguro xqueban tzra y xequeya' cana guardia che rechjalbxic.

Mateo 28

1 Xk'axa xlanbal k'ij, jpe rsakric rxin domingo xba María Magdalena rexbil jun chic María xequetz'ta' panteón. 2 Chek q'uenjlal c'ola jun nimlaj cbarkan xuban com jun ángel rxin Kajaw Dios xkaj ta chcaj, xelsaj abaj je tz'apben ruchi' panteón y xetz'be'a pe rwá'. 3 Je nca'ya ja' ángel ajni' nca'ya queypa' tak nuq'uiek ri', y jretziak recsan congan sak. 4 Je' guardia arj-e' congan xecxibej qui' rmal, congan nqueberbeta rmal xben ri'il y nmajo'n xquena' ta xekaja ptak ulew. 5 Per ja ángel cawra xbij chca ixki': —Mtexibej ta ewi' com anen wutkin Jesús nquixtajina necanoj je xcamsasa chwech cruz. 6 Camic mwawe' xta c'o wa', c'astanak chic rwech, bantanak chic cumplir ajni' rbin cana. Quixjo', tetz'ta' mpa' je lwar abar xec'je' wa' recuerpo Kajaw. 7 Tak xttz'ettaj cana ewmal nquixba alnak, nebij chca rdiscípulo che c'astanak chic rwech chquecjol cnomki'. Y cawra nebij chca ra: —Tewc'axaj mpa', ja' Jesús nnabyeja chewech, nba pGalilea y tzra' netz'ta' wa' ewi', cara' tbij chca. Xtetz'ta' mpa' com xenbij chewa. Cara' xbij ja' ángel chca. 8 J-e' ixki' xe'el ela alnak ruq'uin panteón y xeba xecbij chca discípulo, congan cxiben qui' y congan nquequicota chka'. 9 Kas ebnak che rbixic chca discípulo je xbix ela chca tak chek q'uenjlal xquec'ul qui' ruq'uin Jesús. Ja' Jesús xerk'ijla' pona. Arj-e' tak xe'ekaja ruq'uin xquechap rkan y xquemaj rya'ic ruk'ij. 10 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Mtexibej ta ewi', jax cuq'uin wch'alal, ebij chca che nqueba pGalilea, tzra' cnequetz'ta' wa', cara' xbij chca. 11 J-e' ixki' kas ebnak che rbixic je xbix ela chca, je jle' chca guardia xeba chpam tnamet, xeba cuq'uin cjefe sacerdote. Tak xe'ekaja cuq'uin xecbij chca njelal je xbantaja. 12 Je cjefe sacerdote arj-e' xquemol qui' cuq'uin principal-i' rxin tnamet y xquemaj rch'obic nak nqueban. Tak xch'obtaja cmal, arj-e' q'uiy pak xqueya' chca soldado 13 y cawra xecbij chca: —Cawra tbij chca wnak ra: —Je' rdiscípulo Jesús xepeta chak'a', xerquelk'aj ela recuerpo tak okwarnak ajoj, cara' xtebij chca. 14 We xtekaja rbixic ruq'uin gobernador chcara' xeban, ajoj nokchumsana ruq'uin, nmajo'n nak xtuban chewa, cara' xecbij chca. 15 J-e' soldado xquec'om pak y cara' xqueban ajni' xbixa chca. Y jara' tz'koj tzij majtanak na rbixic chca aj Israel camic. 16 Je ljuj discípulo arj-e' xeba pGalilea, xeba pe rwá' jyu' abar bin wa' chca rmal Jesús che nqueba wa'. 17 Tak xquetz'et Jesús xquemaj rya'ic ruk'ij per ec'ola majo'n kas ta xecnimaj chJesús. 18 Xpeta Jesús, cawra xbij chca: —Njelal poder rxin chcaj jchon pnuk'a' rexbil njelal poder rxin rwech ruch'lew. 19 Rmal c'ara' quenbij chewa, jax cuq'uin wnak jec'ola chpam njelal nación, que'etijoj ch-utz c'ara' nque'oca ndiscípulo, que'ebna' bautizar prubi' Ttixel, Rlec'walxel y Espíritu Santo. 20 Que'etijoj che nqueban chpam cc'aslemal njelal je nbij mandamiento jney-on cana chewa. Y bien terkaja pnewá' che anen nmajo'n jun k'ij mquita enc'ola ewq'uin, y ne enc'ola ewq'uin tak xtetz'kata tiemp je rxin rwech ruch'lew. Amén.

Marcos 1

1 Cawra rbanic tak xmajtaja rk'alsic utzlaj tzij jnuc'ut chkawech nak rbanic Jesucristo je Rlec'wal Dios. 2 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ojer rmal profeta Isaías jcawra xbij Ttixel tzra Rlec'walxel: —Tewc'axaj bien, anen c'ola jun nmensajero quentak ela, arja' nnabyej ela chawech che rchumsic abey. 3 Jmensajero nc'axaxa rukul chpam tenlic lwar y cawra nuchol ra: —Tchumsaj rubey Kajaw Dios, jic tey-a'. Cara' tz'ibtanak cana. 4 Y cara' xbantaja, xpeta mensajero, Juan rubi', arja' nqueruban bautizar je' wnak. Arja' chpam tenlic lwar nec'je' wa' y cawra nbij chca wnak: —Tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal y quixba'na bautizar, cara' ta neban ch-utz c'ara' ncuytaja ewil emac, cara' nbij chca. 5 Conjelal wnak jec'ola pJerusalén e quexbil jle' chic jec'ola chpam jle' chic lwar jc'ola precwent Judea arj-e' xeba ruq'uin Juan y xeba'na bautizar rmal ja' Juan chpam binel ya' Jordán, y tzra' xquechol wa' quil quemac. 6 Jretziak Juan recsan jara' resmal camello ocnak y rexmon xe' rpam tzra jun tz'um. Jocnak rway jara' je' sac' ruq'uin ri'al che' je ncanoj ptak k'ayis. 7 Cawra nbij chca wnak ra: —C'o chna jun penak xjarlal q'uemjana tumaj rsamaj, arja' más chna nim poder c'ola pruk'a' que chenwech anen. Anen me tyataja chwij chquenki'l oca ruq'uin nexte chquenquir nara' rc'amal rexjab. 8 Anen ya' xencsaj tak xixnuban bautizar per ja' Espíritu Santo nquixrbanbej bautizar. Cara' nbij chca. 9 Jara' tiemp xel ta Jesús pNazaret jc'ola precwent Galilea, xba ruq'uin Juan y xba'na bautizar rmal Juan chpam binel ya' Jordán. 10 Chek xel ta Jesús pya' xutz'et caj jaktanak y xutz'et Espíritu Santo ajni' jun paloma xkaj ta ruq'uin. 11 Y c'ola jun kul xc'axaxa penak chcaj y cawra nbij: —Atet at quilaj Wlec'wal, congan quenquicota chawij, cara' xbij Dios tzra Jesús. 12 Ja' Espíritu Santo xutak ela Jesús chpam tenlic lwar. 13 Cawnak k'ij xec'je'a chpam lwar y tak xekaja Satanás ruq'uin xrajo' nuban tentar. Y je lwar abar tzra' ec'o wa' ec'ol je' itzel tak chcop, y xepeta je' ángel rxin Dios che xecrilij. 14 Tak xucsasa Juan Bautista pcars Jesús xba chpam departamento Galilea. Tak xekaja xumaj rbixic utzlaj tzij tzrij rgobierno Dios 15 y cawra nbij ra: —Camic xetz'kata tiemp y rgobierno Dios xyamer nerkaja rmal c'ara' quenbij chewa, tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal, tnimaj jutzlaj tzij jrec'mon ta totanem rxin Dios. Cara' nbij. 16 Jesús remjon binem chuchi' ya' rbin-an Galilea tak ec'ola e c-e' ach-i' xeruwil, j-era' ach-i' e alxic, jun Simón rubi' y jun chic Andrés rubi'. J-e' com e chpoy ch'u' kas quemjon rq'uiekxic quec'am pya' tak xe'iltaja rmal Jesús, 17 y cawra xbixa chca: —Jo' quixetre' ta chwij, anen quenya' jun samaj chewa per me chpoj ch'u' xta neban, wnak chic nque'echap, cara' xbixa chca. 18 J-e' xecch'akla' cana quec'am y xetre' ela tzrij Jesús. 19 Ja' Jesús q'ue mnim ta rbinben tak ec'o chic e c-e' ach-i' xeruwil, chka' e alxic, jun Jacobo rubi' y jun chic Juan rubi', e rlec'wal Zebedeo. Arj-e' chka' ec'ola chpam jun lanch, quemjon rchumsic quec'am. 20 Alnak xesiq'uis pona rmal Jesús. Xqueya' cana planch Zebedeo jquedta' ruq'uin je' mos y xetre' ela tzrij Jesús. 21 Y xeba xe'ekaja chpam tnamet Capernaum. Ja' Jesús xoca chpam jay rxin molbal ri'il abar nquemol wa' qui' wnak che rc'axic rtzojbal Dios y xumaj ctojxic chpam jun xlanbal k'ij. 22 J-e' wnak xel ta quec'u'x tzrij tijonem jnuya' com jtijonem nuya' chca congan nqueruchap, bien k'alaj chruq'uin Dios penak wa' je nbij, mjunam ta ruq'uin tijonem je nqueya' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. 23 Je chpam jay rxin molbal ri'il tzra' c'o wa' jun acha ocnak jun itzel espíritu pranm, arja' xumaj rakic ruchi' 24 y cawra nbij: —Jesús aj Nazaret ¿nak narebna' wawe' kuq'uin, mex atpenak che nko'areyjo'? Anen wutkin nak abanic, atet at Santlaj Rlec'wal Dios, cara' nbij tzra Jesús. 25 Jesús cow xtzijona tzra itzel espíritu: —Catetne'a y catel ela pranm jawra acha, cara' xbij tzra. 26 Jitzel espíritu arja' xuya' jun ataque tzra acha y congan nurak ruchi', xel ela pranm acha y xba. 27 Conjelal je' wnak congan xel ta canm tak xquetz'et y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'a wa', nak che c'ac'laj tijonem c'a wa'? Com jawra acha mesque itzel tak espíritu per nc'ola ruk'a' che nqueruban mandar y nnimaxa cmal chka'. Cara' necbij je'a. 28 Y nalnak xba nat nkaj rtzojxic Jesús chpam jle' chic lwar jc'ola precwent Galilea. 29 Ja' Jesús e rexbil Jacobo ruq'uin Juan arj-e' tak xe'el ela chpam jay rxin molbal ri'il xeba pcuchoch Simón ruq'uin Andrés. 30 Je rjite' Simón arja' c'ola chwech ch'at yawa', majtanak rmal c'ten. Jesús tak xekaja xbixa tzra chyawa'. 31 Arja' xki'l oca ruq'uin, xuchap chuk'a', xuyic y njara' hor xela c'ten tzrij. Ja' ixak xumaj quelxic Jesús. 32 Tak xoca ak'a' conjelal yuw-i' xec'mar ela chwech Jesús e quexbil jocnak itzel tak espíritu pcanm. 33 Je tnamet emlen chijay abar c'o wa' Jesús. 34 J-e' wnak q'uiy rwech yubil cc'an y ja' Jesús e q'uiy chca xerchumsaj y e q'uiy chca chka' xelsaj itzel tak espíritu pcanm. Arja' xeruk'il itzel tak espíritu chmajo'n nquetzijon ta más com j-e' cutkin che arja' Cristo je ch-on rmal Dios. 35 Jche rcab k'ij q'ue samakmuj na xyictaj ela Jesús, xel ela chpam tnamet, xba chpam jun tenlic lwar chnerebna' oración. 36 Simón ruq'uin je' rexbil arj-e' xeba che rconxic. 37 Tak xquewil cawra xecbij tzra: —Conjelal wnak quemjon aconxic. 38 Jesús cawra xbij chca: —Jo' chpam jle' chic lwar jc'ola chenkaj, tzra' cney-a' chwa' rbixic utzlaj tzij chka' com xe rmal c'ara' enpenak, cara' xbij chca. 39 Cara' xuban Jesús xba chpam njelal lwar jc'ola precwent Galilea, noca ptak jay rxin molbal ri'il y tzra' nuya' wa' rbixic utzlaj tzij chca wnak y nquerelsaj ela itzel tak espíritu ptak canm. 40 Xuban jmul jun acha c'ola itzel yubil lepra rc'an, arja' xekaja ruq'uin Jesús, xexque'a chwech y congan xc'utuj rto'ic: —Wnawajo' cnachumsaj, anen wutkin che ncatecwina cnachumsaj, cara' xbij tzra. 41 Ja' Jesús xpoknaj rwech yawa', xuyuk pona ruk'a', xuchap y cawra xbij tzra: —Quenwajo' ajni' nac'utuj chwa, catchumtaja, cara' xbij tzra. 42 Y alnak xel ela itzel yubil tzrij y xec'choja. 43 C'jara' Jesús congan xbij tzra: —Kas quenwajo' quenbij chawa, majo'n abar nabij wa' jxenban chawa. Per jnaban, ac'tu' awi' chwech sacerdote. Com xatec'choja ay-a' awofrenda ajni' rbin cana Moisés chpam rley Dios chnaban. Je awofrenda naya' jara' nac'utbej chquewech sacerdote chnaban cumplir je rbin cana Moisés, cara' xbij ela tzra acha. 45 Xba ja' acha per majo'n xuban ta ajni' xbixa tzra rmal Jesús, arja' congan xelsaj rbixic chJesús xchumsana rxin. Rmal c'ara' Jesús mesquier chic necwina noca chpam tnamet chquewech wnak, per jxuban xec'je'a chpam je' tenlak tak lwar, per nec'ola wnak nque'ekaja ruq'uin, chpam njelal tnamet epenak wa'.

Marcos 2

1 Tak xuban cji' j-o' k'ij xemloja Jesús chpam tnamet Capernaum. Tak c'ol chic chpam tnamet je' wnak xecc'axaj che arja' ocnak chpam jun jay. 2 Chanim xecmolla' qui' je' wnak ruq'uin, congan e q'uiy y nxeptz'e'a pjay y nxe'el ta pe rchijay y nmajo'n chic nquec'je' wa'. Jesús arja' ntajina remjon rbixic rtzojbal Dios chca. 3 Ec'ol c'a e cji' ach-i' xerkaja, quec'mon ta jun acha squirnak, ncajo' nqueya' chwech Jesús. 4 J-e' mxecwin ta xe'ekaja abar c'o wa' Jesús com je' wnak congan enojnak pjay. Rmal c'ara' tak xejte'a pe rwá' jay, xectak'ba' rwá' y tzra' xeckasaj wa' yawa', ctz'ela chwech rwarbal. 5 Jesús tak xutz'et yukbal quec'u'x ach-i' jc'ola ruq'uin, arja' cawra xbij tzra squirnak: —Wlec'wal, camic xcuytaja awil amac, cara' xbij tzra. 6 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios etz'bula tzra' pjay, arj-e' chek xc'axtaja cmal je xbij Jesús cawra xquemaj rch'obic ptak canm: 7 —¿Nak tzra tak nbij cala' jala acha? Je nbij jala' xitzel nc'axaxa rmal Dios com majo'n chic jun xtecyuw ta il mac, xruyon Dios necyuwa, cara' necbij kaja ptak canm. 8 Per Jesús arja' bien rutkin nak quemjon rch'obic ptak canm y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak cara' nech'ob kaja ptak ewanm? 9 Camic quenwajo' quenc'axaj chewa ¿nak más majo'n pen ta tzra c-e' jawrara chquenbij tzra jawra acha sic, chquencuy ril rumac, o wquenbij tzra che nyictaja y nuc'om ela rwarbal y numaj binem? 10 Anen quenwajo' quenban jun achnak chewech camic ra ch-utz c'ara' newutkij che Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak yatanak tzra chnucuy quil quemac je' wnak wawe' chwech ruch'lew, cara' xbij Jesús chca. 11 —Anen quenbij chawa camic catyictaja, tec'ma' ela awarbal y jat pnawuchoch, cara' xbij tzra acha sic. 12 Chek xbitaja cara' rmal xyictaj ela acha y xumaj rc'olic rwarbal. Tak xc'oltaja rmal xba, xel ela chquecjol per ne chquewech conjelal. J-e' c'a wnak congan xel ta quec'u'x tzrij je xbantaja y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios rmal, cawra necbij ra: —Jawra je xbantaja nexte wjic katz'ton ta, cara' xecbij je'a. 13 C'jara' xba chic jmul Jesús chiya'. Tak xekaja conjelal wnak xequemlo' chic qui' ruq'uin y arja' xumaj ctojxic tzra rtzojbal Dios. 14 Tak xemloj ta chiya' kas remjon binem tak c'ola jun acha xutz'et, rubi' Leví, rlec'wal Alfeo. Leví arja' tz'bula chpam lwar abar nto'j wa' impuesto pruk'a' y cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Jo' catetre' ta chwij che ncatoca ndiscípulo, cara' xbixa tzra. Ja' Leví xyictaj ela y xba tzrij Jesús. 15 Jesús c'ola pruchoch Leví, tz'bula tzrij mes e rexbil rdiscípulo y ec'ola e q'uiy e mloy tak impuesto ruq'uin jle' chic e aj-il ajmac nbixa chca, arj-e' e q'uiy xetz'be'a tzrij mes cuq'uin perc congan e q'uiy etren ela tzrij Jesús. 16 Ec'ola jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil jle' fariseo, arj-e' tak xquetz'et Jesús xcuq'uin e mloy tak impuesto nwa' wa' e quexbil jle' chic aj-il ajmac nbixa chca, cawra xecbij chca rdiscípulo: —¿Nak tzra c'ara' xcuq'uin mloy tak impuesto nwa' wa' y chka' cuq'uin jle' chic aj-il ajmac? cara' xecbij chca. 17 Per Jesús tak xc'axaj jxecbij cawra xbij chca: —Nak majo'n e yawa' ta majo'n nc'atzin ta doctor chca, per je yuw-i' nc'atzin wa' jun doctor chca. Anen enpenak che cconxic aj-il ajmac ch-utz c'ara' nqueya' cana quil quemac, me j-e' ta ra' e bnoy rbeyal que'encanoj. Cara' xbij Jesús chca. 18 Je rdiscípulo Juan Bautista arj-e' quemjon rbanic ayuno y cara' quemjon rbanic je' cdiscípulo fariseo chka'. Ec'ola jle' wnak xe'ekaja ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: —¿Nak tzra adiscípulo atet majo'n nqueban ta ayuno per je' rdiscípulo Juan arj-e' nqueban wan ayuno, y cara' nqueban cdiscípulo aj fariseo chka'? cara' xecc'axaj tzra. 19 Jesús cawra xbij chca: —Ajni' chca jle' wnak ebnon invitar tzra jun c'ulbic, tak c'c'o na acha chquecjol jnec'le'a ¿tkal c'ara' chquij nqueban ayuno nech'ob ixix? Ajru' tiemp xtec'je'a acha chquecjol jnec'le'a jara' mesquier nquecwina nqueban ayuno. 20 Per nerla' jun k'ij tak xtelsasa acha chquecjol jnec'le'a, c'jara' c'a xtqueban ayuno. 21 Majo'n jun wnak xtuc'om ta jtz'it c'ac' tziak y xtucsaj ta tesbal tzra jun tzbuklaj tziak. Wexte cara' nba'na je tzbuklaj tziak chkajni' netk'e'a com jc'ac' tesbal xnuc'ol ri'. 22 Chka' ajni' tzra c'ac'laj vino, next jun xtuc'ol ta chpam tzbuklaj tak c'olbal. Wexte cara' nba'na jc'ac' vino nurak rc'olibal, ntz'iloxa vino y ntz'iloxa rc'olibal chka'. Per nc'atzina che nya'a c'ac' vino chpam c'ac' tak c'olbal. Cara' xbij Jesús tzrij jc'ac' tijonem jrec'mon ta. 23 Xuban c'a jmul chpam jun xlanbal k'ij arja' remjon binem chpam jle' trigo e rexbil rdiscípulo. Kas nquek'axa chpam trigo je' discípulo xquemaj rk'upxic rwá' je' trigo. 24 Ec'ol c'a jle' aj fariseo arj-e' xecbij tzra Jesús: —Kas adiscípulo ntajina quemjon rbanic jala je xjan nba'na chpam xlanbal k'ij. ¿Nak tzra tak nqueban cara'? 25 Cawra xbij Jesús chca: —¿Lmajo'n c'a esiq'uin ta chpam rtzojbal Dios jxuban ojer rey David tak ocnak nimlaj sacerdote Abiatar? Ja' David congan nk'ak'ana rpam y cara' quebnon rexbil chka'. Rmal c'ara' David xoca chpam ruchoch Dios y xutaj xquelway jyonan cana chwech Dios, y xuya' cxin rexbil chka'. Cara' xuban mesque jara' xquelway ajni' tz'ibtanak chpam rley Dios che xqueyon sacerdote nquetjowa. Cara' xbij Jesús chca. 27 Y cawra xbij chic chca: —Je' wnak jxewankersasa rmal Dios me rmal ta che nqueyic xlanbal k'ij per xwankersasa xlanbal k'ij che cto'ic wnak. 28 Rmal c'ara' quenbij chewa che Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, pruk'a' c'o wa' je nba'na chpam xlanbal k'ij chka', cara' xbij chca.

Marcos 3

1 Ja' Jesús xoc chic chpam jay rxin molbal ri'il y tzra' c'o wa' jun acha squirnak jun ruk'a'. 2 Ec'ol c'a nic'aj wnak nquechajina Jesús, j-e' ncajo' nquetz'et we nchumsaj acha chpam xlanbal k'ij. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nquewil jun ril che necchapbej rxin. 3 C'jara' ja' Jesús xbij tzra acha je squirnak ruk'a': —Catyictaja y catpe'a wawe' chkacjol, cara' xbij tzra. 4 C'jara' cawra xbij chca wnak: —¿Nak nuya' c'as ley chka ptak xlanbal k'ij, we nkaban utzil o we nkaban rtzilal? ¿Lnuya' c'as chka che nquekato' wnak o nquekcamsaj? cara' nbij chca. Per j-e' majo'n achnak xecbij tzra, majo'n xecc'ulba' ta. 5 C'jara' xpeta ryiwal Jesús chquij y xerch'ulchij, congan bis xuban cmal rmal jcongan cow canm y mesquier nch'obtaja cmal je nbixa chca. Y cawra xbij chic tzra acha je squirnak jun ruk'a': —Teyku' ak'a', cara' xbij tzra. Xuyuk ruk'a' y xec'choja. 6 J-e' aj fariseo xeba, xequemlo' qui' e quexbil jec'ola chpam partido rxin Herodes y xquemaj rch'obic nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. 7 Ja' Jesús xel ela chpam lwar y xba chiya' e rexbil rdiscípulo, y congan e q'uiy wnak aj Galilea xetre' ela tzrij. Ec'o chna más xe'ekaja ruq'uin ajni' aj Jerusalén, chka' jec'ola chpam jle' chic tnamet jc'ola precwent Judea, xe'ekaja aj Idumea, chka' jec'ola pjupraj binel ya' Jordán, chka' aj Tiro ruq'uin aj Sidón, per congan e q'uiy wnak xe'ekaja ruq'uin. Cara' xqueban com ponnak chic rbixic cuq'uin njelal achnak je ntajina nuban Jesús. 9 Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Tchumsaj pona jun lanch ch-utz c'ara' je' wnak majo'n quenquepitz' ta. 10 Cara' xbij chca com e q'uiy chic wnak erchumsan rmal c'ara' conjelal wnak jc'ola cyubil congan nquepitz' qui' y ncajo' nquechap oca ch-utz c'ara' nquechumtaja. 11 Jitzel tak espíritu cc'an wnak tak xquetz'et Jesús xexque'a chwech, xquemaj rakic quechi' y cawra necbij tzra: —Atet at Rlec'wal Dios, cara' necbij tzra. 12 Per Jesús congan xbij chca chmajo'n abar tecbij wa' che arja' Cristo. 13 C'jara' xojte'a Jesús chwech jun jyu', xuwil jun lwar abar xec'je' wa'. Chquecjol wnak ec'o wa' nic'aj jc'ola rgan Jesús chquij che nquetre' ela tzrij, arja' xersiq'uij pona y j-e' xeba ruq'uin. 14 E cbeljuj xerucha' chca ch-utz c'ara' nquec'je'a junlic ruq'uin y chnequey-a' rbixic rtzojbal Dios. 15 Y xuya' chca chka' poder che nquecwina nquecchumsaj yuw-i' y nquequelsaj itzel tak espíritu chca wnak. 16 Jawra quebi' je cbeljuj xerucha': Simón je xcanox chic jun rubi' Pedro, 17 Jacobo rlec'wal Zebedeo, Juan je rch'alal Jacobo, j-e' c'a Jacobo ruq'uin Juan xcanox chic jun quebi' rmal Jesús y xbixa chca Boanerges. (Boanerges nbij tzij alc'walxela' rxin queypa'). 18 Andrés, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Jacobo rlec'wal Alfeo, Tadeo, Simón jun chca rxin partido rbin-an cananita 19 ruq'uin Judas Iscariote jxejchowa Jesús pquek'a' wnak je nquetzelana rxin. Ja' Jesús xoc chic chpam jun jay e rexbil rdiscípulo. 20 J-e' wnak xequemlo' chic qui' cuq'uin y rmal c'ara' nmajo'n tiemp tzra ja' ruq'uin je' rdiscípulo che nquewa'a. 21 Je rch'alal Jesús tak xecc'axaj jremjon rij, arj-e' xepeta, ncajo' nquec'om ela. Cara' nqueban com xquech'ob j-e' che xch'ujara Jesús. 22 Chka' ec'ola nic'aj maestro je nquetijona cxin wnak tzra rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, arj-e' epenak pJerusalén y cawra necbij chca wnak: —Jala acha xBeelzebú c'ayona rxin, xe rpoder cjefe itzel tak espíritu nucsaj che clasic itzel tak espíritu, cara' necbij. 23 Ja' Jesús xersiq'uij pona y cawra jun c'ambal tzij xbij chca: —Mesquier c'ara' Satanás xquerelsaj ta rdemonio. 24 Jun gobierno wex división nuban chbil ri' jara' xe nyojtaja. 25 Cara' chca wnak jec'ola pjay chka', wex división nqueban chbil tak qui' jara' xe nqueq'uisa. 26 Cara' c'a tzra Satanás chka', wex nch'ojin kaja ruq'uin ruyon, o wex nquerelsaj ela rdemonio, jara' nyojtaja y nq'uisa. 27 Tak ncatekaja ruq'uin jun acha congan rchuk'a' y wnach'ob chnalsaj ela njelal achnak jc'ola pruchoch nc'atzina nabey mul nabac' jara' acha. Wcara' naban jara' ncatecwina nalsaj njelal achnak jc'ola pruchoch. 28 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa camic, je' wnak mesque nqueban il mac chka bechnak opech il mac, jara' c'ola cuytajic tzrij. Chka' mesque nbij jle' tzij tzra Dios jxitzel nc'axaj jara' ncuytaja chka'. 29 Per wc'ola jun wnak chka bechnak wnak opech nbij jle' tzij tzra Espíritu Santo jxitzel nc'axaj, jara' majo'n ncuytaj ta rxin junlic y nejklej jun juicio rxin junlic. 30 Cara' xbij chca com necbij j-e' chc'ola jun itzel espíritu c'ayona rxin. 31 C'jara' xerkaja rch'alal Jesús rexbil rute', arj-e' ec'ola chujay y xquetak ela rsic'sic. 32 Je' wnak jetz'bul oca chenkaj ruq'uin Jesús arj-e' cawra xecbij tzra: —Tetz'ta' mpa' ate' ruq'uin awch'alal ec'ola chujay y ncajo' nquetzijona awq'uin, cara' xecbij tzra. 33 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Camic quench'ob chewech nak nute' y e achnak wch'alal. 34 C'jara' xeruc'ut jetz'bula chenkaj ruq'uin y cawra xbij: —J-e' c'a wa' e'ocnak nute' y e'ocnak wch'alal. 35 Cara' quenbij chewa com achnak nebnowa je nrajo' ranm Dios ja' c'ara' ocnak nuchak' o wana' o wnute', cara' xbij.

Marcos 4

1 Wjic chic Jesús xumaj ctojxic wnak chiya' y congan e q'uiy wnak xequemlo' qui' ruq'uin rmal c'ara' xoca chpam lanch jc'ola pe rwá' ya' y xetz'be'a chpam. Je' wnak xemle' cana chiya' conjelal. 2 Xumaj tzij ja' Jesús cuq'uin, q'uiy rwech xbij chca pc'ambal tzij y cawra tijonem xuya' chca: 3 —Tewc'axaj je xtenbij chewa per bien tey-a' ewexquin tzrij. C'ola jun ajsmajma' xba pe tcoy rtejco'n pe rchinoj. 4 Tak xekaja xumaj rch'akxic ija'tz. C'ola nic'aj xkaja pbey y xepeta tz'quin, xquetaj ela. 5 C'o chic jle' xkaja abar c'o wa' abaj, congan xax ulew tzra' rmal c'ara' chanim xel ta. 6 Per tak xel ta k'ij xc'atsaj y tak xq'uisbena xechkija rmal com majo'n xetque' ta bien ruxe'. 7 C'o chic jle' xkaja ptak q'uix y tak xq'uisbena xq'uiya jara' q'uix, xk'ok'aj tejco'n y xcamsaj njelal. Cara' xuban nmajo'n rwech xuya'. 8 Per c'ola jle' xkaja chpam utzlaj ulew y congan xwachina, congan xq'uiya y xba pnim, xjun rk'arwech ija'tz c'ola xuya' treinta, c'ola xuya' sesenta y c'ola xuya' jun cient. 9 Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij, cara' xbij Jesús chca. 10 Tak xecpaxij ela qui' je' wnak xecanaj cana rexbil Jesús ruq'uin e quexbil e cbeljuj apóstol y xecc'axaj tzra Jesús tzrij jc'ambal tzij. 11 Jesús cawra xbij chca: —Ixix yatanak chewa chnewutkij nak rbanic jwewtanak tzrij rgobierno Dios per chca jle' chic wnak njelal jquenbij chca quencsaj na c'ambal tzij che rbixic. 12 Cara' quenban ch-utz c'ara' che j-e' nquetz'et je nc'u'ta chquewech per majo'n nekaj ta pquewá', ch-utz c'ara' chka' che necc'axaj je nbixa chca per majo'n nch'obtaj ta cmal, ch-utz c'ara' chka' che mtqueq'uex cna'oj che ncuytaja quil quemac. Cara' xbij Jesús chca. 13 Cawra xbij chic chca: —¿Lmajo'n c'a nch'obtaj ta ewmal jc'ambal tzij jxenbij kaja chewa? Wex majo'n nquixecwin ta nech'ob jc'ambal tzij tzrij je tcoy tejco'n ¿nak tzra c'ara' xtch'obtaja ewmal nic'aj chic c'ambal tzij? Per camic quench'ob chewech nak nbij jc'ambal tzij. 14 Je tcoy tejco'n jxutic ija'tz jara' nyowa rbixic rtzojbal Dios chca wnak. 15 Ija'tz je xkaja pbey jara' nbij tzij ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios per chanim npeta Satanás, nelsaj ela rtzojbal Dios je tcon ptak canm. 16 Ija'tz je xkaja ptak abaj jara' nbij tzij ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios y necnimaj chanim, congan nquequicota rmal. 17 Per arj-e' e ajni' jle' tejco'n jmajo'n rc'amal ruxe', njurmaj oca necnimaj. Tak nerla' lowlo' tiemp, o tak nmajtaja rbanic lowlo' chca wnak rmal rtzojbal Dios, arj-e' chanim nqueya' cana yukbal quec'u'x. 18 Ija'tz je xkaja ptak q'uix jara' nbij tzij che ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios 19 per tak nq'uisbena xnecbisoj chic je' achnak rxin jawra tiemp je rxin rwech ruch'lew, neba'na engañar rmal mibil y ne chkajni' necyarij je' achnak. Rmal c'ara' tak ncoma utzlaj tzij jc'ola ptak canm y majo'n rwech nuya' ta. 20 Per ija'tz je xkaja chpam utzlaj ulew jara' nbij tzij che ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios y necnimaj y congan rwech nuya' ptak canm. Arj-e' e ajni' jle' rk'arwech ija'tz c'ola xuya' treinta, c'ola xuya' sesenta y c'ola xuya' jun cient. Cara' xbij Jesús chca. 21 C'jara' xbij chic jun c'ambal tzij chca: —¿Lc'ola jun wnak nebnowa nerec'ma' ta jun candil y nutzaj, y tak xtzajtaja rmal nuya' cana chuxe' jun cjon, o wnuya' cana chuxe' jun ch'at? Jara' next jun nebnowa. Je nba'na tzra candil, chcaj nya' wa' ch-utz c'ara' sak nuban tzra pjay. 22 Njelal achnak jmajo'n k'alaj ta jara' nerla' na jun k'ij tak nk'aljina. Njelal jwewtanak jara' nel na psak, nutkix na. 23 Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. 24 Bien tey-a' ewexquin tzrij jemjon rc'axic camic. Wcongan neya' ewexquin tzrij jara' q'uiy nyataja chewa chnewutkij. Wmajo'n kas ta neya' ewexquin tzrij jara' majo'n kas ta nyataja chewa che newutkij. Y chewa ixix jemjon rc'axic camic q'uiy nyataj na chewa chnewutkij. 25 Cara' quenbij chewa com je' wnak jc'ola yatanak chca arj-e' c'o chna más nyataja chca, per je' wnak jmajo'n achnak yatanak chca per nquech'ob chc'ola yatanak chca jara' nelsasa chca. Cara' xbij Jesús. 26 Xumaj chic tzij Jesús y cawra xbij: —Je rgobierno Dios cara' rbanic ajni' nuban jun acha tak nba pe rchinoj, neretca' jle' ija'tz chpam. 27 Tak noca ak'a' c'o chic ja' acha pruchoch y nwara. Tak neskera nyictaj ela, y ncara' nuban njelal k'ij. Ija'tz jretcon cana pe rchinoj ejkal nel ta ruyon y remjon c'yinem. Per acha majo'n rutkin ta nak nuban ija'tz tak nel ta y nq'uiya. 28 Jruch'lew arja' nesmaja che ntz'u'c ta ija'tz y nwachina. Jnuban nabey mul ntz'u'c ta, ejkal nwankera ruxak, c'jara' nwankera och' tzrij y nq'uiya och' y noca áj. 29 Tak nechkija, ja' acha nerebna' jach' com xerla' tiemp rxin csech. Cara' xbij Jesús. 30 Cawra xbij chic: —¿Abar c'a njumsas wa' rgobierno Dios y nak c'ambal tzij quencsaj che rjumsic? 31 Je rgobierno Dios cara' rbanic ajni' rbanic jun rk'arwech mostaza tak nti'ca pnulew. Jun ch'it rk'arwech mostaza mesque ne ch'it no'y chwech jle' chic ija'tz jc'ola chwech ruch'lew 32 per tak nti'ca y tak nq'uiya per nmás nq'uiya que chwech jle' chic tejco'n, nwankera nmak tak ruk'a' y tak nq'uisbena nquepeta je' tz'quin, necrebna' quesoc ptak ruk'a' y nquemujaxa rmal ruxak. Cara' xbij Jesús. 33 Q'uiy rwech je' c'ambal tzij xbij Jesús ajni' jawrara che xertojbej je' wnak tzrij rtzojbal Dios. Ajni' nquecwina nch'obtaja cmal jara' xbij chca. 34 Majo'n achnak xbij chca mquita pc'ambal tzij xbij wa'. Per jxuban chca rdiscípulo xeryonaj y xk'alsaj chquewech njelal je nbij c'ambal tzij. 35 Jara' k'ij tak xoca ak'a' cawra xbij Jesús chca rdiscípulo: —Jo' pjupraj ya'. 36 Arj-e' xecbij cana quebi' chca wnak. Jesús arja' c'ola chpam lanch y xquec'om ela, y c'ola jle' lanch xetre' ela tzrij. 37 Per chek q'uenjlal tak xkaj ta jun nimlaj k'ek' chquij. Je nmak tak bloj congan npuwij ri' tzrij lanch abar c'o wa' Jesús y congan ya' noca chpam. 38 Jesús arja' pe rchak lanch c'o wa', kanak chuwram y rcanon jun rch'quetwi'. J-e' rdiscípulo xquec'as: —Maestro ¿tak majo'n cas ay-on chka xyamer nokba pya'? Cara' xecbij tzra. 39 Jesús xyictaja y xbij tzra k'ek' chnetne'a y xbij tzra ya' chjun nec'je' wa'. C'jara' xcoma k'ek' y xjun xec'je' wa' ya'. 40 C'jara' xbij chca: —¿Nak tzer c'a tak congan xexibej ewi'? ¿Abar tzra' xoc wa' yukbal ec'u'x wq'uin? cara' xbij chca. 41 Arj-e' congan cxiben qui' y cawra xquemaj rbixic chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'ala' jala acha? Nnimax tak wan rmal k'ek', nnimax tak chka' rmal ya', cara' necbij.

Marcos 5

1 Tak xe'ekaja pjupraj chic ya', tzra' xe'ekaj wa' chpam jun lwar jc'ola pquecwent aj Gadarenos. 2 C'xel ela Jesús chpam lanch c'ola jun acha xekaja ruq'uin ocnak itzel espíritu pranm, arja' pnexti' elnak el wa'. 3 Ne tzra' c'o wa' pnexti' per next jun wnak necwina tzrij mesque nquebac' tzra cadena. 4 Com arja' q'uiylaj mul bnon tzra bc'on ruk'a' rkan pcadena per nmajo'n pen nutaj ta che nq'uiekpij ela. Nmajo'n nak necwina tzrij che nchapbexa rxin ch-utz c'ara' jun nec'je' wa'. 5 Che pk'ij chak'a' nbina ptak k'ayis ruq'uin pnexti', congan nurak ruchi' y ruyon nusoc ri' tzra abaj. 6 Tak xutz'et pona Jesús xba alnak ruq'uin, tak xekaja ruq'uin xexque'a chwech, 7 xumaj rakic ruchi' y cawra xbij tzra Jesús: —Jesús, atet je at Rlec'wal nimlaj Dios ¿nak nawajo' chwa? Chwech Dios quenbij chawa, mtaban ta lowlo' chwa, cara' xbij tzra. 8 Cara' xbij tzra com Jesús xbij tzra itzel espíritu jocnak ruq'uin acha che nel ela pranm. 9 C'jara' Jesús xc'axaj tzra acha: —¿Nak abi'? Ja' cawra xbij tzra Jesús: —Anen en Legión. Cara' nubi' com ok q'uiy. 10 Y congan xucsaj rchuk'a' che nc'utuj tzra Jesús chmajo'n nquerelsaj el ta itzel tak espíritu y mtquerutak el ta chpam jun chic lwar. 11 Ec'ol c'a jle' a'k quemjon w-im ptak k'ayis. 12 Jitzel tak espíritu congan xquecsaj cchuk'a' che xecc'utuj tzra Jesús jawrara: —Ko'atka' ela cuq'uin jle' a'k la, tey-a' c'as chka che nokoca chquepam, cara' xecc'utuj. 13 Ja' Jesús xuya' c'as chca chcara' nqueban, xe'el ela y xe'oca chquepam je' a'k. Ec'ola la e c-e' mil quebnon che conjelal a'k, y xe'oca itzel tak espíritu chquepam. Arj-e' nalnak xeba, xexle'a chwech jun jyu' per congan tectic, y q'ue pya' xeba wa' y xq'uis kaja quexla' pya'. 14 Je chajinel cxin a'k arj-e' xenanmaj ela y arj-e' xequechlo' pe tnamet y ptak aldea je xbantaja. Je' wnak tak xecc'axaj arj-e' xepeta che rtz'etic je xbantaja. 15 Tak xerkaja abar c'o wa' Jesús xquetz'et acha jcongan itzel tak espíritu e'ocnak pranm jxuban cana, arja' tzra' tz'bul wa', chka' c'o chic retziak recsan, kas tz'kat chic rna'oj. J-e' wnak tak xquetz'et congan xecxibej qui' rmal. 16 C'jara' je xetz'towa je xbantaja arj-e' xquemaj rcholic chquewech nic'aj chic wnak nak xuban acha tak xelsasa je' itzel tak espíritu pranm y nak xqueban a'k chka'. 17 C'jara' je' wnak cawra xecbij tzra Jesús: —Catel ela wawe', tey-a' cana jawra lwar, cara' xecbij tzra. 18 Kas noca Jesús chpam lanch tak xpeta acha jxelsasa itzel espíritu pranm, cawra xbij tzra Jesús: —Tebna' jun utzil, tey-a' c'as chwa chquentre' ela chawij junlic. 19 Per Jesús majo'n xrajo' ta chnetre' ela tzrij, y cawra xbij tzra: —Jnaban camic jat pnawuchoch, abij chca awch'alal che ajni'la nimlaj samaj xuban Dios chpam ac'aslemal y ajni'la xpoknaj awech, cara' xbij tzra. 20 C'jara' xba ja' acha ptak tnamet jc'ola precwent Decápolis, xumaj rbixic nimlaj samaj jxuban Jesús chpam rc'aslemal, y conjelal wnak congan xel ta canm tak xecc'axaj. 21 Ja' Jesús xemloj chic jmul planch pjupraj ya'. Tak xekaja congan e q'uiy wnak xequemlo' qui' ruq'uin y tzra' xec'je' wa' chiya' cuq'uin. 22 C'jara' c'ola jun acha xpeta Jairo rubi', arja' jun chca jefe rxin jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios. Ja' Jairo tak xerkaja ruq'uin Jesús xexque'a chwech, 23 cawra xbij tzra: —C'ola jun nmi'al cmic nuban, tebna' jun utzil jo' chwij, ay-a' ak'a' pe rwá' ch-utz c'ara' nec'choja, y wutkin chmajo'n ncom ta. 24 Ja' Jesús xexbilaj ela acha y congan e q'uiy wnak xetre' ela tzrij, congan nquepitz' qui' ebnak tzrij pruchoch Jairo. 25 C'ol c'a jun ixak yawa' jc'ola chquecjol wnak, xuban c'a cbeljuj juna' rkajben jun yubil chcongan quic' nela tzra. 26 Ja' ixak bnak chic cuq'uin e q'uiy doctor, congan pen retjon com xuq'uis njelal achnak jc'ola ruq'uin rmal yubil. Per nmajo'n xoc wa' jxuban com yubil chkajni' bnak pnim. 27 Com ja' ixak kanak chic rbixic ruq'uin njelal jnuban Jesús rmal c'ara' chkajni' xki'l oca ruq'uin. Tak xekaja ruq'uin xuchap oca jtz'it retziak. 28 Cara' xuban com cawra nuch'ob kaja pranm: —We xtencwina xtenchap jtz'it retziak Jesús xruq'uin ra' quenc'choja. 29 Njara' hor xuchap oca retziak Jesús xetne'a quic' tzra y xuna' che xchumtaja, xela yubil tzra. 30 Jesús xuna' chc'ola poder xel ela ruq'uin. Je' wnak ncongan queptz'on qui' tzrij per ja' xuya' volt y cawra xc'axaj: —¿Nak wnak xechpowa netziak? 31 C'jara' e rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Per congan wnak queptz'on qui' chawij. ¿Nak tzer c'a xawc'axaj nak wnak xechpowa atziak? cara' xecbij tzra. 32 Per Jesús kas chulaj xba rk'arwech, ncanoj nak xechpowa retziak. 33 Ixak congan nberbeta rmal xben ri'il com arja' rutkin che xel ela yubil je rc'an, xpeta y xexque'a chwech Jesús, xuchol tzra njelal jrebnon pruk'a' yubil. 34 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Nmi'al, jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xchumsana awxin. Camic utz chic ncatba y catquicota, xattotaja junlic pruk'a' yubil, cara' xbixa tzra. 35 Ja' Jesús c'remjon na tzij tak ec'ola jle' wnak xerkaja, e'elnak ta pruchoch jefe rxin jay rxin molbal ri'il, cawra xecbij tzra jefe: —Jairo, jami'al xcoma. ¿Nak noc chwa' chnaban molestar Maestro? cara' xecbij tzra. 36 Ja' Jesús chek xc'axaj jxecbij ach-i' arja' xbij tzra jefe rxin jay je rxin molbal ri'il cawra: —Mtaxibej ta awi', jnaban camic teyke'a ac'u'x wq'uin, cara' xbij tzra. 37 C'jara' xba Jesús y xqueyon Pedro, Jacobo ruq'uin Juan je rch'alal Jacobo xeruc'om ela tzrij y majo'n xeruc'om el ta nic'aj chic. 38 Tak xekaja Jesús chruchoch jefe xerutz'et je' wnak congan lowlo' nqueban, quemjon ok'ej y congan nquerak quechi'. 39 Tak xoca pjay cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak neban cara'? Congan nerak echi' y congan ok'ej neban. Je xten majo'n comnak ta, xwarnak. 40 Per j-e' wnak xetzebena tzrij Jesús. C'jara' ja' Jesús xerelsaj ela conjelal wnak. Tak xelestaja rmal c'jara' xeruc'om ela redta' rute' comnak e rexbil jetrena tzrij, xe'oca abar c'o wa' comnak. 41 Ja' Jesús xuchap chuk'a' xten jcamnak y cawra xbij tzra: —Talita, cumi, cara' xbij tzra. Jawra tzij je xbij cawra nbij: —Xten, camic quenbij chawa che catyictaja. 42 Chek xbitaja rmal Jesús xyictaja xten y xumaj binem. Ja' xten cbeljuj chic rjuna'. Je c'ola ruq'uin Jesús congan xel ta canm tzrij je xbantaja chquewech. 43 Ja' Jesús congan xbij chca chmajo'n abar necbij wa' je xbantaja y cawra xbij chic chca: —Tey-a' rway xten.

Marcos 6

1 Ja' Jesús xel ela xba chpam retnamet y xeba rdiscípulo tzrij. 2 Tak xerla' xlanbal k'ij xoca chpam jay rxin molbal ri'il, xumaj ctojxic wnak. E q'uiy wnak xec'axana tijonem jxuya' y congan xel ta canm tak xecc'axaj, cawra xecbij chbil tak qui': —¿Abar tzra' xrutkij wa' jala' acha q'uiy tak achnak? Congan tak wan na'oj yatanak tzra y congan tak wan nmak tak milagro nuban chka'. 3 Per ¿mja' tc'ala' jsoy che' jral María? Y je' rch'alal ¿lme j-e' tc'ara' Jacobo, José, Judas ruq'uin Simón? Y je' rana' ¿lmec'o tc'a wawe' chkacjol chka'? Cara' xecbij com nmajo'n cgan tzrij Jesús, xe pkan nquena' rmal je nbij. 4 Jesús cawra xbij chca: —Nmajo'n jun profeta rxin Dios mquita lok' ntz'e'ta, per xerwara' majo'n lok' ta ntz'e'ta cmal rwinak next c'a cmal rch'alal next c'a jec'ola pruchoch chka', cara' xbij. 5 Nmajo'n xecwin ta xuban nmak tak milagro tzra', xerwara' ec'ola jujun yuw-i' xuya' ruk'a' pquewá' y xec'choj cana. 6 Ja' junwa' xuna' rmal jmajo'n yukbal quec'u'x rwinak ruq'uin. C'jara' xel ela, xba ptak aldea jc'ola chenkaj y xumaj ctojxic wnak. 7 Ja' Jesús xersiq'uij e cbeljuj rdiscípulo y xuya' chca chc'ola quek'a' chquij itzel tak espíritu che nquequelsaj ela pcanm wnak. Pcaca' xerutak ela y xuch'ob ela chquewech nak nequebna': 8 —Tak xtquixba majo'n achnak nec'om ela, xruyon ech'me'y newc'aj. Majo'n eway majo'n emlet nec'om el ta, next pak chka'. 9 Xperpak je' xjab necsaj ela, majo'n newc'aj xta jle' ecmis, xruyon jara' newc'aj jecsan. 10 Chka bechnak opech jay nquixoc wa', tzra' nquixec'je' wa' y c'jara' neya' cana tak nquixba chpam jun chic tnamet. 11 Nak wnak majo'n xtquixruc'ul ta, nak wnak majo'n cgan tzrij jnebij chca, tak nquixel ta chpam quetnamet tquiraj cana pkok jc'ola pnewkan. Cara' neban chneyabej rital chnequetja' na lowlo' rmal jmajo'n nqueya' ta quexquin tzrij jnebij chca. Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio ajni'la jun nimlaj pen xtequetja' na tnamet je mtec'luwa ewxin. Más na lowlo' pen xtquetaj que chquewech ajni' xtquetaj jitzel tak wnak aj Sodoma ruq'uin aj Gomorra ojer. Cara' xbij chca. 12 Je cbeljuj rdiscípulo arj-e' xe'el ela, xeba cuq'uin wnak y cawra necbij chca: —Tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal, cara' necbij chca. 13 E q'uiy jitzel tak espíritu xequelsaj pcanm wnak y e q'uiy yuw-i' xqueya' aceite pquewá' y xec'choja cmal. 14 Njelal achnak je ntajina nuban Jesús xekaja rbixic ruq'uin rey Herodes com bnak nat nkaj rtzojxic. Ja' Herodes cawra xbij: —Juan Bautista xc'astaja chquecjol cnomki' rmal c'ara' c'ola nmak tak poder je ntajina nesmaja ruq'uin camic. 15 Per ec'ola jle' chic cawra necbij: —Jala acha jala' Elías, cara' necbij. Jle' chic cawra necbij: —Jala acha jun profeta, cara' rbanic ajni' cbanic ojer tak profeta, cara' necbij. 16 Per Herodes tak xc'axaj jnecbij wnak arja' cawra xbij chic ra: —Mcara' ta, jala acha Juan jxenya' orden che nelsasa rwá', ja' c'ara' xc'astaja chquecjol cnomki', cara' xbij. 17 Cara' xbij com arja' rutkin chja' xyowa orden che xcamsasa Juan Bautista tak xutak rchapic Juan, xxi'ma y xucsasa pcars. Cara' xuban tzra rmal je xbixa tzra rmal Juan Bautista cawrara: —Mrubey ta abnon ac'mon kaja awexnam, cara' xbij. Com ja' Herodes arja' rec'mon rexnam rbin-an Herodías, rexkayil jun rch'alal rbin-an Felipe. 19 Ja' Herodías congan penak ryiwal tzrij Juan, nrajo' ta ncamsaj per mtecwina 20 com ja' Herodes xe nxibej ri' chwech Juan com rutkin che Juan jun acha bnoy rbeyal, jun acha rxin Dios, y congan xuban cwent ch-utz c'ara' che mtcamsasa. Ja' Herodes tak nc'axaj je nbij Juan c'ola achnak nc'axaj per mesquier nekaja pe rwá' y nxibej ri' rmal, per nc'ola rgan nc'axaj. 21 Per xerla' c'a jun k'ij tak xecwina Herodías tzrij Juan che ncamsasa. Tak ja' Herodes xuban jun nimlaj nimk'ij rxin rcumpleaño xchumij jun nimlaj w-im. Erebnon invitar je' wnak nmak quek'ij je nquesmaja chpam rgobierno e quexbil cjefe soldado, chka' e quexbil principal-i' rxin Galilea. 22 Ja' Herodes e rexbil jerebnon invitar ec'ola tzrij mes tak xekaja jun xten chquewech, ral Herodías, y xumaj xjoj chquewech. Ja' Herodes ruq'uin je' rexbil congan xel ta quec'u'x tzrij. C'jara' rey Herodes cawra xbij tzra xten: —Tc'utuj chwa nak kas nawajo' y anen quenya' chawa. 23 Xuban jurar y cawra xbij chic tzra xten: —Chka bechnak opech xtac'utuj chwa, anen quenya' chawa y mesque nnim nic'aj ngobierno xtac'utuj jc'ola pnuk'a' quenya' chawa, cara' nbij tzra. 24 Ja' xten xel ta, xba ruq'uin rute', xerbij njelal tzra ajni' xbixa tzra rmal Herodes: —Camic ¿nak quenc'utuj tzra rey nach'ob atet? cara' xc'axaj tzra rute'. —Tbij tzra chnuya' rwá' Juan Bautista chawa, cara' xbixa tzra rmal rute'. 25 Chek xbitaja cara' tzra xten xba alnak xemloj chic jmul ruq'uin rey y cawra xbij tzra: —Camic quenc'utuj chawa per ncamic ra, tey-a' rwá' Juan Bautista chwa per tey-a' pa chwech jun plat, cara' xc'utuj tzra. 26 Ja' rey Herodes congan junwa' xuna' per com rebnon chic jurar chquewech jec'ola ruq'uin je tz'bula tzrij mes rmal c'ara' c'o ta xrajo' mquita nuya' je xtzujuj tzra xten. 27 Alnak xuya' orden tzra jun soldado che nerelsaj rwá' Juan Bautista y nuc'om ta. 28 Xba ja' soldado abar tzra' c'o wa' Juan pcars y xkupij rwá'. Tak xkuptaja rwá' xuc'om ta chwech jun plat y xrejcha' tzra xten y ja' xten xujach tzra rute'. 29 Je rdiscípulo Juan tak xecc'axaj che xcamsasa, arj-e' xeba xequec'ma' ta recuerpo y xquemuk. 30 Xemloj ta je cbeljuj apóstol xecremlo' qui' ruq'uin Jesús, xquechol tzra njelal jxequebna' y njelal tijonem je xqueya' chca wnak. 31 Jesús arja' cawra xbij chca: —Jo' kyonaj ki' chpam jun lwar kas tlena y quixexle'na jun rmaj. Cara' xbij chca com congan je' wnak nque'epona y nquejal qui' cuq'uin y nmajo'n nqueya' ta c'as che nquewa'a. 32 C'jara' xe'oc ela chpam jun lanch, xecyonaj qui' chpam jun lwar kas tlena abar e majo'n wa' wnak. 33 Per tak xeba e q'uiy wnak xetz'tow ela cxin, xch'obtaja cmal che Jesús xba. Xe'el ela wnak ptak quetnamet per ne njelal tnamet, xeba che ckan per nalnak xeba y xe'ekaja nabey mul abar tzra' nque'ekaj wa' Jesús, tzra' quemlon chwa' qui' che rc'ulic. 34 Ja' Jesús tak xel ta chpam lanch xerutz'et wnak chcongan e q'uiy. Arja' xpoknaj quewech com j-e' e ajni' jle' carne'l jmajo'n nyuk'una cxin. C'jara' xumaj ctojxic, q'uiy rwech tijonem xuya' chca. 35 Tak xba hor xepeta rdiscípulo y cawra xecbij tzra: —Je lwar abar okc'o wa' congan tlena y xba hor. 36 Je nkaban camic, quekatka' ela wnak ptak tnamet ruq'uin ptak aldeas jc'ola chenkaj y tbij chca che tzra' nequelk'o' wa' je' achnak je xtquetaj, cara' xecbij tzra. 37 —Ixix nquixyowa chca nak xtquetaj, cara' xbixa chca rmal Jesús. —Xtkalok' ta c-e' cient ctzal way ¿le nqueruban c'ara' conjelal wnak? cara' xecbij tzra. 38 —Etz'ta' nc'a ajru' rkan xquelway ec'mon ta, cara' xbixa chca rmal Jesús. Tak xquetz'et cawra xecbij tzra Jesús: —J-o' rkan xquelway ruq'uin c-e' rkan ch'u'. 39 C'jara' Jesús cawra xbij chca: —Tbij chca conjelal wnak quetz'be'a pe rwá' rex tak k'ayis y ptak mocaj cc'aj qui', cara' xbixa chca. 40 J-e' wnak xetz'be'a y ptak mocaj xec'je'a, c'ola mocaj xec'je'a jun cient y c'ola e cincuenta xecc'aj qui'. 41 Ja' Jesús xuc'om j-o' rkan xquelway ruq'uin c-e' rkan ch'u', xca'ya chcaj y xmeltioxij tzra Dios. Xuwech' xquelway, xujach chca rdiscípulo che j-e' nqueya' chic chca wnak. Cara' xuban tzra c-e' rkan ch'u' chka', xujach chquewech conjelal wnak. 42 Xewa'a per ne che conjelal xnoja quepam. 43 Je xquelway rexbil ch'u' xmol ruchi' je xcoltaj cana, cbeljuj chquech xuban, per nnojnak. 44 Jxewa'a e j-o' mil per xqueyon ach-i'. 45 C'jara' Jesús cawra xbij chic chca rdiscípulo: —Npors nquixoc ela chpam lanch, nquixba pjupraj ya' chpam tnamet Betsaida, cara' xbij. Y xbij cana rubi' chca wnak. 46 Tak xbitaj cana rubi' rmal, arja' xojte'a chwech jyu' y xuwil jun lwar abar nuban wa' oración. 47 Tak xoca ak'a' xruyon c'ola tzra' y jlanch xepona pe nc'aj ya'. 48 Arja' xerutz'et pona chcongan xetaktu'a rmal s-oj com c'ola jun nimlaj k'ek' kanak ta chquij. Je pe rsakric remjon binem pe rwá' ya' ja' Jesús y xekaja chenkaj ruq'uin lanch. Arja' xrajo' ta xk'axa chquewech rdiscípulo. 49 Per tak xquetz'et chremjon binem pe rwá' ya' xquech'ob j-e' xjun xbinel quemjon rtz'etic y congan xquemaj rakic quechi', 50 com conjelal xquetz'et y congan xecxibej qui' rmal. Ja' Jesús cawra xbij chca: —Tyukba' ec'u'x, xanen, mtexibej ta ewi', cara' xbij chca. 51 C'jara' xoca cuq'uin planch y xcoma k'ek'. J-e' c'a discípulo congan xel ta quec'u'x tzrij je xquetz'et jxuban Jesús chquewech y xsa'cha cna'oj rmal. 52 Cara' xqueban com j-e' majo'n xch'obtaj ta cmal jpoder jc'ola ruq'uin ja' Jesús mesque quetz'ton chic jnimlaj milagro jxuban tzra xquelway tak xerutzuk e j-o' mil ach-i'. Congan pen chca nquech'ob nak rbanic Jesús. 53 Xeba y xekaja pjupraj ya' chpam jun lwar rbin-an Genesaret. 54 Chek xe'el ta planch, je' wnak alnak xquetzu' che Jesús xekaja cuq'uin. 55 C'jara' xeba cuq'uin conjelal wnak jec'ola chpam jara' lwar y xmajtaj ta cc'omric je' yuw-i' chwech Jesús. Chka bechnak lwar opech nekaj wa' Jesús, je' wnak tak necc'axaj nquequec'om ela je' cyuw-i', nquectelej ela rexbil cwarbal. 56 Chkabar opech nekaj wa' Jesús, we chpam nmak tak tnamet, we pcocoj tak tnamet, we ptak aldea, je' wnak jec'ola yuw-i' cuq'uin arj-e' xequelsaj ta, xequeya' ta chi' tak bey jabar nk'ax wa' Jesús, y cawra necbij tzra: —Tebna' jun utzil chka, tey-a' c'as chca yuw-i' che nquechap oca jtz'it atziak, xe jtz'it opech ruchi' nquechap oca, cara' xecbij tzra. Y cara' xqueban, conjelal je nquechpowa retziak nquechumtaja.

Marcos 7

1 Ec'ol c'a jle' aj fariseo xequemlo' qui' ruq'uin Jesús e quexbil jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, arj-e' epenak pJerusalén. 2 Arj-e' xequetzu' rdiscípulo Jesús che ec'ola chca tak xquemaj w-im majo'n xquech'aj ta quek'a' ajni' nrajo' ccostumbre che nqueban. Rmal c'ara' j-e' aj fariseo e quexbil maestro arj-e' xquemaj ctzojsic discípulo. 3 Com aj fariseo y conjelal aj Israel wmajo'n nqueban ta costumbre tzrij ch'joj k'baj je c'tun cana chquewech cmal cti't quewma' jara' majo'n nquewa' ta. 4 Tak nquemloj ta ptak q'uebal nmajo'n nquewa' ta chka' wmajo'n nqueban ta ccostumbre je nquech'ach'jorsbej qui'. Y c'c'o na más ccostumbre cniman j-e', c'ola costumbre rxin ch'joj vas, ch'joj tak xar, ch'joj tak tzacbal je' achnak ch'ech' ocnak y tzra je' ch'at chka'. 5 J-e' c'a aj fariseo e quexbil maestro cawra xecc'axaj tzra Jesús: —¿Nak tzra tak je' adiscípulo majo'n necnimaj ta costumbre cxin kti't kawma'? Nquewa' tak wan per nmajo'n nqueban ta costumbre rxin ch'joj k'baj, cara' xecbij tzra. 6 Jesús cawra xbij chca: —Caca' eplaj, tkala chewij jbin ta chewa ojer rmal profeta Isaías jcawra tz'ibtal cana: —J-ewra wnak ra nquechi' oca necyabej nuk'ij per canm q'ue c'nat c'o wa' chenwech. 7 Nmajo'n noc wa' jnecyabej nuk'ij, jtijonem nqueya' rtzojbal Dios cara' necbij tzra, per xmandamiento cxin wnak. Cara' bin ta chewa rmal Isaías. 8 Jebnon, ey-on cana rmandamiento Dios y xe ccostumbre wnak ey-on ruk'ij, je' costumbre ajni' tzra ch'joj tak xar, ch'joj tak vas ruq'uin jle' chic costumbre je junam ruq'uin jawrara, cara' xbij Jesús. 9 Cawra xbij chic chca: —Ixix congan ix list che rq'uexic rmandamiento Dios ch-utz c'ara' ecostumbre ixix necsaj kaja prec'xiwach. 10 Com Moisés arja' c'ola jun rmandamiento Dios rtz'iban cana jcawra nbij: —Lok' que'an-a' adta' ate'. Jun chic je rtz'iban cana jcawra nbij: —Wc'ola jun itzel ntzijona tzrij redta' o rute' jara' pors ncomsasa, cara' nbij. 11 Per ixix xmajo'n lok' ta nque'ena' com xcawra tijonem neya': —Wnabij tzra adta' o wate': —Camic mesquier quencwina catnuto' tzrij je' achnak je nc'atzina chawa com nbin chic tzra Dios che rxin chic arja' jc'ola wq'uin, wcara' nabij tzra, jara' majo'n chic nc'atzin ta chnato' tzrij je' achnak je nc'atzina tzra, cara' nebij. 13 Cara' ebnon, je rmandamiento Dios ebnon tzra com ajni' majo'n per xe rmal ecostumbre, y jara' costumbre nec'ut chic chquewech jle' chic wnak che necnimaj chka'. Y cara' neban tzra nic'aj chic achnak. Cara' xbij chca. 14 Ja' Jesús xumaj chic tzij cuq'uin wnak y cawra xbij chic chca: —Tewc'axaj che ixconjelal je xtenbij chewa ra, xtch'obtaj ta ewmal. 15 Mjara' ta noc ela pnachi' je ntz'ilorsana rwech awanm per je ntz'ilorsana rxin jara' je nwanker ta chpam awanm y nel ta pnachi'. 16 Wc'ola ewexquin tewc'axaj c'a jquenbij, cara' xbij chca. 17 C'jara' xbij cana rubi' chca wnak y xoca pjay. Je' rdiscípulo xecc'axaj tzra nak rbanic jc'ambal tzij je xbij kaja. 18 Cawra xbij chca: —Tak mesquier nch'obtaja ewmal ixix chka'. ¿Le mtch'obtaj c'a ewmal che je' achnak jnoca pnachi' jara' majo'n xtitz'ilorsaj ta awanm? 19 Cara' quenbij chewa com je' achnak je noca pnachi' jara' chapam nkaj wa' y nel el chic jmul, cara' xbij chca. Je xbij Jesús chmajo'n ntz'ilor ta awanm rmal je' achnak jnataj chka bechnak opech nataj. 20 Cawra xbij chic jmul chca: —Je rtzilal je nel ta pnawanm jara' ntz'ilorsana rxin awanm. 21 Cara' quenbij chewa com pnawanm nwanker twa' je' itzel tak na'oj ajni' tzra tak ncatoca ruq'uin jun ixak jme awexkayil ta o ajni' tzra jun ixak noca ruq'uin jun acha je mrechjil ta, ajni' bnoj cmic, 22 ajni' tzra bnoj alak', ajni' tak nayarij je' achnak cxin nic'aj chic wnak, ajni' bnoy tak rtzilal, ajni' bnoj engaño, ajni' naban je' achnak jcongan chuw chwech Dios, ajni' nk'utlina awanm tzrij jun wnak, ajni' tzra mloy tak tzij, ajni' tzra ajni'la nana' kaja, ajni' tzra tak naban je' achnak y majo'n nach'ob ta ruq'uin Dios. 23 Njelal jawra ptak canm wnak nalex wa' y jawra ntz'ilorsana rxin canm. Cara' xbij Jesús chca. 24 C'jara' xyictaj ela, xel ela chpam lwar y xba chpam jun lwar chic abar c'o wa' c-e' tnamet, jun Tiro rubi' y jun chic Sidón rubi'. Tak xekaja xoca chpam jun jay y me trajo' che notkixa che tzra' c'o wa' per je' wnak npors xcutkij chc'ola tzra'. 25 C'o c'a jun ixak jme aj Israel ta, arja' alexnak chpam jun lwar rbin-an Sirofenicia, c'ola jun ch'it ral xten ocnak jun itzel espíritu pranm. Ja' ixak tak xc'axaj abar c'o wa' Jesús xba ruq'uin. Tak xekaja ruq'uin xexque'a chwech y congan xc'utuj che nba ruq'uin y nerelsaj jitzel espíritu jc'ola pranm ch'it ral. 27 Jesús xucsaj c'ambal tzij chwech ixak y cawra xbij: —Nabey mul quenuto' na je' nwinak aj Israel com me rbeyal ta xtenc'om ta queway alc'walxela' y xtench'akij ta chquewech ch'tak ral tz'e', cara' xbij Jesús tzra ixak. 28 Ja' ixak chka' chek xec'choja tzij rmal Jesús cawra xbij tzra: —Wajaw, ne ktzij wa' nabij per chka' je' ch'tak ral tz'e' je nquec'je' oca xe' mes, arj-e' nya'a c'as chca che nquetaj ruc'aj tak way cxin alc'walxela' je ntzak ela xe' mes, cara' xbij. 29 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Congan wen xabij chwa, camic quenbij chawa, catemloja pnawuchoch, camic xel ela itzel espíritu pranm awal, cara' xbixa tzra. 30 C'jara' xemloja ja' ixak chruchoch. Tak xekaja ruq'uin ral ctz'ela chwech ch'at y majo'n chic itzel espíritu pranm. 31 C'jara' xba Jesús, xel ela chpam je' lwar jc'ola precwent Tiro y xk'axa ptak lwar jc'ola precwent Sidón y xk'axa chka' ptak lwar jc'ola precwent Decápolis, xekaja chuchi' ya' rbin-an Galilea. 32 C'ol c'a jun acha xeya'a chwech, jara' acha tcon y majo'n kas ta necwina ntzijona chka'. Jec'amyon ela rxin xecc'utuj jun utzil tzra Jesús chnuya' ruk'a' pe rwá' acha che nchumsaj. 33 Ja' Jesús xelsaj ela acha chquecjol wnak, xecyonaj qui' ruq'uin. C'jara' xuya' oca ruruk'a' ptak rexquin acha, xchubana y xuchap rkan rak' acha chka'. 34 C'jara' xca'ya chcaj, congan njek'jota y cawra xbij tzra: —Efata, cara' xbij tzra. Je pe rtzojbal acha efata nbij tzij tjaktaja awexquin. 35 Tak xbitaja cara' rmal xjaktaja rexquin acha y xec'choja rkan rak' y necwin chic ntzijona. 36 Ja' Jesús congan xbij chca wnak chmajo'n abar necbij wa' jxuban tzra acha. Per je' wnak majo'n xecnimaj ta tzij mesque congan xek'i'la rmal Jesús che mtquelsaj ta rbixic. 37 Arj-e' congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et milagro jxuban Jesús chquewech y cawra necbij ra: —Ja' Jesús congan wen njelal jrebnon. Nujak tak wan quexquin tcon y nuya' quetzij mema' chka', cara' necbij.

Marcos 8

1 Jara' tiemp congan e q'uiy wnak quemlon qui' ruq'uin Jesús y majo'n queway quec'mon ta. Jesús arja' xersiq'uij pona rdiscípulo y cawra xbij chca: 2 —Congan quenpoknaj quewech wnak, xuban oxi' k'ij ec'ola wq'uin y majo'n chic achnak nquetaj. 3 We xtquenutak ela ptak cuchoch y majo'n achnak nquetaj ela jara' bien wutkin che nquetke'a pbey. Ec'ola nic'aj chca congan c'nat epenak wa', cara' xbij chca. 4 Je rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Jawra lwar abar okc'o wa' congan tlena ¿abar c'a nekac'ma' wa' je xtquetaj wnak? cara' xecbij. 5 ¿Ajru' rkan xquelway c'ola ewq'uin? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. —Wku' rkan, cara' xecbij tzra. 6 Ja' Jesús xbij chca wnak che nquetz'be'a ptak ulew. C'jara' xuc'om wku' rkan xquelway, xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca rdiscípulo che nqueya' chca wnak y cara' xqueban xqueya' chca wnak. 7 Chka' ec'ola c-e' oxi' rkan ch'u' e ch'tak no'y. Ja' Jesús xmeltioxij tzra Dios y xbij che nya'a ch'u' chca wnak chka'. 8 Xewa'a wnak y xnoja quepam. Je xquelway rexbil ch'u' xmo'la ruchi' je xcoltaj cana, wku' chquech xuban per nnojnak. 9 Jxewa'a ec'ola la e cji' mil. C'jara' Jesús xbij cana rubi' chca. 10 Xoc ela planch e rexbil rdiscípulo, xeba ptak lwar jc'ola precwent Dalmanuta. 11 Tak xe'ekaja ec'ola jle' fariseo xe'ekaja ruq'uin ja' Jesús. Arj-e' xquemaj tzij ruq'uin per xe nquech'ojquina ruq'uin. C'ola je' achnak necc'axaj tzra per xa probar nqueban tzra y cawra necbij tzra: —Tebna' jun milagro rxin chcaj jnac'utbej chkawech che Dios yoyona chawa jpoder c'ola awq'uin, cara' xecbij tzra. 12 Ja' Jesús tak xc'axaj je xbixa tzra, arja' congan xbisona cmal y cawra xbij chca: —¿Nak tzra ixix jixc'ola chpam jawra tiemp nec'utuj jun milagro chwa y xa probar neban chwa? Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, ixix jixc'ola chpam jawra tiemp majo'n milagro xtenban ta chewech ajni' nec'utuj chwa, cara' xbij chca. 13 Tak xbitaja cara' rmal xeruya' cana, xe'oc el chic jmul chpam lanch, xeba chic pjupraj ya'. 14 Ebnak chic planch. Je rdiscípulo Jesús arj-e' majo'n queway cc'an ta, xecmestaj cana, xjun rkan xquelway cc'an. 15 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Kas bien tech'bo', kas tebna' cwent ewi' chwech levadura cxin aj fariseo y chwech chka' levadura rxin Herodes, cara' xbij chca. 16 Je' rdiscípulo xquemaj je' tzij chbil tak qui' y cawra xecbij: —Cara' nbij chka rmal jmajo'n way xkac'om ta, cara' xecbij. 17 Ja' Jesús rutkin chic je nquech'ob j-e' che xlevadura rxin xquelway nnataxa chca per je nnataxa chca jara' tijonem cxin aj fariseo y rxin Herodes, cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak nebij: —Tak majo'n way xkac'om ta? ¿Mja'n c'ara' tch'obtaja ewmal? ¿Mja'n c'ara' tekaj pnewá' nak rbanic? ¿Lcongan pen rch'obic nak rbanic? 18 C'ola ek'awech. ¿Le mtetz'et c'a je nc'u'ta chewech? Chka' c'ola ewexquin. ¿Le mtoc c'a chpam ewexquin je nbixa chewa? Chka' ¿le mterkaj c'a pnewá' tak xenwech' j-o' rkan xquelway y xenutzuk e j-o' mil wnak tzra? ¿Ajru' chquech xcoltaj cana jxemol ruchi'? cara' xc'axaj chca. —Cbeljuj chquech, cara' xecbij j-e'. 20 Ja' Jesús cawra xbij chic chca: —Tak xenutzuk chic e cji' mil wnak tzra wku' rkan xquelway ¿ajru' chquech xcoltaj cana jxemol ruchi'? cara' xc'axaj chca. —Wku' chquech, cara' xecbij tzra. 21 —Per ¿nak tzer c'a q'uemjana tch'obtaja ewmal nak rbanic? cara' xbixa chca rmal Jesús. 22 Tak xe'ekaja pjupraj ya' chpam jun tnamet rbin-an Betsaida c'ol c'a jun moy xeya'a chwech Jesús. Jec'amyon ela rxin moy arj-e' congan xecc'utuj tzra Jesús chnuchap moy ch-utz c'ara' nchumsaj. 23 C'jara' ja' Jesús xuchap kaja chruk'a' moy, xuc'om ela y xelsaj ela chpam tnamet. Tak xlestaj ela rmal chpam tnamet xuya' ruchub chi' tak rk'arwech y xuya' ruk'a' tzrij rk'arwech y cawra xc'axaj tzra: —¿Le nca'y chic jtz'it ak'awech? 24 Ja' acha xca'ya y cawra xbij tzra Jesús: —Ec'ola jle' ach-i' quenutz'et per quenutz'et pona xe ajni' jle' che' quemjon binem, cara' xbij tzra. 25 C'jara' ja' Jesús xuya' chic jmul ruk'a' tzrij rk'arwech acha. Ja' acha xera' xch'ulchij je' achnak y xca'ya junlic, nutzu' chic njelal achnak. 26 Ja' Jesús cawra xbij tzra: —Jat pnawuchoch per mtcatoc ta chpam tnamet y majo'n abar nabij wa' jxenban chawa, cara' xbij tzra. 27 C'jara' ja' Jesús e rexbil rdiscípulo xeba ptak aldea jc'ola chenkaj tnamet Cesarea jc'ola precwent Filipo, kas quemjon binem tak cawra xc'axaj chca: —Anen ¿nak nbanic necbij wnak chwa? cara' xc'axaj. 28 Ec'ola nquebina chawa che atet at Juan Bautista, jle' chic necbij che atet at Elías, ec'ola jle' chic necbij chawa che atet at jun chca e ojer tak profeta, cara' xecbij tzra. 29 —Jixix ¿nak nbanic nech'ob? cara' xc'axaj chca. Pedro cawra xbij tzra: —Atet at Cristo je atch-on rmal Dios, cara' xbij tzra. 30 Ja' Jesús congan xbij chca chmajo'n abar necbij wa' chja' Cristo. 31 C'jara' xumaj rk'alsic chquewech rdiscípulo nak xteba'na tzra, cawra xbij chca: —Anen en Alc'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, q'uiy rwech pen quentaj na, xitzel quenquetz'et principal-i' rxin tnamet e quexbil cjefe sacerdote, chka' e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, quencamsas na y chrox k'ij quenc'astaja, cara' xbij chca. 32 Arja' bien xuch'ob chquewech che nba'n na cara' tzra. Pedro arja' xkubsaj ta Jesús ruq'uin y congan cow xuchap tzan rutzij. 33 Per Jesús tak xc'axaj je xbixa tzra rmal Pedro arja' xuya' volt, xertz'ulchij pona je' rdiscípulo y cow xuchap Pedro tzan rutzij y cawra xbij: —Catel ela chenwech Satanás. Cara' quenbij chawa com mcara' ta nawajo' chwa chquenban ajni' nrajo' Dios chwa chquenban, xjunam ana'oj cuq'uin wnak, cara' xbij tzra. 34 C'jara' ja' Jesús xersiq'uij pona rdiscípulo e quexbil jle' chic wnak jec'ola tzra', cawra xbij chca: —Nak wnak nrajo' neyke'a ruc'u'x wq'uin nc'atzina majo'n nuya' ta rgan je tzbuklaj c'aslemal je rc'an. Nc'atzina chka' majo'n npoknaj ta ri' tzra nutaj pen nmal anen y netre' ela chwij. Jara' ajni' jun cruz nya'a tzrij per majo'n npoknaj ta ri' nuc'am ela cruz, ntelej ela y nba abar ncamsas wa'. 35 Cara' quenbij chewa com nak wnak npoknaj nuya' cana rc'aslemal jara' ntz'ila' rc'aslemal je rxin junlic. Per nak wnak majo'n npoknaj ta nuya' cana rc'aslemal nmal anen y rmal utzlaj tzij jnec'mon ta jara' majo'n ntz'ila' ta rc'aslemal. 36 Com ajni' tzra jun wnak ¿nak nuch'ec tzrij wxuch'ec njelal mibil rxin rwech ruch'lew per xtz'ila' rc'aslemal? 37 We xtz'ila' rc'aslemal ¿lnecwin c'ara' nlok'bej tzra rmibil? 38 Cara' quenbij chewa com je' wnak jec'ola chpam jawra tiemp chka e bechnak wnak opech, we xq'uixbal nquena' nquetre' ela chwij y we xq'uixbal nquena' rmal ntzojbal, anen chka' q'uixbal quenna' xtquetre' ta chwij. Anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak xq'uixbal quenna' xtquetre' ta chwij tak xtenpet chic jmul e wexbil je' ángel rxin Dios y tak congan chic ruch'ab regloria Dios chwij. Je' wnak jec'ola chpam jawra tiemp arj-e' xjunwa' ykul wa' quec'u'x y mruq'uin ta Dios y congan il mac nqueban, cara' xbij Jesús chca.

Marcos 9

1 Cawra xbij chic chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, ec'ola chewa jec'ola wawe' camic ra ec'as na tak xtquetz'et rgobierno Dios tak xtpeta per congan poder rc'an, cara' xbij chca. 2 Pwajki' k'ij chic ja' Jesús xeruc'om ela Pedro rexbil Jacobo ruq'uin Juan, xeba, xecyonaj qui' pe rwá' jun jyu'. Y xq'ue'xa chquewech. 3 Retziak congan nc'ac'ot chic, congan sak sak per next jun ch'joy tziak wawe' chwech ruch'lew xtecwin ta xtuban sak tzra jun tziak ajni' xela retziak Jesús. 4 Chek q'uenjlal tak xwankera chquewech Elías rexbil Moisés, quemjon tzij ruq'uin Jesús. 5 Pedro cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, congan qui'il jokc'o wa'. Kabna' oxi' tak jay wawe' ra, jun awxin atet, jun rxin Moisés y jun chic rxin Elías, cara' xbij tzra. 6 Pedro com mesquier nch'obtaja rmal, rmal c'ara' tak cara' xbij com arja' ruq'uin rexbil congan cxiben qui'. 7 Y xpeta jle' sutz' y xermujaj y c'ola jun kul xtzijon ta chpam, cawra xbij chca: —Ja c'a wa' quilaj Wlec'wal, tey-a' ewexquin tzrij nak nbij chewa, cara' xbij. 8 Chek xec'choja tzij rmal ja kul, j-e' apóstol xquetz'et majo'n chic Elías y majo'n chic Moisés, xruyon Jesús c'o can chic. 9 C'jara' xemloj ta, kas exlen ta pe rwá' jyu' tak Jesús congan xbij chca jawrara: —Nmajo'n abar nebij wa' jxetz'et, c'jara' xtebij tak c'astanak chic chquecjol cnomki' je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, cara' xbixa chca. 10 Cara' xqueban, xe ptak canm xec'je' wa', majo'n abar xecbij wa'. Per j-e' xquemaj rc'axic chbil tak qui' rmal je xbixa chca: —¿Nak rbanic c'ara' je xbij tzrij je Rlec'walxel che nc'astaja chquecjol cnomki'? cara' necc'axaj. 11 C'jara' xecc'axaj tzra Jesús: —¿Nak tzer c'a je' maestro rxin ley arj-e' necbij che Elías nc'atzina che arja' npeta nabey mul chwech Cristo? cara' xecc'axaj tzra. 12 Ne ktzij wa' che Elías npeta nabey mul che nerchumsaj njelal rubey Dios. Camic quenwajo' quenc'axaj chewa, je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak ¿nak tzra tak tz'ibtanak cana tzrij chq'uiy rwech lowlo' nutaj na y xitzel ntz'e't na cmal wnak? 13 Per anen quenbij chewa, ja' Elías arja' penak chic per j-e' nlowlo' xqueban tzra, ajni' cgan njara' xqueban tzra. Ncara' xbantaja ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che nbantaj na, cara' xbij Jesús chca. 14 Tak xemloj ta abar ec'o cwa' jle' chic discípulo congan e q'uiy wnak xequetz'et quemlon qui' chquij discípulo. Ec'ola jle' maestro xequetz'et chka' quemjon tzij cuq'uin discípulo per xch'ojquinem quemjon rij. 15 Je' wnak chek xquetz'et tak xpona Jesús congan xel ta quec'u'x xquetz'et y alnak xeba, xequec'lu' y xeck'ijla'. 16 Jesús xc'axaj chca: —¿Nak emjon rcholic cuq'uin? 17 C'ol c'a jun acha chquecjol je' wnak cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, anen c'ola jun wlec'wal nec'mon ta che quenrey-a' chawech, arja' ocnak jun itzel espíritu pranm rmal c'ara' ocnak mem. 18 Chka bechnak lwar opech c'ol wa' wlec'wal arja' nch'akixa ptak ulew rmal itzel espíritu. Nela rupluw chuchi' y congan ncach'ch'ej rey rmal. Camic nlowlo' chic, majo'n chic rchuk'a'. Xenc'utuj jun utzil chca adiscípulo che nquelsaj ela itzel espíritu per j-e' majo'n xecwin ta xquelsaj ela, cara' xbij acha. 19 Ja' Jesús tak xc'axtaja rmal je xbij acha cawra xbij: —Ixix je ix tnamet Israel ntak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin. ¿Ajru' tiemp quenc'je'a checjol? Congan pen chwa chquencoch' más tak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin. Camic tec'ma' ta ala' wq'uin, cara' xbij chca. 20 C'jara' xec'mar ela ala' chwech Jesús. Jitzel espíritu chek xutz'et Jesús xuya' chic jun ataque tzra ala' y xch'akij penlew. Ja' ala' congan xumaj rjukic ri' ptak ulew y nepluwa rec'xaj chuchi'. 21 Ja' Jesús cawra xc'axaj tzra redta' ala': —¿Nak tiemp ocnak ta itzel espíritu pranm? —C'co'l tak xoca pranm. 22 Q'uiylaj mul rebnon ja' itzel espíritu remnon wlec'wal pk'ak' y chka' remnon pya', nrajo' ncamsaj. Atet we ncatecwina nato' wlec'wal ko'at-o' pka, tpoknaj jtz'it kawech, cara' xbij ja' acha. 23 —Jara' awq'uin atet c'o wa' we ncatecwina neyke'a ac'u'x wq'uin. Wc'ola yukbal ac'u'x wq'uin jara' njelal quencwina quenban chka bechnak opech nawajo' chwa, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 24 Ja' ttixel chek xec'choja tzij rmal Jesús arja' xumaj jun nimlaj ok'ej y cawra xbij tzra Jesús: —Anen ykula nuc'u'x awq'uin per jyukbal nuc'u'x xe mnim ta, per cnat-o' ch-utz c'ara' nq'uiya más, cara' xbij. 25 Ja' Jesús chek xerutz'et wnak che e q'uiy xepeta chnecremlo' qui' ruq'uin, arja' xuchap bien tzan rutzij jitzel espíritu y cawra xbij tzra: —Itzel espíritu, atet je nque'acsaj mem wnak, je nque'acsaj tcon wnak, camic catnuban mandar, jat, catel ela, tey-a' cana ala' y nmajo'n chic xtcatoc xta pranm, cara' xbij tzra. 26 Jitzel espíritu tak xc'axaj je xbixa tzra xurak ruchi' y xuya' chic jmul ataque tzra ala'. C'jara' xel ela pranm y xepne' cana ala', ajni' comnak chic ntz'e'ta. Je' wnak e q'uiy chca necbij che xcoma ala'. 27 Per Jesús xuchap chuk'a' y xuyic. Cara' xuban xpe'a ala'. 28 Ja' Jesús tak xoca pjay je rdiscípulo arj-e' xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra ajoj majo'n xokocwin ta xkalsaj ela itzel espíritu? 29 —Itzel tak espíritu e ctakla nc'atzina oración ruq'uin ayuno che nquelasbesa, cara' xbij. 30 C'jara' Jesús xel ela chpam lwar, xba y xek'axa ptak lwar jc'ola precwent Galilea. Je nrajo' Jesús mquita nnabexa tak nk'axa ptak je' lwar 31 com arja' remjon ctojxic rdiscípulo. Cawra remjon rbixic chca: —Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' nja'ch na pquek'a' wnak y neccamsaj na per tak xtcamstaja nc'astaj na rwech prox k'ij, cara' nbij chca. 32 Per j-e' majo'n xch'obtaj ta cmal je xbix chca y xnecxibej qui' necc'axaj tzra nak rbanic. 33 Ja' Jesús tak xe'ekaja chpam tnamet Capernaum y tak ec'o chic pjay arja' cawra xc'axaj: —Tak kamjon binem ja okpenak wawe' ra ¿nak xech'ojquij chbil tak ewi'? 34 Per j-e' nmajo'n achnak xecbij tzra com jnecch'ojquij pbey tak epenak jara' nak jun más nim ruk'ij chca. 35 Ja' Jesús xetz'be' kaja, xersiq'uij pona e cbeljuj rapóstol y cawra xbij chca: —Wc'ola jun chewa nrajo' noca más nim ruk'ij nc'atzina che arja' nuban ch'it co'l y noca ilinel ewxin chixconjelal, cara' xbij. 36 C'jara' xuc'om pona jun ch'tac'al y xuya' chquecjol, xch'elej y cawra xbij chca: 37 —Je' ac'ala' e ctakwra nak wnak xtec'luwa jun y pnubi' anen nuc'ul wa' jara' nbij tzij anen xenruc'ul. Nak wnak xtec'luwa wxin anen jara' mnuyon ta anen quenruc'ul, nuc'ul chka' jNedta' Dios jtakyon pa wxin. 38 Juan cawra xbij tzra: —Maestro, c'ola jun acha xkatz'et, arja' pnabi' atet remjon wa' clasic je' itzel tak espíritu pcanm wnak per arja' mkexbil ta. Ajoj xekbij tzra che mtelsaj xta com mkexbil ta, cara' xbixa tzra Jesús. 39 —Mtek'il xta jara' acha com jun wnak chka bechnak wnak opech wnuban jun milagro pnubi' anen jara' majo'n itzel ta xtzijona chwij alnak. 40 Chka' jun wnak chka bechnak wnak opech wmajo'n itzel ta nokrutz'et jara' kexbil ra'. 41 Jun chic, wc'ola jun, mesque xjun vas ya' nsipaj chewa y xe rmal ix rexbil Cristo tak nsipaj chewa, jara' ne ktzitzij wa' quenbij chewa che nyataj na rtojbalil tzra, cara' xbij Jesús chca. 42 Cawra xbij chic chca: —Congan lowlo' chca nak xtquechajtina cxin j-ewra e cocoj je ykula quec'u'x wq'uin, congan lowlo' chca mesque xjun chca necchajtij ela che rbanic il mac. Más wen nxi'm ela jun ca' chquekul y nquerukix ela pya' que chwech necchajtij ela jun chca j-ewra je ykula quec'u'x wq'uin. 43 Wc'ola jun ek'a' nquixerchajtij che nquixerkasaj chpam il mac, jneban camic tch'upuj ela. Com más na utz xjun ek'a' nquixoca chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic que chwech che c-e' ek'a' nquixba pk'ak' per jun k'ak' jmajo'n xtchuptaj ta. 44 Tzra' nquetaj wa' lowlo' je' wnak rxin junlic y jk'ak' nmajo'n xtchuptaj ta. 45 Chka' wc'ola jun ewkan nquixerchajtij che nquixerkasaj chpam il mac, jneban camic tch'upuj ela. Com más na utz xjun ewkan nquixoca chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic que chwech che c-e' ewkan nquixba pk'ak' per jun k'ak' nmajo'n xtchuptaj ta. 46 Tzra' nquetaj wa' lowlo' je' wnak rxin junlic y jk'ak' nmajo'n xtchuptaj ta. 47 Jun chic, wc'ola jun ek'awech nquixerchajtij che nquixerkasaj chpam il mac, jneban camic, tewsaj ela. Com más na utz xjun ek'awech nquixoca chpam rgobierno Dios que chwech c-e' ek'awech nquixba pk'ak'. 48 Tzra' nquetaj wa' lowlo' je' wnak rxin junlic y jk'ak' nmajo'n xtchuptaj ta. 49 Ajni' nba'na tzra sacrificio je ntzujuxa chwech Dios nc'ola atz'am nya'a tzrij, cara' c'a xteba'na chca conjelal wnak, nque'oca ajni' jun sacrificio, ajni' k'ak' je nch'ach'jorsbexa cc'aslemal. 50 Jatz'am wenlaj samaj nuban, per we xk'axa jara' majo'n chic retzyil ¿nak nchumbex chic rxin ra'? Ajni' tzra atz'am nuban utzlaj samaj cara' c'a chewa ixix chka' tey-a' c'as tzra Dios chnesmaja ptak ewanm ch-utz c'ara' mtyojtaja ec'aslemal y majo'n ch'oj teban chbil tak ewi'. Cara' xbij Jesús chca.

Marcos 10

1 C'jara' xel ela Jesús chpam lwar y xek'axa ptak lwar jc'ola precwent Judea y xeba c'a pjupraj binel ya' rbin-an Jordán. Jmul chic congan e q'uiy wnak xecremlo' qui' ruq'uin y arja' chka' xumaj chic ctojxic com njawara' rcostumbre. 2 Ec'ol c'a jle' fariseo xerkaja ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra per xa probar nqueban tzra: —¿L-utz c'ara' chwech rley Dios jun acha nujach cana rexkayil? cara' xecc'axaj. 3 —¿Nak nbij mandamiento je y-on cana chewa rmal Moisés? cara' xbixa chca rmal Jesús. 4 —Moisés xuya' c'as tzra acha chnujach cana rexkayil xerwara' nuban cana jun wuj y ntz'ibaj cana chpam che junlic nujach cana rexkayil, cara' xecbij tzra Jesús. 5 —Com congan cwernak ewanm che rbanic itzel tak achnak rmal c'ara' tak Moisés rtz'iban cana jawra mandamiento. 6 Per je cbanic wnak tak xewanker ta nabey, Dios xwankersana cxin, acha ruq'uin ixak xerwankersaj. 7 Y cawra xbij: —Rmal c'ara' jacha neruya' cana redta' rute' y xjun wnak nqueban ruq'uin rexkayil 8 y xjun nqueban che c-e', cara' tz'ibtanak cana. Cara' c'a rbanic, me c-e' xta, xjun chic quebnon. 9 Com Dios xebnowa jun chca next jun c'a wnak xtejchow ta cxin. Cara' xbixa chca rmal Jesús. 10 J-e' c'a discípulos tak ec'ol chic pjay ruq'uin Jesús arj-e' xecc'axaj chna tzra nak rbanic je xbij chca aj fariseo. 11 Arja' cawra xbij chca: —Jun acha, chka bechnak acha opech, wnujach cana rexkayil y nuc'om chic jun ixak jara' adulterio nuban. 12 Wc'ola jun ixak chka' nujach cana rechjil y nuc'om chic jun acha jara' adulterio nuban ja' ixak chka'. Cara' xbij chca. 13 Ec'ol c'a jle' ac'ala' xec'om ela ruq'uin Jesús ch-utz c'ara' nuya' ruk'a' pquewá'. Per je' rdiscípulo arj-e' xecch'ojquij jec'amyon ela cxin ac'ala'. 14 Per Jesús pkan xuna' je xqueban rdiscípulo y cawra xbij chca ra: —Tey-a' c'as chca ch'tak ac'ala' quepeta wq'uin, mtque'ech'ojquij ta com je' wnak je e'ocnak e ajni' ch'tak ac'ala' cxin c'a arj-e' je rgobierno Dios. 15 Anen ne ktzij wa' je xtenbij chewa, nak wnak mtuban ajni' jun ch'it no'y ac'al che rnimaxic je rgobierno Dios jara' majo'n xtoc ta chpam rgobierno Dios, cara' xbij Jesús chca. 16 C'jara' xerch'elej ac'ala' chejujnel y xuya' ruk'a' pquewá' y xuya' utzil chca. 17 Ja' Jesús kas benam nuban chnumaj el chic rubey tak c'ola jun acha retjon concrer penak, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Maestro, atet congan at utzlaj acha. ¿Nak quenban ch-utz c'ara' nyataja chwa utzlaj c'aslemal je rxin junlic? cara' xc'axaj acha. 18 ¿Nak tzra tak nabij chwa che en utzlaj acha? Xjun oca kas utz, jara' Dios. 19 Atet awutkin rmandamiento Dios jtz'ibtanak cana jcawra nbij: —Mtcatoc ta ruq'uin jun ixak wme awexkayil ta y jun ixak mtoc ta ruq'uin jun acha jme rechjil ta, mtaban ta cmic, mtaban ta alak', mtaya' ta testig wme ktzij ta nabij, mtatz'ak ta tzij chquij wnak y xtaban ta lowlo' chca, ruq'uin que'animaj adta' ate'. Cara' nbij rtzojbal Dios, cara' xbixa tzra acha rmal Jesús. 20 Maestro, jala jxabij kaja nemjon wa' rnimaxic, q'uen co'la nemjon ta rij, cara' xbij ja' acha. 21 Ja' Jesús xch'ulchij acha y ncongan xrajo' y cawra xbij tzra: —Per c'o na jmajo'n abnon ta. Camic jat, tc'ayij cana njelal jc'ola awq'uin, je rjel tey-a' chca mibi'. Wcara' naban jara' c'ola amibil nyataja chawa chcaj. Tak xtbantaja awmal jxenbij kaja chawa catemloj ta wq'uin y catetre' ta chwij per mtapoknaj ta awi' nataj pen nmal anen ajni' nuban jun acha tak ntelej jun cruz, cara' xbixa tzra. 22 Ja' acha tak xc'axaj je xbixa tzra rmal Jesús chnuban kas junwa' xuna' rmal, xumaj bis y xemloja. Cara' xuban com congan jun nimlaj mibil ruq'uin. 23 Ja' Jesús xertz'ulchij rdiscípulo y cawra xbij chca ra: —Je' byoma' congan pen chca che nque'oca chpam rgobierno Dios, cara' xbij chca. 24 Je' rdiscípulo congan xel ta quec'u'x tak xecc'axaj tzij je xbixa chca rmal Jesús y ja' Jesús cawra xbij chic chca: —Wlec'wal, anen quenbij chewa camic, je' wnak je xruq'uin mibil ykul wa' quec'u'x congan pen chca che nque'oca chpam rgobierno Dios. 25 Jun camello arja' nimlaj chcop y congan pen noca pe rchak jun dsonbal bak, per jara' majo'n kas tpen noc wa' que chwech noca jun byom chpam rgobierno Dios, cara' xbij Jesús chca. 26 Arj-e' más chna junwa' xquena' y cawra xecc'axaj tzra: —Jun byom wcongan pen noca chpam rgobierno Dios ¿e achnak c'ara' newlowa totanem rxin Dios? 27 Ja' Jesús xertz'ulchij y cawra xbij chca: —Je' wnak mesquier xtecwin ta xtquecsaj ta qui' queyon chpam totanem rxin Dios per Dios arja' necwina nqueruto' com Dios nmajo'n achnak mquita xtecwina xtuban, cara' xbij chca. 28 Pedro cawra xumaj rbixic tzra: —Je chka ajoj, njelal achnak jc'ola kuq'uin kay-on cana y okocnak adiscípulo, nokotren wa' chawij. 29 Jesús cawra xbij: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, je' wnak, chka bechnak wnak opech, wquey-on cana cuchoch, equey-on cana quenmal ruq'uin quechak' o cana' o quedta' quete' o quexkilal ruq'uin clec'wal o quey-on cana je' culew, y we nmal anen tak quey-on cana y rmal utzlaj tzij jnec'mon ta, 30 jara' nyataj na más chna q'uiy chca wawe' chwech ruch'lew que chwech ajni' quey-on cana. Nyataj na más q'uiy cuchoch, nyataja más e q'uiy quenmal ruq'uin quechak', cana', quete', clec'wal chka' ruq'uin je' culew. Xerwara' c'ola je' lowlo' nquetaj na nmal anen. Per chpam tiemp jpenak nyataj na chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 31 Xerwara' e q'uiy wnak je c'moy tak bey nabey q'ue rq'uisbal nquecanaj can wa', y jec'ola rq'uisbal j-era' nquec'mow el chic bey. Cara' xbij Jesús chca. 32 Ja' Jesús e rexbil rdiscípulo quemjon binem ebnak pJerusalén, ja' c'amyon pa quebey. J-e' rdiscípulo congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et Jesús chmajo'n nxibej ta ri' per arj-e' congan cxiben chic qui' jetrena tzrij. Ja' Jesús xeryonaj e cbeljuj apóstol y xumaj rbixic chca nak xteba'na tzra pJerusalén. 33 Cawra xbij chca: —Bien tewc'axaj je xtenbij chewa, camic okbnak pJerusalén y je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak tzra' ncamsas wa', nja'ch na pquek'a' je' cjefe sacerdote e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. Arj-e' nquek'at tzij tzrij che ncamsasa. Nquejach na pquek'a' wnak jme aj Israel ta. 34 C'jara' nqueyok', nquech'ay, necchubaj ruplaj y neccamsaj, y prox k'ij nc'astaja rwech, cara' xbij chca. 35 C'jara' e c-e' rlec'wal Zebedeo, Jacobo ruq'uin Juan, arj-e' xeki'l oca ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: —Maestro, xtaban ta jun utzil chka, xtawajo' ta jlal je xtekc'utuj chawa. 36 —¿Nak rbanic utzil newajo' chwa chquenban? 37 —Tak xtoca agobierno atet xtaya' ta c'as chka, jun chka netz'be'a pnawejquenk'a' y jun chic netz'be'a pnawexquen, cara' xecbij. 38 —Ixix majo'n ewutkin ta nak nec'utuj chwa. ¿Le nquixecwina netaj pen ajni' pen xtentaj anen? Com je xteba'na chwanen quenba'na bautizar chpam jun nimlaj lowlo'. Per ixix ¿lnecoch' nixk'axa chpam? 39 —Nokocwina, cara' xecbij tzra. Cawra xbix chic chca: —Jara' ne ktzij wa' chnetaj na lowlo' ajni' xtentaj anen y nquixba'na bautizar chpam lowlo' ajni' xtenk'axa chpam anen chka'. 40 Per jxec'utuj chwa che nquixetz'be'a pe wejquenk'a' ruq'uin pwexquen jara' manen ta quenbnowa mandar com jara' chumsan chic nak kas chca xtyataj wa'. 41 Je ljuj chic discípulo tak xecc'axaj jnecc'utuj Jacobo ruq'uin Juan tzra Jesús arj-e' congan xpeta cyiwal chquij. 42 Ja' Jesús xersiq'uij pona y cawra xbij chca: —Ixix ewutkin nak nqueban wnak jec'ola ptak je' nación j-era' je y-on gobierno pquek'a', arj-e' congan e nmak nquena' y nqueban chca wnak com xe ajni' cmos. Je nmak quek'ij congan nquequeban mandar je' wnak jec'ola pquek'a'. 43 Per chewa ixix majo'n cara' ta xteban. Per jneban, nak jun chewa nrajo' noca nim ruk'ij checjol nc'atzina che noca ilinel ewxin. 44 Nak wnak chewa nrajo' nuc'om bey chewech nc'atzina che nquixrilij. 45 Ajni' xuban Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' xpeta wawe' chwech ruch'lew per me xpe ta che nilixa cmal wnak per arja' xpe ta che noca jun ilinel cxin wnak. Y xpeta chka' ch-utz c'ara' che arja' nuya' ri' pe cmic y jrecmic ajni'la je' wnak nquerulok' chpam quil quemac. Cara' xbij Jesús chca. 46 C'jara' xe'ekaja chpam tnamet rbin-an Jericó. Kas nel ela chpam tnamet e rexbil rdiscípulo y e congan wnak etren ela tzrij. C'ola jun ch'it moy tz'bula chibey, remjon rc'utxic limosna chca wnak. Jmoy Bartimeo rubi', rlec'wal jun acha Timeo rubi'. 47 Tak xc'axaj chJesús aj Nazaret jremjon binem pbey xumaj rakic ruchi' tzrij: —Jesús, atet je at Rlec'wal rey David, tpoknaj nwech, cara' xbij. 48 Per e q'uiy wnak nquech'aj pe rwá' y cawra necbij tzra: —Xjun catec'je' wa', mtarak ta achi', cara' necbij tzra moy. Per arja' xmás nurak ruchi' tzrij Jesús: —Atet je at Rlec'wal rey David, tpoknaj jtz'it nwech, cara' xbij chic jmul. 49 Ja' Jesús xpe'a, xutak rsic'sic moy. Xeba che necsiq'uij ta y tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Camic catquicota, catyictaja, ncatsiq'uisa rmal Jesús. 50 Arja' c'ola jun tziak recsan tzrij y jara' tziak xch'akla' cana, xyictaj ela y xba ruq'uin Jesús. 51 Tak xekaja ruq'uin cawra xbixa tzra: —¿Nak nawajo' chwa chquenban chawa? cara' xc'axaxa tzra rmal Jesús. —Wajaw, jquenwajo' chawa njaktaj ta nk'anwech. Cara' xbij ja' moy. 52 Jesús cawra xbij: —Camic xatec'choja, utz chic ncatba, jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xatchumsana, cara' xbixa tzra. Chek xbitaja cara' tzra njara' hor xjaktaja rk'arwech y xetre' ela tzrij Jesús pbey.

Marcos 11

1 Quemjon binem ebnak y xchenkaj tnamet Jerusalén ec'o chwa' y xe'ekaja chuchi' c-e' tnamet, jun Betfagé y jun chic Betania rubi' jabar c'o wa' jun jyu' Olivo rubi'. Ja' Jesús xerutak ela e c-e' chca rdiscípulo, 2 cawra xbij ela chca: —Jax chpam tnamet jc'ola chewech, tzra' newil wa' jun ral bur xmila per nexte wjic tz'ulben cmal wnak. Tecra' ta y tec'ma' ta. 3 Wc'ola jun wnak xtc'axana chewa: —¿Nak tzra tak nequir ela bur? ixix cawra xtebij tzra: —Nc'atzina tzra Kjawal, cara' xtebij y alnak nya'la' ta chewa. Cara' xbij ela Jesús chca. 4 Xeba j-era' e c-e' discípulo. Tak xe'ekaja chpam tnamet xquewil jbur xmila chuchi' jun chijay abar nuc'ul wa' ri' c-e' bey y xquemaj rquiric. 5 Kas quemjon rquiric tak xetzojbexa cmal nic'aj wnak jec'ola tzra': —¿Nak neban, nak tzra tak nequir bur? cara' xbixa chca. 6 C'jara' xquemaj rbixic jbin ela chca rmal Jesús y xya'a c'as chca che nquec'om ta bur. 7 Y xquec'om pa bur tzra Jesús. Xqueya' quetziak tzrij bur y ja' Jesús xetz'be' ta tzrij y xumaj binem. 8 Congan e q'uiy wnak xquesoc quetziak prubey Jesús y ec'o chic jle' xequetmo' ta ruxak palma y xqueya' prubey chka'. 9 Jenabyela chwech ruq'uin jetren cana tzrij arj-e' congan nquerak quechi' y cawra necbij ra: —Dios, ko'at-o' camic, abnon ta bendecir Cristo jpenak pnabi' atet je at Kajaw Dios. 10 Bendecido awmal jgobierno penak chkawech je rxin kawma' David. Ko'at-o' camic Dios jatc'ola chcaj. Cara' necbij. 11 Ja' Jesús tak xekaja chpam tnamet Jerusalén xoca chpam nimlaj templo rxin Dios. Tak xtz'ettaj cana rmal je njelal je nba'na chpam templo c'jara' xba. Com xkaja k'ij xel ela chpam tnamet Jerusalén y xba chic chpam tnamet Betania e rexbil je cbeljuj apóstol. 12 Rcab k'ij tak xe'el ta pBetania ja' Jesús xk'ak'ana rpam. 13 Xutz'et pona jun mcaj higuera c'o ruxak y xba Jesús ruq'uin chneretz'ta' wc'ola rwech. Per tak xekaja ruq'uin nmajo'n rwech, xruyon ruxak com q'uemjana terla' tiemp rxin csech rxin higo. 14 Ja' Jesús cawra xbij tzra che': —Nmajo'n xtcatwachin ta rxin junlic y xtti'j xta ahigo, cara' xbij. J-e' rdiscípulo xecc'axaj je xbixa tzra che'. 15 Tak xe'ekaja chpam tnamet Jerusalén Jesús xoca chpam nimlaj ruchoch Dios y xumaj ta clasic conjelal wnak jec'ola chpam jquemjon c'yinem chpam e quexbil chka' je nquelk'owa je' achnak. Je' cmes je c'xoy tak pak xch'akij ela ptak ulew, cara' xuban tzra chka' je' cch'acat je nquec'ayina je' tz'quin rxin pjay. 16 Y chka' majo'n nuya' ta c'as chca wnak che nqueram ptemplo cc'an ta je' cachnak. 17 C'jara' xumaj ctojxic y cawra xbij chca: —Cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Jwuchoch anen jara' banbal oración cxin conjelal wnak jec'ola chpam njelal nación, cara' xbij Dios tzrij rtemplo, per jebnon tzra ixix xe cc'olibal elk'oma', cara' xbij Jesús chca. 18 Je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil je' cjefe sacerdote arj-e' tak xekaja rbixic cuq'uin je xbij Jesús congan xecxibej qui' rmal y rmal c'ara' xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra che neccamsaj. Arj-e' xecxibej qui' com jtijonem jnuya' Jesús kas xel ta quec'u'x conjelal wnak tak xecc'axaj y nqueya' quexquin tzrij. 19 Tak xoc chic ak'a' xba chic Jesús, xel el chic chpam tnamet Jerusalén. 20 Che rcab k'ij chic xenak'a' xek'ax chic jmul Jesús abar c'o wa' che' higuera. Tak xquetz'et che' chkij chic per ne njelal ruxe'. 21 Pedro xerkaja pe rwá' jbin cana tzra che' rmal Jesús: —Maestro, tetz'ta' mpa', chkij xtak wan jche' jxabij tzra che nexte wjic xtwachin xta, cara' xbij tzra Jesús. 22 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —Tec'je'a yukbal ec'u'x ruq'uin Dios. 23 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jun wnak chka bechnak wnak opech necwina nbij tzra jawra jyu' che nel ela y nerec'ka' ri' pya' y ja' jyu' nnimaj y nba. Jara' wnak necwina nuban wmajo'n c-e' ta ruc'u'x nuban y nc'ola yukbal ruc'u'x chcara' nbantaja ajni' nbij. 24 Rmal c'ara' quenbij chewa nak nec'utuj pnoración c'o ta yukbal ec'u'x che chumsan chic rmal Dios y nuya' chewa jnec'utuj tzra. 25 Tak neban oración, wc'ola jun wnak lowlo' rebnon chewa nc'atzina chnecuy ch-utz c'ara' ja' Edta' jc'ola chcaj nquixrucuy ixix chka'. 26 Wmajo'n necuy ta jara' majo'n nquixrucuy ta chka' Edta' jc'ola chcaj, cara' xbixa chca j-e' rdiscípulo. 27 Tak xerkaj chic chpam tnamet Jerusalén xoca Jesús chpam nimlaj ruchoch Dios. Kas remjon binem chpam tak xe'ekaja cjefe sacerdote e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil chka' je' principal-i' rxin tnamet. 28 Cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak abanic atet tak amjon rbanic njelal jawrara jkamjon rtz'etic y nak yoyona chawa che amjon rbanic? cara' xecc'axaj. 29 —Anen chka' c'ola quenc'axaj chewa. We xtebij chwa je xtenc'axaj chewa, anen chka' quenbij chewa nak nbanic anen y nak rbanic njelal jnemjon rij je emjon rtz'etic. 30 Camic tbij chwa, Juan Bautista ¿nak xyowa tzra jsamaj che nqueruban bautizar je' wnak, le Dios jc'ola chcaj xyowa tzra o wxe wnak? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. 31 Arj-e' xquemaj tzij chbil tak qui': —We xtekbij tzra che Dios xyowa tzra arja' cawra nbij chka: —Wcara' ¿nak tzra tak majo'n xenimaj ta? cara' nbila' chka. 32 Per we xtekbij tzra xe wnak xyowa tzra nak la xtqueban wnak chka com chquewech arj-e' je Juan arja' jun profeta jne ktzij wa' che profeta rxin Dios com cara' nquech'ob conjelal. Cara' xecbij. 33 Y cawra xecbij tzra Jesús: —Majo'n kutkin ta nak la xyowa tzra, cara' xecbij. —Nexte anen chka' xtenbij ta chewa nak nbanic anen y nak rbanic njelal jnemjon rij je emjon rtz'etic, cara' xbixa chca rmal Jesús.

Marcos 12

1 C'jara' xumaj tzij cuq'uin per ptak c'ambal tak tzij ntzijon wa'. Cawra jun c'ambal tzij xbij chca: —C'ola jun acha c'ola jun rchinoj, uva retcon chwech. Tak xtictaja rmal xuk'at, xuc'ot jun jul chpam abar nelsas wa' ri'al uva. Chpam chnoj xuyic jun torre y pe rwá' xec'je' wa' chajinel. Je rchinoj xuya' pe kjonem chca jle' ajchental y ja' xba chpam jun tnamet c'nat. 2 Tak xerla' tiemp rxin che nwachina rtejco'n arja' xutak ela jun rmos cuq'uin ajchental jekajyona rulew chnerec'ma' rent. 3 Tak xekaja mos cuq'uin j-e' ajchental xquechap y congan xquech'ay, xemloj pa per nmajo'n achnak xqueya' pa tzra. 4 Jrajaw chnoj xutak el chic jun rmos cuq'uin y tak xekaj chic jawra mos cuq'uin xqueq'uiek tzan abaj y xquesoc rwá', xemloj pa per ncongan lowlo' xqueban pa tzra. 5 Ja' rajaw chnoj xutak chna jun per tak xekaja cuq'uin xeccamsaj. Y ec'ol na más xerutak, ec'ola chca tak xe'ekaja cuq'uin ajchental jekajyona ulew, xeso'c ta y ec'ola jle' tak xe'ekaja xecamsasa. 6 Tak xq'uisbena jrajaw chnoj c'ola jun rlec'wal jcongan nrajo' jara' xutak el chic y cawra xbij kaja pranm: —Com jawra wlec'wal nqueban c'ara' respetar. 7 Per j-e' ajchental tak xekaja rlec'walxel cuq'uin cawra xecbij chbil tak qui': —Jala acha noc na pruk'a' jawra ulew com reherencia. Camic kcamsaj y noca pkak'a' ajoj ja reherencia, cara' xecbij je'a. 8 C'jara' xquechap, xeccamsaj y xquelsaj ta chpam rchinoj. Cara' nbij jc'ambal tzij. 9 Camic tbij c'a chwa ¿nak nuban c'ara' je rjawal chnoj? Jnuban jara' nquercamsaj ajchental jekajyona ulew y je rchinoj nuya' chic jmul pe kjonem chca jle' chic ajchental. 10 ¿Lmajo'n c'a esiq'uin ta chpam rtzojbal Dios jawra tzij jcawra nbij? —Je bnoy jay c'ola jun abaj xitzel xquetzu' y nmajo'n cgan tzrij y necch'ojquij, per jara' abaj csan chic che rbanic jay y jara' más nim ruk'ij com arja' chapyona resquin-il jay. 11 Jara' samaj Kjawal Dios xebnowa y kas nel ta kanm tzrij tak nkatz'et. Cara' nbij rtzojbal Dios. 12 Tak xecc'axaj jc'ambal tzij je xbij Jesús xch'obtaja cmal che j-e' nquebixa. Rmal c'ara' xcajo' ta xquechap y xquecsaj ta pcars per xecxibej qui' chquewech wnak. Je xqueban, xqueya' cana Jesús y xeba. 13 C'jara' xeta'k ela ruq'uin Jesús jle' aj fariseo e quexbil jle' wnak jec'ola chpam partido rxin Herodes, xeta'k ela che nquetzijona ruq'uin ch-utz c'ara' tak xte'l ta jun tzij pruchi' je m-utz ta jara' necchapbej. 14 Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Maestro, ajoj kutkin chatet majo'n natz'ak ta tzij. Kutkin nmajo'n abar napitz' wa' awi' com atet majo'n jun utz y majo'n jun itzel ta xtatz'et per rubey Dios amjon rc'utic chkawech y kas wen rbixic naban. Camic tbij chka, jimpuesto nc'utux chka rmal César jnimlaj rey rxin Roma ¿le rbeyal c'ara' nkatoj o me rbeyal ta? ¿Le nkatoj o wmajo'n? ¿Nak nabij atet? Cara' xecc'axaj tzra Jesús. 15 Per Jesús rutkin xe c-e' queplaj y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak newajo' cneban probar? Tec'ma' ta jun pak quentz'et na, cara' xbij chca. 16 Y xquec'ut pak chwech —¿Nak chuxin plaj c'ola chwech jawra pak y nak chuxin bi'aj chka' tz'ibtanak chwech? Cara' xc'axaj Jesús chca. —Rxin César, cara' xecbij j-e'. 17 —Nak rxin César tzra c'ara' César tey-a' wa', nak rxin Dios tzra Dios tey-a' wa', cara' xbixa chca rmal Jesús. Y congan xel ta quec'u'x tzrij jxecc'axaj je xbixa chca. 18 Ec'ol c'a jle' saduceo xeba ruq'uin Jesús. J-e' saduceo majo'n necnimaj ta che nquec'astaja cnomki'. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: 19 —Maestro, Moisés rbin cana chka chpam rtzojbal Dios, wc'ola jun acha ncoma jun ruchak' o renmal y nmajo'n jun rlec'wal xec'je' cana jara' acha nec'le'a ruq'uin ixak je xcoma rechjil. Arj-e' tak nec'je'a jun clec'wal jara' ac'al necbij tzra che rlec'wal camnak. 20 Xqueban c'a jmul ec'ola e wku' alxic, jnabey-al xec'le'a per xcoma y majo'n rlec'wal xec'je' cana. 21 Je rcabal arja' xec'le'a ruq'uin ixak jxec'je' cana. Ajni' xuban nabey-al cara' xuban chic rcabal, xcom chic chwech jara' ixak y nmajo'n clec'wal xec'je' ta. Y ncara' xuban rox chka'. 22 Cara' xqueban che wku', xec'le'a ruq'uin ixak y xecoma chwech y nmajo'n clec'wal xec'je' cana. Y xq'uisbena xcoma ja' ixak chka'. 23 Camic ¿nak nabij atet tzra jawra? Je wku' alxic tak xterla' k'ij che nquec'astaja chpam cmic ¿nak rechjil c'ara' nuc'om jara' ixak com xec'le'a ruq'uin che wku'? cara' xecc'axaj tzra. 24 —Jala jnebij me rbeyal ta com ixix majo'n ch'obtanak ta ewmal nak kas mer nuc'ut rtzojbal Dios y majo'n ch'obtanak ta ewmal chka' nak rbanic jpoder rxin Dios. 25 Cara' quenbij chewa com tak nquec'astaja cnomki' jara' majo'n chic c'ulbic chquij tzra', e ajni' chic ángel rxin Dios jec'ola chcaj. 26 C'ola tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios rmal Moisés tzrij jc'astajic cxin cnomki' ¿lmajo'n c'a esiq'uin ta? Jara' tak xutz'et jle' xulquiej Moisés y xtzijon ta Dios chpam y cawra xbixa tzra rmal Dios: —Anen en Dios rxin Abraham, en Dios rxin Isaac, en Dios rxin Jacob, cara' xbixa tzra Moisés. 27 Tzra' netz'et wa' che j-e' mesque e cnomki' chic per chwech Dios ec'asla. Rmal c'ara' tak quenbij chewa che me rbeyal ta nebij chmajo'n nquec'astaj ta cnomki'. Cara' xbixa chca rmal Jesús. 28 C'ol c'a jun chca maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, arja' xerkaja abar ntzijon wa' Jesús cuq'uin aj saduceo y xc'axaj je xecbij. Arja' wen xc'axaj je xbij Jesús chca rmal c'ara' cawra xc'axaj tzra: —¿Nak mandamiento rxin Dios más nim ruk'ij chwech je njelal? 29 —Jmandamiento más nim ruk'ij tzra njelal cawra nbij ra: —Tewc'axaj ixconjelal je ix aj Israel. Kajaw Dios arja' xjun y majo'n chic jun Dios. 30 Y twaj-o' Ewajaw Dios per ne tzra njelal ewanm twaj-o', tzra njelal ena'oj y tzra njelal echuk'a' twaj-o' chka'. Ja c'a wa' mandamiento más nim ruk'ij. 31 Jrucab mandamiento xjunam ruq'uin y cawra nbij: —Ajni' nawajo' kaja awi' ayon cara' c'a tebna' chca je' aprójimo, que'awaj-o' chka', cara' nbij. Jawra c-e' mandamiento jxenbij chawa majo'n chic jun mandamiento más nim chta ruk'ij chwech, cara' xbij ja' Jesús tzra acha. 32 —Maestro, jxabij kaja ne ktzij wa'. Ne ktzij wa' nabij che Dios arja' xjun y majo'n chic jun Dios. 33 Y más na utz nawajo' Dios per tak ne njelal awanm nawajo' y njelal ana'oj y tzra njelal achuk'a' nawajo' chka'. Y más na utz nque'awajo' je' aprójimo ajni' nawajo' kaja awi' ayon. Wcara' nkaban jara' más na utz que chwech conjelal chcop je nquetzujuxa tzra Dios je nqueporoxa chwech altar, más na utz que chwech njelal je' achnak chic je ntzujuxa tzra Dios chwech altar, cara' xbixa tzra Jesús rmal acha. 34 Ja' Jesús wen xc'axaj je xbixa tzra rmal acha y rmal c'ara' cawra xbij: —Atet me c'nat ta atc'o wa' che ncatoca chpam rgobierno Dios, cara' xbij tzra. Tak xec'choja tzij rmal Jesús majo'n chic achnak nc'axaxa tzra com conjelal wnak xecxibej qui' necc'axaj je' achnak tzra. 35 Ja' Jesús remjon ctojxic wnak chpam nimlaj rtemplo Dios y cawra xbij chca: —Je' maestro je nquetijona ewxin tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés ¿nak tzra tak arj-e' necbij che Cristo jara' rlec'wal rey David? 36 Cara' quenbij chewa com ja' David xuban jmul c'an rmal Espíritu Santo cawra xbij: —Kajaw Dios cawra xbij tzra Wajaw: —Catetz'be'a wawe' pe wejquenk'a', wawe' ncatec'je' wa' y quenuya' na pnawkan je nquetzelana awxin, cara' xbij tzra. Cara' rbin cana ja' David. 37 David, Wajaw nbij tzra Cristo, tbij c'a chwa camic ¿nak tzra tak nbixa tzra Cristo che rlec'wal David? Cara' xc'axaj Jesús chca. Je' wnak congan e q'uiy nquec'axana je nbij Jesús y congan qui' quec'u'x tzrij tijonem jnuya'. 38 Ja' Jesús tak remjon ctojxic wnak cawra xbij chca: —Tebna' cwent ewi' chquewech maestro je nquetijona ewxin tzrij rley Dios. Arj-e' congan qui' quec'u'x tak nquec'astana chquewech wnak, quecsan nmak tak tziak jnec'tuwa cxin che e nmak tak maestro. Y c'c'o na más jcongan nel ta quec'u'x tzrij ajni' tzra tak nquek'ijloxa ptak q'uebal. 39 Ajni' tzra tak nqueba ptak jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios, arj-e' congan qui' quec'u'x tzrij tz'ulbal jmás nim ruk'ij, cara' nqueban chka' tak nqueba'na invitar chpam nmak tak w-im. 40 Arj-e' nquemaj cuchoch je' melcani' je camnak chic quechjilal. Ne nmak tak oración nqueban per nquechi' oca nbina. Per tak xtek'a'ta tzij chquij rmal Dios más na lowlo' nequetja'. Cara' xbij Jesús chca wnak. 41 C'jara' xba y xetz'be'a chenkaj abar nya' wa' ofrenda rxin templo. Remjon ctz'etic wnak jquemjon rya'ic cofrenda chpam rc'olibal je' ofrenda. E q'uiy wnak e byoma' xerutz'et pona, arj-e' congan nmak tak ofrenda nqueya' cana chpam. 42 C'o c'a jun ixak melca'n y miba' xutz'et pona, arja' c'ola c-e' pak rc'an y xuya' chpam rc'olibal ofrenda. Je c-e' pak xuya' mnim ta rjel. 43 Ja' Jesús xersiq'uij pona rdiscípulo y cawra xbij chca: —Tetz'ta' mpa' jch'it melca'n ixak, arja' más na nim ruk'ij rofrenda chwech Dios jxuya' chpam rc'olibal ofrenda chwech je xqueya' conjelal. 44 Cara' quenbij chewa com jle' chic xjara' xqueya' jcoltanak cana per ja' mesque xmiba' per xuya' njelal jc'ola ruq'uin je ntzukbej ri', cara' xbij chca rdiscípulo.

Marcos 13

1 C'jara' xel ta Jesús chpam nimlaj templo rxin Dios. Kas remjon binem tak c'ola jun chca rdiscípulo xki'l oca ruq'uin y cawra xbij tzra: —Maestro tetz'ta' mpa' templo, congan wen tak abaj ocnak y congan wen rbanic je' jay bnon. 2 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —¿Lnatz'et nmak tak jay rxin templo? per anen quenbij chewa chnerla' na jun k'ij tak nyojtaj na njelal, majo'n chic abaj xtrejkla' xta ri'. Cara' xbixa tzra ja' discípulo. 3 Ja' Jesús xetz'be'a pe rwá' jun jyu' rbin-an Olivo y nutz'et pona nimlaj templo rxin Dios. Ja' Pedro e rexbil Jacobo, Juan ruq'uin Andrés, arj-e' xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: 4 —Tbij chka ¿nak k'ij nbantaja jala jxabij kaja chka? Chka' ¿nak rital nwankera je nc'utbexa rxin che xyamer nbantaja cumplir njelal jxabij kaja chka? cara' xecc'axaj tzra. 5 Jesús cawra xumaj rbixic chca: —Kas tebna' cwent ewi', majo'n jun xtquixebnowa engañar. 6 Cara' quenbij chewa com e q'uiy je' wnak nquepe na y necbij che j-e' e Cristo, cawra necbij chca wnak: —Anen en Cristo, cara' necbij chca y e q'uiy wnak nquequeban engañar. 7 C'ol c'a je' nmak tak ch'oj xtba'na nat nkaj per tak xtekaja rbixic ewq'uin mtexibej ta ewi' rmal, com nc'atzina che nbantaja cumplir njelal jawrara, per jawra mjara' ta rq'uisbal ruch'lew. 8 Cara' quenbij chewa com je' tnamet nyictaja tzrij jle' chic tnamet, chka' jle' gobierno nyictaja tzrij jle' chic gobierno. Chka' c'ola nmak tak cbarkan nbantaj na, congan nmak tak wyejal npet na, je' wnak nqueyojtaj na y nqueyictaja rmal cyiwal. Njelal jawrara ja c'a wa' nmajbexa rij nimlaj lowlo'. 9 Tebna' cwent ewi' chquewech je' wnak com arj-e' nquixquec'om ela ptak k'atbaltzij y nquixquech'ay ptak jay rxin molbal ri'il. Nquixquec'om ela chquewech gobernador, nquixquec'om ela chquewech rey per xe nmal anen tak xtba'na cara' chewa. Cara' xtba'na chewa ch-utz c'ara' nela ntzojxic chquewech. 10 Tak mja'na tpeta rq'uisbal ruch'lew nc'atzina nabey mul jutzlaj tzij jnec'mon ta nekaj na rbixic cuq'uin je' wnak jec'ola chpam njelal tak nación. C'jara' tak xtpeta rq'uisbal ruch'lew. 11 Tak nquixec'mar ela chquewech che nquixja'cha pquek'a' majo'n xtquixbison ta tzrij nak xtebij che netobej ewi' chquewech. Per chpam jara' hor nyataja chewa nak xtebij chca, ajni' xtyataja chewa ja c'ara' xtebij chca. Cara' quenbij chewa com me ixix ta nquixtzijona com ja' Espíritu Santo nyowa chewa nak xtebij chca. 12 Je' e alxic nquequejach quechak' ruq'uin quenmal pe cmic, cara' nqueban chka' ttixela', nquequejach clec'wal, y chka' je' alc'walxela' arj-e' nqueyictaja chquij ttixela' y nquequejach pe cmic. 13 Ixix xitzel nquixtz'e't na cmal conjelal wnak per xe nmal anen tak cara' xtba'na chewa. Per conjelal je xtquecoch' quewech chpam lowlo' y nmajo'n xtqueya' cta yukbal quec'u'x wq'uin arj-e' nquewil totanem rxin Dios. 14 Per terkaja pnewá' je rbin cana ojer profeta Daniel. Daniel xbij chnerla' na jun k'ij tak npeta jun jxitzel ntz'e'ta rmal Dios. Tak xtpeta arja' npe'a chpam lwar je myatanak ta tzrij che npe'a tzra' y congan cmic nuban. (Je nquesiq'uina jawra jle' tzij kas quelsaj jle' cna'oj tzrij.) Jara' tak xtetz'et jpa'l chic chpam lwar, jneban, jixc'ola chpam departamento Judea utz nquixnanmaja, ewiwaj ewi' ptak c'chelaj. 15 Jixc'ola pe rwá' terraza utz nquixnanmaja chka', me tquixkaj pta ptak ewuchoch che rlasic emibil ptak jay. 16 Jixc'ola ptak echinoj utz chka' nquixnanmaj ela, mtquixemloj pe xta ptak ewuchoch che rc'amric echquet. 17 Anen congan quenpoknaj quewech ixki' jq'uemja'na tec'je'a ch'tak cal chpam jara' tiemp y chka' jc'ola ch'tak quech'uch' chquek'a'. 18 Tc'utuj tzra Dios che mpretiemp ta tew tak xterla' k'ij che nquixnanmaja. 19 Cara' quenbij chewa com c'ola jun nimlaj lowlo' npe na per najni'la nim. Ajru' tiemp wankersan ta rwech ruch'lew rmal Dios majo'n jun lowlo' penak ta más ta nim chwech jawrara jnemjon rbixic chewa y majo'n chic jun xtpe ta más chta nim. 20 Xerwara' xpajtala tiemp com Dios cara' rchumin. Jche mquita pajtala tiemp nmajo'n jun wnak xtuto' ta ri' chpam. Per cmal wnak jerech-on Dios tak pajtala tiemp. 21 Wc'ola jun wnak xtbij chewa: —Xpeta Cristo, wawe' c'o wa', wcara' nbij, mtenimaj ta. Owe nbij chewa: —Cala' c'o wa' Cristo, chka' mtenimaj ta. 22 Cara' quenbij chewa com ec'ola wnak nquepe na y necbij che j-e' e Cristo y jle' chic necbij che e profeta rxin Dios per me ktzij ta necbij. Arj-e' c'ola nmak tak milagro xtqueban, xyamer nara' nquequeban engañar je' wnak jerech-on Dios, per jara' majo'n nquequech'ec ta. 23 Bien tebna' cwent ewi' chwech jawrara com xenya' pona rbixic chewa. 24 Chek xtk'axa nimlaj lowlo' c'jara' majo'n chic nca'y xta rwech k'ij, congan noca k'ejku'm y majo'n nca'y xta rwech ic' chka'. 25 Y je' ch'umil nquetza'k tna y je' nmak tak poder rxin chcaj nsi'l na. 26 C'jara' je' wnak arj-e' nquetz'et na je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' c'mon ta rmal jle' sutz' y jun nimlaj poder c'o chic pruk'a' y congan chic nim ruk'ij. 27 Y ec'ola je' r-ángel nquerutak ela che nqueba che cmolic je' wnak jerech-on per ne che njelal chwech rwech ruch'lew nqueba wa' che cmolic, mc'o tjun lwar mquita xtque'ekaj wa' che cmolic. 28 Telsaj c'a ena'oj tzrij jun che' higuera jara' quenc'ambej tzij chewech. Ja' higuera tak npulina ruxak c'ola ch'tak tiern ruk'a' nwankera ruq'uin ch'tak ruxak jara' rital nuc'ut chewech che xyamer nerkaja retiemp c'ten. 29 Cara' c'a tzra chka' tak xtemaj rtz'etic njelal jxenbij chewa jara' rital chnuc'ut chewech che xchenkaj chic c'o wa' k'ij jxewc'axaj chwa. 30 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, je tnamet Israel arj-e' q'uec'o na tak xtbantaja cumplir njelal jawrara, majo'n chuptanak ta quewech. 31 Jcaj ruq'uin ruch'lew jara' xe nk'axa rwech per ntzojbal anen jara' majo'n nk'ax ta rwech. 32 Per majo'n jun wnak ojtakyona nak kas mer k'ij y jmer hor je xtbantaja, next c'a je' ángel chka' jec'ola chcaj, next c'a Rlec'walxel chka', xruyon Nedta' Dios ojtakyona. 33 Kas tebna' cwent, quixc'asc'ata y tebna' je' oración, com majo'n ewutkin ta nak k'ij tak xtquenmloj ta wjic chic chwech ruch'lew. 34 Je xtenban anen chewa cara' ajni' nuban jun acha tak nba pjun viaje nat y je' rachnak nujach cana pquek'a' rmos che nqueban cwent. Arja' nuya' cana csamaj chejujnel y nbij cana tzra chajil jay che nc'asc'ata. 35 Y cara' c'a chewa ixix chka', quixc'asc'ata com anen en junam ruq'uin jrajaw jay, majo'n ewutkin ta nak hor tak xtquenmloj pchic jmul, mexla noca ak'a', mexla pe nc'aj ak'a', mexla pe rsakric o wsak chic. 36 Tak xtquenmloj pchic jmul mquita ixwarnak xtquixenruwla'. 37 Per mruyon ta chewa ixix quenbij wa' che nquixc'asc'ata, cara' quenbij chca conjelal che nquec'asc'ata, cara' xbij Jesús chca.

Marcos 14

1 Xe c-e' k'ij chic c'o wa' nimk'ij pascua tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin. Je cjefe sacerdote e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, arj-e' quemjon rconxic rij rwech nak nqueban tzra Jesús che nquechap pnejkal y neccamsaj. 2 Per cawra necbij ra: —Me chpam ta nimk'ij nkachap wa' ch-utz c'ara' mtqueyictaja wnak rmal, cara' xecbij. 3 Ja' Jesús arja' c'ola chpam tnamet rbin-an Betania, pruchoch jun acha c'o wa', Simón rubi', jc'ola itzel yubil lepra tzrij nabey. Jesús c'ola tzrij mes tak xpona jun ixak ruq'uin rec'mon ela jle' ak'om jcongan qui' rexla', jak'om nardo rubi' y congan nim rejlal. Ja' ixak rec'mon ela chpam rc'olibal je bnon rbanic, alabastro ocnak. Tak xekaja ruq'uin Jesús xelsaj rwá' rc'olibal ak'om y xuya' ak'om pe rwá' Jesús. 4 Je' wnak jec'ola pjay ec'ola junwa' xquetz'et jxuban ixak y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak tzra tak xtz'ila' ak'om? 5 Jxuban ta tzra xc'ayij ta, más ta oxi' cient ctzal xba twa', je rjel xya' ta chca je' mibi', cara' xecbij. Y xquemaj rch'ajic pe rwá' ixak. 6 Per Jesús cawra xbij chca: —Mtech'aj ta pe rwá'. ¿Nak tzra tak nenak ixak? Jawra jxuban chwa congan wen xuban. 7 Je' mibi' arj-e' nec'ol wa' checjol y chka bechnak tiemp wc'ola egan neban utzil chca jara' ix libre che nque'eto' per chwa anen majo'n quenc'je' ta ewq'uin njelal tiemp, quenlsax el na checjol. 8 Jxuban ixak chwa xuya' chwa jc'ola ruq'uin. Arja' tak xuya' ak'om chwij jara' xchumarsbej pona necuerpo che nmu'ka. 9 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jutzlaj tzij jnec'mon ta, xabar tzra' xtekaj wa' rbixic njelal nat nkaj chwech ruch'lew tzra' nnatax wa' chka' jutzil jxuban chwa jawra ixak, jara' nnatbexa rxin. Cara' xbij Jesús chca. 10 C'jara' c'ola jun chca e cbeljuj discípulo je rbin-an Judas Iscariote, xba cuq'uin cjefe sacerdote, xuch'ob ela chnerejcha' Jesús pquek'a'. 11 Tak xekaja cuq'uin xuch'ob chquewech jrech'bon ela. Arj-e' congan xequicota rmal je xbixa chca rmal Judas y xqueya' quechi' che nqueya' pak tzra. C'jara' ja' Judas xumaj rconxic nak nuban tzra Jesús chnujach pquek'a'. 12 Xerla' jnabey k'ij rxin nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin y tak nquecamsasa ch'tak carne'l rxin pascua je nquetzujuxa tzra Dios, jsacrificio. Xpeta rdiscípulo Jesús y cawra xecc'axaj tzra: —Je xtataj rxin nimk'ij pascua tbij chka abar tzra' xtekchumij wa'. 13 Jesús ec'ola e c-e' chca rdiscípulo xerutak ela y cawra xbij ela chca: —Jax chpam tnamet Jerusalén. Tak xtquixoca chpam c'ola jun acha nec'ul, arja' rc'an jun chnaw ya', quixetre' ela tzrij. 14 Tak xtquixoca abar xtoc wa' acha pjay, tbij c'a tzra jrajaw jay cawrara: —Ja' Maestro okretkon ta awq'uin che nekerc'axaj chawa: —¿Abar nkaban wa' w-im rxin pascua e wexbil ndiscípulo? Cara' rbin ta chka. Cara' tbij tzra rajaw jay. 15 Arja' nuc'ut chewech jun nimlaj cuarto chumin chic, chcaj c'o wa' pe c-e' piso. Tzra' nechomij wa' je nkataj rxin nimk'ij pascua. Cara' xbij ela Jesús chca e c-e' rdiscípulo. 16 Xeba je rdiscípulo y tak xe'oca chpam tnamet ncara' xbantaja ajni' xbix ela chca rmal Jesús. C'jara' xquemaj rchumsic w-im je rxin nimk'ij pascua. 17 Tak xoca ak'a' ja' Jesús e rexbil e cbeljuj rdiscípulo xe'ekaja abar nqueban wa' w-im. 18 Etz'bul chic tzrij mes, quemjon w-im tak Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, c'ola jun chewa jkamjon w-im ruq'uin, arja' nejchowa wxin pquek'a' je nquetzelana wxin, cara' xbij chca. 19 Arj-e' tak xecc'axaj je xbixa chca xquemaj jun nimlaj bis: —¿Mex anen? cara' nbij jun, y —¿Mex c'a anen? nbij chic jun, y cara' xqueban che jujnel. 20 Jesús cawra xbij chic chca: —C'o jun chewa je ix cbeljuj ndiscípulo je xjunam nokwa'a ruq'uin pe plat, ja' c'ara' nejchowa wxin pquek'a'. 21 Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' ncamsax na ajni' tz'ibtanak cana tzrij chpam rtzojbal Dios per congan lowlo' xtba'na tzra je xtejchowa rxin pquek'a' je necamsana rxin. Je xtejchowa rxin más na utz mquita xalexa chwech ruch'lew. Cara' xbixa chca. 22 Tak quemjon w-im ja' Jesús xuc'om xquelway y xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca y cawra xbij chca: —Ja c'a wa' necuerpo, tec'ma' y tetja', cara' xbij. 23 Y xuc'om chic jun cop vino, xmeltioxij tzra Dios y xujach chca chka' y xquetaj conjelal. 24 C'jara' xbij chic chca: —Jawra vino ja c'a wa' necq'uiel jara' rseguro jc'ac'laj chuminem je rchumin Dios. Jnecq'uiel e q'uiy na wnak nti'x na pquecwent. 25 Anen ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jri'al uva majo'n chic quentaj xta wawe', c'jara' xtentaj chic tak xterla' k'ij chquentaj chpam rgobierno Dios xerwara' c'ac' chic njelal tzra', cara' xbij chca. 26 C'ol c'a jun himno rxin nimk'ij pascua xecbixaj. Tak xec'choja himno cmal xe'el ela, xeba chpam jun lwar rbin-an jyu' rxin olivo. 27 Jesús cawra xbij chca: —Rmal je xtba'n na chwa chpam jawra chak'a' ixix queneya' cana, nquixnanmaja chixconjelal. Cara' quenbij chewa com tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Anen xtencamsaj ajyuk'la' cxin ch'tak carne'l, y arj-e' ch'tak carne'l necpaxij je' qui'. Cara' tz'ibtanak cana. 28 Per tak xtec'astaja nwech quennabyej na chewech y quenba chpam departamento Galilea, cara' xbij chca. 29 Pedro cawra xbij tzra: —Mesque conjelal xtcatqueya' cana per anen majo'n catnuya' cta, cara' xbij tzra. 30 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Ne ktzij wa' je xtenbij chawa, je chpam jawra ak'a' tak q'uemjana tetrekena camul pre'y, oxmul nabij cawra chwa: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij chwa, cara' xbixa tzra Pedro. 31 —Mesque ok c-e' awq'uin xtokcamsasa per majo'n catnuya' cta, cara' xbij Pedro tzra. Y conjelal cara' xecbij tzra chka'. 32 C'jara' Jesús xerexbilaj ela rdiscípulo, xeba chpam jun lwar rbin-an Getsemaní. Tak xe'ekaja cawra xbij chca: —Quixetz'be' cana wawe' ra, y anen cnebna' pek na oración, cara' xbij chca. 33 Xba, xeruc'om ela Pedro, Jacobo ruq'uin Juan. C'jara' xumaj jun nimlaj bis y xumaj t-onem ranm. 34 Cawra xbij chca: —Camic, congan nbisona wanm, jquenna' anen cmic rec'mon ta chwa. Ixix quixec'je' cana wawe' ra, quixc'asc'ata, cara' xbij. 35 C'jara' xyonaj pona ri' ruyon, xexque'a y xumaj rbanic oración: —Abba, Nedta', anen c'ola quenwajo' quenc'utuj chawa. Wnuc'om ri' ruq'uin jachumin ta chwij, mquita quenk'axa chpam jawra lowlo' jpenak chenwech. Atet majo'n achnak mquita ncatecwina naban, quenwajo' che cnawsaj chpam lowlo' jpenak chenwech, xerwara' nquenk'ax wa' chpam wcara' nrajo' awanm, cara' nbij tzra Ttixel. 37 Tak xec'choja oración rmal xba cuq'uin rdiscípulo. Tak xe'erewla' ekanak chuwram. Cawra xbij tzra Pedro: —Simón ¿nak tzra tak xe wram naban? ¿Le mtacoch' xtcatc'asc'ata jun hor? 38 Quixc'asc'ata y tebna' orar ch-utz c'ara' Satanás tak xtquixrchajtij mquita nquixruch'ec. Jewanm ne ktzij wa' chc'ola rgan nc'asc'ata, per jecuerpo npoknaj ri' nuban cara' com xix wnak, cara' xbij. 39 C'jara' xemloj chic jmul che rbanic oración. Ajni' xbij tzra Ttixel nabey mul cara' xbij chic pe rcamul. 40 Tak xec'choj chic oración rmal xemloj pchic jmul cuq'uin y tak xeruwla' chic ewarnak chic chka'. Cara' quebnon com congan jun wram majyona cxin, majo'n nquecoch' ta. Tak xquena' qui' mesquier chic necneya cmal nak necbij tzra. 41 Ja' Jesús xba chic jmul che rbanic oración. Tak xemloj pchic proxmul cawra xbij chca rdiscípulo: —Camic quixwar c'a, quixexle'n c'a, camic xec'choja. Tewc'axaj bien, xerla' c'a hor, je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, camic nja'ch na pquek'a' je aj il aj mac che neccamsaj. 42 Jo', quixyictaja, que'ekac'lu'. Tetz'ta' mpa', xyamer nerkaja jnejchowa wxin pquek'a', cara' xbij. 43 Kas remjon na tzij Jesús cuq'uin rdiscípulo tak chek q'uenjlal xpeta Judas. Jara' Judas jun chca e cbeljuj apóstol. E q'uiy wnak erexbilan ta y quec'mon ta je' achnak rxin banbal ch'oj ajni' tzra espada ruq'uin je' che', etkon ta cmal cjefe sacerdote y cmal maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios y cmal chka' je' principal-i' rxin tnamet. Etkon ta che necrechpa' Jesús. 44 Ja' Judas jnejchowa rxin Jesús arja' xchumij ta cuq'uin wnak nak xtuban tzra Jesús che njachbej rxin pquek'a': —Tak xtetz'et acha je xtentz'ubaj ruchi' chewech ja c'ara', techpa' y tec'ma' ela per bien tebna' cwent. Cara' xchumsaj cuq'uin. 45 Xba c'a alnak ja' Judas ruq'uin Jesús, tak xekaja ruq'uin xk'ijla': —Maestro, Maestro, cara' xbij y xtz'ubaj ruchi'. 46 C'jara' je' wnak xquechap Jesús y xquecsaj preso. 47 C'ol c'a jun chca e rexbil Jesús chek q'uenjlal xerelsaj ta jun espada y c'ola jun mos rxin nimlaj sacerdote xch'upuj ela jun rexquin. 48 Ja' Jesús chpon chic cmal wnak y cawra xbij chca: —¿Le en elk'om anen tak rmal ra' ec'mon ta espada ruq'uin je' che' chwij che nchapic? 49 Per xenc'je' wan checjol chpam nimlaj templo rxin Dios y k'ij k'ij xentijoj wnak chpam per majo'n wan xenechap ta tzra'. Per njelal jawrara majo'n chek ta nbantaja, rumac che nbantaja cumplir jtz'ibtanak cana chwij ojer chpam rtzojbal Dios. Cara' xbij chca. 50 C'jara' je' rdiscípulo xqueya' cana y xenanmaj ela. 51 C'ol c'a jun ala' retreben Jesús, arja' majo'n retziak y xjun sábana rebron ri' chpam per xcha'pa cmal wnak. 52 Per jxuban, xch'akij cana sábana y nsensic xnanmaj ela. 53 Je' wnak jxechpowa rxin Jesús arj-e' xquec'om ela chwech nimlaj sacerdote. Tzra' quemlon wa' qui' cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet e quexbil chka' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. 54 Ja' Pedro retreben Jesús per q'ue c'nat c'o wa'. Arja' tak xekaja abar c'o wa' jnimlaj jay rxin nimlaj sacerdote xoc oca chujay y tzra' xetz'be' wa' chuchi' jun k'ak' cuq'uin policía, xumaj rmak'ric ri'. 55 Je' cjefe sacerdote e quexbil jle' chic jec'ola chpam k'atbaltzij cxin aj Israel arj-e' xquemaj cconxic jle' wnak che nqueya' testig-il tzrij Jesús. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nkaja cmic tzrij. Per nmajo'n achnak necchapbej rxin Jesús. 56 E q'uiy wnak xqueya' testig tzrij per me ktzij ta necbij tzrij, xe tz'koj tzij nqueban, junwa' nbij jun y jun chwa' nbij chic jun, ne mjunam ta necbij. 57 Ec'o chic jle' chca, arj-e' xepe'a y xquemaj rbixic jle' ril Jesús per xe tz'koj tak tzij xecbij. 58 Jala acha, ajoj kc'axan cawra nbij ra: —Anen quenyoj na jawra santlaj rtemplo Dios jxe wnak banyona y x-oxi' k'ij quenyic wa' jun chic per me wnak ta nebnowa. Cara' rbin, cara' xecbij. 59 Per nexte j-e' chka' junam ta necbij. 60 Jnimlaj sacerdote arja' xpe'a chquecjol wnak y cawra xbij tzra Jesús. —¿Le mtac'ulba' c'a je nbixa chawa? Camic, tbij c'a chwa nak rbanic testig-il je xya'a chawij cmal ach-i'. 61 Per Jesús majo'n nc'ulba' ta je nbixa tzra. Cawra xbix chic tzra rmal jnimlaj sacerdote: —Tbij chka ¿le atet at Cristo je at Rlec'wal jnimlaj Dios? 62 Jesús cawra xbij tzra: —Anen nc'a. Y netz'et na chka' je xtuban Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' pe rejquenk'a' Dios netz'be' wa' jabar c'o wa' jnimlaj poder rxin Dios, y netz'et chka' tak xtpet chic jmul c'mon ta rmal jle' sutz' rxin chcaj, cara' xbij. 63 Jnimlaj sacerdote c'ola jun tziak rucsan xurak com congan itzel xc'axaj je xbixa rmal Jesús y cawra xbij chca jquemlon qui' ruq'uin: —Camic, majo'n chic más testigo nquekajo' ta. 64 Com bien xewc'axaj je xbij, najni'la itzel nc'axaj Dios je xbij. Camic ¿nak nebij ixix tzra? cara' xc'axaj chca. Conjelal cawra xecbij: —Ne nyataj wa' tzrij che ncamsasa. 65 Ec'ol jle' chca xquemaj rchubxic Jesús. Chka' xectz'apij rwech tzan sut y tak xtz'aptaja cmal xquech'ay y cawra necbij tzra: —Tbij chka camic ¿nak xyowa k'a' chaplaj? cara' necc'axaj tzra per xe yk'onem nqueban tzra. Je' policía chka' xquemaj rya'ic k'a' chruplaj. 66 Pedro arja' tz'bula chujay, c'ol c'a jun aj-ic' jnesmaja ruq'uin nimlaj sacerdote xekaja ruq'uin. 67 Jara' aj-ic' tak xutz'et Pedro che remjon rmak'ic ri' chi k'ak' xtz'ulchij y cawra xbij tzra: —Atet at jun chka' xawexbilaj Jesús aj Nazaret. 68 Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbixa tzra: —Anen majo'n wutkin ta jamjon rbixic, nak la nabij chwa, cara' xbij tzra ixak. Xyictaj ela, xba abar c'ol wa' chijay y jpre'y chek q'uenjlal xtrekena. 69 Per aj ic' arja' xtz'ulchij chic jmul Pedro y cawra xbij chca jec'ola tzra': —Jawra jun acha rexbilan Jesús, cara' xbij chca. 70 Per ja' Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbix tzra. Y q'ue nc'aj co'l bitanak kaja tzra xbix chic jmul tzra Pedro cmal jec'ola tzra': —Bien k'alaj che atet at quexbil jerexbilan Jesús com bien k'alaj che at aj Galilea y jatzij njunam ruq'uin ajni' nquetzijona arj-e', cara' xbixa tzra. 71 Chwech Dios quenbij chewa che anen majo'n wutkin ta rwech Jesús jnebij chwa y itzel ta xtquenrutz'et Dios wme ktzij ta quenbij, cara' xbij Pedro chca. 72 Chek xbitaja tzij rmal, xtreken chic jmul pre'y. C'jara' xerkaja pe rwá' Pedro jbin tzra rmal Jesús. —Tak q'uemjana tetrekena camul pre'y, oxmul nabij na chwa cawrara: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús. Cara' bin cana tzra. Tak xumaj rch'obic jbin tzra rmal Jesús xumaj jun nimlaj ok'ej.

Marcos 15

1 Tak xeskara xquemol qui' conjelal je' cjefe sacerdote che rchumsic nak nqueban tzra Jesús, e quexbil je' principal-i' rxin tnamet, e quexbil chka' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios y conjelal jle' chic e k'toy tak tzij cxin tnamet Israel. Xquebac' ela Jesús, xquec'om ela, xequejcha' pruk'a' Pilato jgobernador. 2 Pilato tak pa'l chic Jesús chwech arja' xc'axaj tzra: —¿Le atet ra at Rey cxin tnamet Israel? —Cara' ajni' nabij kaja, cara' xbij Jesús tzra. 3 Je cjefe sacerdote q'uiy rwech ril Jesús xquemaj rbixic tzra Pilato. 4 C'jara' ja' Pilato xc'axaj chic tzra Jesús: —¿Le mtac'ulba' je nbixa chawa? congan q'uiy awil necbij chawa, cara' nbij chic tzra. 5 Per Jesús next jun tzij xbij, nmajo'n xc'ulba' ta. Ja' Pilato congan junwa' xutz'et tak cara' xuban. 6 Ja' Pilato ne c'mannak wa' tzra chc'ola jun preso nsak'pij ptak nimk'ij pascua per nuya' c'as tzra tnamet che arj-e' nquec'utuna nak preso nsak'pix ela. 7 Ec'o c'a jle' preso arj-e' e'ocnak pcars rmal xeyictaja tzrij gobierno y ec'ola jle' wnak xeccamsaj. C'o c'a jun chca rubi' Barrabás. 8 C'jara' xe'ekaja wnak ruq'uin Pilato y cawra xecbij tzra: —Tsak'pij ela jun preso com ncawara' abnon chka ptak nimk'ij pascua, cara' xecbij tzra. 9 —¿Nak newajo', lc'ola egan che nsak'pix ela jrey ewxin ixix ix aj Israel? cara' xc'axaj ja' Pilato chca. 10 Cara' xc'axaj chca com arja' rutkin che je' cjefe sacerdote congan nk'utluna canm tzrij Jesús y xe rmal je nk'utluna canm tak quejchon pruk'a'. 11 Per je' cjefe sacerdote xequeyoj wnak y xecbij chca che necc'utuj Barrabás che nsak'pix ela y mJesús ta. 12 Ja' Pilato xbij chic jmul chca: —Wcara' newajo' ¿nak c'a quenban tzra nech'ob ixix jawra acha jrey cxin tnamet Israel nebij tzra? Cara' xbij ja' Pilato chca. 13 Arj-e' xquemaj chic jmul rakic quechi' y cawra necbij: —Tcamsaj chwech cruz. 14 —¿Nak q'ue tzra, nak rtzilal rebnon? cara' xc'axaj ja' Pilato chca. Per arj-e' más xquemaj rakic quechi': —Tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij chic jmul tzra. 15 Ja' Pilato majo'n nrajo' ta che nqueyojtaja más je' wnak rmal c'ara' xuban ajni' necc'utuj j-e' wnak, xsak'pij ela Barrabás y xuya' orden che nch'a'ya Jesús. Tak xch'aytaja xujach pquek'a' je nquec'mow ela rxin che necamsasa chwech cruz. 16 C'jara' j-e' soldado xquec'om ela Jesús chujay abar nec'je' wa' gobernador y xequemol conjelal jle' chic soldado. 17 C'ola jun tziak mrad xquecsaj tzrij y xecchumsaj jun rcorona, q'uix xquecsaj y xqueya' pe rwá'. 18 C'jara' nqueya' rsaludo ajni' nba'na tzra jun rey per xjic necyok'bej rxin: —Atet at rey cxin tnamet Israel, cara' necbij tzra. 19 C'ola jun aj necwak'ij rwá' tzra y necchubaj y nquexque'a chwech ajni' ruk'ij nqueya' per xyok'bal rxin nqueban. 20 Tak xec'choja yk'onem cmal c'jara' xquejal retziak mrad y xquecsaj retziak c'jara' xquec'om ela che nequirpa' chwech cruz. 21 Tak xeba c'ola jun acha xquewil, Simón rubi', arja' c'xemloj ta ptayu' y tzra' xk'ax wa' abar ec'o wa', y npors xqueban tzra che ntelej ela cruz rxin Jesús. Ja' Simón arja' aj Cirene, ec'ola e c-e' rlec'wal, jun Alejandro rubi' y jun chic Rufo rubi'. 22 C'jara' xeba, xquec'om ela Jesús pjun lwar rbin-an Gólgota. Gólgota nbij tzij lwar rxin rwá' camnak. 23 Tak xe'ekaja chpam lwar Gólgota xectzujuj vino tzra chnutaj. Jvino c'ola nic'aj k'ayis mirra rubi' yjun ruq'uin per Jesús majo'n xuc'om ta chca. 24 Tak xriptaja cmal chwech cruz xquemaj rbanic suert tzrij retziak. Cara' xqueban ch-utz c'ara' che nquetz'et nak che tziak xtquec'om ela che jujnel. 25 Jhor je xquerip chwech cruz a las nueve rxin xinak'a'. 26 Ja' Jesús xtz'ibaxa ril je nbixa tzra, cawra rbanic ril je nbixa: —Jawra acha, arja' rey cxin tnamet Israel. 27 Ec'o c'a e c-e' elk'oma' xeri'pa chwech cruz chka', jun prejquenk'a' Jesús y jun prexquen. 28 Tzra' c'a xbantaj wa' cumplir jtz'ibtanak cana ojer chpam rtzojbal Dios tzrij Cristo jcawra nbij: —Arja' cara' nba'na tzra ajni' nba'na chca itzel tak wnak. 29 Je' wnak tak nquek'axa y tak nquetz'et Jesús xnectzebej y xe nqueyok' y cawra necbij tzra: —Atet xatbina chnayoj santlaj templo y xe oxi' k'ij nrajo' chnayic chic jmul. 30 Camic tet-o' c'a awi' ayon, catkaj tc'a chwech cruz, cara' necbij tzra. 31 Chka' je' cjefe sacerdote arj-e' nqueyok' chka' e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. —Arja' To'onel cxin wnak nbixa tzra per camic xmesquier nara' nuto' ri' ruyon. 32 We ktzij che arja' Cristo jRey kxin ja ok aj Israel tkaj tc'a camic chwech cruz. We xtkatz'et xtkaj ta neyke' c'ara' kac'u'x ruq'uin, cara' xecbij. Ncara' xqueban jxeri'pa chwech cruz prexquin Jesús, arj-e' chka' xqueyok'. 33 Jpe nc'aj k'ij c'ola jun nimlaj k'ejku'm xpeta chwech njelal ruch'lew, c'a las tres rxin tk'ak'ij xeskar chic jmul. 34 Ja' Jesús tak xuban a las tres rxin tk'ak'ij arja' congan xurak ruchi' y cawra xbij ra: —Eloi, Eloi ¿lama sabactani? cara' xbij. Jtzij xbij cawra nbij: —Nedta' Dios, Nedta' Dios ¿nak tzra tak xenaya' cana? 35 Ec'o c'a jle' chca wnak jec'ola tzra', arj-e' tak xecc'axaj je xbij cawra xecbij: —Jala' acha camnak profeta Elías nsiq'uij. 36 C'o c'a jun chca xerc'amla' ta jun esponja, xch'akba' chpam jle' vinagre, xuxim chutza'm jun aj y xuya' pona tzra Jesús chnutaj y xbij: —Keybej na, katz'ta' na k'alaj we xtpeta Elías chnerkasaj chwech cruz. 37 Ja' Jesús xurak chic jmul ruchi' y xcom kaja. 38 Y chek q'uenjlal xraktaja mant jk'otben rpam santlaj rtemplo Dios, chek c-e' xuban. Xraktaj ta q'ue chcaj y xkaja penlew. 39 C'o c'a jun capitán pa'la chwech Jesús, arja' tak xutz'et nak xuban tak xcoma cawra xbij: —Jala acha ne ktzitzij wa' che Rlec'wal Dios. 40 Ec'o c'a jle' ixki' jec'ola tzra' chka' nquetzu' pona je xbantaja. Jun chca María Magdalena, jun chic María jec'ola e c-e' ral, jun José y jun chic Jacobo ch'ip nbixa tzra. Y jun chic chca ixki' Salomé rubi'. 41 J-ewra ixki' tak xec'je'a Jesús pGalilea arj-e' netrena tzrij Jesús y xqueto' tzrij je' achnak jnak nc'atzina tzra. Y q'ue c'o na más ixki' jxetre' ela tzrij Jesús tak xba pJerusalén. 42 C'o c'a jun acha José rubi' aj Arimatea, arja' nim ruk'ij chpam k'atbaltzij cxin tnamet Israel y chka' njelal ranm reyben k'ij tak xtoca rgobierno Dios. Ja' José com xuban hor y com jara' k'ij nchomix wa' je' achnak rxin nimk'ij y xvíspera chic rxin xlanbal k'ij chka', rmal c'ara' tak xba ruq'uin Pilato xerc'utuj recuerpo Jesús y majo'n xxibej ta ri'. 44 Ja' Pilato tak xc'axaj che camnak chic Jesús arja' cawra xbij kaja pranm: —¿Nak tzra c'ara' tak camnak chic? Y xsiq'uij pona jun capitán, xc'axaj tzra we ktzitzij wa' camnak chic Jesús. 45 Tak xbixa tzra rmal capitán che ktzij wa' camnak chic c'jara' xuya' órden che nja'cha recuerpo tzra José. 46 C'jara' José xulok' jun tziak, xberkasaj ta recuerpo Jesús chwech cruz y xubor pjun utzlaj tziak. Tak xbortaja rmal xerey-a' cana chpam jun panteón je c'ton chwech jun tz'lem abaj y xtz'apij ruchi' tzra jun tz'lem abaj. 47 Ja' María Magdalena rexbil chic jun María jrute' José arj-e' ec'ola tzra' y xquetzu' pona jabar xec'je' can wa' recuerpo Jesús.

Marcos 16

1 Tak xk'axa xlanbal k'ij ja' María Magdalena rexbil jun chic María jrute' Jacobo, rexbil chka' Salomé, arj-e' xquelok' jle' ak'om jqui' rexla' ch-utz c'ara' nqueba y nequey-a' tzrij recuerpo Jesús. 2 Je rxin domingo pe rsakric xeba abar c'o wa' panteón, kas nel ta k'ij tak xe'ekaja chpam lwar. 3 —¿Nak lc'a xtelsana abaj jtz'apben ruchi' panteón ch-utz c'ara' nokocwina nok-oc chpam? cara' necbij chbil tak qui'. 4 Per tak xquetz'et pona lsan chic abaj, bien xquetzu' pona com abaj congan nim. 5 Tak xe'oca chpam panteón c'ola jun c'jol xquetz'et, pe jquenk'a' tz'bul wa', c'ola jun nimlaj tziak sak rucsan. Arj-e' congan xecxibej qui' rmal. 6 Per ángel cawra xbij chca: —Mtexibej ta ewi'. Anen wutkin chJesús je aj Nazaret necanoj, je xcamsasa chwech cruz, arja' xc'astaja rwech, mwawe' xta c'o wa'. Quixjo', tretz'ta' mpa' lwar abar xec'je' wa' recuerpo. 7 Per camic jax ebij tzra Pedro y chca jle' chic discípulo cawrara: —Jesús arja' nnabyeja chewech nba pGalilea y tzra' netz'et wa' ewi' ruq'uin ajni' rbin cana chewa. Cara' tbij chca, cara' xbij ja' ángel. 8 J-e' ixki' alnak xe'el ta chpam panteón, cara' xqueban com congan nqueberbeta rumac xben ri'il. Y nmajo'n abar ta tzra' xecbij wa' je xquetz'et rmal jcongan xecxibej qui'. 9 Ja' Jesús tak xc'astaja chquecjol cnomki' pjun domingo pe rsakric. Kas xuc'ut wa' ri' nabey mul jara' chwech María Magdalena. Jara' María jec'ola e wku' itzel tak espíritu e'ocnak pranm nabey y xelsas ela rmal Jesús. 10 Arja' xba cuq'uin ach-i' j-era' jnetren wa' tzrij Jesús tak q'uemjana tcoma, nerbij chca che xc'astaja Jesús. Tak xekaja cuq'uin congan bis ok'ej nqueban. 11 Cawra xbij chca: —C'astanak chic Jesús, xentz'et rwech anen, cara' xbij chca, per j-e' majo'n xecnimaj ta. 12 Ja' Jesús ec'o chic e c-e' rdiscípulo, arj-e' quemjon binem ebnak pjun aldea tak chek q'uenjlal xuc'ut ri' chquewech per junwa' nca'ya rmal c'ara' mesquier xch'obtaj ta cmal alnak chJesús. 13 Per tak xch'obtaja cmal xeba cuq'uin jle' chic quexbil, xecbij chca: —C'astanak chic Jesús, cara' xecbij, per me xnimax ta jxecbij. 14 Tak xba jtz'it tiemp tzra xuc'ut chic jmul ri' Jesús chquewech je juljuj rdiscípulo, j-e' kas etz'bula tzrij mes. Ja' Jesús arja' cow xtzijona cuq'uin rmal jmajo'n yukbal quec'u'x ruq'uin y rmal jmesquier necnimaj che xc'astaja. Cara' xuban chca com j-e' majo'n xecnimaj ta je xbixa chca cmal jxetz'towa rxin che c'astanak chic. 15 C'jara' xbij chic chca: —Jax nat nkaj chwech ruch'lew, ey-a' rbixic utzlaj tzij jnec'mon ta, ey-a' rbixic chca conjelal wnak. 16 Conjelal wnak je xteyke'a quec'u'x wq'uin y nqueba'na bautizar arj-e' nquewil totanem rxin Dios. Wme xteyke' ta quec'u'x wq'uin arj-e' nk'a't na tzij chquij y nqueta'k ela chpam nimlaj lowlo'. 17 Jawra rital nbantaj na cuq'uin je xteyke'a quec'u'x wq'uin: jun, pnubi' anen nquequelsaj wa' itzel tak espíritu pcanm wnak, jun chic, nquetzijona chpam jle' chic tzojbal jmajo'n cutkin ta, 18 jun chic, chek q'uenjlal nquequechap itzel tak cmetz per majo'n achnak nba'na chca, y chka' we chek q'uenjlal xquetaj venen majo'n achnak nuban chca chka'. Chka' we nqueya' quek'a' pquewá' je' yuw-i' arj-e' nquechumtaja. Cara' xbij chca rdiscípulo. 19 Ja' Kajaw Jesús tak xec'choja tzij rmal cuq'uin rdiscípulo arja' xec'mar ela chcaj, xetz'be'a pe rejquenk'a' Dios. 20 Je rdiscípulo arj-e' xe'el ela, xquemaj rbixic Jesucristo nat nkaj. Ja' Kajaw Jesús nquerexbilaj che rbanic samaj, xuya' chca chc'ola nmak tak milagro nqueban jara' nec'tuwa che ne ktzitzij wa' njelal jquemjon rbixic chca wnak. Amén.

Lucas 1

1 Nimlaj acha Teófilo, anen c'ola jun wuj xentz'ibaj y camic quenwajo' quentak ela awq'uin. E q'uiy wnak je bien quech'bon cana nak rebnon cana Dios chkawech y jara' ctz'iban chic. 2 Je ctz'iban njunam ruq'uin je xbixa chka ajoj cmal jxetz'towa njelal nimlaj samaj jxuban cana Jesús, chka' arj-e' xquech'ob chquewech wnak utzlaj tzij je rxin Jesús. 3 Anen xenmaj ta rch'obic jabar wankernak twa' njelal jrebnon Dios chkawech y xnec'sa' abar c'o wa' camic. Bien xench'ob rij rwech y kas wen rchumic xenban, xentz'ibaj njelal y camic quenwajo' quentak awq'uin. 4 Quentak ela awq'uin ch-utz c'ara' bien nawutkij che ne ktzij wa' utzlaj tzij rxin Jesucristo je c'tun chic chkawech. 5 Pretiemp Herodes rey rxin Judea c'ola jun sacerdote Zacarías rubi'. Ja' Zacarías arja' jun chca e jmoc sacerdote jbin-an chca e rxin Abías. Elizabet rubi' rexkayil. Ja' Elizabet arja' chka' riy rumam ja ojer nimlaj sacerdote Aarón. 6 Zacarías rexbil Elizabet arj-e' rbeyal quebnon chwech Dios, necnimaj mandamiento y necnimaj jle' chic jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Kajaw Dios, nmajo'n nquechapbexa. 7 Per majo'n clec'wal com ja' Elizabet majo'n alanem tzrij y xe e ch'tak rija' chic che c-e'. 8 Xuban jmul ja' Zacarías e rexbil jle' chic sacerdote e rxin Abías arj-e' ec'ola chpam quesman, quemjon rsamaj Dios chpam nimlaj templo. 9 J-e' sacerdote ne ccostumbre wa' che nqueban suert nak chu tzrij nkaj wa' che noca chpam santlaj rtemplo Kajaw Dios che rporxic incienso. Cara' c'a xqueban y tak xec'choja suert cmal, tzrij Zacarías xkaj wa' rmal c'ara' tak xoca Zacarías chpam santlaj lwar che rporxic incienso. 10 Kas remjon c'atem incienso, congan e q'uiy wnak quemlon qui' chwech santlaj templo, quemjon rij oración. 11 Chek q'uenjlal tak c'ola jun ángel rxin Kajaw Dios xwankera ruq'uin Zacarías. C'ola jun altar abar nporox wa' incienso, tzra' pa'l wa' ángel prejquenk'a' altar. 12 Ja' Zacarías tak xutz'et j-ángel congan junwa' xuna', congan xxibej ri' rmal. 13 Per ja' ángel cawra xbij tzra: —Zacarías, mtaxibej ta awi' com Dios rc'axan aworación, Elizabet jawexkayil arja' c'ola jun ral ala' nec'je' na chruk'a'. Tak xtalexa je ch'tala' Juan rubi' xtaya', 14 y ajni'la xtquicota awanm rmal y e q'uiy wnak cara' nqueban chka'. 15 Com ja' ala' congan nim ruk'ij ntz'e't na rmal Dios. Nmajo'n vino xtutaj ta nexte xtutaj ta jle' chic achnak xe ncatek'bara rmal. Q'uemjana talexa tak xtnoja Espíritu Santo pranm. 16 Rmal arja' tak e q'uiy wnak aj Israel arj-e' nqueq'uex cna'oj y necnimaj chic Kajaw Dios. 17 Tak xtoca acha nnabyeja chwech Cristo che rchumsic rubey, ncara' ranm ajni' ranm ojer profeta Elías y ncara' rpoder chka' ajni' rpoder Elías. Jara' nyataj na tzra awlec'wal ch-utz c'ara' nquerchumsaj ttixela' cuq'uin clec'wal, ch-utz c'ara' chka' che je' wnak jmajo'n nqueniman ta ncutkij necc'aj je rbeyal rxin Dios. Cara' c'a xtuban, nquerchumij pona wnak ch-utz c'ara' cchumin pon chic qui' che rc'ulic Kajaw Cristo. Cara' xbij ángel tzra Zacarías. 18 Per ¿nak nac'utbej chenwech che ktzitzij nabij la? Com anen xen ri'j chic y cara' wexkayil chka', xok rija' chic chok c-e', cara' xbij Zacarías tzra ángel. 19 Ja' ángel cawra xbij chic tzra: —Anen en Gabriel, ne chwech Dios enelnak twa'. Ja' Dios enretkon ta che quenrtzijona awq'uin, enretkon ta chquenrbij chawa utzlaj tzij je c'ja' xenbij kaja chawa. 20 Per bien tewc'axaj je xtenbij chic chawa. Com majo'n xanimaj ta utzlaj tzij jxenbij chawa rmal c'ara' tak ncatoca mem camic. Tak xtbantaja cumplir jxenbij chawa c'jara' xtcatzijon chic jmul. Atet majo'n xanimaj ta utzlaj tzij jxenbij chawa per tak xterla' tiemp rxin tzra' c'ara' nbantaj wa' cumplir, cara' xbij tzra Zacarías. 21 Je' wnak arj-e' ec'o cana chwech santlaj templo, queyben Zacarías: —¿Nak tzra c'a wa' ntak congan xeyloja Zacarías chpam santlaj templo? cara' necbij kaja ptak canm. 22 Tak xel ta Zacarías majo'n chic necwin ta ntzijona cuq'uin wnak. J-e' wnak xch'obtaja cmal chc'ola jun achnak xutzu' chpam santlaj templo com arja' xruk'a' chic nusil chquewech, nmajo'n chic tzij xbij ta chca. 23 Tak xuq'uis resman xba ja' Zacarías chruchoch. 24 Xerla' k'ij tak yawa' chic Elizabet rmal ral jc'ola pe gracia. J-o' ic' nmajo'n xel pta pruchoch, cawra xbij kaja pranm ra: 25 —Cawra rebnon Kajaw Dios chwa, c'o chic wal rey-on y rmal c'ara' majo'n chic q'uixbal ta quenna' chquewech wnak je nquelsana ntzojxic chmajo'n wal, cara' nbij kaja. 26 Ja' Elizabet wajki' c'o chwa' tak Dios xutak pchic jmul ángel Gabriel. Chpam tnamet Nazaret xutak wa' jc'ola precwent departamento Galilea. 27 Ruq'uin jun k'poj xtan xutak wa', María rubi'. Ja' María c'utun chic rmal jun c'jol, José rubi', chnec'le'a ruq'uin. Ja' José arja' riy rumam ojer rey David. 28 Tak xekaja ángel jabar c'o wa' María cawra xbij tzra ra: —María, camic Dios kas wen rebnon chawa, arja' c'ola awq'uin. Camic más na utzil rsipan Dios chawa atet que chquewech conjelal ixki', cara' xbij tzra. 29 Ja' María tak xutz'et ángel y tak xc'axaj je xbixa tzra xsa'cha rna'oj rmal: —¿Nak tzra c'a wa' tak nbij cara' chwa? cara' nbij kaja pranm. 30 Ja' ángel cawra xbij chic tzra: —María, mtaxibej ta awi' com atet awlon utzil je nsipaj Dios chawa. 31 Camic ncatoca yawa', com c'ola jun awal ch'tala' naya'. Tak xtalexa ch'tala' Jesús rubi' naya'. 32 Tak xtoca nim ajni'la nim ruk'ij, Rlec'wal nimlaj Dios nbixa tzra. Arja' riy rumam ojer rey David, y ja' Kajaw Dios xtucsana rxin rey ajni' xuban tzra David ojer. 33 Noca rey pnewá' je ix riy rumam Jacob y nquixerc'aj rxin junlic chpam je' tiemp jpenak, y je rgobierno nmajo'n nq'uis ta. Cara' xbij ángel tzra María. 34 —¿Nak tzra c'ara' xtbantaja cumplir jnabij la per q'uemjana tenc'le'a? cara' xbij María. 35 Cawra xbix chic tzra rmal ángel: —Espíritu Santo arja' nkaj ta awq'uin y jpoder rxin nimlaj Dios jara' nesmaja awq'uin rmal c'ara' jsantlaj ac'al je xtec'je'a chwak'a' Rlec'wal Dios nbixa tzra. 36 Camic twutkij che Elizabet jawch'alal mesque nri'j chic per c'ol chic ch'it ral pe gracia chka'. Je' wnak arj-e' necbij tzra chmajo'n alanem tzrij per camic wajki' c'o chwa', 37 com ja' Dios majo'n achnak je mquita necwina nuban, cara' xbixa tzra María. 38 —Anen enc'ola pruk'a' Wajaw Dios. Tebna' c'a chwa ajni' xabij kaja chwa, cara' xbij ja' María. C'jara' xba ja' ángel, xuya' cana María. 39 Ja' María nalnak xchumla' ri' xba chpam jun tnamet jc'ola chwech jun jyu' jc'ola precwent departamento Judea. 40 Tak xekaja chpam tnamet xoc oca pruchoch Zacarías y xk'ijla' Elizabet. 41 Ja' Elizabet tak xc'axaj je xk'ijloxa rmal María chek q'uenjlal tak xuna' ch'it ral jc'ola pe gracia congan xusil ri' y xnoja Espíritu Santo pranm Elizabet, 42 Arja' cow xtzijona y cawra xbij tzra María: —Camic más wen yatanak chawa rmal Dios que chquewech conjelal ixki' y najni'la wen yatanak tzra ch'tawal chka' jc'ola pe gracia. 43 ¿Nak c'a nbanic anen che Dios rey-on chwa camic che atpenak wq'uin? Utz tc'ara' per che mquita at rute' Wajaw. 44 Cara' quenbij chawa com anen chek xnak'ijla', xenna' ch'it wal jc'ola pe gracia congan xusil ri' rmal quicotemal. 45 Congan quicotemal chawa com xanimaj che nbantaj na cumplir je xbixa chawa rmal ángel je xta'k ta rmal Kajaw Dios, cara' xbij ja' Elizabet. 46 Ja' María cawra xbij ra: —Jcamic njelal nuc'u'x y njelal wanm quenya' ruk'ij Kajaw Dios. 47 Congan nquicota wanm com Dios arja' To'onel wxin. 48 Quenquicota com Dios enrech-on camic per nmajo'n nara' nim ta nuk'ij, per xe en jun ajsmajma' rxin. Je' wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa', ruq'uin je' wnak jq'uemjana tque'alexa chka bechnak opech tiemp xtquec'je' wa', arj-e' cawra xtecbij chwa ra: —Ja' Dios ajni'la quicotemal rey-on tzra María, cara' necbij na chwa. 49 Com Dios congan nmak tak achnak rey-on chwa camic, ajni'la poder c'ola pruk'a' y jrubi' jara' Santlaj Dios. 50 Ne npoknaj wa' kawech we nekxibej ki' chwech, ncawara' nuban chka ja ok wnak chka bechnak tiemp opech xtokoc'je' wa' wawe' chwech ruch'lew. 51 Bien xk'alsaj chkawech chcongan poder c'ola pruk'a', xerkasaj wnak je nquena' kaja chcongan nim quek'ij. 52 Xerelsaj ela e nmak tak rey ptak k'atbaltzij per xuya' quek'ij wnak jmajo'n nmak ta quek'ij. 53 Congan utzlaj tak achnak xuya' chca wnak je nk'ak'ana quepam per je' byoma' arj-e' xbij chca che nque'ela y nmajo'n achnak xuya' ela chca. 54 Xokruto' ja ok aj Israel jokrech-on che nkaban rsamaj, xokrnataj y xpoknaj kawech. 55 Xbij chca kti't kawma' ojer chcara' nuban na chka. Xbij che npoknaj rwech Abraham ruq'uin je' rjatzul y ncara' nuban chca rxin junlic. Cara' xuban com cara' rtzujun cana chca kti't kawma' ojer ajni' tzra Abraham y ajni' chka ajoj ja ok riy rumam cana Abraham chka bechnak opech tiemp nokoc'je' wa' wawe' chwech ruch'lew. Cara' xbij ja' María. 56 Xec'je' chna oxi' ic' María ruq'uin Elizabet c'jara' xemloja chruchoch. 57 Tak xetz'kata retiemp Elizabet xec'je'a ch'it ral ala'. 58 Je' rch'alal e quexbil rebcin xekaja rbixic cuq'uin che Dios congan rpoknan rwech y c'ola ch'it ral rey-on, ajni'la xequicota ruq'uin. 59 Arj-e' tak xuban waxki' ruk'ij ch'tala' xeba ruq'uin com jara' k'ij nba'n wa' circuncidar je ajni' nrajo' ley rxin Moisés. Xeccanoj rubi' ac'al, Zacarías xcajo' ta rubi' xqueya', rec'xel redta'. 60 Per xpeta rute': —Mcara' ta, Juan rubi' nkaya', cara' xbij chca. 61 —Per majo'n c'a jun awch'alal Juan rubi'. ¿Nak tzra tak cara' nabij? cara' xecbij tzra. 62 C'jara' xquemaj rbanic quek'a' chwech Zacarías com arja' xmem chic: —¿Nak rubi' awlec'wal nbixa? cara' xecc'axaj tzra. 63 Ja' Zacarías xc'utuj jun achnak chca abar ntz'ibaj wa' rubi' ac'al: —Juan rubi', cara' xtz'ibaj chquewech. Congan xsa'cha cna'oj rmal per ne che conjelal. 64 Chek q'uenjlal xec'choja Zacarías, majo'n chic mem xta, xumaj chic rij tzij y congan xumaj rya'ic ruk'ij Dios. 65 Je' bcin arj-e' ne conjelal congan xecxibej qui' rmal, njelal je xbantaja xela rbixic nat nkaj njelal chutakyu' jc'ola precwent departamento Judea. 66 Conjelal wnak jxec'axana je xbantaja arj-e' xqueyic ptak canm y cawra necbij ra: —¿Nak lc'a samaj xtuban jawra ac'al ra? cara' xecbij tzra ch'tac'al. Bien k'alaj chc'ola Kajaw Dios ruq'uin. 67 Ja' Zacarías jredta' ch'tac'al arja' xnoja Espíritu Santo pranm y xumaj rbixic jle' tzij je xyataja tzra rmal Dios, y tzrij Cristo ntzijon wa' jq'uemjana talexa, cawra xbij ra: 68 —Kas ta xtya'a ruk'ij Kajaw Dios je Dios kxin ajoj ja ok aj Israel com arja' xokrnataj y camic okrelsan chic libre jok retnamet. 69 Com c'ola jun To'onel retkon ta kuq'uin ajni'la nim poder c'ola pruk'a'. Je To'onel arja' riy rumam ojer rey David je ajsmajma' rxin Dios. 70 Ncara' rebnon Dios ajni' rtzujun cana ojer com je' santlaj tak profeta jxec'je'a chpam ojer tiemp arj-e' ctz'iban cana chc'ola jun To'onel npe na 71 ch-utz c'ara' noktotaja pquek'a' kac'lel, ch-utz c'ara' noktotaja pquek'a' conjelal wnak jxitzel nokquetz'et. 72 Ja' Dios retkon ta To'onel jara' nbanbej cumplir je rtzujun cana chca kti't kawma' ojer che npoknaj wa' quewech, y jara' xbanbej cumplir chka' jsantlaj chuminem je xchumij ruq'uin Abraham. 73 Tzra' xchumsaj wa' tak c'ola jun juramento xuban je xbij tzra Abraham jkawma' 74 che noktotaj na pquek'a' je nquetzelana kxin ch-utz c'ara' majo'n chic nekxibej ta ki' nkaban jnekyabej ruk'ij Dios. 75 Cara' xuban Dios ch-utz c'ara' chwech arja' nkaban wa' rsamaj ajru' tiemp xtkaban ela chwech ruch'lew, y jnekbanbej rsamaj jara' nekc'aj jun ch'ajch'ojlaj anm y nekc'aj rbeyal chwech. Cara' xbij ja' Zacarías. C'jara' xumaj chic rij tzij, tzrij rlec'wal xtzijon wa' y cawrara xbij: 76 —Wlec'wal, atet nbix na chawa che at profeta rxin nimlaj Dios com atet ncatnabyeja chwech Cristo jKajaw ch-utz c'ara' nachumsaj rubey chwech tak xyamer numaj rij rsamaj. 77 Ncatnabyej na chwech ch-utz c'ara' nach'ob chkawech ja ok rtnamet che ncuytaja kil kamac y tzra' nkawil wa' totanem rxin Dios. 78 Y xe rmal congan npoknaj kawech Dios rmal c'ara' tak cara' nuban chka. Rmal c'ara' tak c'ola jun To'onel retkon ta kuq'uin chcaj je nsakersana kabey chkawech. 79 Ja' To'onel nqueruya' na psak je' wnak jec'ola pje' k'ejku'm jnecxibej qui' chwech cmic, y nokerc'aj na chpam jun bey je rc'an quicotemal. Cara' xbij Zacarías. 80 Cara' c'a xuban, xq'uiya clec'wal Zacarías ruq'uin Elizabet, congan xecwera más ranm che rbanic utzil. Ptak je' lwar abar je' tlan wa', tzra' nec'je' wa'. Tak xerla' k'ij rxin, xba xumaj rbixic rtzojbal Dios chca aj Israel.

Lucas 2

1 Jara' tiemp c'ola jun censo xba'na. C'ola jun nimlaj rey tzra', César Augusto rubi', arja' xuya' jun orden che nqueba'na censar conjelal wnak jec'ola ptak njelal nación. 2 Jawra censo jawa' kas nabey censo xba'na, jara' tiemp c'ola jun acha Cirenio rubi', arja' ocnak gobernador rxin Siria. 3 Conjelal wnak xeba ptak quetnamet e cti't quemma' ch-utz c'ara' tzra' nba'n wa' censo chca. 4 C'ol c'a jun acha José rubi', arja' aj Nazaret jc'ola precwent Galilea. Ja' José xba chka' chnerebna' censar ri'. Rmal c'ara' xel ela chpam tnamet Nazaret y xba chpam tnamet Belén jc'ola precwent Judea jabar xalex wa' ojer rey David. Tzra' xba wa' José, com rey David arja' xespowa cxin e rti't remma'. José arja' riy rumam ojer rey David. 5 Arja' xetre' ela María tzrij, jara' jnec'le'a ruq'uin. Ja' María arja' yawa' chic y xyamer nec'je'a ch'it ral. 6 Kas tzra' pBelén ec'o wa' tak xetz'kata k'ij rxin. 7 Tzra' c'a xalex wa' ch'it ral ch'tala', jara' nabey ac'al, y xubar pe tziak. Tak xbartaja rmal c'ola jun cwibal chcop xcanoj y xcutz'ba' chpam. Cara' c'a xuban, pquec'olibal chcop xec'je' wa' com enojnak chic wnak chpam je' psad. 8 Ec'ol c'a jle' yk'ul tak carne'l, chenkaj tnamet Belén ec'o wa', equechjalben ch'tak carne'l ptak k'ayis chak'a'. 9 Chek q'uenjlal tak c'ola jun ángel xwankera chquewech tkon ta rmal Kajaw Dios, y xquetzu' regloria Kajaw Dios je ntajina nuq'uiek ri' chquij, congan xecxibej qui' rmal. 10 Cawra xbixa chca rmal ángel: —Mtexibej ta ewi', tewc'axaj mpa' je xtenbij chewa ra com anen c'ola jun utzlaj tzij nec'mon ta chewa, jun utzlaj tzij ajni'la quicotemal rec'mon ta chca wnak per ne che conjelal. 11 Jawra utzlaj tzij nec'mon ta chewa ra: jcamic c'ola jun To'onel ewxin c'xalexa, pBelén xalex wa' jabar xalex wa' ojer rey David. To'onel jara' Cristo jKajaw. 12 Tak xtewla' ch'it ch'uch' cawra bnon tzra, bron pe tziak y cutz'ban chpam jun cwibal chcop, jara' rital jquenbij cana chewa, cara' xbij ja' ángel chca. 13 Chek q'uenjlal ec'ol chic jle' rexbil ángel rxin chcaj xewankera per ncongan e q'uiy. Congan quemjon rya'ic ruk'ij Dios, cawra necbij ra: 14 —Jcamic ajni'la majtanak chic rya'ic ruk'ij Dios chcaj, y wawe' chwech ruch'lew yatanak chic chca wnak che qui'il nec'je'a canm chwech Dios, j-era' je ncajo' nqueban achnak nrajo' ranm Dios, cara' xecbij. 15 Je yk'ul carne'l tak xemloja ángel chcaj arj-e' cawra xecbij chbil tak qui': —Jo' c'a pBelén ekatz'ta' jbantanak je tkon ta rbixic rmal Kajaw Dios, cara' xecbij. 16 Cara' c'a xqueban, xeba alnak. Tak xe'ekaja xquewil María rexbil José, y xquetz'et ch'tac'al cutz'ban chpam cwibal chcop. 17 Tak xquetz'et ch'tac'al c'jara' xquemaj rcholic chquewech wnak jbin cana chca rmal ángel tzrij jawra ac'al. 18 Je' wnak kas xel ta canm tak xecc'axaj je njelal je xbixa chca cmal je yk'ul carne'l. 19 Per María arja' xuyic pranm njelal tzij je rc'axan, congan nuch'ob rij rwech nak rec'mon ta. 20 Je yk'ul tak carne'l arj-e' xemloja, congan quemjon rya'ic ruk'ij Dios rmal je cc'axan y rmal jquetz'ton, ncara' xbantaja ajni' bin cana chca rmal ángel. 21 Jch'it ch'uch' tak xuban waxki' ruk'ij xba'na circuncidar, c'jara' xcanoxa rubi'. Jrubi' xbixa jara' Jesús com cara' xcanoxa rmal ángel tak q'uemjana tec'je'a pe gracia. 22 Xerla' c'a k'ij che nqueba necch'ach'jorsaj qui' ajni' nbij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, c'jara' xeba pJerusalén, xquec'om ela ch'tac'al chnequebna' presentar chpam nimlaj templo rxin Dios. 23 Cara' xqueban com rley Kajaw Dios cawra tz'ibtanak cana chpam ra: —Je' ch'tak al-i' je e nabey tak al arj-e' e rxin Dios per nche conjelal. 24 Ec'ol c'a e c-e' ch'tak tz'quin nquectzujuj chwech Dios com jsacrificio ajni' nbij rley Kajaw Dios jcawra nbij: —Jun c'laj ch'tak xmucur je nquetzujuxa, owe c-e' ch'tak cal tz'quin rxin pjay nquetzujuxa. Cara' nbij. 25 C'o c'a jun acha pJerusalén Simeón rubi'. Ja' Simeón arja' jun acha rebnon rbeyal chwech Dios y nuban wa' respetar Dios, nreyben wa' k'ij tak xtpeta To'onel che cto'ic tnamet Israel. C'ola Espíritu Santo ruq'uin. 26 Espíritu Santo c'ola rk'alsan chic chwech y cawra rbin tzra: —Simeón, atet c'atc'as na tak xtatz'et rwech Cristo je xtta'k ta rmal Dios ja Awajaw, natz'et na rwech, cara' xbij tzra. 27 Ja' Simeón xc'axa rmal Espíritu Santo, xba chpam nimlaj templo rxin Dios y njara' hor chka' tak xec'mar ela ch'it ch'uch' Jesús cmal redta' rute' ch-utz c'ara' nba'na tzra ajni' nbij rley Dios. 28 Tak xe'ekaja ruq'uin, ja' Simeón xch'elej ch'it ch'uch' y xumaj rya'ic ruk'ij Dios, cawra xbij tzra Dios ra: 29 —Wajaw, camic utz chic quenac'om ela, qui' chic nuc'u'x chquencoma com camic xaban cumplir jxatzujuj chwa. 30 Com camic xentz'et ruq'uin nk'anwech To'onel 31 jatkon ta per jun To'onel kxin konjelal ajoj ja ok wnak chka bechnak opech kbanic, 32 jun To'onel jacsan ajni' jun luz je nsakersana quebey wnak jme aj Israel ta, y chka' acsan com yabal kak'ij ja ok aj Israel ja ok tnamet awxin. Cara' xbij ja' Simeón. 33 Ja' José rexbil María jrute' Jesús arj-e' xel ta canm tak xecc'axaj je xbij Simeón tzra ch'uch'. 34 C'jara' ja' Simeón xc'utuj utzil rxin Dios pquewá' y cawra xbij tzra María: —Tewc'axaj je xtenbij chawa ra, jawra ac'al ra arja' ch-on rmal Dios ch-utz c'ara' rmal ja' tak e q'uiy chca aj Israel nekasax na y e q'uiy chca chka' nquetotaja rmal. Jun chic, ja' nec'tuwa chkawech kas mer rubey Dios per jara' xe nch'ojquixa tzra cmal wnak. 35 Je xtaban atet, nana' na ajni' jun espada xtmi'na ruq'uin awanm. Rmal ja' awal tak e q'uiy wnak bien nk'aljina nak nquech'ob kaja ptak canm, cara' xbij tzra. 36 Tzra' c'a c'ola jun rilaj ixak Ana rubi', rmi'al jun acha Fanuel rubi', arja' riy rumam Aser. Aser arja' jun chca je cbeljuj rlec'wal Jacob. Ja' Ana arja' profeta rxin Dios, congan ri'j chic. Q'ue k'poj na tak xec'le'a y xe wku' juna' xecc'aj qui' ruq'uin rechjil 37 com chanim xcoma rechjil, xoc cana melca'n y majo'n xec'le' xta. Ochenticuatro chic rjuna'. K'ij k'ij nc'ola chpam templo rxin Dios, nuban ayuno y nuban oración jara' nyabej ruk'ij Dios che pk'ij chak'a'. 38 Je ch'tac'al Jesús ch'elen rmal Simeón, njara' hor xpeta Ana, xmeltioxij tzra Dios chc'o chic To'onel y xelsaj rbixic ch'tac'al chca conjelal wnak jquemjon reybxic jtotanem rxin Dios tzra' pJerusalén. 39 J-e' ttixela' tak xbantaja cumplir cmal njelal je ajni' nbij rley Kajaw Dios che nqueban c'jara' xemloj chic jmul chpam tnamet Nazaret jabar ec'o wa', jc'ola chpam departamento Galilea. 40 Jtac'al arja' xumaj c'yinem, xwankera más rchuk'a', kas congan tz'kat rna'oj y rc'an utzil je nsipaj Dios. 41 Je redta' rute' arj-e' njelal juna' tak nerla' nimk'ij pascua ne nquepe wa' pJerusalén. 42 Y cara' xqueban chka' tak cbeljuj chic rjuna' Jesús, xeba pJerusalén com ne ccostumbre wa' aj Israel chnequec'lu' nimk'ij. 43 Tak xec'choja nimk'ij xemloja pNazaret per Jesús ch'tala' xec'je' cana pJerusalén, per majo'n rnaben José che xec'je' cana next c'a rute' chka'. 44 Je xquech'ob arj-e' chc'ola Jesús chquecjol jle' chic wnak ja erexbilan ta pbey. Xkaja jun k'ij binem cmal. Tak xquetz'et chmajo'n Jesús c'jara' xquemaj rconxic chquecjol cch'alal y chquecjol wnak jcutkin quewech. 45 Tak majo'n xecney ta cmal c'jara' xemloja pJerusalén che rconxic. 46 Pnoxi' k'ij xequewla' wa', chpam nimlaj templo rxin Dios c'o wa', tz'bula chquecjol maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rtzojbal Dios. Kas nuya' rexquin tzrij jnecbij maestro y c'ola nc'axaj chca chka'. 47 Kas nel ta canm tzrij tak necc'axaj je nbij per nche conjelal, com congan tz'kat rna'oj y tak c'ola achnak necc'axaj tzra, ja' kas wen rchumilal nbij ela chca. 48 Xpeta rute' rexbil José: —¿Wawe' oka atc'o wa' wal? ¿Nak tzra tak xaban cawra chka? Ok c-e' ruq'uin adta' congan okelnak ch'u'j chawij che aconxic, cara' xbixa tzra rmal rute'. 49 —¿Nak tzra tak cnecanoj? ¿Lmewutkin tc'a che anen nc'atzina chwa chquenban ajni' nrajo' ranm Nedta' chwa? cara' nbij ja' Jesús chca. 50 Per j-e' majo'n xch'obtaj ta cmal je xbixa chca. 51 C'jara' ja' Jesús xerexbilaj ela, xemloj chic jmul pNazaret y nnimaj wa' jnecbij tzra. Jrute' arja' xuyic pranm njelal je xbantaja pJerusalén. 52 Ja' Jesús juna' juna' chkajni' wankernak más rna'oj, congan remjon c'yinem y más na wen ntz'e'ta rmal Dios y cmal wnak chka'.

Lucas 3

1 Juan je rlec'wal Zacarías arja' xerla' k'ij tak ntzijona Dios ruq'uin chpam jun lwar kas tlana, jara' chpam retiemp nimlaj rey rbin-an Tiberio César. Ja' Tiberio César oljuj juna' c'ola k'atbaltzij pruk'a' tak xtzijona Dios ruq'uin Juan. Jle' chic ach-i' je e'ocnak e k'toy tak tzij chpam jara' tiemp cawra quebi' ra: jun, Poncio Pilato rubi', arja' ocnak gobernador rxin Judea, y jun chic, Herodes rubi', pruk'a' arja' c'o wa' departamento Galilea, y jun chic, Felipe rubi', je rch'alal Herodes, pruk'a' arja' c'o wa' c-e' lwar Iturea ruq'uin Traconite, y jun chic, Lisanias rubi', pruk'a' arja' c'o wa' lwar Abilinia. Acha jocnak nimlaj sacerdote tzra' Anás rubi' ruq'uin Caifás. 3 Ja' Juan tak xc'axaj je xbixa tzra rmal Dios c'jara' xba, abar tzra' nk'ax wa' binel ya' Jordán tzra' xk'ax wa' ja', y tak ec'ola wnak nque'ekaja ruq'uin cawra nbij chca ra: —Tec'xa' ena'oj, tey-a' cana rtzilal y nquixba'na bautizar, cara' ta neban ch-utz c'ara' ncuytaja ewil emac. Cara' nbij chca. 4 Tzra' xbantaj wa' cumplir jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ojer rmal profeta Isaías jcawra nbij: —C'ola jun kul nc'axaxa chpam tenlic lwar y cawra nbij ra: —Tchumsaj rubey Kajaw Dios, jic tey-a'. 5 Je' siwan xtnojsax na per ne njelal siwan. Je' jyu' nmajo'n mquita xtkasas na, je' loclak tak bey njic nya' na, wc'ottanak je rwech jara' nmu'k na. Congan wen rbanic jbey xtba'n na. 6 Y conjelal je' wnak arj-e' xtquetz'et na jtotanem rxin Dios. Cara' tz'ibtanak cana. 7 Juan tak nque'ekaja wnak ruq'uin che nqueruban bautizar cawra nbij chca ra: —Ixix congan itzel tak na'oj ewc'an, ix ajni' ix itzel tak cmetz. ¿Nak xbina chewa che nquixnanmaja chwech jnimlaj juicio je nnajin ta? 8 Twachin c'a utzil ptak ewanm, njawara' yatanak chewij chneban we ktzij che ec'xon chic ena'oj. Mtebij ta cawra ptak ewanm: —Ajoj ok riy rumam Abraham rmal ra ok rtnamet Dios, mtebij ta cara'. Cara' quenbij chewa com Dios nmajo'n pen ta tzra nwankersaj jle' riy rumam Abraham tzra jle' abaj jala. 9 Chka' camic ra xchenkaj chic c'o wa' juicio rxin Dios ajni' rbanic jun icaj chumin chic xjarlal q'uemjana tcho'ya jle' che' tzra. Nak che' jmajo'n wen ta rwech nuya' jara' ncho'ya y nporoxa pk'ak'. Cara' nbij Juan chca. 10 —¿Nak nkaban c'a wa'? cara' necc'axaj wnak tzra. 11 —Achnak chewa c'ola c-e' recmis tey-a' jun tzra jmajo'n rxin, wc'ola way ruq'uin tey-a' rxin jmajo'n nutaj, cara' nbij ja' Juan chca. 12 Ec'ola jle' e mloy tak impuesto xe'ekaja ruq'uin chka' che nqueba'na bautizar rmal, arj-e' cawra xecbij tzra: —Maestro ¿nak c'a nkaban ajoj? cara' xecc'axaj. 13 —Jimpuesto tak nto'ja pnek'a' cmal wnak xjara' ta nec'om chca ajni' bin chewa rmal k'atbaltzij, mtec'utuj ta más chca, cara' nbij Juan chca. 14 Ec'ola jle' soldado chka' cawra xecc'axaj tzra: —Ajoj ¿nak c'a nkaban? —Me tque'epors-ij ta wnak che nqueya' je cachnak chewa. Jun chic, mtetz'ak ta tzij chquij wnak. Jun chic, quixc'je'a conform ruq'uin ewjel jnech'ec. Cara' xbij Juan chca. 15 Je' wnak congan necyarij ncutkij nak rbanic Juan, nqueyben nak xtbixa chca. Jquemjon rch'obic ptak canm che Juan mex arja' Cristo per ncara' nquech'ob conjelal. 16 Rmal c'ara' tak cawra xbij Juan chca conjelal: —Anen ya' quencsaj che nquixbanbej bautizar per c'o chna jun penak xjara' jlal q'uemjana tumaj rsamaj, arja' más chna nim poder c'ola pruk'a' que chenwech anen. Anen majo'n yatanak ta chwij xtenki'l ta ruq'uin nexte chquenquir nara' rc'amal rexjab. Arja' nquixruban bautizar per Espíritu Santo ruq'uin k'ak' nquixrbanbej bautizar. 17 Arja' rchumin chic ri' che nyonaj jwen checjol jme wen ta ajni' nuban jun acha nuq'uiek rk'arwech trigo tzan pala, nyonaj trigo chpam je' rtz'ilol. C'jara' nuc'ol trigo chpam rc'olibal per je rtz'ilol jara' npuroj pk'ak', per jara' k'ak' majo'n chupic tzrij. Cara' xbij Juan chca. 18 Q'uiy je' tzij ctak ra xerpaxbej wnak tak xuya' rbixic chca utzlaj tzij je rxin totanem. 19 Per xch'ojquij nic'aj achnak tzra gobernador Herodes com ja' Herodes c'ola jun rexnam rec'mon, Herodías rubi'. Herodías arja' rexkayil Felipe je rch'alal Herodes. Y ja' Herodes c'o chna jle' rtzilal rebnon je xch'ojquixa tzra rmal Juan. 20 Q'uiy rwech je m-utz ta xuban ja' Herodes y xq'uisbena xucsaj Juan pcars. 21 Tak xebantaja bautizar conjelal wnak y xbantaja bautizar ja' Jesús chka', njara' hor kas remjon rbanic oración tak xjaktaja caj 22 y xkaj ta Espíritu Santo ruq'uin. Ja' Espíritu Santo ajni' jun paloma xkaj ta ruq'uin. C'jara' c'ola jun kul penak chcaj xc'axaxa y cawra xbij tzra Jesús: —Atet at quilaj Wlec'wal, congan quenquicota chawij, cara' nbij rukul Dios. 23 Ja' Jesús tak xumaj ela rsamaj c'o la la' treinta rjuna', y chquewech wnak arja' rlec'wal José. Ja' José arja' rlec'wal Elí. 24 Ja' Elí rlec'wal Matat. Ja' Matat rlec'wal Leví. Ja' Leví rlec'wal Melqui. Ja' Melqui rlec'wal Jana. Ja' Jana rlec'wal José. 25 Ja' José rlec'wal Matatías. Ja' Matatías rlec'wal Amós. Ja' Amós rlec'wal Nahum. Ja' Nahum rlec'wal Esli. Ja' Esli rlec'wal Nagai. 26 Ja' Nagai rlec'wal Maat. Ja' Maat rlec'wal Matatías. Ja' Matatías rlec'wal Semei. Ja' Semei rlec'wal José. Ja' José rlec'wal Judá. 27 Ja' Judá rlec'wal Joana. Ja' Joana rlec'wal Resa. Ja' Resa rlec'wal Zorobabel. Ja' Zorobabel rlec'wal Salatiel. Ja' Salatiel rlec'wal Neri. 28 Ja' Neri rlec'wal Melqui. Ja' Melqui rlec'wal Adi. Ja' Adi rlec'wal Cosam. Ja' Cosam rlec'wal Elmodam. Ja' Elmodam rlec'wal Er. 29 Ja' Er rlec'wal Josué. Ja' Josué rlec'wal Eliezer. Ja' Eliezer rlec'wal Jorim. Ja' Jorim rlec'wal Matat. 30 Ja' Matat rlec'wal Leví. Ja' Leví rlec'wal Simeón. Ja' Simeón rlec'wal Judá. Ja' Judá rlec'wal José. Ja' José rlec'wal Jonán. Ja' Jonán rlec'wal Eliaquim. 31 Ja' Eliaquim rlec'wal Melea. Ja' Melea rlec'wal Mainán. Ja' Mainán rlec'wal Matata. Ja' Matata rlec'wal Natán. 32 Ja' Natán rlec'wal David. Ja' David rlec'wal Isaí. Ja' Isaí rlec'wal Obed. Ja' Obed rlec'wal Booz. Ja' Booz rlec'wal Salmón. Ja' Salmón rlec'wal Naasón. 33 Ja' Naasón rlec'wal Aminadab. Ja' Aminadab rlec'wal Aram. Ja' Aram rlec'wal Esrom. Ja' Esrom rlec'wal Fares. Ja' Fares rlec'wal Judá. 34 Ja' Judá rlec'wal Jacob. Ja' Jacob rlec'wal Isaac. Ja' Isaac rlec'wal Abraham. Ja' Abraham rlec'wal Taré. Ja' Taré rlec'wal Nacor. 35 Ja' Nacor rlec'wal Serug. Ja' Serug rlec'wal Ragau. Ja' Ragau rlec'wal Peleg. Ja' Peleg rlec'wal Heber. Ja' Heber rlec'wal Sala. 36 Ja' Sala rlec'wal Cainán. Ja' Cainán rlec'wal Arfaxad. Ja' Arfaxad rlec'wal Sem. Ja' Sem rlec'wal Noé. Ja' Noé rlec'wal Lamec. 37 Ja' Lamec rlec'wal Matusalén. Ja' Matusalén rlec'wal Enoc. Ja' Enoc rlec'wal Jared. Ja' Jared rlec'wal Mahalaleel. Ja' Mahalaleel rlec'wal Cainán. 38 Ja' Cainán rlec'wal Enós. Ja' Enós rlec'wal Set. Ja' Set rlec'wal Adán. Ja' Adán rlec'wal Dios.

Lucas 4

1 Ja' Jesús nojnak Espíritu Santo pranm, xel ela chpam binel ya' Jordán, xec'mar ela rmal Espíritu Santo chpam jun tenlic lwar. 2 Cawnak k'ij xec'je'a tzra' y tak xekaja diablo ruq'uin xrajo' nuban tentar. Jara' tiemp jxec'je'a tzra' nmajo'n achnak xutaj. Tak xetz'kata cawnak k'ij rmal xmajtaja rmal k'ak'nic pamaj. 3 Xpeta diablo y cawra xbij: —We ktzij che at Rlec'wal Dios tbij tzra jun abaj jawra che noca way, cara' xbij tzra Jesús. 4 —Tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che je' wnak mruyon ta way nc'atzina chca tzra cc'aslemal per njelal rtzojbal Dios jara' nc'atzina chca chka', cara' xbij ja' Jesús. 5 C'jara' ja' diablo xuc'om el chic Jesús, xeba pe rwá' jun nimlaj jyu'. Tak xe'ekaja, alnak xuc'ut chwech jgobierno rxin njelal tnamet jc'ola chwech ruch'lew. 6 Y cawra xbij tzra: —We xtcatexque'a chenwech y xtaya' nuk'ij, anen quenjach pnak'a' jgobierno rxin njelal tnamet jnemjon rc'utic chawech y quenya' pnak'a' njelal mibil jc'ola chwech chka'. Com anen c'ola nuk'a' tzrij njelal jnatz'et la y quencwina quenya' tzra chka bechnak wnak, cara' xbij tzra. 8 Ja' Jesús cawra xbij tzra: —Jat catel ela chenwech Satanás, com tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che xruyon Dios Awajaw ncatexque'a chwech y xruyon arja' tey-a' ruk'ij, cara' tz'ibtanak cana, cara' xbij tzra. 9 C'jara' ja' diablo xuc'om el chic Jesús, xeba chpam tnamet Jerusalén. Tak xe'ekaja xjotba' pe rwá' nimlaj templo rxin Dios y cawra xbij tzra: —Jwe ktzij che at Rlec'wal Dios tec'ka' ela awi' wawe' ra 10 com chpam rtzojbal Dios cawra tz'ibtanak cana chawij: —Ja' Dios nquerutak ta r-ángel che ncatquechjalbej, 11 arj-e' nquetz'mowa awxin ch-utz c'ara' majo'n nasoc ta awkan chwech abaj. Cara' tz'ibtanak cana, cara' xbij ja' diablo. 12 Jesús cawra xbij tzra: —Per tz'ibtanak cana chka' che mtaban ta probar Dios je Awajaw, cara' tz'ibtanak cana, cara' xbij tzra. 13 Ja' diablo nmajo'n xecney xta rmal nak nbanbej chic tentar Jesús, c'jara' xuya' cana jun tiemp. 14 Ja' Jesús xemloja chpam departamento Galilea, nojnak chic rpoder Espíritu Santo pranm. Xba rtzojxic cmal wnak njelal nat nkaj. 15 Xumaj ctojxic wnak ptak jay rxin molbal ri'il jabar nquemol wa' qui' che rc'axic rtzojbal Dios, per nconjelal wnak ncongan nqueya' ruk'ij. 16 Xba chpam tnamet Nazaret jabar xq'uiy wa'. Tak xerla' xlanbal k'ij xba chpam jay rxin molbal ri'il com ncawara' nuban. Tak xekaja xpe'a ch-utz c'ara' nsiq'uij rtzojbal Dios. 17 C'ola jun libro jtz'ibtanak cana rmal profeta Isaías jara' xja'cha pruk'a'. Xujak libro y xuwil jabar c'o wa' je nsiq'uij chquewech wnak jcawra nbij ra: 18 —Je Espíritu Santo rxin Kajaw Dios arja' c'o chic wq'uin. Arja' enretkon ta ch-utz c'ara' quenya' rbixic utzlaj tzij jrec'mon ta totanem rxin Dios chca ch'tak mibi', enretkon ta chquenuto' wnak jkas nti'ona canm pruk'a' il mac, enretkon ta chquenya' rbixic chca wnak je e'ocnak preso pruk'a' il mac che nque'el ela libre, y quenbij chca moya' che nja'k na quewech, quenbij na chca jquemjon rtijic lowlo' che nquetotaj na. 19 Enretkon ta ch-utz c'ara' quenya' rbixic chca wnak chcamic xerla' retiemp che nquewil totanem rxin Kajaw Dios. 20 Cara' xsiq'uij chquewech. Tak xsic'taja rmal xtz'apij libro, xujach chic jmul tzra acha jxejchowa pruk'a' y xetz'be'a. Kas xer netz'e'ta cmal conjelal wnak. 21 C'jara' xumaj chic tzij cuq'uin: —Camic xbantaja cumplir rtzojbal Dios jxensiq'uij chewech, cara' xbij chca. 22 Conjelal wnak xquemaj je' tzij y cawra necbij chbil tak qui' ra: —Jala acha congan wen, congan wen tak tzij nbij per ¿mja' tc'ala' rlec'wal José? cara' xecbij. 23 Ja' Jesús cawra xbij ra: —Anen wutkin bien chcawra nebij chwa camic ra: —Com nque'achumsaj wnak que'achumsaj c'ara' chka' je' awinak atet. Com c'ola jle' milagro xaban chpam tnamet Capernaum tebna' c'a chka' wawe' chpam atnamet atet, cara' nebij chwa. 24 Per ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, je' profeta rxin Dios arj-e' nmajo'n nquenimax ta cmal cwinak, ncawara' nba'na chca conjelal. 25 Per bien terkaja pnewá' nak xbantaja pretiemp profeta Elías. Oxi' juna' ruq'uin nic'aj sk'ij xuban tzra', y c'ola jun nimlaj wyejal xpeta njelal nat nkaj chpam jara' lwar. E q'uiy melca'n tak ixki' ec'ola wawe' chpam tnamet Israel jara' k'ij. 26 Per ja' Elías xuban jmul xta'k ela rmal Dios che rto'ic jun melca'n ixak per mruq'uin ta jun aj Israel xta'k el wa', per xta'k ela che rto'ic jun melca'n ixak jc'ola chpam aldea Sarepta jc'ola precwent Sidón. 27 Y cara' xbantaja chka' pretiemp profeta Eliseo tak e q'uiy chca aj Israel emajtanak rmal jitzel yubil lepra, per nmajo'n jun xchumsas ta chca xerwara' c'ola jun aj Siria tzra', Naaman rubi', xruyon arja' xchumsasa tzra jara' yubil. Cara' xbij Jesús chca. 28 Je aj Israel jec'ola chpam jay rxin molbal ri'il chek xecc'axaj je xbixa chca rmal Jesús congan xpeta cyiwal conjelal. 29 C'jara' xeyictaja tzrij, xquechap, xquelsaj ta chpam tnamet. Je tnamet chwech jun jyu' c'o wa' y tak xe'ekaja chuchi' jun siwan xyamer xecch'akij ela Jesús chpam. 30 Per Jesús arja' xk'ax ela chquecjol y xba. 31 C'jara' xba Jesús chpam tnamet Capernaum jc'ola precwent Galilea. Tak xekaja xumaj ctojxic wnak ptak xlanbal k'ij. 32 J-e' wnak kas nel ta quec'u'x tak necc'axaj tijonem jnuya' com rtzojbal congan nqueruchap, bien k'alaj chruq'uin Dios penak wa' je nbij. 33 Xuban jmul c'ola jun acha chpam jay rxin molbal ri'il, ocnak jun itzel espíritu pranm. Ja' acha xumaj rakic ruchi' y cawra xbij tzra Jesús: 34 —Jesús je at aj Nazaret ¿nak narebna' wawe' kuq'uin, atpenak che nokareyjo'? Anen wutkin nak abanic, atet at Santlaj Rlec'wal Dios, cara' xbij tzra. 35 Ja' Jesús ncow xtzijona tzra itzel espíritu: —Catetne'a y catel ela pranm acha, cara' xbij tzra. Jxuban itzel espíritu tzra acha xch'akij cana pnulew chquewech wnak, c'jara' xela pranm y xba, nmajo'n achnak lowlo' xuban cta tzra. 36 Je' wnak congan xel ta canm conjelal tak xquetz'et y cawra xecbij chbil tak qui': —Jawra acha ¿nak chtzij xucsaj? C'o tak ruk'a' chquij itzel tak espíritu, congan tak wan rchuk'a' rtzojbal com nqueruban mandar che nque'ela y nnimax tak wan chka', cara' necbij. 37 Xba c'a rtzojxic Jesús njelal nat nkaj ptak je' lwar jc'ola chenkaj tnamet Capernaum. 38 Ja' Jesús xel ela chpam jay rxin molbal ri'il, xba chruchoch Simón. Tak xekaja, rjite' ja' Simón ywajnak, majtanak rmal jun nimlaj c'ten. Xc'utuxa jun utzil tzra chnuto' yawa'. 39 Ja' Jesús xki'l oca chuchi' ch'at ruq'uin yawa', xbij tzra c'ten che nel ela y nalnak xel ela. Y chek q'uenjlal xyictaja ja' ixak y xumaj quilxic Jesús. 40 Tak xoca ak'a' conjelal wnak jec'ola yuw-i' cuq'uin arj-e' xequec'om ela ruq'uin Jesús. Congan q'uiy rwech je' yubil ec'ayona. Ja' Jesús xuya' ruk'a' pquewá' chejujnel y xerchumsaj. 41 Chka' e q'uiy chca wnak ec'ola itzel tak espíritu xe'el ela ptak canm. Jitzel tak espíritu tak xe'el ela xquerak quechi' y cawra xecbij tzra Jesús: —Atet at Rlec'wal Dios, cara' xecbij tzra. Per Jesús xeruk'il chmajo'n nquetzijon xta más com arj-e' cutkin chja' Cristo je ch-on rmal Dios. 42 Jche rcab k'ij tak xeskara xel ela chpam tnamet, xba chic chpam jun lwar jabar tlan wa'. J-e' wnak xquemaj rconxic y tak xequewla' mtcajo' nqueya' c'as tzra com ncajo' nec'je' na cuq'uin. 43 Per arja' cawra xbij chca ra: —Anen nc'atzina chwa chquenba chic chpam jle' chic tnamet ch-utz c'ara' tzra' cney-a' wa' rbixic chka' utzlaj tzij je rxin rgobierno Dios com xe rmal ra entkon ta, cara' xbij chca. 44 Cara' xuban, xba ptak tnamet jc'ola precwent Galilea, noca ptak jay rxin molbal ri'il y nuya' rbixic rtzojbal Dios chca wnak.

Lucas 5

1 Xuban c'a jmul Jesús c'o chuchi' ya' rbin-an lago Genesaret, congan e q'uiy wnak ntajina nquemin qui' tzrij ch-utz c'ara' necc'axaj rtzojbal Dios je nbij chca. 2 Ja' Jesús c'ola c-e' lanch xutz'et c'o pona chuchi' ya'. E majo'n e chpoy ch'u' chpam jlanch com arj-e' e'elnak ela, quemjon rch'ajic quec'am je rxin chapbal ch'u'. 3 Jun tzra c-e' lanch rxin Simón y chpam jara' lanch xoc wa' Jesús: —Jo' kojte' pona jtz'it ajsic', cara' xbij ja' Jesús tzra Simón. Tak ejtal chic c'jara' xetz'be'a chpam lanch, xumaj ta ctojxic wnak. 4 Tak xec'choja tzij rmal xbij chic tzra Simón: —Camic jo', tec'ma' el chic lanch jabar nim wa' rpam ya' y tzra' tec'ka' wa' ac'am chpam ya' ch-utz c'ara' c'ola ch'u' nque'achap, cara' xbij tzra. 5 —Per Maestro, njun ak'a' xokosmaja per next jun rkan ch'u' xkachap. Per com atet ncatbina chcara' nkaban nokba c'ara', quenec'ka' c'ara' c'am chpam ya', cara' xbixa tzra rmal Simón. 6 Cara' c'a xqueban xeba, xequec'ka' c'am jabar nim wa' rpam ya'. Tak xq'uiektaja cmal congan e q'uiy ch'u' xe'oca chpam y xerkaptaja je' c'am rmal. 7 C'jara' xecsiq'uij pon chic jle' quexbil jec'ola chpam jun lanch chic che nquerto'a. Tak xe'ekaja xquemaj clasic je' ch'u' chpam c'am, nxenoja che c-e' lanch ch'u', xe jtz'it xba xe' ya' jlanch cmal ch'u'. 8 Ja' Simón Pedro tak xutz'et jmilagro je xbantaja c'jara' xexque'a chwech Jesús y cawra xbij tzra: —Wajaw, jat cnay-a' cana com anen xe en jun acha en aj-il en aj mac, cara' xbij tzra. 9 Cara' xbij Simón com arja' y conjelal e rexbil jec'ola ruq'uin congan xel ta quec'u'x tzrij chcongan ch'u' xquechap. 10 Ec'ola chka' Jacobo ruq'uin Juan je e rlec'wal jun acha Zebedeo rubi', arj-e' quec'mon ta qui' ruq'uin Simón tzra chpoj ch'u', y congan xel ta canm tzrij je xquetzu' je xbantaja. Ja' Jesús cawra xbij tzra Simón: —Mtaxibej ta awi', c'o chna jun samaj xtamaj el chic rbanic camic ra, wnak chic nque'acanoj ch-utz c'ara' nque'acsaj pruk'a' Dios, cara' xbij tzra. 11 C'jara' xquec'om ta c-e' lanch, xekaj ta chiya'. Junlic xqueya' cana njelal y xetre' ela tzrij Jesús. 12 Xuban jmul Jesús c'ola chpam jun tnamet, c'ola jun acha xekaja ruq'uin majtanak rmal itzel yubil lepra. Ja' acha tak xutz'et Jesús xexque'a chwech y xkasaj ruplaj penlew: —Wajaw, wnawajo' cnachumsaj, anen wutkin che ncatecwina cnachumsaj, cara' xbij tzra. 13 Ja' Jesús xuyuk pona ruk'a', xuchap yawa' y cawra xbij tzra: —Quenwajo' ajni' nac'utuj chwa, catchumtaja, cara' xbij tzra, y alnak xel ela lepra tzrij. 14 Y congan xbij tzra: —Kas quenwajo' quenbij chawa chmajo'n abar nabij wa' jxenban chawa. Per jnaban, jat ac'tu' awi' chwech sacerdote y ay-a' awofrenda ajni' rbin cana Moisés chpam rley Dios chnaban. Je ofrenda jnaya' jara' noca testimonio chquewech sacerdote chnaban cumplir je rbin cana Moisés. Cara' xbij tzra. 15 Per nmás xba rtzojxic y congan e q'uiy wnak necremlo' qui' ruq'uin che rc'axic tijonem nuya', y je' yuw-i' arj-e' ncajo' che nquechumsasa. 16 Arja' nba ptak lwar kas tlana y tzra' nerebna' wa' oración. 17 Xuban jmul Jesús remjon ctojxic wnak. Ec'ola jle' fariseo etz'bula chenkaj e quexbil jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, arj-e' njelal tnamet epenak wa' jc'ola precwent Galilea ruq'uin precwent Judea, y ec'ola chca pJerusalén epenak wa'. Ja' Jesús c'ola rpoder Dios ruq'uin che nquerchumsaj yuw-i'. 18 Chek q'uenjlal tak ec'ola jle' ach-i' xe'erkaja, c'ola jun acha squirnak quec'mon ta, ctz'ela chwech rwarbal. J-e' ach-i' xcajo' ta xe'oca pjay xequey-a' ta yawa' nq'ue chwech Jesús. 19 Per majo'n xecwin ta xquecsaj pjay com congan enojnak wnak chpam. Je xqueban, xejte'a pe rwá' jay, xquelsaj nic'aj rwá' jay y tzra' xeckasaj wa' yawa', ctz'ela chwech rwarbal. Y ja' yawa' c'a chwech Jesús xekaj wa' jabar quemlon wa' qui' wnak. 20 Ja' Jesús tak xutz'et yukbal quec'u'x jc'ola ruq'uin, arja' cawra xbij tzra squirnak: —Acha, camic xcuytaja awil amac, cara' xbij tzra. 21 Je' maestro e quexbil fariseo tak chek xecc'axaj je xbij Jesús cawra xquemaj rch'obic ptak canm: —¿Nak rbanic jala acha tak nbij jle' tzij jxitzel nc'axaj Dios? Com majo'n chic nak xtecyuw ta il mac, xruyon Dios necyuwa, cara' xecbij kaja pcanm. 22 Per Jesús arja' bien rutkin nak nquech'ob kaja ptak canm y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak cara' nech'ob kaja ptak ewanm? 23 Camic quenwajo' quenc'axaj chewa ¿nak más majo'n pen ta tzra c-e' jawrara chquenbij tzra jawra acha sic chquencuy ril rumac, o wquenbij tzra che nyictaj ela y nba? 24 Anen quenban jawra chewech camic ra ch-utz c'ara' newutkij che Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak yatanak tzra chnucuy quil quemac je' wnak wawe' chwech ruch'lew, cara' xbij ja' Jesús chca. C'jara' cawra xbij chic ja' Jesús tzra squirnak: —Anen quenbij chawa camic, catyictaja, tec'ma' ela awarbal y jat pnawuchoch, cara' xbij tzra. 25 Chek xbitaja rmal, xyictaj ela acha chquewech, xumaj rc'olic rwarbal y xba chruchoch, y ajni'la nuya' ruk'ij Dios. 26 Je' wnak congan xel ta canm tak xquetz'et je xbantaja per nche conjelal, y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios, congan cxiben qui' y cawra necbij ra: —Camic xkatz'et jnexte wjic katz'ton ta, cara' xecbij. 27 C'jara' xel ela Jesús tzra' y xba. C'ola jun acha xutz'et mloy impuesto, Leví rubi'. Ja' Leví tz'bula chpam lwar abar nto'j wa' impuesto pruk'a'. Ja' Jesús tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Jo' catetre' ta chwij che ncatoca ndiscípulo, cara' xbij tzra. 28 Ja' Leví xyictaja, xuya' cana njelal y xetre' ela tzrij Jesús. 29 Ja' Leví c'ola jun nimlaj w-im xchumsaj pruchoch rxin Jesús. Ja' Jesús e rexbil rdiscípulo arj-e' etz'bula tzrij mes. Congan e q'uiy e mloy tak impuesto etz'bula tzrij mes cuq'uin y ec'ola jle' chic wnak chka'. 30 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil jle' fariseo arj-e' xecch'ojquij chca rdiscípulo Jesús y cawra xecbij: —¿Nak tzra tak nquixwa'a cuq'uin e mloy tak impuesto, chka' cuq'uin jle' chic aj-il ajmac? 31 Xpeta Jesús, cawra xbij chca: —Nak majo'n e yawa' ta arj-e' majo'n nc'atzin ta doctor chca, per je yuw-i' arj-e' nc'atzina doctor chca. 32 Anen enpenak che que'encanoj aj-il ajmac ch-utz c'ara' nqueya' cana quil quemac, me j-e' ta ra' que'encanoj je bnoy rbeyal. Cara' xbij Jesús chca. 33 C'jara' cawra xecbij chic tzra: —Je rdiscípulo Juan Bautista arj-e' q'uiy mul nqueban ayuno ruq'uin oración y cara' nqueban je' kdiscípulo ajoj chka' ja ok aj fariseo per ¿nak q'ue tzra mcara' ta nqueban adiscípulo atet? 34 Jesús cawra xbij chca: —Ajni' chca jle' wnak ebnon invitar chpam jun c'ulbic, tak c'c'o na acha chquecjol jnec'le'a ¿l-utz c'ara' xtebij ta chca che nqueban ayuno? 35 Per nerla' na jun k'ij tak arj-e' xtelsasa chquecjol acha jxec'le'a, c'jara' c'a xtqueban ayuno. Cara' xbij Jesús chca. 36 C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Majo'n jun wnak xtelsaj ta jun tesbal tzra jun tziak c'ac' y xtucsaj ta tzra jun tzbuklaj tziak com jara' xe ntz'ila' c'ac' tziak y chka' m-utz ta nela c'ac' tesbal ruq'uin tzbuklaj tziak. 37 Chka' ajni' tzra vino c'ac' majo'n jun xtuc'ol ta chpam tzbuklaj tak c'olbal. Wext cara' nba'na jc'ac' vino nurak c'olbal y nti'xa, y ntz'iloxa c'olbal chka'. 38 Per kas nc'atzina nba'na, jc'ac' vino nc'o'la chpam c'ac'laj tak c'olbal y nuto' ri' che c-e', nexte vino y nexte c'olbal ntz'iloxa. 39 Jun acha we c'mannak tzra nutaj vino je mc'ac' ta jara' c'am-an nec'mana tzra jc'ac' vino, y cawra nbij: —Más na utz je mc'ac' ta. Cara' xbij Jesús chca tzrij jc'ac' tijonem jrec'mon ta.

Lucas 6

1 Xuban jmul Jesús pjun xlanbal k'ij remjon binem chpam jle' trigo e rexbil rdiscípulo. Kas quemjon binem chpam trigo tak xquemaj rk'upxic rwá' je' trigo je rdiscípulo, tzan quek'a' nquelsaj wa' ch'tak rwech y nquetaj. 2 Ec'ol c'a jle' fariseo cawra xecbij chca: —Jemjon rbanic camic ra jala xjan nba'na ptak xlanbal k'ij. ¿Nak tzra tak neban cara'? Cara' xecbij. 3 Ja' Jesús cawra xbij chca: —¿Lmajo'n c'a esiq'uin ta chpam rtzojbal Dios jxuban ojer rey David tak xuban jmul majtanak rmal k'ak'nic pamaj y cara' quebnon e rexbil chka'? 4 Jxuban, xoca chpam ruchoch Dios, xuc'om xquelway jyonan chwech Dios, xutaj y xuya' cxin rexbil chka'. Cara' xuban mesque jara' xquelway tz'ibtanak cana chpam rley Dios che xqueyon sacerdote nquetjowa, cara' nbij chca aj fariseo. 5 C'jara' cawra xbij chic chca: —Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, pruk'a' c'o wa' je nba'na chpam xlanbal k'ij. Cara' xbij chca. 6 Pjun chic xlanbal k'ij xoca Jesús chpam jay rxin molbal ri'il y xumaj ctojxic wnak. C'ol c'a jun acha tzra' squirnak jun ruk'a' jrejquenk'a'. 7 Je' maestro e quexbil aj fariseo arj-e' ctz'ulchin Jesús, ncajo' nquetz'et we nchumsaj acha chpam xlanbal k'ij. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nquewil jun ril che necchapbej rxin. 8 Per Jesús rutkin jquemjon rch'obic y cawra xbij tzra acha je squirnak ruk'a': —Catyictaja y catpe'a chkacjol, cara' xbij tzra. Ja' acha xyictaja y xpe'a chquecjol. 9 C'jara' Jesús cawra xbij chca: —Anen quenwajo' quenc'axaj chewa jawrara camic. ¿Nak nuya' c'as ley chka che nkaban chpam xlanbal k'ij, we nkaban utzil o we rtzilal? ¿Lnuya' c'as chka che nquekato' wnak owe nquekcamsaj? cara' xc'axaj chca. 10 Kas xerch'ulchij conjelal c'jara' cawra xbij tzra acha: —Teyku' ak'a', cara' xbij tzra. Xuyuk ruk'a' y xec'choja. 11 Arj-e' congan xpeta cyiwal, xquemaj tzij chbil tak qui', xquemaj rconxic rij rwech Jesús nak nqueban tzra. 12 Chpam jara' tiemp xba Jesús, xojte'a chwech jun jyu', xuwil jun lwar abar nuban wa' oración y njelal ak'a' xtzijona ruq'uin Dios. 13 Tak xeskara xersiq'uij rdiscípulo. Ec'ol c'a e cbeljuj xerucha' y xbin-aj chca che e apóstol. 14 J-ewra e apóstol: Simón je xcanox chic jun rubi' rmal Jesús y xbixa tzra Pedro, Andrés je rch'alal Simón, Jacobo, Juan, Felipe, Bartolomé, 15 Mateo, Tomás, Jacobo je rlec'wal Alfeo, Simón jun chca je rxin partido rbin-an Zelote, 16 Judas je rlec'wal Jacobo, ruq'uin Judas Iscariote jxejchowa Jesús pquek'a' je nquetzelana rxin. 17 C'jara' ja' Jesús xexle' ta chwech jyu' e rexbil apóstol. Tak xkaj ta chwech rutk'aj, tzra' xpe' wa' cuq'uin rdiscípulo e quexbil jle' chic wnak per congan e q'uiy. Ec'ola aj Jerusalén y ec'ola epenak chpam jle' chic tnamet jc'ola precwent Judea. Ec'ola chka' jepenak chi' tak mar jc'ola precwent Tiro y precwent Sidón. Epenak conjelal che necc'axaj je nbij Jesús y chka' che nquerchumsaj tzra je' cyubil. 18 Ec'ola xechumsasa chka' jemajtanak cmal e itzel tak espíritu. 19 Conjelal wnak congan nquecsaj cchuk'a' che nquechap oca jtz'it Jesús com arja' c'ola poder ruq'uin y jpoder nel ta ruq'uin nquerchumsaj wnak per ne che conjelal. 20 C'jara' ja' Jesús xertz'ulchij rdiscípulo y cawra xbij ra: —Ixix je ix mibi' congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa com ewxin rgobierno Dios. 21 Ixix je nk'ak'ana epam congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa com congan nquixnoj na. Ixix je nquixok'a camic congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa com nquixtzeben na. 22 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa je nquixtzelaxa cmal wnak, jmajo'n nquixquec'ul ta y xe nquixquetz'uj y xe ix itzel tak wnak necbij chewa, per congan quicotemal nyataja chewa tak nmal anen tak cara' nba'na chewa, anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak. 23 Tak cara' nqueban chewa quixquicot c'a per congan quixquicota com jara' c'ola jun nimlaj rtojbalil je nyataj na chewa tzra' chcaj. Com je' cti't quemma' cara' xqueban chca chka' e ojer tak profeta rxin Dios. 24 Per ixix je ix byoma' jara' congan lowlo' chewa com nquixquicota camic per jara' jun quicotemal xe nk'axa. 25 Ixix jc'ola nmak tak w-im neban camic, jara' congan lowlo' chewa com netaj na wyejal. Ixix je kas congan tzeb neban camic jara' congan lowlo' chewa com nquixbison na y nquixok' na. 26 Tak nya'a ek'ij cmal conjelal wnak jara' congan lowlo' chewa com je' cti't quemma' j-e' xqueya' quek'ij chka' e ojer tak profeta jme e rxin ta Dios. 27 Per ixix je cnewc'axaj camic cawra quenbij chewa ra, que'ewaj-o' je nquebnowa lowlo' chewa. Tak ec'ola xitzel nquixquetz'et, ixix utzil tebna' chca. 28 Tak ec'ola nquebina itzel tak tzij chewa, ixix xruyon utzlaj tak tzij tbij chca. Tak ec'ola nquixetz'juwa, ixix tebna' orar pquecwent. 29 Wc'ola jun xuya' jun k'a' chaplaj tey-a' c'as tzra chnuya' chic jun pjupraj chic aplaj. Wc'ola jun chic xumaj acmis chawa tey-a' ela achump tzra chka'. 30 Wc'ola jun xc'utuj jun achnak chawa tey-a' tzra, y wc'ola jun xuc'om ela jun achnak chawa mtach'ojquij ta tzra. 31 Jun chic, nak neyarij chca wnak che nqueban chewa cara' c'a tebna' ixix chca chka'. 32 We ixix xqueyon j-era' lok' nque'ena' jlok' ixquen-on ixix ¿lc'o tc'ara' jun sip rxin Dios nyataja chewa nech'ob ixix? Com je' e itzel tak wnak arj-e' lok' nquequena' je nquejona cxin. 33 Jun chic, wex queyon j-era' neban utzil chca je nquebnowa utzil chewa ixix ¿lc'o tc'ara' jun sip rxin Dios nyataja chewa nech'ob ixix? Com je e itzel tak wnak arj-e' chka' nqueban utzil chca jebanyona utzil chca j-e'. 34 Jun chic, tak c'ola neya' pe kjonem y ewutkin che nya'a rec'xel ¿lc'o tc'ara' jun sip rxin Dios nyataja chewa nech'ob ixix? Com je e itzel tak wnak arj-e' chka' c'ola nqueya' pe kjonem jcutkin che nya'a rec'xel. 35 Per ixix que'ewaj-o' je nquebnowa lowlo' chewa, tsipaj ewutzil chca, tey-a' pe kjonem jc'ola ewq'uin per mteya' ta cas rec'xel. Wcara' neban jara' c'ola jun nimlaj rtojbalil nyataj na chewa y tzra' nquixk'aljen wa' che ix rlec'wal nimlaj Dios, com Dios arja' nsipaj utzil chca wnak mesque majo'n necmeltioxij ta tzra, mesque xe e itzel tak wnak. 36 Ajni' nuban Edta' Dios congan npoknaj quewech wnak cara' c'a tebna' ixix, tpoknaj quewech chka'. 37 Mtquixoc ta ix k'toy tak tzij chquij wnak ch-utz c'ara' Dios majo'n nuk'et ta tzij chewij ixix chka'. Mtec'utuj ta chquij wnak che nquetoj na il mac je nqueban ch-utz c'ara' Dios majo'n nbij ta chewa che netoj na il mac jneban ixix. Que'ecyu' je' wnak. We nque'ecuy, Dios chka' nquixrucuy ixix. 38 Tsipaj chca wnak je nc'atzina chca. Wnesipaj chca jara' nya'a rjel rec'xel chewa. Per je rjel rec'xel je xtya'a chewa cara' rbanic ajni' nuban jun c'yil tak achnak tz'kat npajona, kas bien jic nuya' rlipr y nuya' rsobr. Cara' quenbij chewa com wq'uiy nesipaj jara' q'uiy necochij tzra Dios, o wxe mq'uiy ta nesipaj jara' mq'uiy ta necochij ixix tzra Dios chka'. Cara' xbij Jesús chca. 39 C'jara' xbij jun c'ambal tzij chca: —Jun moy wnuchap ela chuk'a' jun moy chic jara' xe nquetza'k ela pjul che c-e'. 40 Majo'n jun discípulo xtrutkij ta más chwech ajni' rutkin rmaestro. Per jun discípulo chka bechnak opech discípulo we bien ntijoj ri' jara' cara' nela rna'oj ajni' rxin rmaestro. 41 ¿Nak tzra tak nech'ulchin tak nuban jun ch'it ril ewch'alal per majo'n nena' kta ixix je' nmak tak ewil jneban? Tak neban cara' jara' ajni' nech'ulchij jun rc'utal che' jc'ola chi' rk'arwech ewch'alal per majo'n neya' kta cwent ixix tzrij jun nimlaj che' jc'ola chi' ek'awech. 42 Chka' ¿nak tzra tak nebij tzra ewch'alal: —Kch'alal, tey-a' c'as chka che nkaya' ana'oj rmal il mac jc'ola chpam ac'aslemal, cara' nebij tzra, per xe mtena' kaja ixix xmás chna nim il mac c'ola chpam ec'aslemal ixix? Tak cara' neban xcaca' eplaj. Wnewajo' neya' rna'oj ewch'alal nc'atzina nabey mul che neya' cana rtzilal jc'ola chpam ec'aslemal ixix ch-utz c'ara' nquixecwina neya' utzlaj tak na'oj tzra. 43 Cara' quenbij chewa com majo'n jun utzlaj che' xtuya' ta itzel rwech next c'a itzel che' xtuya' wen rwech. 44 Che njelal che' xe rmal rwech nuya' tak notkixa nak chche'al. Ajni' tzra q'uix mesquier necwina xtwachij ta higo next c'a xulquiej xtwachij ta uva. 45 Jun utzlaj acha utzil rec'lon pranm y tak ntzijona utzil rec'mon ta je nbij. Jun itzel acha xitzel tak achnak rec'lon pranm y tak ntzijona xitzel tak achnak rec'mon ta je nbij. Cara' quenbij chewa com jnojnak pranm jun wnak jara' nel ta pruchi'. 46 ¿Nak tzra tak cawra nebij chwa ra: —Kajaw, Kajaw, per xmajo'n neban ta jquenbij chewa chneban? 47 Chka bechnak wnak npeta wq'uin we nc'axaj jnemjon rbixic y nuban jquenbij tzra arja' cawra rbanic: 48 arja' e junam ruq'uin jun acha xuban jun ruchoch, xuc'ot na jabar nutic wa' cimiento y pe rwá' abaj xtz'uba' wa'. Tak xumaj rij jun k'jaljab xq'uiya rkanya', nlowlo' xba'na tzra jay rmal rkan ya' per majo'n xba ta penlew com wen rtiquic bnon. 49 Per jun wnak chek jic nc'axaj ntzojbal y majo'n nuban ta jquenbij tzra chnuban, arja' junam ruq'uin jun acha xuban jun ruchoch per majo'n rcimient, xpe rwá' ulew xtz'uba' wa'. Tak xq'uiya rkan ya' nlowlo' xba'na tzra jay y nalnak xba penlew, ne xtz'ila' jay junlic. Cara' xbij Jesús chca.

Lucas 7

1 Jesús tak xec'choja tzij rmal cuq'uin wnak xba pCapernaum. 2 C'ol c'a jun capitán cxin soldado, c'ola jun rmos yawa'. Ja' mos congan lok' nna'a rmal capitán y xyamer ncoma. 3 Ja' capitán tak xekaja rbixic Jesús ruq'uin ec'ola jle' anciano e aj Israel xerutak ela che necc'utuj jun utzil tzra Jesús che npeta y nerchumsaj rmos. 4 Tak xe'ekaja ruq'uin Jesús congan xquemaj rc'utxic jun utzil tzra: —Jcapitán nyatanak wa' tzra chnabna' utzil tzra jkamjon rc'utxic chawa 5 com arja' congan nokrajo' ja ok tnamet Israel. Ja' banyona jay rxin molbal ri'il jabar nkamol wa' ki' che rc'axic rtzojbal Dios, cara' xecbij tzra. 6 C'jara' xeba, xequexbilaj ela Jesús. Ja' capitán tak c'o chic Jesús chenkaj ruq'uin ruchoch arja' xerutak ela jle' ramigo che rc'ulic, cawra xbij ela tzra Jesús: —Wajaw, mtcatel ta ch'u'j nmal anen, atet ajni'la nim ak'ij, mtyataja chwij che xcatoc ta chpam wuchoch. 7 Y nexte yatanak chwij chka' xenba ta awq'uin, y jquenwajo' chawa, tbij che nec'choja nmos y wutkin che xruq'uin ra' nec'choja. 8 Cara' quenbij chawa com anen wutkin nak rbanic tak ncatba'na mandar. Ec'ola nquebnowa mandar wxin anen y chka' ec'ola soldado pnuk'a' anen chquenuban mandar. Tak quenbij tzra jun acha: —Catel ela, y jara' acha nel ela. Wquenbij tzra jun chic: —Catjo', jara' ne npe wa'. Tak quenbij tzra nmos jc'ola pnuk'a': —Tebna' jawrara, y ja' nuban. Cara' xbij ela capitán tzra Jesús. 9 Ja' Jesús congan xel ta ruc'u'x tzrij je xbixa tzra rmal capitán. Tak xc'axtaja rmal xuya' volt, y com ec'ola wnak etrena tzrij cawra xbij chca ra: —Anen quenbij chewa, jcapitán arja' más chna k'axnak wen ryukbal ruc'u'x wq'uin anen que chewech ixix je ix aj Israel, nexte c'o ta jun chewa newlon cara' ta yukbal ruc'u'x wq'uin ajni' rxin ja', cara' xbij chca. 10 Je' wnak jetkon ela rmal capitán arj-e' xemloj ta. Y tak xquetz'et mos majo'n chic yawa' ta, utz chic. 11 Je pjun k'ij chic ja' Jesús xba chpam jun tnamet Naín rubi'. E q'uiy chca rdiscípulo xerexbilaj ela y congan e q'uiy wnak xetre' ela tzrij. 12 Ja' Jesús tak xekaja chenkaj abar ncatoc el wa' chpam tnamet ec'ola jle' wnak xerutz'et, c'ola jun comnak nequemku'. Jnemu'ka jara' ral jun ixak melca'n y nxer oca jun ral, y xcoma. Ja' ixak e q'uiy rwinak etren ela tzrij che rmukic comnak. 13 Ja' Kajaw Jesús tak xutz'et ixak congan xpoknaj rwech: —Mtcatok' ta, cara' xbij tzra. 14 C'jara' xuchap rwarbal jabar telen wa' jcomnak. Je' wnak jetelyon ela rxin comnak arj-e' xepapo'a. C'jara' Jesús cawra xbij tzra comnak ra: —C'jol, camic quenbij chawa, catyictaja. Cara' xbij tzra. 15 Ja' c'jol xc'astaja, xetz'be'a y xumaj tzij. C'jara' ja' Jesús xujach cana tzra rute'. 16 Je' wnak congan xecxibej qui' rmal je xbantaja per ne che conjelal, y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios: —Jala' jun nimlaj profeta rxin Dios je xwankera chkacjol camic. Dios camic retkon ta jun To'onel chkacjol ja ok tnamet rxin, cara' xecbij. 17 Jmilagro jxuban Jesús jara' xel ela rbixic njelal nat nkaj chpam departamento Judea y xela rbixic chka' njelal tnamet jc'ola chenkaj ruq'uin departamento. 18 Njelal jawra je xbantaja xecho'la tzra Juan Bautista cmal je rdiscípulo. 19 Ja' Juan ec'ola e c-e' chca rdiscípulo xersiq'uij, xerutak ela ruq'uin Jesús y cawra xbij ela chca ra che necc'axaj: —¿Le atet at Cristo jbitanak cana che ncatpet na, owe nkeybej chna jun? cara' xbij ela chca. 20 Tak xe'ekaja ruq'uin Jesús cawra xecbij tzra: —Juan Bautista arja' okretkon ta awq'uin, cawra rbin ta che nekc'axaj chawa: —¿Le atet at Cristo jbitanak cana che ncatpet na, owe nkeybej chna jun? Cara' rbin ta. 21 Ja' Jesús njara' hor xumaj cchumsic jle' wnak jec'ola tzra' per ne q'uiy j-e' wnak. Xerchumsaj je' yuw-i' mesque emajtanak rmal cowlaj tak yubil, xeruto' jec'ola pquek'a' itzel tak espíritu y e q'uiy moya' xujak quewech chka'. 22 C'jara' cawra xbij chca je c-e' rdiscípulo Juan: —Jax ebij tzra Juan njelal jetz'ton camic y njelal jewc'axan. Je' moya' nqueca'y chic. Jch'e'y nquebina jara' jic chic nquebina. Nak jc'ola itzel yubil jlepra chquij arj-e' xechumtaja. Je' tcon necc'axaj chic tzij camic. Je' cnomki' xec'astaja. Je' mibi' majtanak rbixic chca utzlaj tzij je rxin totanem jretkon ta Dios. 23 Chka' tbij tzra Juan chcongan qui' quec'u'x wnak jmajo'n jun twa' nquena' rmal samaj jnemjon rbanic. Cara' tbij tzra, cara' xbij ela ja' Jesús chca rdiscípulo Juan Bautista. 24 Tak ebnak chic e c-e' discípulo ja' Jesús xumaj chic tzij cuq'uin wnak tzrij Juan Bautista. —Ja' Juan tak xec'je'a chpam je' tenlak tak lwar ¿nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal ja' Juan chek remril ajni' jun aj je njech'loxa rmal xecmel? 25 ¿Nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan chcongan rewkon ri' tzra wen tak tziak y congan nmak rjel? Per ixix bien ewutkin che je' wnak je nquecsana wen tak tziak je nmak rejlal y nquelok' jachnak c'ola cgan tzrij che nquelok', arj-e' chpam nmak tak jay cxin rey nquec'je' wa'. 26 ¿Nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan che arja' jun profeta rxin Dios? Jara' ne ktzij wa' che profeta per mruyon ta profeta ocnak wa'. 27 Cara' quenbij chewa com ja' Juan xchumsana rubey Cristo ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Anen quentak ela nmensajero che nnabyeja chawech ch-utz c'ara' arja' nchumsana abey. Cara' tz'ibtanak cana rmal Dios tzrij Cristo. 28 Anen quenbij chewa che majo'n jun profeta c'jenak ta wawe' chwech ruch'lew jnim ta ruk'ij chwech Juan Bautista, per chpam rgobierno Dios jun wnak mesque ch'it sencillo per más chna nim ruk'ij que chwech Juan, cara' xbij Jesús chca wnak. 29 Conjelal wnak e quexbil e mloy tak impuesto tak xecc'axaj je xbij Jesús xquemaj rya'ic ruk'ij Dios com arj-e' ebnon bautizar rmal Juan. 30 Per aj fariseo e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios arj-e' majo'n xcajo' ta xeba'na bautizar rmal Juan, jara' xecch'ojquij je nrajo' ranm Dios ptak cc'aslemal. 31 C'jara' ja' Kajaw Jesús xumaj chic rij tzij: —¿Abar c'a wa' quixenjumsaj wa' ixix jix tnamet Israel? 32 Cuq'uin c-e' moc ac'ala' quixenjumsaj wa' jquemjon tz'anem ptak q'uebal. Jun moc nquerak quechi' chquij jun moc chic: —Ajoj xkaban nic'aj bix rxin quicotemal per ixix majo'n xjoj xeban ta, majo'n xixquicot ta. Y xkaban jun chic rxin bis y nmajo'n xixbison ta chka'. Nmajo'n nak newajo', cara' xecbij ac'ala' chca e jmoc chic. 33 Ixix quixenjumsaj cuq'uin ac'ala' je nmajo'n nak ncajo', com Juan Bautista tak arja' xpeta majo'n kas ta nwa'a cuq'uin wnak y majo'n vino xutaj ta, rmal c'ara' tak xebij tzra chc'ola jun itzel espíritu pranm. 34 Y xenpet chic anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, xenwa'a cuq'uin wnak y xentaj vino, y rmal ra' xebij chwa che en ajmund, xe en tjoy vino y xe e wamigo e mloy tak impuesto ruq'uin jle' chic aj-il aj mac. 35 Per conjelal je' rlec'wal Dios arj-e' bien nch'obtaja cmal che Juan Bautista rna'oj Dios rucsan y cutkin chka' che anen rna'oj Dios nucsan. Cara' xbij Jesús chca. 36 C'o c'a jun acha aj fariseo xuban invitar Jesús pruchoch che newa'a ruq'uin. Ja' Jesús xba ruq'uin y tak xekaja xetz'be'a tzrij mes. 37 Chpam jara' tnamet tzra' c'o wa' jun ixak itzel rc'aslemal. Ja' ixak tak xc'axaj chJesús remjon w-im pjay ruq'uin aj fariseo xba ruq'uin, rec'mon ela jle' ak'om qui' rexla', rec'mon ela chpam jun rc'olibal je bnon rbanic, alabastro ocnak. 38 Tak xekaja ruq'uin Jesús xexque'a y xumaj ok'ej. Jri'al rwech congan xkaja tzrij rkan Jesús y tzra resmal rwá' xsubej. Tak xsutaja rmal c'jara' xtz'ubaj rkan y xuya' ak'om tzrij. 39 Fariseo jbanyona invitar rxin Jesús, tak xutz'et jxuban ixak cawra xuch'ob kaja pranm: —Ja' Jesús wext ktzij che profeta rxin Dios rutkin tc'ara' nak rbanic jun ixak je ntajina nuchap rkan. Com jala' jun ixak xitzel rc'aslemal. Cara' xuch'ob kaja. 40 C'jara' Jesús cawra xbij tzra: —Simón, camic c'ola jun tzij quenwajo' quenbij chawa: —Utz c'ara' Maestro, tbij chwa, cara' xbij ja' Simón. 41 C'jara' cawra xbix chic tzra rmal Jesús: —C'ola jun acha ec'ola e c-e' ach-i' c'ola quec'as ruq'uin. Jun, j-o' cient ruc'as, jun chic cincuenta. 42 Tak mxecwin ta xquetoj quec'as majo'n achnak xba'na chca, xecu'ya rmal rajaw pak. Camic Simón, tbij c'a chwa ¿nak chca e c-e' ach-i' más njo'na rxin rajaw pak? cara' xbixa tzra Simón. 43 —Jquenbij anen jara' más nim ruc'as, cara' xbij tzra. —Cara', xbixa tzra rmal Jesús. 44 C'jara' ja' Jesús xuya' volt, nutz'et ixak y cawra xbij chic tzra Simón: —Tetz'ta' mpa' jawra ixak. Atet, tak xenoc ta chpam awuchoch majo'n xaya' ta ch'ajbal wkan che nc'ulic, per jawra ixak arja' xuch'aj wkan tzan ri'al rk'arwech y tzra resmal rwá' xsubej. 45 Atet majo'n xatz'ubaj ta nuchi' che nc'ulic, per jawra ixak njunlic remjon rtz'ubxic wkan. 46 Atet nexte aceite xaya' pe nwá' che nc'ulic, per jawra ixak xujic wkan chpam jun ak'om jcongan qui' rexla'. 47 Rmal c'ara' tak quenbij chawa, jawra ixak mesque congan il mac rebnon per bien k'alaj che cuytanak chic njelal com congan quenrajo'. Per we mq'uiy ta awil amac cuytanak jara' majo'n kas ta nwankera ojben ri'il chpam awanm, cara' xbij tzra. 48 C'jara' cawra xbij tzra ixak: —Xcuytaja awil amac, cara' xbij tzra. 49 Jle' chic invitado jec'ola tzrij mes ruq'uin Jesús arj-e' xquemaj tzij chbil tak qui': —¿Nak rbanic ja' Jesús tak nbij che nucuy il mac chka'? 50 Ja' Jesús cawra xbij chic tzra ixak: —Jyukbal ac'u'x jc'ola wq'uin jara' xatet-owa. Camic utz chic ncatba y catquicota, cara' xbij tzra.

Lucas 8

1 Xuban jun c-e' k'ij xumaj chic rubey Jesús, xba chpam njelal tnamet y chpam je' aldea, nuya' rbixic rtzojbal Dios y nuch'ob chquewech wnak utzlaj tzij jnuc'ut chkawech nak rbanic je rgobierno Dios. Xerexbilaj je cbeljuj apóstol. 2 Ec'ola jle' ixki' xerexbilaj chka'. J-ewra ixki' nabey emajtanak rmal yubil y ec'ola pquek'a' itzel tak espíritu per echumsan chic rmal Jesús. Jun ixak María rubi', jc'o chic jun rubi' Magdalena. Ja' María Magdalena e wku' itzel tak espíritu xelsasa pranm rmal Jesús. 3 Jun chic, Juana rubi', rexkayil Chuza, administrador rxin Herodes. Jun chic Susana rubi', y ec'o na más chka'. C'ola cmibil jnectobej Jesús chpam jnak nc'atzina tzra. 4 Congan e q'uiy wnak xecremlo' qui' ruq'uin Jesús, njelal tnamet epenak wa'. C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: 5 —C'ola jun ajsmajma' xba pe tcoj rtejco'n pe rchinoj. Tak xekaja xumaj rch'akxic ija'tz. C'ola nic'aj xkaja pbey, xpa'k' cana cmal wnak y xti'ja cmal tzq'uin. 6 C'o chic jle' xkaja abar c'o wa' abaj. Tak xel ta xechkija alnak com majo'n rex ta ulew. 7 C'o chic jle' xkaja ptak q'uix y tak xel ta xumaj c'yinem, per njunam xq'uiya ruq'uin q'uix. Tak xq'uisbena xcamsasa tejco'n rmal q'uix. 8 Per c'o chic jle' xkaja chpam utzlaj ulew y congan xwachina, jujun rk'arwech ija'tz xuya' jujun cient rwech, cara' xbij Jesús chca. Tak xbitaja tzij rmal congan cow xtzijona. —Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. Cara' xbij chca. 9 C'jara' je' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Tech'bo' chkawech nak rbanic jc'ambal tzij je c'ja' xabij kaja, cara' xecbij tzra. 10 Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Ixix yatanak chewa chnewutkij nak rbanic jwewtanak tzrij rgobierno Dios per jle' chic wnak pc'ambal tzij quentzijon wa' cuq'uin ch-utz c'ara' mesque c'ola ck'awech per majo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech, mesque nc'ola quexquin per majo'n nch'obtaj ta cmal je nbixa chca. 11 Camic quench'ob chewech nak rbanic jc'ambal tzij. Ija'tz jara' nbij tzij rtzojbal Dios. 12 Je xkaja pbey jara' nbij tzij che ec'ola wnak je nquec'axana rtzojbal Dios per npeta diablo nelsaj ela rtzojbal Dios ptak canm ch-utz c'ara' majo'n necnimaj ta y che mtquewil totanem rxin Dios. 13 Je xkaja abar c'o wa' abaj jara' nbij tzij che ec'ola wnak je necc'axaj rtzojbal Dios y necnimaj, congan nquequicota rmal. Per arj-e' e ajni' jle' tejco'n majo'n rc'amal ruxe', njun rmaj oca necnimaj. Tak nerla' lowlo' tiemp xe nqueya' cana. 14 Je xkaja ptak q'uix jara' nbij tzij che ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios per tak nq'uisbena xe nquek'oysas chic rmal je' achnak rxin rwech ruch'lew ajni' mibil, ajni' quicotemal, ajni' njunlic nba quec'u'x tzrij je' achnak. Arj-e' e ajni' jle' tejco'n je nmajo'n rwech nuya'. 15 Per ija'tz je xkaja chpam utzlaj ulew jara' nbij tzij che ec'ola wnak je necc'axaj rtzojbal Dios y nqueyic pcanm per jun utzlaj anm je rc'an rbeyal. Arj-e' nquecoch' je npeta chquij y tak nq'uisbena wen nwachina utzil ptak cc'aslemal. 16 Majo'n jun wnak xtebnowa xtutzaj ta jun candil y xtjupba' ta jun bjoy pe rwá' next c'a xtuya' ta chuxe' jun ch'at chka'. Per je nba'na, tak ntza'ja jun candil ncanoxa jun rc'ulibal jabar nya' wa' ch-utz c'ara' psak nquec'je' wa' wnak je nque'oca pjay. 17 Cara' quenbij chewa com njelal jwewtanak jara' nel na psak y je njelal jmajo'n k'aljennak ta jara' nerla' na jun k'ij tak xtk'aljina, notkix na. 18 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, bien tey-a' ewexquin tzrij jemjon rc'axic com je' wnak jc'ola yatanak chca arj-e' nyataj na más chca. Je' wnak je nmajo'n yatanak chca per j-e' nquech'ob chc'ola jara' nelsasa chca. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. 19 C'jara' xe'erkaja rch'alal Jesús rexbil rute' per mesquier nquecwina nque'oca abar c'o wa' ja' com congan e q'uiy wnak. 20 C'jara' xbixa tzra Jesús: —Tetz'ta' mpa' ate' ruq'uin je' awch'alal ec'ola chujay, ncatecsiq'uij, cara' xbixa tzra. 21 Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Je nquec'axana rtzojbal Dios y nqueban je nbij chca che nqueban arj-e' c'ara' e'ocnak nute' ruq'uin e'ocnak wch'alal, cara' xbij chca. 22 Xuban jmul Jesús xoc planch e rexbil je' rdiscípulo: —Jo' pjupraj ya', cara' xbij chca y xeba. 23 Kas quemjon binem pe rwá' ya' tak xkaja che wram Jesús. Chek q'uenjlal tak xkaj ta jun nimlaj k'ek' chquij. Jlanch ntajina nnoja ya' chpam, ec'o chic chpam jun lowlo'. 24 J-e' discípulo xquec'as Jesús: —Maestro, Maestro, camic nokcoma, nokba pya', cara' xecbij tzra. Xyictaja Jesús, xuk'il k'ek', xuk'il ya' chka'. C'jara' xcoma k'ek' y xjun xec'je' wa' ya'. 25 C'jara' cawra xbij chca: —¿Abar c'a xoc wa' yukbal ec'u'x wq'uin? cara' xbij chca. Arj-e' congan cxiben qui', congan xel ta quec'u'x tzrij tak xquetz'et je xbantaja y cawra xquemaj rbixic chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'ala' jala acha? Com arja' nuban mandar k'ek', nuban mandar ya', y nnimax tak wan chka', cara' xecbij. 26 Xe'ekaja chpam jun lwar jc'ola pquecwent aj Gadarenos jc'ola pjupraj ya' chwech departamento Galilea. 27 Ja' Jesús tak xel ela planch c'ola jun acha xekaja ruq'uin. Ja' acha c'o chic tiemp e'ocnak jle' itzel tak espíritu pranm. Nmajo'n retziak rucsan y nmajo'n nec'je' ta pruchoch chka', xe pcomsant nec'je' wa'. 28 Tak xutz'et Jesús xumaj rakic ruchi', xexque'a chwech y ncow xtzijona ruq'uin, cawra xbij tzra: —Jesús, atet at Rlec'wal nimlaj Dios. ¿Nak nawajo' chwa? Tebna' jun utzil, mtaban ta lowlo' chwa, cara' xbij tzra. 29 Cara' xbij tzra com Jesús arja' ntajina nuban mandar itzel espíritu jocnak pranm acha che nel ela. Ja' acha q'uiylaj mul c'jenak pruk'a' itzel espíritu, y c'ola bc'on je' ruk'a' rkan pcadena per nmajo'n pen nutaj ta che nq'uiekpij ela y nec'mar ela rmal itzel espíritu chpam chkilaj tak lwar. 30 Ja' Jesús cawra xc'axaj tzra: —¿Nak abi'? —Anen en Legión, cara' xbij ja' acha. Cara' rubi' xbij com congan e q'uiy jle' itzel tak espíritu e'ocnak pranm. 31 J-e' c'a itzel tak espíritu congan nquecsaj cchuk'a' che necc'utuj tzra Jesús chmajo'n nquerutak el ta chpam nimlaj jul je nq'ue c'nat nekaj wa' xuxe' ulew chpam nimlaj k'ejkumal. 32 Ec'o pon c'a jle' a'k per congan e q'uiy y quemjon w-im ptak k'ayis. J-e' c'a itzel tak espíritu ne nquecsaj cchuk'a' che necc'utuj tzra Jesús chnuya' c'as chca che nque'oca chquepam je' a'k. Ja' Jesús xuya' c'as chca. 33 Cara' xqueban, xe'el ela pranm acha y xe'oca chquepam je' a'k. J-e' a'k chek xe'oca je' itzel tak espíritu chquepam nalnak xexle'a chwech jun tectic jyu' y nq'ue pya' xe'ekaj wa' conjelal, y xq'uis kaja quexla'. 34 Je chajinel cxin a'k tak nquetz'et je xbantaja xenanmaj ela, xeba chpam tnamet ruq'uin je' ptak aldea chka', xequechlo' njelal je xbantaja. 35 Je' wnak tak xecc'axaj, arj-e' xepeta che necretz'ta' je xbantaja. Tak xe'erkaja abar c'o wa' Jesús xquetz'et acha jxelsasa itzel espíritu pranm, arja' chwech Jesús tz'bul wa', c'o chic retziak recsan y tz'kat chic rna'oj. J-e' c'a wnak tak xquetz'et congan xecxibej qui' rmal. 36 C'jara' jxetz'towa je xbantaja arj-e' xquemaj rcholic chquewech jle' chic wnak nak xuban tak xchumtaja acha jc'ola jle' itzel tak espíritu pranm. 37 Conjelal wnak aj Gadarenos arj-e' xecc'utuj tzra Jesús che mtec'je' xta más chquecjol com congan cxiben qui'. Jesús xoc chic chpam lanch che nemloja. 38 Acha jxelsasa e itzel espíritu pranm cawra xbij tzra Jesús: —Tebna' jun utzil, tey-a' c'as chwa chquentre'a chawij junlic, cara' xbij tzra. 39 —Mejor jnaban, jat pnawuchoch abij chca wnak che ajni'la jun nimlaj samaj xuban Dios chpam ac'aslemal, cara' xbixa tzra rmal Jesús. C'jara' xba ja' acha chpam tnamet y xumaj rbixic chca conjelal wnak jnimlaj samaj xuban Jesús chpam rc'aslemal. 40 Ja' Jesús tak xemloj chic jmul pjupraj ya' congan qui'il rc'ulic xba'na cmal wnak com yben cmal conjelal. 41 C'jara' c'ola jun acha xpeta, Jairo rubi', arja' jun chca jefe rxin jay je rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios. Ja' Jairo tak xerkaja ruq'uin Jesús xexque'a chwech y congan xc'utuj jun utzil tzra che nba chruchoch, 42 com c'ola jun rmi'al cmic nuban chic, y njun oca. C'o lala' cbeljuj rjuna'. Xba ja' Jesús per congan e q'uiy wnak nquepitz' qui' tzrij ebnak chruchoch Jairo. 43 C'ol c'a jun ixak yawa' c'ola chquecjol wnak, xuban cbeljuj juna' c'ola quic' nela tzra. Ja' ixak rec'son chic njelal jc'ola ruq'uin che rk'omxic ri' cuq'uin je' doctor per next jun cwennak ta chumsyona rxin. 44 Jxuban ixak chkajni' xki'l oca más ruq'uin Jesús. Tak xekaja ruq'uin xuchap oca jtz'it ruchi' retziak. Chek xuchap oca retziak Jesús xetne'a quic' tzra. 45 Ja' Jesús cawra xbij: —¿Nak xenchpowa? cara' xc'axaj. —Manen ta, manen ta, cara' xecbij conjelal wnak. Pedro ruq'uin je' rexbil cawra xecbij tzra Jesús: —Maestro, per e congan wnak queptz'on qui' chawij y nquemin qui' chawij chka'. ¿Nak tzra tak nabij: —Nak xenchpowa? 46 Anen wutkin chc'ola jun xenchpowa com xenna' chc'ola poder xel ela wq'uin, cara' xbij Jesús chca. 47 Ja' ixak tak xutz'et mesquier chic necwina nwiwaj jxuban xpeta, congan nberbeta rmal xben ri'il, xexque'a chwech Jesús y xumaj rbixic tzra nak tzra tak xuchap oca retziak, per ne chquewech conjelal wnak xbij wa' tzra. Xbij tzra chka' che njara' hor xec'choja. 48 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Nmi'al, jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xatchumsana. Camic utz chic ncatba, catquicota, cara' xbixa tzra ixak. 49 Ja' Jesús c'remjon na tzij tak c'ola jun wnak xerkaja, elnak ta pruchoch jefe rxin jay rxin molbal ri'il, cawra xbij tzra jefe: —Jairo, ami'al xcoma, mtaban xta molestar Maestro, cara' xbij tzra. 50 Ja' Jesús chek xc'axtaja rmal je xbixa tzra Jairo cawra xbij tzra: —Mtaxibej ta awi'. Jnaban camic, teyke'a ac'u'x wq'uin y ami'al nchumtaja, cara' xbij tzra. 51 Tak xe'ekaja chruchoch Jairo ja' Jesús mxuya' ta c'as chca wnak che xe'oc ta pjay ruq'uin. Jxe'oca chpam xqueyon Pedro, Jacobo, ruq'uin Juan e quexbil redta' rute' xten. 52 Conjelal wnak quemjon ok'ej y congan rkala quechi'. Jesús cawra xbij chca: —Mtquixok' ta com xten majo'n comnak ta, xe wram rebnon, cara' xbij chca. 53 Per arj-e' xe xectzebej com arj-e' bien cutkin che comnak chic xten. 54 C'jara' Jesús xuchap chuk'a' comnak y cawra xbij tzra: —Catyictaja xten, cara' xbij tzra. 55 Ja' xten xemloj ta rwech y njara' hor xyictaja. C'jara' ja' Jesús xbij chca che nqueya' rway. 56 Jredta' rute' arj-e' congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et milagro jxuban Jesús per cawra xbij chca: —Nmajo'n abar tebij wa' je xbantaja, cara' xbij chca.

Lucas 9

1 C'jara' xersiq'uij e cbeljuj rdiscípulo y xuya' chca chc'ola quek'a' chquij conjelal e itzel tak espíritu che nquecwina nquequelsaj ela pcanm wnak y xuya' chca chka' che nquecwina nquecchumsaj yuw-i'. 2 Y xerutak ela chnequey-a' rbixic rgobierno Dios y ch-utz c'ara' chka' che nquecchumsaj yuw-i'. 3 Cawra xbij ela chca: —Nmajo'n achnak nec'om ela tak xtquixba, nexte ech'me'y nec'om ela, nexte emlet nec'om ela, nexte eway, nexte epak nec'om ela, y ne xjara' ecmis ecsan nec'om ela, me c-e' ta newc'aj. 4 Chka bechnak opech jay nquixoc wa' tzra' nquixec'je' wa', c'jara' neya' cana tak nquixba chic chpam jun chic tnamet. 5 Y nak mxtec'luw ta ewxin, tak nquixel ta chpam quetnamet tquiraj cana pkok jc'ola pnewkan. Cara' neban y jara' rital che arj-e' nquetaj na lowlo' rmal jmajo'n nqueya' ta quexquin tzrij jnebij chca, cara' xbij ela chca. 6 Je cbeljuj discípulo arj-e' xe'el ela, xeba ptak aldea per ne njelal aldea, xquemaj rbixic ja utzlaj tzij rxin Jesucristo y xquemaj cchumsic je yuw-i' chka'. Cara' xqueban chkabar opech xe'ekaj wa'. 7 Njelal jnuban Jesús xekaja rbixic ruq'uin gobernador Herodes. Ja' Herodes kas nk'aysaj ri' che rch'obic nak kas mer nebnowa njelal jawrara jnekaja rbixic ruq'uin. Com ec'ola nquebina che Juan Bautista nebnowa com arj-e' necbij che c'astanak chic Juan Bautista chquecjol cnomki'. 8 Ec'o chic jle' nquebina che camnak Elías nebnowa com arj-e' necbij che rec'tun chic ri' Elías chquewech wnak. Y ec'ol chic jle' nquebina chc'ola jun chca ja e ojer tak profeta jc'astanak ta y jara' nebnowa, cara' necbij. 9 Per Herodes cawra xbij ra: —Je Juan, anen wan xenyowa orden che xelsasa rwá' per nak la acha jnebnowa njelal jawrara jnerkaja rbixic wq'uin. Cara' xbij, y xumaj rch'obic nak nuban ch-utz c'ara' nutz'et ri' quewech ruq'uin Jesús. 10 Je cbeljuj apóstol tak xemloj ta xquechol tzra Jesús njelal jxequebna'. Ja' Jesús xeruc'om ela, xecyonaj qui' pjun lwar kas tlena abar e majo'n wa' wnak. Jara' lwar c'ola precwent tnamet Betsaida. 11 Je' wnak tak xekaja rbixic cuq'uin che xba Jesús xeba j-e' chka', xequewla'. Tak xe'ekaja ruq'uin Jesús arja' xeruc'ul, xuya' rbixic chca nak rbanic rgobierno Dios y xerchumsaj yuw-i'. 12 Tak xuban hor xepeta e cbeljuj apóstol y cawra xecbij tzra Jesús: —Mejor, que'atka' ela wnak ptak tnamet y ptak aldea jc'ola chenkaj ch-utz c'ara' neccanoj quepsad y nequelk'o' queway com je lwar jokc'o wa' congan tlena, cara' xecbij tzra. 13 —Ixix nquixyowa chca nak xtquetaj, cara' xbixa chca. —Per majo'n achnak kac'mon ta, ne j-o' oca rkan xquelway ruq'uin c-e' rkan ch'u'. We xtokba ajoj che rconxic queway j-ela wnak per nak neklok'bej. 14 Cara' xecbij tzra com ec'ola la e j-o' mil xqueyon ach-i'. —Tbij chca wnak che nquetz'be'a, ptak mocaj necc'aj qui', e cincuenta e jujun moc, cara' xbij chca rdiscípulo. 15 Cara' xqueban xekaja conjelal chtz'ublem. 16 C'jara' xuc'om j-o' rkan xquelway rexbil c-e' rkan ch'u', xca'ya chcaj y xmeltioxij tzra Dios. Xuwech' xquelway, xujach chca rdiscípulo che j-e' nqueya' chca wnak. 17 Per ne conjelal xewa'a y xnoja quepam. Je xquelway rexbil ch'u' xmo'la ruchi' y xcoltaja cbeljuj chquech. 18 Xuban jmul Jesús ruyon ryonan ri', remjon rij oración. Ec'ola rdiscípulo ruq'uin y cawra xbij chca: —Anen ¿nak nbanic necbij wnak? cara' xc'axaj chca. 19 —Ec'ola nquebina chawa che at Juan Bautista, jle' chic necbij che at Elías, ec'o chic jle' nquebina che at jun chca e ojer tak profeta y camic atc'astanak ta chquecjol cnomki', cara' necbij chawa, cara' xecbij tzra. 20 —Ixix ¿nak nbanic nech'ob? Xpeta Pedro cawra xbij tzra: —Atet at Cristo je atch-on rmal Dios, cara' xbij tzra. 21 Jesús congan xbij chca: —Nmajo'n abar tebij wa' che anen en Cristo. 22 Anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak q'uiy rwech lowlo' quentaj na, xitzel quenquetz'et na je' principal-i' rxin tnamet e quexbil je' cjefe sacerdote e quexbil chka' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, quencamsas na y chrox k'ij quenc'astaja, cara' nbij chca. 23 C'jara' xumaj chic tzij cuq'uin conjelal y cawra xbij chca ra: —Nak jun nrajo' neyke'a ruc'u'x wq'uin nc'atzina chmajo'n nuya' ta rgan tzbuklaj c'aslemal je rc'an. Nc'atzina chka' chk'ij k'ij majo'n npoknaj ta ri' nutaj lowlo' nmal anen y netre' ela chwij. Jara' ajni' jun cruz nya'a tzrij per nmajo'n pkan ta nuna' nuc'am ela cruz, ntelej ela y nba abar necamsas wa'. 24 Cara' quenbij chewa com nak wnak npoknaj nuya' cana rc'aslemal jara' ntz'ila' rc'aslemal je rxin junlic. Per nak wnak majo'n npoknaj ta nuya' cana rc'aslemal nmal anen jara' majo'n ntz'ila' ta rc'aslemal. 25 Com ajni' tzra jun wnak ¿nak nuch'ec tzrij wxuch'ec njelal mibil rxin rwech ruch'lew per we xtz'ila' rc'aslemal y majo'n xuwil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic? 26 Cara' quenbij chewa com je' wnak chka bechnak wnak opech we xq'uixbal nquena' nquetre' ta chwij y we xq'uixbal nquena' chka' rmal ntzojbal, anen chka' q'uixbal quenna' che xtquetre ta chwij. Anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak q'uixbal quenna' xtquetre' ta chwij tak xtenpet chic jmul y tak congan nim chic nuk'ij tzra' tak xtenpeta pnegloria, pregloria Ttixel y pregloria e santlaj tak ángel. 27 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, ec'ola chewa jec'ola wawe' camic ra ec'as na tak xtquetz'et rgobierno Dios. Cara' xbij Jesús chca. 28 C'ola waxki' k'ij rbin jawra jle' tzij ra tak xba pe rwá' jun jyu' chnerebna' oración e rexbil Pedro, Jacobo ruq'uin Juan. 29 Kas remjon oración tak xuq'uex ri' ruplaj y retziak kas sak xela, congan nc'ac'ota. 30 Chek q'uenjlal xewanker ta e c-e' ach-i', xquemaj tzij ruq'uin, jun Moisés y jun chic Elías. 31 Ja' Moisés ruq'uin Elías arj-e' congan chic ruch'ab regloria Dios chquij, quemjon tzij tzrij recmic Jesús com ja' Jesús nba pJerusalén y tzra' nerejcha' wa' ri' pe cmic. 32 Pedro arja' congan majtanak rmal wram y cara' chca rexbil chka' per xquecoch'. Xquetz'et regloria Jesús y xequetz'et e c-e' ach-i' chka' jec'ola ruq'uin. 33 Kas benam nqueban ela je c-e' ach-i', ja' Pedro cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, congan qui'il okc'ola wawe' ra. Kabna' oxi' tak jay wawe' ra, jun awxin atet, jun rxin Moisés y jun rxin Elías, cara' xbij tzra. Per ja' Pedro majo'n xuch'ob ta je xbij. 34 C'remjon na tzij Pedro tak c'ola jle' sutz' xermujaj y xkaja chquij. Je oxi' apóstol congan xecxibej qui' tak xquetz'et che ec'ol chic chpam sutz'. 35 C'ol c'a jun kul xtzijon ta chpam sutz', cawra xbij: —Ja c'a wa' quilaj Wlec'wal, tey-a' ewexquin tzrij nak nbij chewa, cara' nbij. 36 Tak xec'choja tzij rmal kul, j-e' apóstol xquetz'et che e majo'n chic Elías ruq'uin Moisés, xruyon chic Jesús c'o cana. Njelal jawra je xquetz'et xe ptak canm xquec'ol wa', q'uiylaj tiemp xqueyic, nmajo'n abar xecbij wa'. 37 Jche rcab k'ij tak xemloj ta Jesús pe rwá' jyu' congan e q'uiy wnak xeba che rc'ulic. 38 C'ol c'a jun acha chquecjol cow ntzijona y cawra xbij: —Maestro, tebna' jun utzil, anen c'ola jun wlec'wal je njun oca, tetz'ta' pka jtz'it. 39 C'ola jun itzel espíritu nechpowa rxin y chek q'uenjlal numaj rakic ruchi'. C'ola ataque nya'a tzra y congan rupluw nela pruchi'. Congan ncamsasa ptak ulew, nmesquier nsak'pixa rmal itzel espíritu. 40 Xenc'utuj jun utzil chca adiscípulo che nquelsaj ela itzel espíritu per j-e' majo'n xecwin ta xquelsaj ela, cara' xbij ja' acha. 41 Tak xc'axtaja rmal Jesús je xbixa tzra rmal acha cawra xbij ra: —Ixix je ix tnamet Israel, ntak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin, ntak yojtanak ena'oj. Ajru' la tiemp enc'ola checjol y congan quenbisona com mesquier neyke'a ec'u'x wq'uin, cara' xbij chca. C'jara' xbij tzra ttixel: —Camic tec'ma' ta awlec'wal wq'uin, cara' xbij tzra. 42 Ja' ala' xyamer nekaja chwech Jesús tak xya'a jun ataque tzra rmal itzel espíritu y xch'akixa penlew rmal. Ja' Jesús xuch'aj pe rwá' itzel espíritu, xuto' ala' pruk'a' y ja' ala' xja'ch cana pruk'a' redta' rmal Jesús. 43 Conjelal wnak congan xel ta canm tzrij je xquetz'et jnimlaj rpoder Dios jc'ola pruk'a' Jesús. Ja' Jesús kas majtanak rtzojxic cmal conjelal wnak tzrij je njelal nuban tak cawra xbij chca rdiscípulo: 44 —Kas toca chpam ewexquin je xtenbij chewa ra. Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' nja'ch na pquek'a' wnak, cara' xbij chca. 45 Per arj-e' majo'n xch'obtaj ta cmal je xbixa chca, xwiwan chquewech ch-utz c'ara' me tch'obtaja cmal nak rbanic. Per arj-e' xnecxibej qui' necc'axaj tzra achnak rbanic. 46 C'jara' xquemaj rij che necch'ojquij chbil tak qui' nak más nim ruk'ij chca. 47 Per Jesús bien rutkin nak quemjon rch'obic ptak canm. C'ol c'a jun ch'tac'al xuc'om pona y xuya' prexquin. 48 Cawra xbij chca ra: —Jawra ac'al ra nak jun xtec'luwa rxin y pnubi' anen nuc'ul wa', nbij tzij ra che anen xenruc'ul. Y nak xtec'luwa wxin anen nbij tzij ra che Nedta' Dios xuc'ul chka' jtakyon pa wxin. Cara' quenbij chewa com wc'ola jun checjol majo'n nuya' kta ruk'ij ruyon jara' más chna nim ruk'ij chewech. Cara' xbij. 49 C'jara' cawra xbixa tzra rmal Juan: —Maestro, ajoj c'ola jun acha xkatz'et pnabi' atet nquerelsaj wa' itzel tak espíritu pcanm wnak per com mkaxbil ta rmal c'ara' ajoj xekbij tzra: —Mtque'awsaj chta, cara' xekbij tzra, cara' xbixa tzra Jesús. 50 —Mtek'il xta acha com jun wnak chka bechnak wnak opech wmajo'n itzel ta nokrutz'et jara' kexbil, cara' xbij tzra Juan. 51 Ja' Jesús tak xyamer nerkaja k'ij tak xtec'mar ela chcaj arja' xujic ela che nba pJerusalén. 52 Ec'ol c'a jle' rexbil xerutak ela che nquenabyej ela chwech, arj-e' xeba chpam jun aldea cxin aj Samaria che necchomij pona je nc'atzina tzra. 53 Per je' wnak jec'ola chpam aldea arj-e' majo'n xquec'ul ta Jesús com ja' rech'bon pJerusalén nba wa'. 54 Je c-e' discípulo Jacobo ruq'uin Juan tak xquetz'et che me xc'u'l ta cmal wnak cawra xecbij tzra Jesús: —Kajaw ¿mex nawajo' nekc'utuj k'ak' rxin chcaj ajni' xuban ojer profeta Elías ch-utz c'ara' nquerec'sa' conjelal j-ela wnak? cara' xecbij tzra. 55 Ja' Jesús xuya' volt y xumaj rch'ajic pquewá': —Ixix mtch'obtaja ewmal ajni' rna'oj Espíritu jc'ayona ewxin. 56 Cara' quenbij chewa com anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak me enpenak ta che ccamsic wnak, enpenak che cto'ic, cara' nbij chca. C'jara' xeba chic pjun aldea. 57 Kas quechpon chic quebey tak c'ola jun acha xpeta y cawra xbij tzra Jesús: —Wajaw, quenba chawij xabar tzra' opech ncatba wa', cara' xbij. 58 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Je' utiwa' c'ola cc'olibal abar nquewar wa', chka' ch'tak tz'quin c'ola quesoc, per anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak majo'n wuchoch nte wxin anen abar quenwar wa', cara' xbij. 59 C'o chic jun cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Jo' catetre' ta chwij, catoca ndiscípulo, cara' xbij tzra. —Wajaw, tey-a' c'as chwa che cnemku' cana nedta' nabey mul, cara' xbij ja' acha. 60 —Je cnomki' chwech Dios arj-e' nquemuk kaja je' qui' queyon. Atet jat cuq'uin wnak, ay-a' rbixic rgobierno Dios chca, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 61 C'o chic jun acha cawra xbij tzra Jesús ra: —Wajaw, anen quenwajo' quentre' ela chawij che quenoca adiscípulo per tey-a' c'as chwa che cnebij cana nubi' chca jec'ola pwuchoch, cara' xbij tzra. 62 —Jun ajchental mwen ta nela wremjon chic rij samaj y xe tzrij nca'y can wa', y cara' tzra jun wnak chka' chka bechnak wnak opech wxe tzrij nca'y can wa' jara' me tkal ta tzrij chnesmaja precwent rgobierno Dios, cara' xbixa tzra acha rmal Jesús.

Lucas 10

1 C'jara' Kajaw Jesús ec'ol chic e setenta ach-i' xerucha', pcaca' xerutak ela, nquenabyeja chwech, nqueba chpam njel tak tnamet y chpam jle' chic lwar jabar xtekaj wa' ja'. 2 Cawra xbij ela chca ra: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, je' wnak e ajni' jun nimlaj tejco'n congan chic e k'an, utz chic nch'u'pa, per je e ajsmajma' je nquebnowa cosechar cxin xme q'uiy ta. Rmal c'ara' quenbij chewa, tebna' orar, tc'utuj tzra Rajaw csech che nquerutak ta ajsmajma' che necrebna' cosechar wnak. 3 Camic tec'ma' ela bey, bien twutkij ela che ixix ix ajni' jle' carne'l y je' wnak jabar quixnutak el wa' arj-e' e ajni' utiwa'. 4 Mtec'om el ta epak, majo'n nec'om el ta emalet, nexte exjab chka'. Tak emjon rij jawra viaje majo'n nquixpe' ta cuq'uin wnak che nque'ek'ijla' tak nec'ul ewi' cuq'uin pbey. 5 Tak nquixoca chpam jun jay, tak nek'ijla' jun wnak cawra nebij chca nabey mul: —Qui'il tec'je'a rwech ewanm chwech Dios pnewuchoch, cara' tbij chca. 6 Wc'ola jun wnak chpam jay wen ec'ulic nuban jara' qui'il nec'je'a rwech ranm chwech Dios pruchoch, owe mcara' ta nuban chewa jara' majo'n qui'il ta nec'je'a. 7 Jay jabar nquixc'u'l wa' tzra' nquixec'je' wa' ajru' kas tiemp xtquixec'je'a chpam tnamet. Tetja' jnecsipaj chewa com yatanak chewa che nquixtzu'ka ajni' tzra jun ajsmajma' yatanak tzra che nto'ja. Mchek tquixela nquixoca chi' tak jay che rconxic ewuchoch abar nquixec'je' wa'. 8 Tak nquixoca chpam jun tnamet chka bechnak opech tnamet, we qui'il ec'ulic nba'na tetja' je nsipasa chewa. 9 Que'echumsaj yuw-i' jec'ola chpam tnamet y cawra nebij chca wnak ra: —Je rgobierno Dios xchenkaj chic c'o pwá' ewq'uin, cara' tbij chca. 10 Wmajo'n nquixc'u'l ta quixel ta pbey y cawra nebij chca wnak: 11 —Je pkok rxin etnamet jc'ola pe kkan, camic nekquiraj cana jara' rital che netaj na lowlo' rmal jmajo'n egan newc'axaj jnekbij chewa, per twutkij che rgobierno Dios xyamer nerkaja ewq'uin, cara' tbij chca. 12 Camic quenbij chewa, tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio congan lowlo' tzra tnamet jmajo'n xtquixquec'ul ta, más na lowlo' xtquetaj que chwech ajni' xtquetaj aj Sodoma, cara' xbij Jesús chca e setenta rdiscípulo. 13 C'jara' xumaj chic rij tzij, cawra xbij chca jle' tnamet ra: —Congan lowlo' chewa ixix je ix tnamet Corazín y congan lowlo' chewa ixix chka' je ix tnamet Betsaida. Cara' quenbij chewa com congan nmak tak milagro xenban chewech per majo'n xeq'uex ta ena'oj. Je nmak tak milagro xenban chewech wexte xba'na chquewech je e itzel tak wnak je aj Tiro ruq'uin aj Sidón ojer, arj-e' xqueq'uex ta cna'oj y xqueya' can ta je' rtzilal jquemjon rij, xqueban ta je' achnak che necc'utbej chcongan nti'ona canm rmal rtzilal jquebnon chpam cc'aslemal. 14 Per tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio más chna nim jlowlo' xtetaj ixix que chwech ajni' xtquetaj aj Tiro ruq'uin aj Sidón. 15 Ixix chka' je ix tnamet Capernaum, jnech'ob ixix che nquixba chcaj y congan nya'a ek'ij per je nba'na chewa, xe nquixkasasa. Jabar ec'o wa' cnomki' q'ue tzra' nquixkasas wa', cara' xbij chca tnamet. 16 Xumaj chic jmul tzij Jesús cuq'uin e setenta discípulo: —Je' wnak je nquenimana je xtenbij chca, anen c'ara' quencnimaj. Je' wnak jmajo'n xtquixquec'ul ta, anen c'ara' jmajo'n quenquec'ul ta, y je' wnak jmajo'n quenquec'ul ta Nedta' c'ara' jtakyon pa wxin je mtquec'ul. Cara' xbij ela Jesús chca e setenta discípulo, y xeba xequebna' je xbix ela chca. 17 Tak xemloj ta congan nquequicota xe'erkaja ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: —Kajaw, jitzel tak espíritu tak xekbij chca che pnabi' atet nque'el wa' xokcnimaj, cara' xecbij tzra. 18 Jesús cawra xbij chca: —Anen xentz'et Satanás xkasas ta chcaj cara' ajni' jun queypa'. 19 Bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, anen camic quenya' chewa poder che nquixbina chquij cmetz, che nque'epak' je' xca', y majo'n achnak nqueban chewa. Chka' nquixecwina nekasaj njelal poder jc'ola pruk'a' Satanás. Nmajo'n nak xtebnowa lowlo' chewa. 20 Camic je' itzel tak espíritu nquixcnimaj per me mtquixquicota rmal jara'. Quixquicota per rmal jtz'ibtanak ebi' chcaj. 21 Njara' hor congan jun nimlaj quicotemal xwankera pranm rmal Espíritu Santo y xumaj tzij ruq'uin Ttixel jc'ola chcaj y cawra xbij tzra: —Nedta', atet at Rajaw caj ruq'uin rwech ruch'lew, ajni'la quenmeltioxij chawa com je' wnak je nquech'ob kaja ptak canm chcongan achnak cutkin y congan cna'oj, me chquewech ta arj-e' ak'alsan wa' nak rbanic njelal jawra jnemjon rbanic y njelal jnemjon rbixic, per ak'alsan wa' chquewech j-era' wnak jquebnon e ch'tak cocoj chawech. Cara' abnon chca Nedta' com cara' nawajo' atet, cara' xbij Jesús tzra Ttixel. 22 C'jara' cawra xbij chic: —Nmajo'n achnak mquita jchon pnuk'a' rmal Nedta'. Nmajo'n jun ojtakyona kas mer rna'oj Rlec'walxel, ruyon oca Dios jTtixel ojtakyona. Chka' nmajo'n jun ojtakyona kas mer rna'oj Ttixel per nuyon oca anen ja en Rlec'walxel enojtakyona, y chka' jenech-on chquenk'alsaj chquewech arj-e' cutkin chka', cara' xbij. 23 C'jara' xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo per xqueyon, cawra xbij chca: —Ixix congan quicotemal chewa rmal jemjon rtz'etic ruq'uin ek'awech. 24 Anen quenbij chewa che e q'uiy e ojer tak profeta y e q'uiy e ojer tak rey congan xecyarij xquetz'et ta ajni' emjon rtz'etic ixix camic y congan xecyarij xecc'axaj ta chka' ajni' newc'axaj ixix camic, cara' xbij Jesús chca. 25 C'ol c'a jun acha xpeta, jun chca maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. Jara' acha nyarij nuban probar Jesús rmal c'ara' tak cawra xbij tzra: —Maestro ¿nak quenban ch-utz c'ara' nyataja chwa utzlaj c'aslemal je rxin junlic? cara' xbij. 26 —Tbij chwa ¿nak tz'ibtanak cana chpam rley Dios? ¿Nak nawsaj tzrij atet? cara' xbixa tzra acha. 27 —Cawra nbij ra: —Twaj-o' Awajaw Dios per ne njelal ac'u'x twaj-o', ne njelal awanm y ne njelal achuk'a' y tzra njelal ana'oj twaj-o'. Ajni' nawajo' kaja awi' ayon cara' c'a tebna' chca aprójimo, que'awaj-o' chka'. Cara' nbij, cara' xbij ja' acha. 28 —Ne ktzij wa' nabij. We xtaban cumplir jley jxabij kaja jara' nyataja chawa utzlaj c'aslemal je rxin junlic, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 29 Ja' acha nrajo' nuto' ri' rmal c'ara' cawra xbij chic tzra Jesús: —Per ¿e achnak c'ara' neprójimo? cara' xc'axaj tzra. 30 Ja' Jesús xumaj rbixic jun c'ambal tzij y cawra xbij tzra ra: —Xuban jmul jun acha xel ela pJerusalén, xexle'a chpam tnamet Jericó. Ec'ol jle' elk'oma' xquechap acha, xquelk'aj ela njelal achnak jc'ola ruq'uin, xquech'ay cana y xecpunba' cana pbey, xatra xeccamsaj. 31 C'ol c'a jun sacerdote penak chbey. Ja' sacerdote tak xutz'et acha pnula pbey xutzol rubey, majo'n xk'ax ta ruq'uin. 32 Xpet chic jun ajsmajma' rxin Dios, levita nbixa tzra. Ja' aj levita tak xerkaja chpam lwar xutz'et acha y xutzol rubey chka', majo'n xk'ax ta ruq'uin. 33 Per c'ola jun acha aj Samaria remjon rij viaje y xerkaja chpam jara' lwar. Tak xutz'et pona acha congan xpoknaj rwech, 34 xba ruq'uin. Tak xekaja ruq'uin c'ola nic'aj aceite rexbil vino xuya' chwech jabar cuynak wa' che nk'ombej. Tak xk'omtaja rmal c'jara' xuxim jabar cuytanak wa'. C'ola ruquiej rec'mon ta, xtz'uba' ela acha tzrij, xuc'om ela chpam jun pensión, bien xuban cwent. 35 Jche rcab k'ij ja' aj Samaria benam nuban, xelsaj rpak rjel c-e' k'ij samaj y xutoj cana pruk'a' rajaw pensión, cawra xbij tzra: —Tebna' jlal cwent jawra acha, tey-a' tzra achnak nc'atzina tzra. Tak xtquemloj pa anen quenretjo' njelal ruc'as awq'uin, cara' xbij tzra. 36 Tak xbitaja c'ambal tzij rmal Jesús cawra xc'axaj chic tzra jmaestro: —Camic tbij chwa, jchawa atet ¿nak chca j-ewra e oxi' ach-i' xoca reprójimo acha je xcha'pa cmal elk'oma'? cara' xc'axaj tzra. 37 —Jara' je xpoknana rwech, cara' xbixa tzra rmal maestro. —Camic jat abna' atet cara' ajni' xuban aj Samaria, cara' xbij ja' Jesús tzra. 38 C'jara' xumaj chic rubey, xekaja pjun aldea. Tzra' c'o wa' jun ixak, Marta rubi', ja' xec'luwa rxin pruchoch. 39 Ja' Marta c'ola jun ruchak' María rubi'. Ja' María xetz'be' oca chwech Jesús y xumaj rc'axic njelal tijonem jnuya'. 40 Per Marta congan nk'aysaj ri' che rbanic samaj rxin pjay rmal c'ara' tak xba ruq'uin Jesús y cawra xbij tzra ra: —Wajaw ¿l-utz c'ara' jnuchak' nmajo'n cas rey-on tzra samaj y xnuyon enrpaban chwech? Tbij pka jlal tzra chquenruto', cara' xbij tzra. 41 —Marta, atet q'uiy je' rwech amjon rbanic y congan nak'aysaj awi' tzrij y nti'ona awanm rmal chka'. 42 Per c'ola jun más na nc'atzina chawa chnaban y ja' María más na k'axnak wen nuban camic, nmajo'n nak ta xtelsana tzra jtijonem je nc'axaj, cara' xbixa tzra Marta rmal Jesús.

Lucas 11

1 Xuban jmul Jesús c'ola chpam jun lwar, remjon rbanic oración. Tak xec'choja oración rmal xpeta jun chca rdiscípulo y cawra xbij: —Wajaw, ko'atijoj tzrij rbanic oración ajni' xuban Juan Bautista xertijoj je' rdiscípulo, cara' xbij tzra. 2 Jesús cawra xbij chca: —Tak neban oración cawra nebij ra: —Kadta' Dios atc'ola chcaj, lok' ta xtna'a abi'. Xtkaj pta agobierno wawe' chwech ruch'lew, xtnimax ta je nrajo' awanm atet wawe' ajni' nba'na chcaj nnimaxa. 3 K'ij k'ij xtaya' ta kaway je nc'atzina chka. 4 Tecyu' kil kamac ajni' nkaban ajoj nquekacuy wnak tak c'ola lowlo' nqueban chka. Atet ta xtcatc'ana kxin, mquita xtokkaja tak nokrchajtij itzel wnak, ko'at-o' pruk'a'. Cara' ta rbanic oración neban, cara' xbij chca rdiscípulo. 5 C'jara' cawra xbij chic chca: —C'o ta jun chewa nba ta ruq'uin jun ramigo pe nc'aj ak'a' y cawra nerbij tzra: —Wamigo, mex c'ola xquelway awq'uin tey-a' oxi' rkan wxin per quenya' rec'xel. 6 Xc'ola jun wamigo c'xerkaja wq'uin, penak pe viaje y nmajo'n achnak quenya' tzra, cara' xbij. 7 Cawra nbij ta ramigo pjay: —Me cnaban ta molestar com ntz'apin chic chijay, okoctz'el chic cuq'uin ch'tak wlec'wal. Mesquier quencwina quenyictaja, mesquier quencwina quenya' jnac'utuj chwa, cara' nbij ta ja' acha, cara' xbij Jesús chca. 8 C'jara' xbij chic chca: —Camic quenbij chewa, ja' acha we chek carat nc'utuj oca xquelway y majo'n ntenba' ta rc'utxic jara' nyictaja ramigo y nuya' tzra njelal je nc'atzina tzra, per me rmal ta che camigo qui' ruq'uin tak nuya' per xe rmal majo'n ntenba' ta rc'utxic, rmal c'ara' nuya' na. 9 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tc'utuj tzra Dios je nc'atzina chewa y ja' nuya' chewa, tcanoj jnewajo' y newil, ttarij chijay y nja'ka chewech. 10 Cara' quenbij chewa com conjelal je nquec'utuna nyataja chca y je nquecanona nyataja chca che nquewil y je nquetarina chijay nja'ka chquewech. 11 O ¿c'ol c'a jun ttixel tak nc'utuxa jun xquelway tzra rmal jun ch'it rlec'wal y ja' nuya' jun abaj pruk'a'? Owe nc'utuxa jun ch'u' tzra ¿lnuya' jun cmetz tzra? 12 Owe nc'utuxa jun samulo' tzra ¿lnuya' jun xca' tzra? 13 Ixix mesque ix lowlo' per ewutkin neya' utzlaj tak achnak chca ewlec'wal, peor c'ara' Edta' jc'ola chcaj arja' nuya' Espíritu Santo chca je nquec'utuna tzra. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo tzrij oración. 14 C'ol c'a jun acha ocnak mem rmal jun itzel espíritu. Ja' Jesús ntajina nelsaj itzel espíritu pranm acha. Tak xlastaja rmal njara' hor xumaj tzij ja' acha. Je' wnak congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et. 15 Per ec'ola jle' cawra xecbij ra: —Xe rpoder Beelzebú je cjefe itzel tak espíritu xjara' recsan che clasic itzel espíritu, cara' xecbij. 16 Ec'o chic jle' xjic nqueban probar y cawra necbij tzra: —Tebna' jun milagro jnuc'ut chkawech che Dios yoyona chawa jpoder c'ola pnak'a', cara' xecbij tzra. 17 Per Jesús bien rutkin jquemjon rch'obic y cawra xbij chca: —Jun gobierno chka bechnak gobierno opech, wex división nuban chbil ri' jara' xe nyojtaja. Y cara' chca jle' wnak chka' jec'ola pjun jay, wex división nqueban chbil tak qui' jara' xe nqueq'uisa. 18 Y cara' c'a tzra Satanás chka', wex división nuban cuq'uin rdemonio ¿le mtq'uis c'ara' rgobierno? Cara' quenbij chewa com ixix nebij chwa che rpoder Beelzebú necsan che clasic je' demonio. 19 Wex rpoder Beelzebú necsan anen tak quenelsaj itzel espíritu ¿nak nebij chca ediscípulo ixix? Com arj-e' nquequelsaj itzel espíritu chka' ¿le rpoder Beelzebú nquecsaj nech'ob ixix? Ediscípulo ixix nquek'alsana che me ktzij ta xebij chwa. 20 Anen rpoder Dios quencsaj tak quenelsaj itzel tak espíritu, wcara' quenban nbij tzij c'ara' che rgobierno Dios kanak ta checjol. 21 Tak c'ola jun acha congan rchuk'a' remjon rechjalbxic ruchoch y c'ola je' achnak rxin banbal ch'oj ruq'uin jara' congan pen xtelsas ta je'a achnak jc'ola ruq'uin. 22 Per tak npeta jun acha más chna rchuk'a' y nuch'ec jara' acha je rjawal jay, jara' numaj tzra njelal achnak rxin banbal ch'oj jabar ykul wa' ruc'u'x, nelsaj tzra jc'ola ruq'uin y numaj rjachic chca rexbil. 23 Je' wnak je e majo'n wq'uin jara' xruq'uin Satanás ec'o wa' je ntzelana wxin. Chka' jmajo'n quenqueto' ta che cmolic wnak jara' xe nquecchicaj ela. 24 Jun itzel espíritu tak nel ela pranm jun acha arja' nba ptak lwar abar majo'n wa' ya' y nercanoj jun lwar abar nexle'n wa', per mtuwil lwar y cawra nbij ra: —Quenmloj chna jmul chpam wuchoch jabar enelnak twa' nabey, cara' nbij. 25 Tak nekaj chic jmul ruq'uin acha nutz'et ranm ajni' jun jay josk'in rpam y kas wen rwekic bnon. 26 C'jara' nemloj pchic jmul, nquerec'ma' el chic e wku' e itzel tak espíritu y e más chna e lowlo' que chwech ja'. Tak nque'erkaja ruq'uin acha nque'oca pranm che waxki' y tzra' nquec'je' wa'. Rmal c'ara' más chna lowlo' rc'aslemal acha nela que chwech nabey. 27 Kas remjon rbixic jawra tzij ra tak c'ola jun ixak chquecjol wnak cawra xbij tzra ra: —Ajni'la quicotemal tzra ate' je xq'uetzin ta awxin, cara' xbij tzra Jesús. 28 Per Jesús cawra xbij tzra ra: —Más na quicotemal chca wnak je nquec'axana rtzojbal Dios y nqueban cumplir je nbij chca che nqueban, cara' xbij tzra. 29 Tak congan e q'uiy wnak quemlon chic qui' tzrij xumaj tzij cuq'uin y cawra xbij chca: —Je' wnak je e rxin jawra tiemp jokc'o wa' xe e itzel tak wnak. Arj-e' necc'utuj chwa chquenban jun milagro ch-utz c'ara' quencnimaj. Per jmilagro jnecc'utuj majo'n quenban ta chquewech xerwara' c'ola jun milagro nbantaj na chquewech, jun milagro ajni' xk'ax pa chpam ojer profeta Jonás. 30 Ajni' xuban Jonás ojer arja' xoca rital chquewech wnak jec'ola chpam tnamet Nínive y cara' c'a chwa anen chka' ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, quenoc na rital chquewech wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa'. 31 Tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio, ixak jreina rxin nación jc'ola psur arja' xtyictaj ta ix rexbil ixix je ix tnamet Israel y arja' noca k'toy tzij chewij. Cara' quenbij chewa com jara' ixak q'ue c'nat npe wa' che rc'axic rna'oj Dios jyatanak tzra ojer rey Salomón. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Salomón. 32 Tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio je' ach-i' jec'ola chpam tnamet Nínive ojer arj-e' xtqueyictaj ta ix quexbil je ix tnamet Israel y arj-e' nque'oca e k'toy tzij chewij. Cara' quenbij chewa com aj Nínive arj-e' tak xecc'axaj rtzojbal Dios je xbixa chca rmal Jonás ojer xq'uextaja cna'oj y xqueya' cana rtzilal. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Jonás. 33 Nmajo'n jun wnak xtebnow ta xtutzaj ta jun candil y xtwiwaj ta pjun latz' lwar next c'a xtjupba' ta jun cjon pe rwá'. Per je nba'na tzra, tak ntzi'ja jun candil ncanoxa jun rc'olibal jabar nya' wa' ch-utz c'ara' psak nquec'je' wa' wnak jec'ola pjay. 34 Jek'awech cara' rbanic ajni' jun luz ixrey-on psak, wmajo'n achnak rebnon, wmajo'n yojtanak ta, jara' pluz c'o wa' njelal ecuerpo. Per wyojtanak jara' pk'ejku'm c'o wa' ecuerpo. 35 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tebna' cwent, mtechup ta eluz je y-on chewa ptak ewanm ch-utz c'ara' majo'n nquixec'je' ta pk'ejku'm. 36 We pluz c'o wa' njelal abanic y wmajo'n k'ejku'm awc'an jara' nnojsasa luz pnawanm ajni' nuban jun candil ncatruya' psak, cara' nbij Jesús chca wnak. 37 Tak xec'choja tzij rmal c'ola jun aj fariseo xuban ela invitar Jesús che newa'a ruq'uin. Ja' Jesús tak xekaja chruchoch aj fariseo xoca pjay y xetz'be'a tzrij mes. 38 Je aj fariseo junwa' xutz'et com Jesús remjon chic w-im per majo'n xuban ta costumbre rxin ch'joj k'baj nabey mul. 39 Ja' Kajaw Jesús cawra xbij tzra: —Ixix je ix aj fariseo ix ajni' jle' plat rexbil jle' vas kas bien ch'ajch'oj rij, per rpam congan lowlo' tz'il. Cara' c'a ebanic ixix com jewanm nojnak rtzilal chpam, congan alak' ebnon. 40 Ix necnak tak wnak. ¿Lmewutkin tc'a che Dios wankersyona ewanm, y mruyon ta ecuerpo rwankersan? 41 Per je nc'atzina neban, jc'ola ewq'uin jara' que'etobej wnak jc'ola cnecesidad. Wcara' neban jara' kas ch'ajch'oj nela ecuerpo ruq'uin ewanm chka'. 42 Congan lowlo' chewa ixix je ix aj fariseo com ixix congan necsaj echuk'a' che rya'ic eprimicia per c'o na kas más nc'atzina chneban per jara' majo'n ebnon ta. Congan neyke'a ec'u'x chneya' eprimicia, neya' njelal rwech ichaj ajni' menta, ajni' ruda, per majo'n ebnon ta rbeyal rxin Dios y nmajo'n ojben ri'il rxin Dios ptak ewanm. Per jara' más nc'atzina chneban cumplir, y ne nc'atzin wa' chka' che mtetenba' ta rya'ic eprimicia. 43 Congan lowlo' chewa ixix je ix aj fariseo com ixix tak nquixba chpam jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios xe tzrij tz'ulbal je nmak ruk'ij nel twa' ec'u'x. Chka' tak nquixbina ptak q'uebal congan nel ta ec'u'x tzrij tak nquixk'ijloxa. 44 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin ley y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com ix junam ruq'uin ulew abar emkun wa' cnomki', per jun ulew jmajo'n k'alaj xta chc'ola jun comnak chuxe', y rmal c'ara' tak je' wnak nquek'axa pe rwá' julew majo'n necnabej che pe rwá' jun comnak nquek'ax wa'. Cara' xbij Jesús chca. 45 C'ol c'a chca jun maestro je rxin rley Dios cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, jtzij jxabij kaja congan itzel chka ajoj chka'. 46 Ja' Jesús cawra xbij chic ra: —Congan lowlo' chewa ixix chka' je ix maestro rxin rley Dios com jtijonem jneya' ncara' ajni' nmak tak ejka'n neya' chquij wnak jcongan pen rejkxic per ixix nmajo'n nechap ta jtz'it ejka'n tzra rwá' tak ek'a'. 47 Congan lowlo' chewa ixix com kas wen rbanic cpanteón e ojer tak profeta rxin Dios neban per xe ewti't ewma' xecamsana cxin y xjunam ena'oj cuq'uin. 48 Tak cara' neban jara' bien k'alaj che ix conform ruq'uin je xqueban ewti't ewma' ojer com arj-e' xecamsana cxin profeta y ixix nquixebnowa rbanic cpanteón. 49 Rmal c'ara' tak cawra rbin cana Dios ojer: —Cuq'uin wnak ec'ola jle' profeta quenutak ela e quexbil jle' apóstol. J-e' profeta ruq'uin apóstol jle' chca nquecamsasa cmal wnak y jle' nquesalux ela. Cara' xbij Dios je ojtakyona njelal. 50 Cara' xbantaja ch-utz c'ara' chewij ixix jix tnamet Israel nkaj wa' rtojic jquecmic conjelal profeta jecamsan ta chwech ruch'lew. 51 Jnabey mul jxecamsasa jara' Abel, y je xq'uisbena jara' tak xcamsasa Zacarías. Checjol templo y ruq'uin altar, tzra' xcamsas wa' Zacarías. Rmal c'ara' quenbij chewa, je' wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa', chquij j-e' nkaj wa' rtojic jquecmic conjelal profeta. 52 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés com ixix etz'apin quebey wnak chquewech ch-utz c'ara' mtcutkij nak kas mer rbanic rtzojbal Dios. Majo'n ewutkin ta ixix nak kas mer rbanic y nexte neya' c'as chca wnak je ncajo' ncutkij, cara' xbij Jesús chca. 53 Tak xbitaja njelal jawra tzij rmal, je' maestro rxin ley e quexbil aj fariseo arj-e' xeyictaja tzrij. Congan xquemaj rc'otic ruchi', 54 jara' necbanbej probar rxin com neccanoj rij rwech nak nqueban tzra che nquechap.

Lucas 12

1 Ec'ola wnak quemlon qui' tzra' per ne ajru' la mil, ncongan nquemin je' qui'. Ja' Jesús xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo nabey mul y cawra xbij chca ra: —Tebna' cwent ewi' chwech levadura cxin aj fariseo. Jara' nbij tzij mteban ta caca' eplaj com e ajni' j-e'. 2 Cara' quenbij chewa com njelal jmajo'n k'aljennak ta jara' nerla' na jun k'ij tak xtek'aljina y njelal jwewtanak jara' nel na psak, nutkix na. 3 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, chka bechnak je' tzij jebin kaja ptak k'ejku'm nel na rbixic psak. Chka' njelal je' tzij jebin kaja pnejkal ptak ewuchoch nel na rbixic chquewech wnak. 4 Camic quenbij chewa je ix wamigo, mtexibej ta ewi' chquewech wnak je xruyon ecuerpo nquecwina neccamsaj com tak nquixcamstaja cmal majo'n chic achnak nquecwina nqueban chewa. 5 Per anen quenbij chewa nak chu chwech nexibej wa' ewi'. Txibej ewi' chwech jnecwina nquercamsaj wnak y tak nquecamstaja rmal necwina nqueruya' pk'ak'. Chwech c'a ja' txibej wa' ewi'. 6 Je' tz'quin tak nquec'ayixa xe c-e' centavo nya'a chquewech e j-o'. Mesque xe e brat per next jun chca xtemestaj ta rmal Dios. 7 Y chewa ixix chka' nmajo'n xquixermestaj ta Dios, rejlan chejujnel resmal ewá'. Rmal c'ara' quenbij chewa, mtexibej ta ewi', más nim ek'ij que chquewech e jmoc tz'quin. 8 Je' wnak chka bechnak je' wnak opech, wmajo'n necpoknaj ta qui' necbij che wq'uin anen ykul wa' quec'u'x per ne chquewech wnak necbij wa', anen chka' ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak quenbij na chca che e wxin per ne chquewech r-ángel Dios quenbij wa'. 9 Per wc'ola jun xjunwa' nuna' nbij chquewech wnak che wq'uin anen ykul wa' ruc'u'x, anen chka' quenbij na tzra che me wxin ta per ne chquewech r-ángel Dios xtenbij wa'. 10 Wc'ola jun wnak chka bechnak wnak opech, we nbij jle' tzij tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, jle' tzij jxitzel nc'axaxa rmal Dios, jara' c'ola cuytajic tzrij, per we tzra Espíritu Santo xbij wa' jara' majo'n cuytajic tzrij. 11 Tak xtquixcha'pa cmal wnak, tak xtquixelsas ela ptak jay rxin molbal ri'il y tak nquixquec'om ela chquewech e k'toy tak tzij, mtquixbison ta tzrij nak nebij jnetobej ewi' chquewech 12 com Espíritu Santo njara' hor nuya' chewa nak nc'atzina chnebij chca, cara' xbij ja' Jesús chca rdiscípulo. 13 C'ol c'a jun acha chquecjol wnak cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, tbij pka jlal tzra nenmal chnujach wherencia, cara' xbij tzra. 14 —Acha ¿le en juez anen tak xtquixenchumsaj tzrij ewherencia? cara' xbixa tzra rmal Jesús. 15 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca wnak: —Tebna' cwent ewi', mquita xtquixba'na engañar rmal yarin mibil. Cara' quenbij chewa com nmajo'n jun wnak mesque ncongan mibil ruq'uin per mjara' ta mibil nyowa rc'aslemal, cara' xbij chca. 16 C'jara' xbij jun c'ambal tzij chca cawrara: —C'ola jun acha byom, c'ola rulew y congan csech nuya'. 17 Ja' byom cawra xumaj kaja rch'obic pranm: —¿Nak quenban c'a wa'? Com camic majo'n chic abar quenyic wa' necsech, cara' nbij kaja. 18 Tak xch'obtaj kaja rmal cawra xbij chic ra: —Jquenban camic, quenyoj njelal rc'olibal necsech y quenban chic jle' más chna nmak. Tak xtbantaja nmal, chpam quenyic wa' njelal necsech rexbil jle' chic nmibil jc'ola wq'uin. 19 Tak xtc'oltaja njelal nmal, cawra xtenbij kaja pwanm chic: —Camic congan chic nmibil, jawra q'uiylaj juna' nuban wq'uin. Camic quenxle'n c'a, quenwa'a y pquicotemal quenc'je' wa'. Cara' xtenban c'a, cara' nbij kaja byom pranm. 20 Per cawra xbixa tzra rmal Dios: —Necnic acha, jawra chak'a' ncatcoma y njelal amibil jac'lon jara' nec'je' cana, cara' xbixa tzra ja' acha. 21 Cara' rbanic jun wnak tak nec'yersaj rmibil rxin rwech ruch'lew per nmajo'n rmibil Dios ruq'uin. Cara' c'ambal tzij xbij chca wnak. 22 C'jara' xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo y cawra xbij chca ra: —Rmal c'ara' tak quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi' tzrij ec'aslemal y xtebij ta ¿nak nkataj c'a wa'? Chka' mtek'aysaj ta ewi' tzrij nak nc'atzina tzra ecuerpo y xtebij ta: —¿Abar nkac'om wa' tziak je nkacsaj chic? Mtebij ta cara'. 23 Ja' Dios nuya' njelal je nc'atzina tzra kc'aslemal ajni' tzra nak nc'atzina tzra kacuerpo. ¿Le mtuya' c'ara' chewa chka' nak netaj y nak necsaj? 24 ¿Le mque'etz'et c'a je' tz'quin? Arj-e' nmajo'n nara' tejco'n nquetic y nmajo'n nara' je' csech nqueyic ta, per Dios netzkuwa cxin. Per ixix más chna ix vale chquewech e ch'tak tz'quin. 25 Jun chic, nmajo'n jun chewa mesque ncongan nk'aysaj ri' xtecwin ta ruyon kaja xtuya' jtz'it chic rq'uiybal y xte'l ta nim rkan. 26 Com mesquier nquixecwina neban jawrara ¿nak tzra c'ara' tak nek'aysaj ewi' tzrij chic nic'aj achnak je nc'atzina chewa? 27 Tewsaj mpa' ena'oj tzrij je' ctz'e'j nak nuban tak nq'uiya per majo'n nesmaj ta, majo'n nk'inon ta. Anen quenbij chewa camic, ojer rey Salomón mesque ncongan rebyomal per majo'n tziak xucsaj ta más ta k'axnak wen rcolor que chwech jle' ctz'e'j ra. 28 Je' ctz'e'j mesque xe ncoma, mesque xnechkija chanim y nporoxa pk'ak' per Dios nyowa rcolor-il. Wcara' nuban ¿le mtuya' c'ara' chewa chka' je' etziak je nc'atzina chewa? Xerwara' quenbij chewa, majo'n kas ta ykula ec'u'x ruq'uin Dios. 29 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi' y xtebij ta ¿nak nkataj c'a wa'? o xtebij ta ¿nak el c'a xtkacsaj chic? Mtebij ta cara'. 30 Cara' quenbij chewa com je' wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios arj-e' nquebnowa cara'. Je chewa ixix, ja Edta' Dios rutkin bien nak nc'atzina chewa tzrij njelal jawrara. 31 Per je nc'atzina neban, tzrij ta rgobierno Dios nech'ob wa'. Wcara' neban jara' nyataja chewa njelal je nc'atzina chewa. 32 Ixix ix ajni' jun moc carne'l per mtexibej ta ewi' com Edta' Dios rchumin chic che nquixrecsaj chpam rgobierno. 33 Nak c'ola je' ewq'uin tc'ayij y tsipaj rjel chca mibi'. Wcara' neban jara' nsipasa jun rc'ulibal emibil per nmajo'n nyojtaj ta y c'ola emibil chcaj, per jun mibil je nmajo'n nq'uis ta. Nmajo'n jun elk'om xtoc ta tzra' y nmajo'n jun chcop xtetjow ta jmibil. 34 Anen xenbij chewa jawra tzij ra com achnak mibil bnak wa' ec'u'x tzrij tzra' c'ara' c'o wa' ewanm chka'. 35 Quixc'asc'ata y mtechup ta ecandil. 36 Tebna' ixix ajni' nqueban jle' ajsmajma' jqueyben cpatrón je bnak pjun c'ulbic y chek q'uenjlal ner-ula, y tak xtc'ojc'a chijay arj-e' com ec'astanak necjakla' alnak chijay chwech. 37 Congan quicotemal chca ajsmajma' je nquec'asc'ata che reybxic cpatrón tak xterkaja. Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jpatrón arja' nchumsla' ri' chanim, nquertz'uba' tzrij rmes y numaj quelxic. 38 Wnemloj ta ptak nc'aj ak'a' o pe rsakric congan quicotemal chca we nquec'asc'ata che reybxic. 39 Per bien tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa ra, jun rajaw jay tak nba'na alak' ruq'uin, per wext rutkin nak hor nerkaja elk'om ruq'uin jara' nechjalbej ruchoch, nc'asc'ata y majo'n nuya' ta c'as tzra elk'om che noca pruchoch. 40 Rmal c'ara' quenbij chewa, ne nc'atzin wa' che nquixc'asc'ata ixix chka' com Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' chek q'uenjlal npet chic jmul chpam jun hor nmajo'n ech'bon ta, cara' xbij ja' Jesús. 41 C'jara' ja' Pedro cawra xbij tzra: —Wajaw ¿le xruyon chka ajoj xabij wa' jc'ambal tzij o xabij chca conjelal? cara' xc'axaj tzra. Ja' Jesús cawra xbij ra: 42 —Tech'bo' c'a bien je xtenbij chewa ra: —¿E achnak nquebnowa cumplir je nbixa chca rmal cpatrón, e achnak wen cna'oj? Ajni' tzra jun patrón tak c'ola jun ajsmajma' ruq'uin y nuya' rsamaj che arja' npe'a chquij jle' chic ajsmajma' che nqueruban cwent y nuya' queway tak nc'atzina chca. 43 Jara' ajsmajma' ajni'la quicotemal tzra tak ntajina nuban cumplir rsamaj tak xterkaja rpatrón ruq'uin. 44 ¿Nak nuban c'ara' rpatrón? Jara' njelal rmibil jc'ola ruq'uin nujach pruk'a' jawra ajsmajma' che arja' npe'a tzrij. 45 Per je ajsmajma' wex cawra nbij kaja pranm: —Nak la k'ij npeta npatrón, y wnumaj cch'ayic je' ajsmajma' quexbil je' aj ic', y xe w-im kas nuya' cas y numaj tjoj ya' y nek'bara, 46 y tak cara' ntajina nuban nerla' na jun k'ij tak c'nuna' nerkaja rpatrón y nmajo'n rnaben. Jara' ajsmajma' ajni'la jun nimlaj lowlo' xtutaj pruk'a' rpatrón y nta'k ela chpam lwar jabar ec'o wa' wnak jmajo'n ykul ta quec'u'x ruq'uin Dios. 47 Je ajsmajma' wrutkin nak njo'xa tzra rmal rpatrón chnuban y nmajo'n nchumsaj ta ri' che rbanic rsamaj y nmajo'n nuban ta je nyarij ranm rpatrón jara' congan jun nimlaj lowlo' nutaj. 48 Je ajsmajma' jmajo'n rutkin ta nak njo'xa tzra rmal rpatrón chnuban y wnuban je' achnak je xc'ola castigo rec'mon ta jara' majo'n kas ta nim rpoknal nutaj. Tak q'uiy nsipasa chawa rmal Dios jara' q'uiy nc'utuj chawa chka' chnaban. Tak q'uiy nja'cha pnak'a' jara' más chna q'uiy nc'utuxa chawa. 49 Anen c'ola ajni' jun k'ak' nec'mon ta wawe' chwech ruch'lew, xenpeta che rya'ic jara' k'ak' y quenwajo' remjon xta c'atem camic ra. 50 Per nabey mul nba'na chwa quenba'na bautizar chpam jun nimlaj lowlo', y kas quenyarij anen k'axnak xta chwij jawra bautismo. 51 ¿Le xruyon qui'il nquixec'je'a jnec'mon ta wawe' chwech ruch'lew nech'ob ixix? Mcara' ta. Anen quenbij chewa che ec'ola wnak xe nquech'or qui' nmal anen. 52 Cara' quenbij chewa com camic nmal anen nmajtaja división. We j-o' wnak ec'ola chpam jun jay xdivisión xtqueban nmal anen, e oxi' chca xtqueyictaja chquij e c-e' chic, y j-e' e c-e' nqueyictaja chquij e oxi'. 53 Ttixel nyictaja tzrij rlec'wal y ja' alc'walxel nyictaja tzrij redta'. Te'ej nyictaja tzrij ral y ja' xten nyictaja tzrij rute'. Ja' ixak nyictaja tzrij rli' y ja' elbetz nyictaja tzrij rlite'. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. 54 Chka' cawra xbij chca wnak: —Tak c'ola sutz' netz'et je nwankera abar nkaj wa' k'ij nebij chc'ola jab nkaja, y ne ktzij wa' nkaja jab. 55 Jun chic, tak nkaj ta xecmel nebij chc'ola jun c'ten nuc'om ta, y ne ktzij wa' npeta c'ten. 56 Caca' eplaj, ixix bien nch'obtaja ewmal nak rec'mon ta jnetz'et chcaj y jnetz'et chwech ruch'lew per ¿nak tzer c'a mesquier nch'obtaja ewmal nak rec'mon ta je ntajina nuban Dios chewech chpam jawra tiemp jokc'o wa'? 57 ¿Nak tzra tak mtech'ob kaja ixix eyon che rconxic je rbeyal? 58 Quenbij cara' chewa com más na utz nquixela ruq'uin je nyowa part chewij nechumij ewi' ruq'uin pbey que chwech nquixba pk'atbaltzij. We mcara' ta neban, je nyowa part chewij arja' nquixrujach pruk'a' juez, y ja' juez nquixrujach pquek'a' policía y nquixquecsaj pcars. 59 Anen quenbij chewa, nmajo'n nquixel ta pcars wmajo'n etjon ta ec'as, per next jun centavo mquita xtetoj cana. Cara' xbij Jesús chca wnak.

Lucas 13

1 Ec'ol c'a jle' wnak tzra' arj-e' xquemaj rcholic chwech Jesús je xqueban jle' ach-i' aj Galilea je xecamsasa rmal gobernador Pilato. Jquecq'uiel jara' ach-i' xerejyu' ri' ruq'uin quecq'uiel jle' chcop je rxin sacrificio je nquetajina nquetzujuxa chwech Dios cmal ach-i'. 2 Ja' Jesús tak xc'axaj jawra tzij cawra xbij chca ra: —Je aj Galilea jxecomsasa ¿le e más na aj-il ajmac chquewech jle' chic aj Galilea nech'ob ixix tak xba'na cara' chca? 3 Mcara' ta. Tetz'ta' mpa' ec'aslemal ixix, we mteq'uex ena'oj, we mteya' cana rtzilal jara' cmic nesiq'uij chewij chka'. 4 Jun chic, terkaja pnewá' e dieciocho wnak je xtzaka torre rxin Siloé chquij y xercamsaj. ¿Le más na aj-il ajmac chquewech jle' chic wnak jec'ola tzra' pJerusalén nech'ob ixix? 5 Mcara' ta. Tetz'ta' mpa' ec'aslemal ixix chka', we mteq'uex ena'oj, we mteya' cana rtzilal jara' cmic nesiq'uij chewij chka', cara' xbij Jesús chca. 6 C'ola jun c'ambal tzij xbij chka' cawrara: —C'ola jun acha c'ola jun mcaj higo retcon pe rchinoj. Ja' acha xba ruq'uin higo chneretz'ta' wc'ola rwech y majo'n rwech xuwil. 7 C'ola jun ajsmajma' je nchajina rxin chnoj cawra xbij tzra: —Jawra jun mcaj higo ra juna' juna' quentz'et wc'ola rwech nuya'. Oxi' juna' nebnon cawrara per nmajo'n rwech netz'ton. Mejor techyo', chek cara' nuq'uis kaja rchuk'a' ulew, cara' xbij tzra ajsmajma'. 8 —Tey-a' tzra', tec'je' chna jun juna'. Anen quenchumsaj na y quenya' abono chuxe' chka'. 9 Mal-il xtwachina, per we nmajo'n, c'jara' c'a xtachoy, cara' xbixa tzra rajaw chnoj. Cara' jc'ambal tzij xbij Jesús chca. 10 Chpam jun xlanbal k'ij ja' Jesús remjon ctojxic wnak chpam jun jay rxin molbal ri'il. 11 C'ol c'a tzra' jun ixak yawa', xuban dieciocho juna' c'ola chpam yubil rmal jun itzel espíritu. Rmal c'ara' luclic chic rij ja' ixak, mesquier necwina jic npe'a per nexte jtz'it. 12 Ja' Jesús tak xutz'et ixak xsiq'uij pona. Tak xerkaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Camic ixak, at majo'n chic pruk'a' yubil, cara' xbij tzra. 13 C'jara' xuya' ruk'a' pe rwá' y njara' hor xchumtaja, njic xec'je'a rij y congan xumaj rya'ic ruk'ij Dios rmal. 14 Per xpeta jefe rxin jay je rxin molbal ri'il, arja' congan penak ryiwal com Jesús chpam jun xlanbal k'ij xchumsaj wa' ixak y cawra xbij chca wnak ra: —Chpam jun sman wajki' k'ij yatanak chka che nokosmaja. Chpam jawra wajki' k'ij utz nquixpeta che nquixchumsasa per me tquixpeta ptak xlanbal k'ij, cara' xbij ja' jefe chca. 15 Ja' Kajaw Jesús tak xc'axaj je xbij jefe cawra xbij ra: —C-e' aplaj. Ixix ptak xlanbal k'ij ¿lmajo'n c'a jun chewa mquita nuquir rwajcax o wruquiej, nuc'om ela y nerey-a' ruya'? 16 Jawra ixak ra arja' riy rumam Abraham. Y camic xuban dieciocho juna' ximtala chpam yubil rmal Satanás. ¿Le myatanak tc'a tzra che nela libre pruk'a' yubil camic mesque xlanbal k'ij nach'ob atet? cara' xbij tzra jefe. 17 Je' wnak jxetzelana rxin, tak xecc'axaj tzij xquena' kaja queq'uix. Jle' chic wnak arj-e' xequicota rmal je nmak tak samaj rxin Dios jrebnon. 18 C'jara' xumaj chic jmul tzij Jesús, cawra xbij chic ra: —¿Nak rbanic rgobierno Dios, abar c'a wa' quenjumsaj wa'? 19 Je rgobierno Dios cara' rbanic ajni' jun ch'it rk'arwech mostaza, nec'mar ela rmal jun acha y xutic pe rchinoj. Xumaj c'yinem mostaza, xoca ajni' jun mcaj che'. Xepeta ch'tak tz'quin, xecrebna' quesoc ptak ruk'a'. Cara' xbij ja' Jesús. 20 Cawra xbij chic jmul Jesús: —¿Abar quenjumsaj wa' rgobierno Dios? 21 Cara' rbanic ajni' nuban jle' levadura jnespoja xquelway rmal, c'ola jun ixak xuc'om levadura, xuya' chpam jle' k'or, oxi' pajbal harina ocnak. Tak xq'uisbena, jlevadura ne xba chpam njelal k'or, congan xesmaja, cara' xbij ja' Jesús. 22 C'jara' xumaj el chic rubey nba pJerusalén. Tak remjon binem y tak nk'axa chpam jun tnamet owe chpam jun aldea numaj ctojxic wnak jec'ola chpam. 23 C'ola jun chca wnak cawra xc'axaj tzra Jesús: —Wajaw ¿xme q'uiy ta nquewlowa totanem rxin Dios? Ja' Jesús xumaj tzij cuq'uin wnak y cawra xbij chca: 24 —C'ola jun chijay congan co'l y xruyon tzra' ncatecwina ncatoca chnawil totanem rxin Dios. Tetja' c'a ek'ij ch-utz c'ara' ne tzra' nquixoc wa' ixix. Com e q'uiy wnak jwer neccanoj wa' che nque'oca per mesquier nquecwina. 25 Com rajaw jay nyictaja y ntz'apij ruchi' chijay. Ixix wq'uemjana nquixoca tzra', c'jara' netarij oca chijay y cawra xtebij oca: —Kajaw, Kajaw, tejka' chijay chkawech, cara' xtebij oca tzra. Ja' rajaw jay cawra xtbij ta chewa: —Anen majo'n wutkin ta abar le tzra' ixpenak wa' ixix, cara' xtbij ta chewa. 26 —Per ajoj okwanak wan awq'uin y xe'atijoj wan wnak ptak bey chpam ketnamet, cara' xtebij oc chic tzra. 27 —Anen quenbij chewa chmajo'n wutkin ta abar le tzra' ixpenak wa'. Camic quixel ela chixconjelal chenwech jme ix bnoy ta rbeyal rxin Dios, cara' xtbij pchic chewa. 28 Tak xtetz'et Abraham che arja' c'ola chpam rgobierno Dios e rexbil Isaac ruq'uin Jacob e rexbil chka' conjelal e ojer tak profeta rxin Dios, per chewa ixix majo'n nyataj ta che nquixoca chquecjol. Rmal c'ara' tak xtemaj jun nimlaj bis ruq'uin ok'ej y xtecach'ch'ej rkan ewak' rmal. 29 Chka' ec'ola wnak jme aj Israel ta arj-e' nquepe na nat nkaj chwech ruch'lew, nque'oc na chpam rgobierno Dios y nquetz'be' na tzrij mes. 30 Per bien twutkij che ec'ola wnak e c'moy tak bey nabey xe nquecanaj cana pe rq'uisbal, y ec'ola jec'ola pe rq'uisbal arj-e' nquec'mow chic bey. Cara' xbij Jesús chca wnak. 31 Jara' mism k'ij ec'ola jle' fariseo xe'ekaja ruq'uin y cawra xecbij tzra ra: —Jat catnanmaj ela com jgobernador Herodes arja' nrajo' ncatercamsaj, cara' xecbij tzra. 32 Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Ja' Herodes xjun mañoslaj acha. Camic jax ruq'uin y cawra nebij tzra: —Ja' Jesús nbij che ec'o na wnak nelsaj na itzel tak espíritu pcanm y q'uec'o na yuw-i' nquerchumsaj chka'. Cara' nuban camic, cara' nuban chwak, y q'ue prox k'ij xtuq'uis wa' rsamaj, cara' nebij tzra. 33 Per camic npors quenmaj el chic jmul nubey. Quenbina camic, chwak ruq'uin cabij, pors quenba pJerusalén y tzra' quencamsas wa' com jun profeta rxin Dios majo'n ra mquita pJerusalén xtcamsas wa'. 34 Ixix jix tnamet Jerusalén, anen congan quenbisona ewmal. Je' profeta rxin Dios xe nque'ecamsaj. Jle' chic ajsmajma' rxin Dios je nqueta'k ewq'uin xe nque'eq'uiek tzan abaj. Anen q'uiylaj mul xenwajo' ta xixnuto' ajni' nuban jun ec' nermulej ch'tak ral xe' rpam per ixix majo'n xewajo' ta. 35 Camic bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, je etnamet rexbil etemplo jc'ola chpam jara' y-on cchic rmal Dios, lowlo' xteba'n na tzra y netle' cana. Cara' quenbij cana chewa com camic majo'n chic nutz'et ta ri' kawech ewq'uin, c'jara' nutz'et chic jmul ri' kawech ewq'uin tak xterla' k'ij tak cawra xtebij chwa: —Bendecido Cristo jpenak prubi' Kajaw Dios. Cara' xbij Jesús chca.

Lucas 14

1 Je pjun xlanbal k'ij xba Jesús chruchoch jun fariseo nim ruk'ij chnewa'a ruq'uin. Tak xekaja nch'ulchin cmal wnak jquemlon qui' tzra' ch-utz c'ara' neccanoj jun ril. 2 C'ol c'a jun acha chwech congan spojnak rmal yubil. 3 Ja' Jesús xumaj tzij cuq'uin maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil aj fariseo y cawra xbij: —Tbij chwa, nak nbij ley ¿lnuya' c'as chwa che quenchumsaj yuw-i' ptak xlanbal k'ij? 4 Per arj-e' nmajo'n achnak xecbij tzra. C'jara' xuchap yawa' y xchumsaj, y cawra xbij tzra: —Utz chic ncatba. Ja' yawa' xba. 5 Ja' Jesús xumaj chic jmul tzij cuq'uin maestro e quexbil aj fariseo y cawra xbij chic chca: —¿Lc'o tc'a jun chewa c'o ta jun ruquiej owe rwajcax ntza'k ela chpam jun jul pjun xlanbal k'ij le mtelsaj c'a alnak chpam jul? Cara' xbij chca. 6 Per j-e' nmajo'n xecney ta cmal nak necbij tzra. 7 Ja' Jesús xerutz'et wnak jebnon invitar tzra w-im che arj-e' ntajina necch'ojquij qui' tzrij tz'ulbal nmak ruk'ij rmal c'ara' tak c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: 8 —Tak ncatba'na invitar tzra jun w-im rxin c'ulbic mtacanoj ta jun tz'ulbal jmás nim ruk'ij perc mal-il nerkaj chic jun wnak jsiq'uin tzra w-im más chna nim ruk'ij que chawech atet, 9 y chek q'uenjlal tak xtebixa chawa rmal acha jsic'yona awxin tzra w-im cawrara: —Tey-a' cana jawra tz'ulbal, c'ola jun acha nebnon invitar, ja' netz'be'a chwech, cara' xtbij chawa. Wcara' xtbixa chawa jara' congan q'uixbal xtana' y npors ncatetz'be' na chwech jq'uisbal tz'ulbal. 10 Mejor jnaban, tak ncatba'na invitar catetz'be'a chwech q'uisbal tz'ulbal. Acha jsic'yona awxin, tak xterkaja awq'uin cawra nbij chawa ra: —Jo' amigo, catetz'be'a chwech jun tz'ulbal jmás chna nim ruk'ij. Wcara' xtbixa chawa conjelal je esiq'uin tzra w-im jetz'bula awq'uin tzrij mes arj-e' ncatquetz'et chnim ak'ij. 11 Cara' c'a rbanic com nak wnak xruyon kaja nuya' ruk'ij jara' xe nkasas na. Wnaban ch'it no'y jara' nya' na ak'ij, cara' xbij Jesús chca. 12 Cawra xbij tzra acha chka' jsic'yona rxin: —Tak ec'ola wnak nque'aban invitar che necrebna' w-im awq'uin rxin nc'aj k'ij owe rxin tk'ak'ij, per mtaban ta cara' je xqueyon awamigo nque'aban invitar, owe anmal, owe achak', owe jle' chic awch'alal, owe abcin je byoma'. Wxe j-era' nque'aban invitar jara' xe ncatqueban chic invitar atet pjun chic w-im, xe nqueya' rec'xel chawa. 13 Per kas rbeyal naban, tak ec'ola wnak nque'aban invitar che necrebna' jun w-im awq'uin que'abna' invitar ch'tak mibi', e quexbil jmajo'n tz'kat ta quek'a', e quexbil chka' je' e ch'e'y nquebina, y je' ch'tak moya'. 14 Wcara' naban jara' c'ola jun quicotemal rxin Dios nyataj na chawa com je' wnak je xennataj kaja arj-e' mesquier nquecwina xtqueya' ta rec'xel chawa. Ncatquicota com c'ola jun rtojbalil nyataj na chawa, tzra' nyataj wa' tak xtquec'astaja wnak je cc'an rbeyal rxin Dios. 15 C'ol c'a jun tz'bula tzrij mes tak xc'axaj je xbij Jesús cawra xbij tzra ra: —Ajni'la quicotemal chca wnak je xtewa'a chpam rgobierno Dios, cara' xbij tzra. 16 Jesús c'ola jun c'ambal tzij xbij tzra cawrara: —C'ola jun acha c'ola jun nimlaj w-im rxin tk'ak'ij xuban y e q'uiy wnak xeruban invitar. 17 Tak xerla' hor rxin w-im c'ola jun rmos xutak ela che csic'sic je' invitado. Ja' mos tak xe'ekaja cuq'uin invitado cawra xbij chca ra: —Jo' chumtanak chic njelal w-im, cara' xbij chca. 18 Je' invitado arj-e' xjunam xqueban, xquemaj rbixic tzra mos nak rmal tak mesquier nquecwina nqueba pe w-im. Jun nabey mul cawra xbij tzra: —Anen xc'ola jun ulew xenlok' y npors cnetz'ta' na. Tecyu' numac, mesquier quencwina quenba, cara' tbij pona jlal tzra apatrón, cara' xbij tzra mos. 19 C'o chic jun invitado cawra xbij tzra mos: —Anen xe ec'ola e j-o' c'laj wajquex rxin cret xenulok'. Camic quenuc'om ela che quenebna' probar. Tecyu' numac, mesquier quencwina quenba, cara' tbij pona tzra apatrón, cara' xbij rucab. 20 C'o chic jun cawra xbij tzra: —Anen c'ja' xenc'le'a rmal c'ara' mesquier quencwina quenba pe w-im, cara' xbij tzra mos. 21 Jmos arja' xemloj ta. Tak xerkaja ruq'uin rpatrón xuchol njelal je xbix ta tzra. Ja' rajaw jay xpeta ryiwal chquij invitado y cawra xbij chic tzra mos: —Catemloj chic jmul alnak, jat ptak bey rxin tnamet y ptak rumbal tak bey chka', que'acanoj ch'tak mibi' e quexbil wnak jmajo'n tz'kat ta quek'a', je' wnak e ch'e'y nquebina, je' ch'tak moya', y que'ac'ma' ta wawe'. 22 Cara' c'a xuban mos ajni' xbix ela tzra. Tak xemloj ta cawra xbij chic tzra rpatrón: —Ta', xnebna' ajni' xabij chwa per jtz'ulbal c'c'o na y majo'n rajaw, cara' xbij tzra. 23 Ja' patrón cawra xbij chic tzra mos: —Catemloj chic jmul per camic ncatela chpam tnamet che cconxic wnak, nque'acanoj ptak bey che nmak y cocoj tak bey, y nabij chca che npors nquepeta ch-utz c'ara' nquenoja wnak pwuchoch, cara' xbij. 24 Camic quenbij chewa che je' wnak je xeba'na invitar nabey mul arj-e' nmajo'n xtyataj ta chca che xtquetaj ta jawra w-im je xtenchumsaj. Cara' xbij Jesús chca. 25 Xumaj chic jmul rubey, e congan wnak etrena tzrij. Arja' xuya' volt y cawra xbij chca ra: 26 —Nak jun c'ola rgan noca ndiscípulo nc'atzina chquenrajo' más anen que chquewech e redta' rute', owe rexkayil, owe chquewech ch'tak rlec'wal, owe renmal, owe ruchak', owe rana'. Nc'atzina chmás quenrajo' anen que chwech ajni' nrajo' kaja ri' ruyon. Wmás nquerajo' jle' chic que chenwech anen jara' mesquier necwina noca ndiscípulo. 27 Nak npoknaj ri' netre' ta chwij y npoknaj ri' nutaj pen, cara' pen ajni' jun acha rtelen jun cruz, jara' mesquier necwina noca ndiscípulo chka'. 28 Cara' quebij chewa com ¿lc'o tc'a jun chewa xtuban ta jun nimlaj jay y mquita netz'be'a nabey mul y numaj rch'obic pnejkal ajni' pak nrajo' ch-utz c'ara' nrutkij wnec'choja rmal chnuq'uis rbanic o wmajo'n? 29 Wmajo'n nuch'ob ta, mal-il majo'n necwin ta nuq'uis rbanic jay y xruyon rcimient necwina nuban. Je' wnak tak xtquetz'et conjelal nquemaj ryok'ic 30 y cawra necbij ra: —Jala acha xumaj rbanic jun jay per mesquier xecwin ta xuq'uis rbanic, cara' xtecbij. 31 Jun chic, jun rey ec'ola e ljuj mil soldado ruq'uin y c'o chic jun rey nerebna' ch'oj ruq'uin per e veinte mil rsoldado jawra rey. Jrey jxe ljuj mil rsoldado ec'ola ruq'uin ¿lnuban tc'ara' ch'oj ruq'uin jara' jun chic rey we mquita netz'be'a nabey mul y numaj rch'obic wnecwina tzrij? 32 Wnuch'ob che mtecwina tzrij cawrara nuban, tak q'ue c'nat c'o wa' jun chic rey nerutak ela jle' wnak ruq'uin che necchumij ruq'uin ch-utz c'ara' me tqueban ta ch'oj. 33 Cara' c'a rbanic, nak jun chewa npoknaj nuya' cana njelal jc'ola ruq'uin jara' mesquier noca ndiscípulo. 34 Jatz'am wen samaj nuban per we xyojtaja y majo'n chic retzyil ¿nak nchumbex chic rxin? 35 We xcara' xuban jara' majo'n chic noc wa', majo'n rsamaj xtaya' ta penlew nexte xtayuj ta ruq'uin k'ayis jabono, per jnaban tzra jara' xnach'akij ela. Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. Cara' xbij Jesús chca wnak.

Lucas 15

1 Je e mloy tak impuesto e quexbil jle' chic wnak je aj-il ajmac nbixa chca, xeki'l oca más ruq'uin Jesús ch-utz c'ara' necc'axaj nak remjon rcholic. 2 Ec'ol c'a jle' fariseo e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios arj-e' xquemaj rtzojxic Jesús: —Jala acha xe m-utz ta remjon rij, ntak nqueruc'ul aj-il ajmac y nwa'a tak wan cuq'uin chka', cara' xecbij. 3 Ja' Jesús xumaj rbixic jun c'ambal tzij chca cawrara: 4 —¿Lc'o tc'a jun chewa ec'o ta e jun cient ch'tak rcarne'l y ntzak tc'a jun chca, le mtqueruya' cc'ara' je e noventinueve ptak k'ayis chnercanoj pors je xtzaka? 5 Tak necneya rmal nch'elej ta y congan nquicota rmal. 6 Tak nekaja chruchoch nutak csic'sic ramigo e rexbil rebcin y cawra nbij chca: —Camic quixquicota wq'uin com xecneya nmal ch'it ncarne'l je xtzaka. Cara' nbij chca. 7 Cara' quenbij chewa anen chka', jun aj-il ajmac tak nuq'uex rna'oj y nuya' cana rtzilal jara' más nquequicota jec'ola chcaj que chwech je noventinueve jquebnon rbeyal rxin Dios jmajo'n nc'atzin ta chca nqueq'uex cna'oj. 8 Jun chic ¿lc'o tc'a jun ixak c'o ta ljuj rpak y ntzak tc'a jun tzra, le mquitc'ara' nutzij jun candil y le mtuban c'ara' mes che ncanoj? 9 Y tak necneya rmal nutak csic'sic ramigo e rexbil rebcin y cawra nbij chca ra: —Camic quixquicota wq'uin com xecneya nmal je npak jnetzkon, cara' xbij chca. 10 Y cara' quenbij chewa anen chka', jun aj-il ajmac tak nuq'uex rna'oj y nuya' cana rtzilal jara' congan nquequicota je' ángel rxin Dios. Cara' xbij ja' Jesús chca. 11 C'jara' c'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —C'ola jun acha ec'ola e c-e' rlec'wal. 12 Xpeta rcabal, cawra xbij tzra redta': —Nedta', camic tejcha' wherencia, tey-a' chwa je wxin anen, cara' xbij tzra. Y cara' xuban ttixel, xujach herencia chquewech che c-e'. 13 Tak xuban c-e' oxi' k'ij xchumsaj ri' rcabal, xumol ruchi' njelal je jchon tzra. Tak xmoltaja rmal c'jara' xumaj ela rubey xba pjun c'nat tnamet. Tak xekaja chpam tnamet xumaj rsachic rpak, xuban tzra achnak c'ola rgan chnuban, nchek jic xsachla' rpak. 14 Tak xsachtaja njelal rpak rmal xpet c'a jun nimlaj wyejal abar c'o wa' y rmal c'ara' xmajtaja rmal wyejal. 15 C'jara' xba xercanoj rsamaj ruq'uin jun acha jc'ola tzra' chpam tnamet. Acha jc'ola jun rulew ptayu' abar erey-on wa' jle' a'k, tzra' xutak el wa' ala' che nqueryuk'uj a'k. 16 Ja' ala' congan majtanak rmal wyejal, congan nyarij nutaj queway a'k. Nmajo'n wnak nyowa rway. 17 Tak xch'obtaja rmal jremjon rij cawra xbij kaja pranm: —Je' mos je nquesmaja ruq'uin nedta' ne ajru'la nq'uiy queway rebnon sobr, per kas c'a anen congan enmajtanak rmal wyejal. 18 Camic quenmloja ruq'uin nedta' y cawra cnebij tzra: —Nedta', jxenban xenmajcuna chwech Dios y xenmajcuna chawech chka'. 19 Camic majo'n chic yatanak xta chwij che nbixa chwa che en awlec'wal, tebna' chwa com en ajni' jun amos, cara' cnebij tzra, cara' nbij kaja ja' ala'. 20 C'jara' xumaj ta binem, xemloj ta ruq'uin redta'. Ja' ttixel xutz'et pona rlec'wal penak per q'ue c'nat c'o pon wa'. Congan xpoknaj rwech, xba alnak y xerec'lu', xk'etej y xtz'ubaj ruchi'. 21 Ja' ala' cawra xbij tzra redta': —Nedta', jxenban xenmajcuna chwech Dios y xenmajcuna chawech chka'. Camic myatanak xta chwij che nbixa chwa che en awlec'wal, cara' xbij tzra. 22 Per ttixel xersiq'uij rmos y cawra xbij chca ra: —Tewsaj tziak k'axnak wen, jara' newekbej wlec'wal. Jun chic, tecsaj jun pk'a' chuk'a' y tey-a' rexjab chka'. 23 Jun chic, tec'ma' ta wajquex jmás chak' chic y tepch'o'. Kabna' jun w-im, kabna' jun nimk'ij. 24 Cara' c'a kabna' com camic xemloj ta wlec'wal ojer ttzaka. Xench'ob anen camnak chic per c'c'as noka, cara' xbij ja' ttixel. C'jara' xquemaj rbanic nimk'ij. 25 Jnabey-al arja' bnak psamaj. Tak xemloj ta y xyamer nerkaja chruchoch xc'axaj pona chc'ola jun nimlaj nimk'ij majtanak rij. 26 Xsiq'uij pona jun mos: —¿Nak rbanic c'ala' jmajtanak rij? cara' xc'axaj. 27 —Camic xemloj ta achak'. Ja' adta' xutak rpoch'ic wajquex jmás chak' chic. Cara' xuban com c'c'as na achak', utz rwech xerkaja, cara' xbixa tzra rmal mos. 28 Tak xc'axaj tzij congan xpeta ryiwal rmal y nmajo'n chic rgan noca pjay. Rmal c'ara' xel tna redta' y xumaj rbuchxic ch-utz c'ara' che noca pjay. 29 Per cawra xbij tzra redta': —Bien terkaja pnawá' che anen q'uiylaj juna' ensmajnak awq'uin, chka' ne nniman jnabij chwa chquenban. Per atet nmajo'n achnak ay-on chwa xquenbanbej jun nimk'ij cuq'uin wamigo per next jun cabra ay-on chwa. 30 Per jala awlec'wal tak xerkaja wawe' nxatakla' rpoch'ic wajquex jmás chak' chic per xerec'sa' cnara' amibil cuq'uin itzel tak ixki'. Cara' xbij ja' nabey-al tzra redta'. 31 Ja' ttixel cawra xbij chic tzra: —Wlec'wal, atet natc'o wa' wq'uin, awxin atet njelal achnak jc'ola wq'uin. 32 Per camic m-utz tc'ara' mquita nkaban jun nimk'ij, m-utz tc'ara' mquita nokquicota, com camic xerkaja achak' je ojer ttzaka. Jxench'ob anen camnak chic per c'c'as noka, cara' xbij ja' ttixel tzra nabey-al. Cara' c'ambal tzij xbij Jesús chca aj fariseo e quexbil je' maestro.

Lucas 16

1 C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca rdiscípulo cawrara: —C'ola jun acha byom c'ola jun ajsmajma' ruq'uin je nechjalbena rxin rmibil. Xebixa tzra byom che ajsmajma' xe ntajina nuq'uis rmibil y chka bechnak nuban tzra. 2 Ja' byom xutak rsic'sic ajsmajma' y tak xekaja cawra xbij tzra: —Anen xerkaja rbixic wq'uin xamjon rq'uisic nmibil. ¿Nak tzra tak xaban cara'? Camic tejcha' cwent nak abnon tzra nmibil com anen majo'n chic quenwajo' ta ncatesmaja wq'uin. 3 Ja' ajsmajma' cawra xbij kaja pranm: —¿Nak quenban c'a wa' camic com npatrón nelsaj nsamaj? Com anen congan pen chic chwa xtenban ta samaj je nrajo' chuk'a' y xq'uixbal quenna' xtenmaj ta rc'utxic limosna. 4 Camic xch'obtaja nmal nak quenban ch-utz c'ara' ec'ola nquec'luwa wxin ptak cuchoch tak jmajo'n chic nsamaj, cara' xuch'ob kaja. 5 C'jara' xutak csic'sic wnak chejujnel jc'ola quec'as ruq'uin patrón. Tak xe'ekaja cawra xbij tzra jun ra: —¿Ajru' ac'as ruq'uin npatrón? cara' xc'axaj tzra. 6 —Anen jun cient tonel aceite nuc'as, cara' xbixa tzra rmal ajc'as. Ja' ajsmajma' cawra xbij tzra: —Je rwujal ac'as, tec'ma' ela. Camic catetz'be'a y tbanla' chic jun awuj alnak per xcincuenta tonel aceite ac'as natz'ibaj chpam, cara' xbixa tzra. 7 C'jara' cawra xbij chic tzra jun ajc'as: —¿Ajru' ac'as atet? cara' xc'axaj tzra. —Anen jun cient quintal trigo nuc'as, cara' xbij. Cawra xbij chic tzra: —Tec'ma' ela rwujal ac'as. Tebna' chic jun per xe ochenta quintal natz'ibaj chpam, cara' xbij ja' ajsmajma' tzra. 8 Ja' patrón tak xuya' cwent tzrij ajsmajma' jmajo'n xuban ta rbeyal cawra xbij ra: —Ja' ajsmajma' congan list y congan rna'oj. Cara' xbij patrón y ne ktzij wa' xbij com je' wnak xruq'uin jawra tiemp rxin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x arj-e' congan e list tzrij negocio cuq'uin e bnoy negocio. Más chna e list que chquewech e rlec'wal Dios jsakersan chic quebey. 9 Jmibil rxin rwech ruch'lew congan lowlo' nqueban wnak rmal. Per camic quenbij chewa, quixoca list ixix chka', tecsaj je' mibil rxin rwech ruch'lew per jneban ixix, tzra' necsaj wa' jc'ola cnecesidad. Cara' ta neban ch-utz c'ara' tak nq'uisa mibil rxin rwech ruch'lew c'jara' je' ewamigo jxe'eto' arj-e' nquec'luwa ewxin chcaj ptak cuchoch je rxin junlic. 10 We rbeyal naban che rcusic jtz'it rmibil apatron, tzra' ntz'e't wa' che rbeyal naban chka' che rcusic q'uiy rmibil tak nujach pnak'a'. Per wme rbeyal ta naban tzra jtz'it rmibil, tzra' ntz'e't wa' che me rbeyal ta naban tzra tak nuya' q'uiy chawa. 11 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, wxe m-utz ta ecsan wa' mibil rxin rwech ruch'lew jara' nmajo'n jun ykul ta ruc'u'x ewq'uin xtujach ta pnek'a' rmibil Dios. 12 Jun chic, wc'ola mibil rxin jun chic wnak jchon pnek'a' che nechjalbej per wxe m-utz ta rcusic neban, jara' nmajo'n xtyowa chewa ja herencia rxin Dios jne ktzij wa' che ewxin ixix. 13 Jun wnak chka bechnak wnak opech mesquier necwina nec'je'a pquek'a' e c-e' rajaw che nesmaja cuq'uin, jara' jun wen nutzu' y jun xitzel nutz'et, o wjun nnimaj y majo'n nnimaj xta jun. Cara' c'a chka', mesquier ncatecwina naban rsamaj Dios y xteyke' ta ac'u'x ruq'uin mibil rxin rwech ruch'lew. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. 14 J-e' aj fariseo xecc'axaj njelal je xbij Jesús tzrij mibil. Rmal c'ara' xquemaj ryok'ic com arj-e' bnak quec'u'x tzrij mibil rxin rwech ruch'lew. 15 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Ixix cawra ebanic ra, nek'alsaj ewi' chquewech wnak che ebnon rbeyal per Dios bien rutkin nak c'ola ptak ewanm. Ec'ola wnak itzel nquetz'e'ta rmal Dios mesque ncongan wen nquetz'e'ta cmal wnak. 16 Je rley Dios rexbil jtz'ibtanak cana cmal e ojer tak profeta rxin Dios jara' y-on rbixic chpam jara' tiemp tak q'uemjana tumaj rsamaj Juan Bautista. Per tak xerla' retiemp Juan Bautista, tzra' xumaj twa' rbixic rgobierno Dios y conjelal wnak nquetajina nquetaj cchuk'a' ch-utz c'ara' nque'oca chpam jara' gobierno. 17 Per npors nbantaj na cumplir njelal rley Dios. Nmajo'n pen ta nq'uis wa' rwech caj ruq'uin rwech ruch'lew que chwech mquita xtbantaja cumplir jun ch'it punto rxin ley. 18 Jun acha chka bechnak acha opech nujach cana junlic rexkayil y wnuc'om chic jun ixak jara' adulterio nuban. Y wc'ola jun acha nuc'om chic jun ixak jchon cana rmal rechjil jara' adulterio nuban, cara' xbij Jesús chca. 19 C'jara' cawra xbij chic chca: —C'ola jun acha byom, congan wen tak tziak nucsaj je nmak rjel. K'ij k'ij nc'ola nmak tak w-im nuban. 20 C'ola jun miba' c'tuy limosna, Lázaro rubi'. Ja' Lázaro xeya' cana chuchi' ruchoch byom. Jrecuerpo nojnak pch'ac njelal. 21 Kas nyarij nutaj ruc'aj tak way je ntzak ela xuxe' tak mes ruq'uin byom. Per nquepeta je' tz'e' tzrij y nquerak' ch'a'c jc'ola tzrij. 22 Tak xq'uisbena xcoma miba' jc'utuy limosna y ruq'uin Abraham xec'mar el wa' cmal ángel jabar ec'o wa' cnomki' jec'ola chpam quicotemal. Xcoma byom chka' y xemu'k cana. 23 Tak xuna' ri' congan majtanak rmal lowlo' chpam lwar abar ec'ol wa' cnomki' jquemjon rij bis ok'ej. Tak xca'ya chcaj xutz'et pona Abraham per q'ue c'nat c'o wa' y prupox c'o wa' Lázaro. 24 C'jara' xumaj rakic ruchi': —Tpoknaj nwech nedta' Abraham. Tetka' pa Lázaro wq'uin, tem-u' ta jun rwá' ruk'a' pya' che nxuc'ursaj rkan wak', com anen chpam jun k'ak' enc'ol wa' y congan nemjon rtijic lowlo' chpam, cara' xbij tzra Abraham. 25 Ja' Abraham cawra xbij tzra: —Wlec'wal, terkaja pnawá', tak xatec'je'a chwech ruch'lew, ayon xataj kaja njelal amibil per jLázaro arja' xpoknal xutaj. Per camic congan chic qui' ruc'u'x Lázaro wawe' per atet amjon rtijic lowlo'. 26 Chka' c'ola jun nimlaj siwan y-on chkacjol ch-utz c'ara' wc'ola jun wawe' nrajo' nk'axa ewq'uin jara' mesquier necwina nk'axa, o wc'ola jun chewa ixix nrajo' nk'ax ta kuq'uin jara' mesquier necwina chka', cara' xbixa tzra rmal Abraham. 27 Ja' acha cawra xbij chic tzra: —Wcara' rbanic nedta' tebna' c'a jun utzil, tetka' el pka Lázaro cuq'uin wch'alal jec'ola pruchoch nedta'. 28 Com ec'ola e j-o' wch'alal tzra' y quenwajo' nba Lázaro cuq'uin chnerech'bo' chquewech nak rbanic wawe' ch-utz c'ara' majo'n nquepeta j-e' wawe' ra chka' chpam jawra lwar rxin tjoj rpoknal, cara' xbij tzra Abraham. 29 Cawra xbixa tzra rmal Abraham: —Per c'ol wan cuq'uin rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y cmal jle' chic profeta, quey-a' c'a quexquin tzrij je ctz'iban cana arj-e', cara' xbixa tzra. 30 —Mcara' ta nedta' Abraham, per wc'ola jun comnak nel ela chquecjol cnomki' y nekaja cuq'uin jara' nqueq'uex cna'oj, cara' xbij chic tzra. 31 Ja' Abraham cawra xbij chic tzra: —Wmajo'n nqueya' ta quexquin tzrij rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y cmal jle' chic profeta jara' nmajo'n wa' ra' necnimaj ta mesque nc'ola jun comnak nc'astaj ela chquecjol cnomki', cara' xbij tzra. Cara' xbij Jesús chca.

Lucas 17

1 C'jara' xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo y cawra xbij chca: —Je' wnak npors nqueba'na tentar che rbanic il mac per congan lowlo' nutaj na jnebnowa tentar cxin. 2 Más na utz nxi'ma jun ca' chukul y nq'uie'k ela pya' che nq'uis kaja rexla' que chwech nuban tentar jun chca je ykula ruc'u'x wq'uin. 3 Per ixix tebna' cwent. Wc'ola jun ewch'alal xuban jun lowlo' chewa, jneban tbij tzra jxuban chewa y we xc'utuj sachbal rumac chewa tecyu'. 4 Mesque wku' mul nuban lowlo' chewa pjun k'ij per wku' mul nc'utuj sachbal rumac chewa jara' necuy wa'. 5 J-e' apóstol tak xecc'axaj je xbixa chca cawra xecbij tzra Kajaw Jesús: —Camic tey-a' c'a más yukbal kac'u'x awq'uin, cara' xecbij. 6 Ja' Kajaw Jesús cawra xbij chca: —Wc'ola yukbal ec'u'x wq'uin, wnesmaja yukbal ec'u'x ajni' nuban jun ch'it rk'arwech mostaza nquixecwin c'ara' neban jun nimlaj samaj. Ajni' tzra jun che' jawrara, nquixecwina nebij tzra che nboktaj ela rexbil rc'amal ruxe' y neretca' ri' pmar, y nquixernimaj. 7 Wc'ola jun emos c'ja' xemloj ta psamaj, o pe yk'un tak carne'l ¿lcawra nebij tzra: —Ctoc ta, catetz'be'a tzrij mes y catwa'a, lcara' nebij tzra? 8 Mcara' ta nebij tzra. Jnebij jara' cawrara: —Tchumsaj je nti'ja camic ra, tecsaj atziak rxin ilinem y cnawilij. Tak xtec'choja w-im nmal anen c'jara' xtcatwa'a atet, cara' nebij tzra. 9 Ja' ilinel wxuban cumplir njelal jxebij tzra chnuban ¿lnemeltioxij tzra? Jquench'ob anen majo'n nemeltioxij ta tzra. 10 Ajni' rbanic ilinel cara' ebanic ixix chka'. Tak xtbantaja cumplir njelal ewmal je nbij Dios chewa chneban cawra tbij ra: —Ajoj ok mos. Jsamaj kabnon jara' mjun ta favor nkaban tzra Dios, ne chkakul wa' c'o wa' che nkaban, majo'n kak'a' tzra che nmeltioxixa chka, cara' tbij, cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. 11 C'jara' xumaj chic rubey je nba pJerusalén. Jbey xuc'om ela jara' je nk'axa pe rmonjon rxin c-e' departamento Samaria ruq'uin Galilea. 12 Tak xoca chpam jun tnamet ec'ola e ljuj ach-i' xquec'ul qui' ruq'uin. J-e' ach-i' lepra cyubil rmal c'ara' q'ue c'nat xe'epe' twa' chwech Jesús. 13 Xquemaj rakic quechi' tzrij: —Jesús, Maestro, tpoknaj kawech, cara' xecbij tzra. 14 Ja' Jesús tak xerutz'et cawra xbij chca ra: —Jix ec'tu' ewi' chquewech sacerdote, cara' xbij chca. Xeba, kas quemjon binem tak xec'choja, xela lepra chquij. 15 C'ol jun chca tak xutz'et che xec'choja xemloj ta y congan xumaj rakic ruchi' che rya'ic ruk'ij Dios. 16 Tak xekaja ruq'uin Jesús xexque'a chwech, xtcomyij ruplaj y congan nmeltioxij tzra. Aj Samaria ja' acha. 17 Ja' Jesús cawra xbij: —¿Lme e ljuj tc'a xec'choja? ¿Abar c'a ec'ol wa' je belje' chic? 18 ¿Le xruyon jawra acha xemloj ta che nerey-a' ruk'ij Dios? Utz tc'ara' che aj Israel ta. 19 C'jara' cawra xbij tzra acha: —Camic catyictaja, utz chic ncatba. Jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xchumsana awxin, cara' xbij. 20 J-e' aj fariseo cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak k'ij xtoca rgobierno Dios? Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Je rgobierno Dios jara' mtetz'et ruq'uin ek'awech. 21 Je' wnak majo'n xtecbij ta: —Tetz'ta' mpa', wawe' c'o wa' rgobierno Dios, o we xtecbij ta: —Tetz'ta' mpa', cala c'o wa' rgobierno Dios. Cara' quenbij chewa com kas bien tech'bo', je rgobierno Dios jara' c'o chic checjol camic, cara' xbij ja' Jesús chca aj fariseo. 22 Je chca rdiscípulo cawra xbij: —Ixix nerla' na jun k'ij tak neyarij na nutz'et ri' ewech ruq'uin Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak per jara' majo'n netz'et ta. 23 Ec'ola wnak cawra necbij chewa ra: —Tetz'ta' mpa', wawe' c'o wa' Cristo, cara' xtecbij chewa, o cawrara: —Tetz'ta' mpa', cala c'ola Cristo. Per tak cara' xtecbij chewa mtquixba ta cuq'uin, mtquixetre' el ta chquij. 24 Cara' quenbij chewa com ajni' nuban jun queypa' tak nuq'uiek ri' chcaj chka bar tzra' ntz'e't wa', y cara' c'a chka' tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew jara' ne njelal part ntz'ettaj wa'. 25 Per je Rlec'walxel nc'atzina chcongan nutaj na lowlo' nabey mul, nc'atzina che ntzelax na nabey mul cmal wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa'. 26 Ajni' xbantaja pretiemp Noé ojer cara' c'a xtbantaja chic chka' tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. 27 Com je' wnak pretiemp Noé xe tzrij bnoj tak w-im elnak wa' quec'u'x y xje' c'ulbic quemjon je' rij tak xoca Noé chpam barc. Y chek q'uenjlal tak xpeta nimlaj k'jaljab chquij, congan lowlo' xba'na chca rmal ya' y xq'uisa quexla' conjelal. 28 Y cara' xbantaja chka' pretiemp Lot. Je' wnak xe tzrij bnoj tak w-im elnak wa' quec'u'x, xe tzrij negocio más ebnak wa', xe tzrij je' tejco'n y xe tzrij bnoj tak jay bnak wa' quec'u'x. 29 Per tak xel ta Lot chpam tnamet Sodoma jara' mism k'ij xkaj ta nimlaj k'ak' ruq'uin je' asufre y xercamsaj conjelal wnak jec'ola chpam tnamet. 30 Ajni' xqueban wnak pretiemp Lot cara' c'a quemjon rbanic wnak chka' tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. 31 Tak xterla' k'ij je xtpet chic jmul Rlec'walxel, nak jec'ola pe rwá' terraza y je' cmibil pjay c'o wa', je nqueban jara' quenanmaj ela y me tquekaj pta ptak cuchoch che rlasic cmibil. Nak ec'ola ptak chnoj quenanmaj ela chka', me tquemloj pe chta ptak cuchoch. 32 Terkaja bien pnewá' jxuban rexkayil Lot. 33 Nak jun npoknaj nuya' cana rc'aslemal jara' majo'n nuwil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Per nak jun majo'n npoknaj ta nuya' cana rc'aslemal jara' nuwil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 34 Anen quenbij chewa, chpam jara' chak'a' tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew je Rlec'walxel ec'ola e c-e' ewarnak chwech ch'at chak'a', jun nec'mar ela y jun ncanaj cana. 35 Ec'ola e c-e' ixki' xjunam ec'o wa' quemjon rij c-em, jun nec'mar ela y jun ncanaj cana. 36 Ec'ol c'a e c-e' ach-i' xjunam ec'o wa' pe chnoj, jun nec'mar ela y jun ncanaj cana, cara' xbij chca. 37 —¿Abar tzra' nbantaj wa' jala jxabij chka? Cara' xecc'axaj tzra. Jesús cawra xbij chca: —Je juicio npors nkaj tna ajni' nqueban c'uch, xabar opech ec'o wa' camnak tak chcop tzra' nque'ekaj wa'. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo.

Lucas 18

1 C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca je nc'utbej chquewech che nc'atzina chca chmajo'n nectenba' ta rbanic oración, nc'atzina chmajo'n nturtaj ta quec'u'x. 2 Cawra jc'ambal tzij xbij chca ra: —C'ola jun juez c'ola chpam jun tnamet, arja' majo'n nxibej ta ri' chwech Dios y nmajo'n nxibej ta ri' chquewech wnak chka'. 3 C'ola jun ixak melca'n chpam jara' tnamet, arja' c'ola jun wnak remjon rij ch'oj ruq'uin. Ja' melca'n tzra' y ne tzra' nekaj wa' ruq'uin juez nerc'utuj rto'ic tzra che nto'a pruk'a' jnebnowa ch'oj ruq'uin. 4 Ja' juez c'ola jun tiemp nmajo'n xuto' ta melca'n per tak xq'uisbena cawra xbij kaja pranm: —Mesque nmajo'n quenxibej ta wi' chwech Dios y next quenxibej wi' chquewech wnak chka' 5 per com ne mtela wq'uin jala ixak mejor quento' na pruk'a' jnebnowa ch'oj ruq'uin. Je wmajo'n xtento' ta mexla nmajo'n xtquenruya' cta y xe nc'owa nuc'u'x pruk'a', cara' xbij kaja ja' juez. Cara' nbij jc'ambal tzij. 6 Bien tech'bo' rij rwech je xbij juez. Arja' jun juez jmajo'n nuban ta rbeyal rxin Dios per xbij chnuto' na jmelca'n. 7 Peor c'ara' Dios ¿le mtqueruto' c'ara' tnamet jrech-on je ntajina necc'utuj cto'ic tzra che pk'ij y chak'a'? ¿Lnuya' más tiemp chca che cto'ic? 8 Anen quenbij chewa che nqueruto' alnak. Per je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew ¿le c'o nc'ara' wnak ykula quec'u'x ruq'uin? cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. 9 Ec'ol c'a jle' wnak xcuq'uin kaja j-e' ykul wa' quec'u'x, kas quebnon rbeyal rxin Dios nquech'ob kaja y xitzel nquequetz'et jle' chic wnak. Ja' Jesús c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara. 10 Ec'ol c'a e c-e' ach-i' xqueban jmul xeba chpam nimlaj templo rxin Dios che rbanic oración. Jun aj fariseo, jun chic arja' mloy impuesto. 11 Tak xe'ekaja chpam templo xpe'a aj fariseo y xumaj rbanic oración per xyabal ruk'ij xuban kaja ruyon, cawra oración xuban kaja: —Anen quenmeltioxij chawa neDios jme ok junam ta cuq'uin chic nic'aj wnak, ajni' elk'oma', ajni' jmajo'n nqueban ta rbeyal rxin Dios, ajni' chca je nque'oca cuq'uin ixki' jme e quexkilal ta. Quenmeltioxij chawa chka' jme ok junam ta ruq'uin jala acha je mloy impuesto. 12 Anen camul ayuno quenban jun sman, chka' njelal mibil je noca pnuk'a' nelsan nediezmo tzrij y ney-on chawa. Cara' xbij aj fariseo. 13 Je mloy impuesto arja' q'ue c'nat xec'je' pon wa', xtquemyij ruplaj, nexte xca'y nara' chcaj. Xumaj c'a jun nimlaj bis y cawra oración xuban: —Tpoknaj nwech Dios com anen xe en jun aj-il aj mac. Cara' xbij mloy impuesto. 14 Camic quenbij chewa, je mloy impuesto arja' xemloja chruchoch y Dios nbij tzra che xuban rbeyal y mja' ta aj fariseo jxuban rbeyal. Cara' rbanic com nak wnak xruyon nuya' kaja ruk'ij jara' nkasax na. Wnaban ch'it co'l jara' nya' na ak'ij, cara' xbij Jesús chca wnak je xqueyon j-e' nqueya' kaja quek'ij. 15 Ec'ol c'a nic'aj ch'tak ac'ala' xec'mar ela ruq'uin ch-utz c'ara' nuya' ruk'a' pquewá'. Per je' rdiscípulo arj-e' xquech'aj pquewá' jec'amyon ela cxin. 16 Ja' Jesús xeruc'ul ch'tak ac'ala' y cawra xbij ra: —Tey-a' c'as chca ac'ala' nquepeta wq'uin, mtque'ech'ojquij ta com je' wnak je e'ocnak e ajni' ch'tak ac'ala' cxin c'a arj-e' je rgobierno Dios. 17 Anen ne ktzij wa' je xtenbij chewa, nak jun majo'n xtuban ta ch'it co'l che rnimaxic rgobierno Dios ajni' nuban jun ac'al jara' majo'n noc ta chpam rgobierno Dios, cara' xbij. 18 C'ol c'a jun acha nim ruk'ij cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, atet congan at utzlaj acha. ¿Nak quenban ch-utz c'ara' nyataja chwa utzlaj c'aslemal je rxin junlic? cara' xc'axaj tzra. 19 —¿Nak tzra tak nabij chwa che en utzlaj acha? Xjun oca kas utz, jara' Dios. 20 Atet awutkin rmandamiento Dios jtz'ibtanak cana jcawrara nbij: —Me tcatoc ta ruq'uin jun ixak wmawexkayil ta, y jun ixak mtoc ta ruq'uin jun acha je mrechjil ta, mtaban ta cmic, mtaban ta alak', mtaya' ta testig we xme ktzij ta nabij, que'animaj adta' ate' chka'. Cara' nbij rtzojbal Dios, cara' xbixa tzra ja' acha rmal Jesús. 21 —Jala jxabij kaja nemjon wa' rnimaxic, q'uen co'l nemjon pa rij, cara' xbij ja' acha. 22 Ja' Jesús tak xc'axaj je xbij acha cawra xbij chic tzra: —Per c'c'o na jmajo'n abnon ta. Tc'ayij cana njelal jc'ola awq'uin, je rjel tey-a' cana chca ch'tak mibi'. Wcara' naban jara' c'ola amibil nyataja chawa chcaj. Tak xtbantaja awmal jxenbij chawa catemloj ta wq'uin y catetre' ta chwij, cara' xbij tzra. 23 Ja' acha tak xc'axaj je xbixa tzra rmal Jesús xumaj jun nimlaj bis com congan jun nimlaj mibil ruq'uin. 24 Ja' Jesús tak xutz'et chcongan nbisona cawra xbij: —Je' byoma' congan pen chca che nque'oca chpam rgobierno Dios. 25 Ajni' tzra jun nimlaj chcop jcamello, arja' congan pen noc wa' pe rchak jun dsonbal bak, per jara' mpen ta noc wa' que chwech jun byom noca chpam rgobierno Dios, cara' xbij ja' Jesús. 26 Jxec'axana rxin cawra xecbij tzra ra: —Jun byom wcongan pen noc wa' chpam rgobierno Dios ¿e achnak c'ara' nquewlowa totanem rxin Dios? cara' xecbij tzra. 27 Jesús cawra xbij chca: —C'ola je' achnak congan pen rbanic chquewech wnak per chwech Dios majo'n pen ta. 28 Pedro cawra xbij tzra: —Je chka ajoj, njelal jc'ola kuq'uin kay-on cana y okocnak adiscípulo, nokotren wa' chawij, cara' xbij tzra. 29 Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, je' wnak chka bechnak wnak opech wquey-on cana cuchoch, quey-on cana quedta' quete', o quenmal, o quechak', o cana', o wquey-on cana quexkilal, o clec'wal, we rmal rgobierno Dios tak quey-on cana, 30 jara' más chna q'uiy nyataja chca chpam jawra tiemp jokc'o wa' que chwech ajni' quey-on cana. Y chpam tiemp jpenak nyataj na chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Cara' xbij Jesús chca. 31 C'jara' xeryonaj ri' cuq'uin e cbeljuj apóstol y cawra xbij chca: —Bien tewc'axaj je xtenbij chewa, camic okobnak pJerusalén. Tzra' nbantaj wa' cumplir njelal jtz'ibtanak cana cmal e ojer tak profeta rxin Dios tzrij Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. 32 Com je Rlec'walxel arja' nja'ch na pquek'a' wnak jme aj Israel ta, nyo'k' na, ntz'u'j na, nchubax na ruplaj. 33 C'jara' xtquech'ay. Tak xtch'aytaja cmal neccamsaj, y chrox k'ij nc'astaja rwech, cara' xbij chca. 34 J-e' apóstol nmajo'n xch'obtaj ta cmal je xbixa chca, xwiwan chquewech, majo'n xoc ta ptak quexquin. 35 Xyamer nekaja ja' Jesús chpam tnamet Jericó tak c'ola jun acha moy xuwil, tz'bula chi' bey, remjon rc'utxic limosna chca wnak. 36 Ja' moy tak xc'axaj chcongan wnak nquek'axa pbey cawra xbij: —¿Nak xbantaja? 37 —Xpeta Jesús je aj Nazaret, cara' xbixa tzra cmal wnak. 38 C'jara' xumaj rakic ruchi': —Jesús, atet je at Rlec'wal ojer rey David, tpoknaj jtz'it nwech, cara' xbij. 39 Je' wnak je e nabyela chwech nquech'aj pe rwá': —Xjun catec'je' wa', mtarak ta achi', cara' nbixa tzra ja' moy. Per arja' más chna xurak ruchi' tzrij Jesús: —Atet je at Rlec'wal ojer rey David, tpoknaj jtz'it nwech, cara' xbij chic jmul. 40 Ja' Jesús xpe'a, xutak rsic'sic moy. Tak xekaja ch'it moy ruq'uin cawra xbij tzra: 41 —¿Nak nawajo' chwa chquenban chawa? —Wajaw, quenwajo' chawa che njaktaja nk'anwech, cara' xbixa tzra rmal moy. 42 —Camic catca'ya. Jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xatchumsana, cara' xbij Jesús tzra. 43 Chek xbitaja cara' tzra ne xjaktaja alnak rk'arwech y xetre' ela tzrij Jesús, congan nuya' ruk'ij Dios. Je' wnak tak xquetz'et milagro je xbantaja arj-e' xquemaj rya'ic ruk'ij Dios chka'.

Lucas 19

1 C'jara' xoca Jesús chpam tnamet Jericó y xek'axa chpam. 2 C'ol c'a jun acha byom, Zaqueo rubi', arja' cjefe e mloy tak impuesto. 3 Ja' Zaqueo congan xutaj ruk'ij ch-utz c'ara' nutz'et rwech Jesús per mesquier necwina com congan e q'uiy wnak y ja' xch'it co'l rkan. 4 Jxuban xba alnak, xnabyej ela y xojte'a per rwá' jun che' ch-utz c'ara' necwina nutz'et rwech Jesús com ja' Jesús npors nk'ax na xuxe' che'. 5 Ja' Jesús tak xekaja tzra' xutz'et pona Zaqueo pe rwá' che' y cawra xbij tzra: —Catkaj ta alnak Zaqueo, nc'atzina che anen quenba pnawuchoch camic ra, cara' xbij tzra. 6 Ja' Zaqueo xkaj ta alnak, xuc'ul Jesús pruchoch y congan nquicota. 7 Je' wnak tak xquetz'et che xoca Jesús pruchoch jun mloy impuesto c'jara' conjelal xquemaj rtzojxic: —Xe pruchoch jun aj-il ajmac xoc wa', cara' xecbij. 8 Ja' Zaqueo xpe'a y cawra xbij tzra Kajaw Jesús: —Jcamic Wajaw, xench'ob che c-e' quenban tzra nmibil y quensipaj nic'aj chca ch'tak mibi'. Chka' c'ola je' xenk'axaj rwá' impuesto jxenc'utuj chca wnak per camic quenmeloj cji' ctak ra' ajni' xenwelk'aj chca, cara' xbij Zaqueo. 9 Ja' Jesús cawra xbij tzra: —Camic xawil totanem rxin Dios, chka' conjelal jec'ola pnawuchoch, com atet at rlec'wal Abraham chka'. 10 Xattotaja com Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' penak che cconxic je' wnak jetzaknak chpam il mac ch-utz c'ara' nquewil totanem rxin Dios. 11 Je' wnak arj-e' quemjon rc'axic nak nbij Jesús. Ja' Jesús com xchenkaj tnamet Jerusalén c'o chwa' y com je' wnak nquech'ob che xyamer noca rgobierno Dios rmal c'ara' tak xbij jun c'ambal tzij cawrara: 12 —C'ola jun acha nim ruk'ij arja' xba chpam jun chic nación q'ue c'nat c'o wa' ch-utz c'ara' nja'ch ta gobierno pruk'a' y noca rey. Tak xtjachtaj ta gobierno pruk'a' c'jara' nemloj pchic jmul. 13 Tak q'uemjana tba ec'ola e ljuj chca rmos xersiq'uij, xujach cana nic'aj pak pquek'a', jujun pak xuya' cana chca chejujnel y cawra xbij chca: —Temja' rsamajxic pak, y emjon ta rsamajxic tak xtquenpet chic jmul, cara' xbij chca. 14 Per ja' acha xitzel ntz'e'ta cmal retnamet rmal c'ara' arj-e' xquetak ela rbixic chpam nación abar xteja'ch twa' pruk'a' jgobierno: —Ajoj majo'n kgan ruq'uin jala acha che noca krey, cara' xecbij ela. 15 Tak xq'uisbena xemloj ta acha, ocnak pchic rey. Xutak csic'sic rmos jrejchon cana pak pquek'a' com nrajo' nrutkij ajni' quech'con chic tzrij pak chejujnel. 16 Xpeta jun mos y cawra xbij: —Wajaw, jpak jxajach cana pnuk'a' xench'ec ljuj ctakra' tzrij ajni' xaya' cana chwa, cara' xbij tzra rey. 17 Ja' rey cawra xbij tzra ra: —Utz xaban tzra asamaj, atet at jun utzlaj mos, ajni'la naban cumplir asamaj. Xe mnim ta xenya' cana chawa per xaban cumplir. Rmal c'ara' ljuj tnamet quenya' pnak'a' camic che ncatoca k'toy tzij chquij, cara' xbij tzra. 18 Xpet chic jun mos: —Wajaw, jpak jxajach cana pnuk'a' j-o' chic ctakra' xench'ec tzrij je ajni' xaya' cana chwa, cara' xbij tzra rey. 19 —Atet chka', j-o' tnamet quenya' pnak'a' camic che ncatoca k'toy tzij chquij, cara' xbij rey tzra. 20 C'ol c'a jun mos xpeta y cawra xbij tzra rey ra: —Apak c'awra Wajaw. Tak xajach cana chwa xenxim chpam jun su't y chpam neycon wa' camic. 21 Cara' xenban tzra com anen xenxibej wi' chawech com atet at jun acha c'a'n. Atet xe tzrij ch'coj pak elnak twa' ac'u'x y majo'n samaj naban, cara' xbij tzra. 22 Rey cawra xbij tzra: —Atet xat jun itzel mos. Jtzij je c'ja' xabij kaja jara' quenk'etbej tzij chawij camic. We awutkin che en c'a'n, we awutkin xe tzrij ch'coj pak elnak twa' nuc'u'x y majo'n samaj quenban 23 ¿nak tzra c'ara' mxaya' ta npak pbanco? Wext cara' xaban, tak xenpeta xja'ch tc'ara' npak chwa rexbil ral, cara' xbij tzra mos. 24 Ec'o c'a jle' ajsmajma' epa'l oca prexquin, cawra xbij chca ra: —Camic temja' pak tzra, tey-a' tzra jc'ayona ljuj, cara' xbij chca. 25 —Per Kajaw, arja' c'o chic ljuj ruq'uin, cara' xecbij tzra. 26 —Camic quenbij chewa che conjelal wnak jc'ola yatanak chca, arj-e' nyataj na más chca. Je' wnak jmajo'n achnak yatanak chca per j-e' nquech'ob chc'ola jara' nelsasa chca. 27 Je' wnak xitzel quenquetz'et y majo'n cgan chquenoca crey que'ec'ma' ta camic, nchenwech que'ecamsaj wa', cara' nbij ja' rey chca ajsmajma'. Cara' c'ambal tzij xbij ja' Jesús chca wnak. 28 Tak xbitaja rmal c'jara' xumaj el chic rubey xba pJerusalén, ja' xnabyej ela chquewech wnak. 29 Tak xe'ekaja chenkaj c-e' tnamet Betfagé ruq'uin Betania abar c'o wa' jyu' je rbin-an Olivo ec'ola e c-e' chca rdiscípulo xerutak ela. 30 Y cawra xbij ela chca: —Jax chpam jala tnamet, tzra' newil wa' jun ch'it bur xmila y nexte wjic tz'ulben cmal wnak. Tecra' ta y tec'ma' ta. 31 Wc'ola jun nak xtc'axana chewa: —¿Nak tzra tak nequir bur? cara' xtc'axaj chewa, ixix cawra nebij tzra: —Nc'atzina tzra Kajaw, cara' tbij tzra. Cara' xbij ela Jesús chca. 32 Je c-e' discípulo jxeta'k ela xeba, y tak xe'ekaja ncara' xela ajni' bin ela chca rmal Jesús. 33 Kas quemjon rquiric ch'it bur tak xek'ijloxa cmal rajaw: —¿Nak tzra tak nequir ch'it bur? cara' xc'axaxa chca. 34 —Nc'atzina tzra Kajaw, cara' xecbij tzra. 35 C'jara' xquec'om pa ch'it bur. Jquetziak jara' xecwekbej y xectz'uba' pa Jesús tzrij. 36 Xumaj binem. Je' wnak arj-e' xecsocla' quetziak prubey Jesús. 37 Tak chenkaj ec'o chwa' che nque'ekaja chpam tnamet Jerusalén abar nexle' wa' bey chwech jyu' Olivo conjelal discípulo xquemaj rakic quechi' rmal quicotemal, congan xquemaj rya'ic ruk'ij Dios rmal njelal nmak tak milagro jquetz'ton, 38 cawra necbij ra: —Bendecido jRey jpenak prubi' Kajaw Dios. Chcaj camic congan qui'il, ajni'la ntajina nya'a ruk'ij nimlaj Dios, cara' necbij. 39 Ec'o c'a jle' fariseo chquecjol wnak cawra xecbij tzra Jesús ra: —Maestro, tbij chca adiscípulo che quetne'a, cara' xecbij. 40 —Camic quenbij chewa, we j-e' nquetne'a che rya'ic nuk'ij, je' abaj pors c'ara' nquemaj rya'ic nuk'ij, cara' xbij ja' Jesús chca aj fariseo. 41 Xyamer nque'ekaja pJerusalén. Ja' Jesús tak xutz'et pona tnamet xumaj rij ok'ej tzrij. 42 Cawra xbij ra: —Ixix jix tnamet Jerusalén, ne tcongan quicotemal chewa chpam jawra k'ij jokc'o wa' wexte nch'obtaja ewmal abar newil wa' je qui'il nec'je'a awanm chwech Dios. Per camic mtch'obtaja ewmal com xwiwan chewech. 43 Congan quenbisona ewmal com nerla' jun tiemp tak xtquepeta chewij je' wnak je nquetzelana ewxin. Tak xtquerkaja nqueyic na jun nimlaj tz'ak tzrij njelal tnamet rxin banbal ch'oj, necsutij qui' chewij, nectz'apij njelal bey ch-utz c'ara' mesquier nquixecwina nquixnanmaj ela. 44 Neckasaj na ptak ulew je tnamet per nche njelal, congan lowlo' nqueban na chewa jixc'ola chpam, per next jun jay mquita xtqueyoj. Cara' c'a xtba'na chewa com mesquier nch'obtaja ewmal che Dios xrec'je' kaja ewq'uin che cto'ic. Cara' xbij Jesús. 45 Tak xekaja chpam tnamet Jerusalén xoca chpam nimlaj templo rxin Dios y xumaj ta clasic wnak jquemjon c'yinem chpam y chka' e quexbil jquemjon lk'oj tak achnak. 46 Cawra xbij chca: —Chpam rtzojbal Dios cawra tz'ibtanak cana: —Jwuchoch anen jara' banbal oración, cara' nbij Dios tzrij templo, per je ebnon ixix tzra xjun lwar abar nquec'je' wa' elk'oma', cara' xbij Jesús chca. 47 K'ij k'ij nquertijoj wnak chpam templo. Per je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil cjefe sacerdote arj-e' xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra che neccamsaj. 48 Per mesquier necneya cmal nak nqueban tzra com conjelal wnak congan quey-on oca quexquin tzrij je nbij.

Lucas 20

1 Kas remjon ctojxic wnak tzrij utzlaj tzij jrec'mon ta totanem rxin Dios tak xe'erkaja cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil chka' principal-i' rxin tnamet. 2 Cawra xecbij tzra: —Tbij chka ¿nak abanic atet tak amjon rbanic njelal jawrara jkamjon rtz'etic y nak yoyona chawa chnaban? cara' xecc'axaj tzra. 3 —Anen chka' quenwajo' quenc'axaj jawra chewa. Camic tbij chwa, 4 je Juan Bautista ¿nak xyowa tzra jsamaj che nqueruban bautizar wnak, lja' Dios jc'ola chcaj je xyowa tzra, o wxe wnak? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. 5 Arj-e' xquemaj tzij chbil tak qui': —We xtekbij tzra che Dios xyowa tzra, arja' nbij chka: —Wcara' ¿nak tzra c'ara' tak mxenimaj ta? cara' nbij chka la'. 6 Y we xtekbij tzra che xe wnak xyowa tzra jara' xnokcomsasa tzan abaj cmal wnak com chquewech arj-e' je Juan arja' jun profeta rxin Dios, cara' xecbij kaja. 7 Cawra xecbij tzra Jesús: —Majo'n kutkin ta nak la xyowa tzra, cara' xecbij. 8 —Nexte anen chka' xtenbij ta chewa nak nbanic jnemjon rij njelal jawrara je emjon rtz'etic, cara' xbij Jesús chca. 9 C'jara' xumaj rbixic jun c'ambal tzij chca wnak cawrara: —C'ola jun acha c'ola jun rchinoj, uva retcon chwech. Xuya' pe kjonem chca jle' ajchental, xba chpam jun chic tnamet y tzra' xec'je' wa' jun tiemp. 10 Tak xerla' tiemp je nwachina tejco'n arja' xutak ela jun rmos cuq'uin ajchental che nerec'ma' jrent. J-e' ajchental tak xekaja mos cuq'uin xquech'ay pa, y tak xemloj ta nmajo'n achnak xqueya' pa tzra. 11 Jrajaw chnoj c'o chic jun mos xutak ela cuq'uin y tak xekaj chic arja' cuq'uin xquech'ay pa chka', nlowlo' xqueban pa tzra, y tak xemloj ta nmajo'n achnak xqueya' pa tzra. 12 Jrajaw chnoj xutak el chna jun y tak xekaja cuq'uin congan lowlo' xqueban pchic tzra chka', xquesoc y xecbettaj ta. 13 Tak xq'uisbena cawra xbij rajaw chnoj: —¿Nak quenban c'a wa' camic? Com c'ola jun wlec'wal jcongan quenwajo' jara' quentak ela cuq'uin chic. Tak xtquetz'et che wlec'wal mal-il xtqueban respetar, cara' xbij. 14 Per j-e' ajchental tak xekaja rlec'walxel cuq'uin cawra xecbij chbil tak qui': —Jala acha noc na pruk'a' julew com reherencia. Camic kcamsaj ch-utz c'ara' pkak'a' ajoj noc wa' reherencia, cara' xecbij. 15 C'jara' xquewsaj ta chpam chnoj y xeccamsaj. Cara' nbij c'ambal tzij, cara' xbij Jesús chca. C'jara' cawra xbij chic chca: —Camic tbij c'a chwa, jrajaw chnoj ¿nak nuban c'ara'? 16 Jnuban, arja' npeta y nquercamsaj ajchental, y je rchinoj nuya' chic jmul pe kjonem chca jle' chic ajchental, cara' xbij chca. Je' wnak tak xecc'axaj je xbij Jesús cawra xecbij tzra ra: —Jxabij kaj la congan lowlo', mquita xtba'n ta cumplir, cara' xecbij tzra. 17 Ja' Jesús xera' xertz'ulchij y cawra xbij chca ra: —Nak tzra mquita xtbantaja cumplir com cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Je e bnoy jay c'ola jun abaj majo'n cgan tzrij y xecch'ojquij, per jara' abaj csan chic che rbanic jay, arja' más na nim ruk'ij com arja' nechpowa resquin-il jay, cara' nbij rtzojbal Dios. 18 Nak jun xitzel nutz'et jara' abaj jxenbij chewa jara' xe ntz'ila' ri' rmal ajni' nuban jun acha nchak'ij rkan chwech jun abaj y nk'aja. Y nak nk'e'ta tzij tzrij rmal abaj jxenbij chewa jara' ajni' nuban jun acha ntzak ta jun abaj tzrij y nchicaj ri' rmal, cara' xbij Jesús chca wnak. 19 Je cjefe sacerdote e quexbil maestro rxin ley, tak xecc'axaj c'ambal tzij bien xch'obtaja cmal che arj-e' nquebixa. Rmal c'ara' tak njara' hor xcajo' ta xquechap Jesús y xquecsaj ta preso per xecxibej qui' chquewech wnak. 20 Xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra. Ec'ola jle' wnak xequetak ela ruq'uin chnequebna' rij rwech y j-ewra wnak xeck'alsaj qui' chwech che e utzlaj tak wnak ch-utz c'ara' c'o ta jun tzij nel ta pruchi' y njara' tzij necchapbej rxin, com ncajo' nquejach pruk'a' gobernador ch-utz c'ara' nk'e'ta tzij tzrij. 21 Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Maestro, ajoj kutkin ne rbeyal wa' jamjon rbixic, ne rbeyal wa' jtijonem jamjon rya'ic. Ajoj kutkin che atet nmajo'n jun utz y nmajo'n jun itzel ta natz'et, per nrubey Dios amjon rc'utic chkawech y nwen naban tzra che rbixic. 22 Camic tbij chka, jimpuesto je nc'utuxa chka rmal César jnimlaj rey rxin Roma ¿lrubey c'ara' nkatoj, o we mrubey ta? Cara' xecc'axaj tzra. 23 Per Jesús arja' bien rutkin che xe engaño quemjon rij y cawra xbij chca ra: —¿Nak tzra tak newajo' cneban probar? 24 Tec'tu' jun pak chenwech, cara' xbij chca. Tak xquec'ut pak chwech cawra xbij chca: —¿Nak chuxin plaj jc'ola chwech pak y nak chuxin bi'aj tz'ibtanak chwech chka'? cara' xbij chca. —Rxin César, cara' xecbij tzra. 25 Nak rxin César tzra c'ara' César tey-a' wa', nak rxin Dios tzra Dios tey-a' wa', cara' xbixa chca rmal Jesús. 26 Nmajo'n jun tzij xel ta pruchi' jnecchapbej rxin chquewech wnak. Congan xel ta canm tzrij tak xecc'axaj je xbixa chca, nmajo'n chic achnak xecbij tzra. 27 C'jara' ec'ola jle' saduceo xeba ruq'uin. J-e' aj saduceo majo'n necnimaj ta che nquec'astaja cnomki'. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: 28 —Maestro, Moisés rbin cana chka chpam rtzojbal Dios wc'ola jun acha ncoma ruchak', o renmal, y nmajo'n jun rlec'wal nec'je' cana, jara' acha nc'atzina che nec'le'a ruq'uin ixak je xcoma rechjil. Arj-e' wxec'je'a jun clec'wal necbij tzra jara' ac'al che rlec'wal comnak. 29 Xuban c'a jmul ec'ola e wku' alxic, jnabey-al xec'le'a per xcoma y majo'n rlec'wal xec'je' cana. 30 Ajni' xuban nabey-al cara' xuban chic rcabal, xcom chic chwech ixak, nmajo'n rlec'wal xec'je' cana. 31 Cara' xuban rox chka'. Y cara' xqueban che wku', xec'le'a ruq'uin ixak y xecoma chwech, nmajo'n clec'wal xec'je' cana. 32 Tak xq'uisbena xcoma ixak chka'. 33 Camic ¿nak nabij atet tzrij jawra? J-ewra e wku' alxic tak xterla' k'ij che nquec'astaja chpam cmic ¿nak jun chca ra rechjil jixak com xec'le'a cuq'uin che wku'? cara' xecbij tzra. 34 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Je' wnak je nquec'je'a chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew arj-e' nquec'le'a. 35 Per je' wnak je xtec'je'a chpam jun chic tiemp jpenak tak xtyataja chca che nquec'astaj na chquecjol cnomki' arj-e' majo'n chic c'ulbic nqueban ta. 36 Majo'n chic nquec'le' ta com majo'n chic cmic chquij. Majo'n chic cmic chquij com e ajni' chic e ángel, e rlec'wal chic Dios com ec'astanak chic. 37 Chka' jun chic jquenwajo' quenbij chewa, tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios rmal Moisés chka' tzrij c'astajic cxin wnak. Jara' tak xutz'et jle' xulquiej Moisés y xtzijon ta Dios chpam, cawra xbixa tzra rmal Kajaw Dios: —Anen en Dios rxin Abraham, en Dios rxin Isaac, en Dios rxin Jacob, cara' xbixa tzra Moisés. 38 Tak cara' nbij jara' nc'utbej chewech che j-e' mesque ecomnak chic per chwech Dios ec'asla. Chwech Dios ec'asla conjelal, cara' xbij ja' Jesús chca aj Saduceo. 39 Ec'ol c'a jle' maestro rxin ley cawra xecbij tzra ra: —Maestro, jxabij kaja jala nrubey wa'. 40 Majo'n chic achnak xecc'axaj tzra Jesús com necxibej chic qui' necc'axaj tzra. 41 C'jara' cawra xc'axaj chca: —¿Nak tzra tak nbixa tzra Cristo che arja' rlec'wal ojer rey David? 42 Cara' quenbij chewa com David c'ola jun salmo rbin cana chpam rtzojbal Dios cawrara: —Ja' Kajaw Dios cawra xbij tzra Wajaw: —Catetz'be'a wawe' pwejquenk'a', wawe' ncatec'je' wa' 43 y quenuya' na pnawkan je nquetzelana awxin, cara' xbij tzra. Cara' rbin cana ja' David. 44 Ja' David: —Wajaw, cara' xbij tzra Cristo, camic tbij c'a chwa ¿nak tzra tak xbixa tzra Cristo che rlec'wal David? Cara' xc'axaj Jesús chca. 45 C'jara' xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo per ne chquewech wnak xtzijon wa'. 46 —Tebna' cwent ewi' chquewech maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. Com arj-e' congan nel ta quec'u'x tzrij tak nquebina chquewech wnak, quecsan nmak tak tziak jnec'tuwa cxin che e nmak tak maestro. Y c'o na más jcongan nel ta quec'u'x tzrij ajni' tzra tak nquek'ijloxa cmal wnak ptak q'uebal, ajni' tzra tak nqueba ptak jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios arj-e' neccanoj nabey tak tz'ulbal je nmak ruk'ij y cara' nqueban chka' tak nqueba'na invitar chpam nmak tak w-im. 47 Arj-e' nk'alaj bien je nquemaj cuchoch ch'tak melcani' je comnak quechjilal. C'ola nmak tak oración nqueban per nquechi' oca nbina. Per tak xtek'e'ta tzij chquij rmal Dios nquetaj na jun nimlaj lowlo'. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo.

Lucas 21

1 C'jara' ec'ola jle' byoma' xerutz'et pona, arj-e' quemjon rya'ic ofrenda chpam rc'olibal tak ofrenda. 2 C'ol c'a jun ixak melca'n xutz'et y ch'it miba', arja' c'ola c-e' ch'tak pak rc'an y xuya' chpam rc'olibal ofrenda. 3 Jesús cawra xbij: —Tetz'ta' mpa' jala melca'n ixak, jxuya' chpam rc'olibal ofrenda jara' más na nim ruk'ij chwech Dios que chwech ajni' xqueya' conjelal jle' chic. 4 Cara' quenbij chewa com jle' chic xjara' xqueya' tzra Dios jcoltanak cana per ja' mesque xmiba' per xuya' njelal jc'ola ruq'uin je ntzukbej ri' tzra, cara' xbij ja' Jesús. 5 Ec'ol c'a jle' quemjon rtz'etic nimlaj templo rxin Dios y cawra necbij ra: —Congan wen rbanic jala templo, congan wen tak abaj ocnak y c'ola wen tak achnak rc'an chka' jsipan cmal wnak, cara' necbij. Ja' Jesús cawra xbij chca ra: 6 —Jemjon rtz'etic nerla' na jun k'ij tak nyojtaja njelal y nmajo'n chic abaj xtrejkla' xta ri', cara' xbij chca. 7 —Maestro, tbij chka ¿nak k'ij nbantaja jxabij kaja chka? Chka' ¿nak rital nwankera je nc'utbej rxin che xyamer nbantaja njelal jxabij kaja chka? cara' xecc'axaj tzra. 8 Cawra xbij chic chca: —Kas tebna' cwent ewi', majo'n jun xtquixebnowa engañar. Cara' quenbij chewa com e q'uiy wnak nquepe na y xqueyon j-e' necbij kaja che j-e' e Cristo, cawra necbij chca wnak ra: —Anen en Cristo, cara' necbij chca, o wcawra: —Xerla' tiemp che npeta Cristo, cara' xtbixa chewa. Per ixix mtenimaj ta jnecbij. 9 C'ola nmak tak ch'oj xtba'n na, chka' e q'uiy wnak xtqueyictaj na tzrij cgobierno per tak xtekaja rbixic ewq'uin mtexibej ta ewi' rmal com ne nc'atzin wa' che nbantaja cumplir njelal jawrara nabey mul, per jawra me rq'uisbal ta rwech ruch'lew. 10 C'ola je' tnamet nyictaj na tzrij jle' chic tnamet, chka' je' gobierno nyictaj na tzrij jle' chic gobierno. 11 C'ola nmak tak cbarkan xtbantaj na, chka' c'ola nmak tak lowlo' nwankera chpam je' lwar ajni' nmak tak wyejal y nmak tak yublal. C'ola je' rital xtwanker na chcaj congan necxibej na qui' wnak rmal. 12 Per tak q'uemjana tbantaja cumplir njelal jawrara jxenbij kaja chewa c'ola lowlo' netaj na pquek'a' wnak. Nquixquechap na, nquixc'ax na ptak jay rxin molbal ri'il y nquixquecsaj pcars, nquixquec'om ela chquewech rey y chquewech je' gobernador, per nmal anen tak xtba'na cara' chewa. 13 Per mchek tcara' nquixec'mar ela chquewech rey ruq'uin chquewech je' gobernador com tzra' nquixecwin wa' nemaj nbixic chquewech. 14 Per bien tech'bo' kaja ptak ewanm camic chmajo'n nc'atzin ta chewa che xtech'ob pon ta nak chtzij xtetobej ewi' chquewech. 15 Com anen quenyowa chewa nak chtzij xtebij chca, anen quenyowa ena'oj tzra'. Rmal c'ara' tak je nquetzelana ewxin majo'n chic necney ta cmal nak xtecbij chic chewa, netz'apij quechi'. 16 Nquixja'ch na pquek'a' je nquetzelana ewxin cmal edta' ete', cmal ewch'alal y cmal ewamigo chka', ec'ola nquecamsasa chewa. 17 Xitzel nquixtz'e't na cmal conjelal wnak per nmal anen tak cara' xtba'na chewa. 18 Per jara' nexte c'o ta jun resmal ewá' xttzak ta chwech Dios. 19 We xtecoch' je xtpeta chewij jara' newil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 20 Je tnamet Jerusalén tak xtetz'et sutin chic rij cmal soldado jnecrebna' ch'oj, tzra' twutkij wa' che ne nkajin ta tiemp che ntu'ra tnamet. 21 Jneban jixc'ola tzra', jixc'ola chpam departamento Judea quixnanmaj ela, twiwaj ewi' ptak c'chelaj. Jixc'ola chpam tnamet Jerusalén quixel ela chpam. Jixc'ola ptayu' mtquixemloj pe chta chpam tnamet Jerusalén. 22 Cara' quenbij chewa com tak xterla' jara' tiemp rxin jxenbij kaja chewa, tzra' c'ara' c'ola jun nimlaj juicio nkaj ta pe rwá' tnamet Jerusalén ch-utz c'ara' che nbantaja cumplir njelal jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios. 23 Anen congan quenpoknaj quewech ixki' jq'uemjana talexa je' cal chpam jara' tiemp, chka' jec'ola ch'tak ch'uch'a' chquek'a'. Quenpoknaj quewech com aj Israel tzra' congan npeta ryiwal Dios chquij, congan jun nimlaj lowlo' npeta pe rwá' quetnamet. 24 Ec'ola chca nquecamsasa tzan espada, jle' chic chca nque'oc ela preso y nquec'mar ela chpam njelal tak nación. Je tnamet Jerusalén jara' noca pquek'a' nación jme aj Israel ta, c'jara' xtela pquek'a' tak xtq'uisa quetiemp je xtyataja chca nación rmal Dios. 25 C'ola je' rital xtwankera chpam k'ij, chpam ic' y chpam je' ch'umil chka'. Je chwech ruch'lew je' wnak jec'ola ptak nación majo'n chic necney ta cmal nak nqueban, xe nsa'cha cna'oj rmal nmak tak bloj rxin mar jcongan netnina. 26 Tak xtquemaj rch'obic je nmak tak lowlo' jpenak chwech ruch'lew nturtaj na quec'u'x y congan necxibej na qui' rmal. Cara' nqueban com je nmak tak poder rxin caj nsi'l na. 27 C'jara' nquetz'et na Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak c'mon ta rmal jle' sutz', c'o chic jun nimlaj poder pruk'a' y congan nim chic ruk'ij. 28 Tak xtmajtaja cumplir njelal jawra jxenbij kaja chewa ra quixca'y c'a chcaj y quixquicota com nkajin ta tiemp tak xtquixelsasa libre junlic chpam lowlo'. Cara' xbij Jesús chca. 29 C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Bien tewsaj ena'oj tzrij jun che' higuera, o chka bechnak che'. 30 Tak npulina ruxak jara' bien nch'obtaja ewmal eyon che xyamer nerkaja ruk'ij c'ten. 31 Cara' c'a tzra chka' tak xtemaj rtz'etic che majtanak chic rbanic njelal jawra jxenbij kaja chewa jara' rital jnuc'ut chewech che xe nkajin ta rgobierno Dios. 32 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, je tnamet Israel arj-e' q'uec'o na tak xtbantaja cumplir njelal jawrara, majo'n chuptanak ta quewech. 33 Jcaj ruq'uin rwech ruch'lew jara' xe nk'axa per ntzojbal anen jara' majo'n nk'ax ta, majo'n ra' che mquita xtbantaja cumplir. 34 Tebna' cwent ewi', me tba ta ec'u'x tzrij nmak tak w-im ruq'uin tjoj tak ya', mtebisoj ta rwech ruch'lew. Mex q'ue xtena' tak xterla' k'ij tak xtpet chic jmul Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. 35 Cara' quenbij chewa com jk'ij jxenbij kaja chewa quenjumsaj ruq'uin jun tramp rxin chapbal chcop com tak xterla' k'ij nquecha'p na wnak rmal per ne conjelal wnak jec'ola nat nkaj chwech ruch'lew. 36 Quixc'asc'at c'a, njelal tiemp tebna' oración ch-utz c'ara' Dios nuya' chewa che neto' ewi' chwech njelal jawrara jxenbij kaja chewa jpenak chwech ruch'lew, ch-utz c'ara' chka' nquixc'u'la tak xtquixekaja chwech Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. Cara' xbij Jesús chca. 37 Je pk'ij nquertijoj wnak chpam nimlaj templo rxin Dios. Jchak'a' nba abar tzra' c'o wa' jyu' rbin-an Olivo y tzra' nec'je' wa'. 38 Ptak xenak'a' nchanim nque'ekaja conjelal wnak ruq'uin chpam templo che rc'axic tijonem jnuya'.

Lucas 22

1 Xe nnajin ta nimk'ij pascua tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin. 2 Je cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios arj-e' quemjon rconxic rij rwech nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. Cara' nqueban com xnecxibej qui' chquewech wnak. 3 C'jara' xoca Satanás pranm Judas je rbin-an Iscariote. Ja' Judas jun chca je cbeljuj rdiscípulo Jesús. 4 Xba cuq'uin cjefe sacerdote y cuq'uin cjefe je nquechjalbena rxin nimlaj templo rxin Dios. Tak xekaja cuq'uin xumaj tzij tzrij nak nuban chnujach Jesús pquek'a'. 5 Arj-e' congan xequicota rmal je xbixa chca y xqueya' quechi' che nqueya' pak tzra. 6 —Utz c'ara', cara' xbij ja' Judas chca. C'jara' xumaj rconxic nak nuban chnujach Jesús pquek'a' per xcanoj na jun hor tak majo'n necnabej wnak. 7 Xerla' c'a k'ij rxin nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin y tak ncamsasa carne'l jnoca sacrificio rxin pascua je ntzujuxa chwech Dios. 8 Ja' Jesús xerutak ela Pedro ruq'uin Juan y cawra xbij el chca: —Camic nquixba, nbechumij je xtkataj chpam nimk'ij pascua, cara' xbij ela chca. 9 —Tbij chka abar tzra' nekchumij wa', cara' xecc'axaj tzra. 10 Jesús cawra xbij el chic chca: —Tak xtquixoca chpam tnamet Jerusalén c'ola jun acha nec'ul rc'an jun chnaw ya'. Jneban quixoca chpam jay abar xtoc wa' ja'. 11 Y cawra nebij tzra rajaw jay: —Ja' Maestro okretkon ta awq'uin che nekerc'axaj chawa: —¿Nak cuarto nkaban wa' w-im rxin pascua e wexbil ndiscípulo? Cara' rbin ta chka, cara' tbij tzra rajaw jay. 12 Arja' nuc'ut chewech jun nimlaj cuarto chumin chic, chcaj c'o wa' prucab piso. Tzra' nechumij wa' je nkataj rxin nimk'ij pascua. Cara' xbij ela Jesús chca. 13 Ja' Pedro rexbil Juan arj-e' xeba y tak xe'ekaja cara' xbantaja ajni' xbix ela chca rmal Jesús. C'jara' xquemaj rchumsic je nquetaj rxin nimk'ij pascua. 14 Tak xerla' hor rxin w-im xetz'be'a Jesús tzrij mes e rexbil e cbeljuj apóstol. 15 Xumaj tzij cuq'uin y cawra xbij chca ra: —Anen congan nyarin ta che xjunam nkaban ewq'uin jawra w-im rxin pascua. Quencomsas na per kas quenwajo' nkaban jawra w-im rxin pascua ewq'uin nabey mul. 16 Cara' quenbij chewa com anen majo'n chic quenban ta w-im rxin pascua wawe', c'jara' xtenban chic tak xtbantaja cumplir chpam rgobierno Dios jnuc'ut jawra w-im chkawech, cara' xbij chca. 17 C'jara' xuc'om jun cop vino, xmeltioxij tzra Dios y cawra xbij xbij chic chca: —Tec'ma' jawra vino, tetja' chixjujnel. 18 Camic quenbij chewa che ri'al uva majo'n chic quentaj ta wawe', c'jara' xtentaj chic tak xtpeta rgobierno Dios, cara' xbij chca. 19 C'jara' xuc'om xquelway, xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca, cawra xbij chca ra: —Ja c'a wa' necuerpo je nja'ch na pe cmic pnecwent, tetja'. Jtak netaj jara' nenatbej wxin, cara' xbij chca. 20 Y cara' xuban chic tzra jun cop vino chka', tak xec'choja w-im cmal cawra xbij chic chca: —Jawra vino, ja c'a wa' necq'uiel rseguro jc'ac' chuminem je rchumin Dios. Jnecq'uiel jara' nti'x na pnecwent. 21 Per bien tewc'axaj camic, c'ola jun acha je xtejchowa wxin pquek'a' wnak je nquetzelana wxin y jara' acha tz'bula wq'uin tzrij mes camic. 22 Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak ne ktzij wa' che ncamsas na ajni' chumin ta rmal Dios per congan lowlo' tzra je xtejchowa rxin pquek'a' je nquecamsana rxin, cara' xbij chca. 23 J-e' apóstol xquemaj rc'axic chbil tak qui' nak jun chca je xtejchowa rxin. 24 Chka' c'ola jun ch'oj xwankera chquecjol, nak jun más nim ruk'ij chca, jara' necch'ojquij. 25 Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Je' rey jec'ola ptak je' nación arj-e' congan nmak nquena' y nqueban chca wnak xe e ajni' cmos. Jnebnowa mandar cxin wnak congan necyarij che nbixa chca che e bnoy tak utzil. 26 Per mteban ta ixix ajni' nqueban j-e'. Per jneban, nak jun más nim ruk'ij chewa tebna' kaja más ch'it co'l chquewech rexbil. Chka' nak nebnowa mandar mejor querilij rexbil. 27 Tak c'ola jun acha remjon w-im y c'ola jun rmos nilina rxin ¿nak jun más nim ruk'ij chca nech'ob ixix? ¿Le mja' tc'ara' ja' acha jnilixa rmal rmos jmás nim ruk'ij? Per bien terkaja pnewá' nak nebnon checjol, nebnon samaj ajni' nuban jun ilinel. 28 Ixix ne enewexbilan wa' chpam lowlo' jnetjon ta. 29 Jcamic anen quenya' k'atbaltzij pnek'a' ajni' yatanak chwa anen rmal Nedta' Dios. 30 Cara' quenban chewa ch-utz c'ara' nyataja chewa che xjunam xtokwa' wa' ewq'uin tzrij mes je chpam ngobierno, ch-utz c'ara' chka' che nyataja chewa che nquixetz'be'a chwech je' trono chka' y nquixoca ix k'toy tak tzij chquij e cbeljuj tribu rxin tnamet Israel, cara' xbij ja' Jesús chca rapóstol. 31 C'jara' xumaj tzij ja' Kajaw Jesucristo ruq'uin Simón Pedro, cawra xbij tzra ra: —Simón, bien tewc'axaj je xtenbij chawa ra, Satanás arja' ixrc'utun tzra Dios y nya'a c'as tzra che nquixec'je'a jurat pruk'a' y nquixerkasaj na chpam jun nimlaj prueba. 32 Per anen nebnon orar pnacwent ch-utz c'ara' majo'n nq'uis ta junlic yukbal ac'u'x wq'uin. Atet tak xtcatemloj pchic jmul pnuk'a' tecwersaj chic quec'u'x awch'alal, cara' xbixa tzra. 33 Ja' Simón Pedro cawra xbij tzra: —Wajaw, anen quentre'a chawij mesque en jun anen quencsasa pcars awq'uin, owe quencomsasa awq'uin chka', cara' xbij tzra. 34 Ja' Jesús cawra xbij chic tzra: —Camic quenbij chawa Pedro, chpam jawra ak'a' q'uemjana tetrekena pre'y tak oxmul abin chic cawrara chwa: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij na chwa, cara' xbij tzra. 35 C'jara' xumaj tzij cuq'uin conjelal rapóstol y cawra xbij chca ra: —Tak xixnutak ela chpam je' viaje tak majo'n epak xec'om ela nexte xec'om ela emalet nexte exjab chka' ¿lc'o na je achnak xewajo' jmajo'n xixruban ta? cara' xc'axaj chca. —Nmajo'n achnak xuban falta chka, cara' xecbij tzra. 36 C'jara' cawra xbij chic chca: —Per camic quenbij chic chewa, nak c'ola rpak tec'ma' ela y tec'ma' ela rmalet chka'. Nak jun majo'n jun espada ruq'uin, jnuban tc'ayij rechquet y telk'o' jun espada. 37 Cara' quenbij chewa com anen npors quenk'ax na chpam jtz'ibtanak cana chwij chpam rtzojbal Dios, cawra tz'ibtanak cana chwij ra: —Arja' xjunam nba'na tzra ajni' nba'na chca jitzel tak wnak. Cara' tz'ibtanak cana chwij y pors nbantaj na cumplir com njelal jtz'ibtanak cana chwij jara' ntajina nbantaja cumplir, cara' xbij Jesús chca. 38 Arj-e' cawra xecbij tzra: —Tetz'ta' mpa' Kajaw, c'ola c-e' espada kc'an ra, cara' xecbij tzra. —Quixetne'a, cara' xbij Jesús chca. 39 C'jara' xel ela chpam tnamet, xba chpam jun lwar abar c'o wa' jun jyu' Olivo rubi' com ne tzra' nec'je' wa' je'a. Etrena rdiscípulo tzrij. 40 Tak xe'ekaja chpam lwar cawra xbij chca ra: —Tebna' orar ch-utz c'ara' Satanás tak xtquixerchajtij mquita xtquixruch'ec, cara' xbij chca. 41 C'jara' xyonaj pona ri' ruyon, chenkaj xec'je' pon wa', xexque'a y xumaj rbanic oración, cawra oración xuban ra: 42 —Nedta', anen quenwajo' nabij ta chwa che mquita quenk'axa chpam lowlo' jpenak chenwech. Cara' ta nabij chwa wnuc'om ri' ruq'uin jachumin ta chwij. Per xerwara' nquenk'ax na chpam wcara' nrajo' awanm chquenban, cara' xbij tzra Ttixel. 43 C'jara' c'ola jun ángel xwanker ta chwech penak chcaj, xrey-a' kaja más rchuk'a'. 44 Com majtanak rmal jun nimlaj lowlo' rmal c'ara' más chna xuban oración. Congan ya' nela chuplaj ajni' nmak tak c'aj quic' je nkaja ptak ulew. 45 Tak xec'choja oración xyictaja y xba cuq'uin rdiscípulo. Tak xekaja cuq'uin congan ekanak chuwram com congan ecosnak rmal bis. 46 —¿Nak tzra xe wram neban? Camic quixyictaja y tebna' oración ch-utz c'ara' Satanás tak xtquixerchajtij mquita xtquixruch'ec, cara' xbij ja' Jesús chca rdiscípulo. 47 Kas remjon na tzij cuq'uin rdiscípulo tak e congan e q'uiy wnak xe'erkaja ruq'uin. C'ola jun acha rec'mon ta quebey, Judas rubi', arja' jun chca je cbeljuj apóstol. Ja' Judas xki'l oca ruq'uin Jesús ch-utz c'ara' ntz'ubaj ruchi'. 48 Per Jesús cawra xbij tzra ra: —¿Lruq'uin jun tz'uban chi'ij najachbej Rlec'walxel pquek'a' je nquetzelana rxin? ¿Lcara' naban tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak? Cara' xbij tzra. 49 Je rexbil Jesús tak xch'obtaja cmal chc'ola lowlo' penak tzrij cawra xecbij tzra ra: —¿Nak nabij atet Kajaw, l-utz nkalsaj espada chquij? cara' xecbij tzra. 50 Xpet c'a jun chca, xelsaj espada y c'ola jun rmos nimlaj sacerdote xusoc, xch'upuj ela jun rexquin jc'ola prejquenk'a'. 51 Jesús cawra xbij chca rexbil: —Mteban ta más ch'oj. C'jara' xuchap rexquin mos y xchumsaj. 52 Ec'ol c'a cjefe sacerdote e quexbil cjefe je nquechjalbena rxin nimlaj templo rxin Dios e quexbil chic principal-i' rxin tnamet, arj-e' epenak che rchapic Jesús. Jesús cawra xbij chca: —¿Le en elk'om c'a rmal c'ara' tak ec'mon ta espada y ec'mon ta che' chwij che nchapic? 53 Per anen k'ij k'ij xenc'je'a checjol chpam nimlaj templo rxin Dios per majo'n wan xnechap ta tzra'. Per jawra hor jokc'o wa' jawa' yatanak chewa che nquixba'na mandar rmal diablo jnebnowa mandar chpam k'ejku'm. Cara' xbij ja' Jesús chca. 54 C'jara' xquechap, xquec'om ela pruchoch nimlaj sacerdote. Ja' Pedro retreben Jesús per q'ue c'nat nutzu' pon chwa'. 55 Tak xe'ekaja xquebox jun k'ak' chujay y xetz'be'a chuchi'. Pedro xetz'be'a cuq'uin chuchi' k'ak'. 56 Kas tz'bula chi' k'ak' tak xpeta jun aj-ic', xera' xtz'ulchij y cawra xbij ra: —Jawra acha ra rexbil Jesús chka', cara' xbij ja' aj-ic'. 57 Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbixa tzra y cawra xbij tzra aj-ic' ra: —Anen quenbij chawa che anen majo'n wutkin ta rwech Jesús. 58 C'aj co'l ara' tak c'ol chic jun xetz'towa rxin Pedro y cawra xbij tzra: —Atet chka' at quexbil jxe'exbilana rxin Jesús, cara' xbij tzra. —Anen quenbij chawa che me en quexbil ta, cara' xbij ja' Pedro tzra acha. 59 C'ola ra' jun hor tak xpeta chic jun y xbij che ne ktzij wa' jPedro rexbil Jesús, cawra xbij ra: —Bien k'alaj chjawra acha rexbil Jesús chka' com arja' aj Galilea, cara' xbij tzra. 60 Pedro cawra xbij tzra: —Quenbij chawa che anen majo'n wutkin ta jnabij la, cara' xbij tzra. Kas remjon na tzij Pedro tak xtrekena pre'y. 61 Ja' Kajaw Jesucristo xuya' volt y xtz'ulchij Pedro. Ja' Pedro xerkaja pe rwá' jbin tzra rmal Jesús jcawrara: —Tak q'uemjana tetrekena pre'y, oxmul nabij na chwa cawrara: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij na chwa. 62 C'jara' xel ta, congan jun nimlaj bis ok'ej nuban. 63 Jechapyona rxin Jesús arj-e' xquemaj ryok'ic Jesús y xquemaj rch'ayic chka'. 64 Xectz'apij rwech tzan su't y tak xtz'aptaja cmal xqueya' k'a' chuplaj y cawra xecbij tzra: —Tbij chka camic ¿nak xyowa k'a' chaplaj? cara' necbij tzra. 65 Y c'c'o na más lowlo' tak tzij xecbij tzra jnecyok'bej rxin. 66 Tak xeskara xquemol qui' principal-i' rxin tnamet e quexbil cjefe sacerdote e quexbil chic je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. Xquec'om ela Jesús chpam k'atbaltzij je cxin j-e'. Tak xe'ekaja cawra xecbij tzra ra: 67 —Camic tbij chka ¿le atet at Cristo je atch-on rmal Dios? cara' xecc'axaj tzra. Jesús cawra xbij chca: —Per ixix majo'n nenimaj ta mesque xtenbij chewa. 68 Anen chka' c'ola quenc'axaj chewa per wutkin chmajo'n cnec'ulba' ta y wutkin chka' chmajo'n cnesak'pij ta. 69 Per camic quenbij chewa, je chpam tiemp jpenak chkawech nba Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak y netz'be'a prejquenk'a' Dios jabar c'o wa' nimlaj rpoder Dios, cara' xbij chca. 70 —¿Le atet c'a at Rlec'wal Dios? cara' xecc'axaj tzra. —Cara' ajni' xebij kaja, cara' xbij Jesús chca. 71 Arj-e' cawra xecbij: —Camic majo'n chic nquec'atzin más testig com ajoj mism xekc'axaj je xbij la, cara' xecbij je'a.

Lucas 23

1 C'jara' xeyictaj ela conjelal, xquec'om ela Jesús chwech gobernador Pilato. 2 Tak xe'ekaja xquemaj rbixic jle' ril Jesús: —Ajoj katz'ton jnuban jala acha, xe ntajina nuyoj cna'oj tnamet Israel. Arja' nbij chca wnak che mrubey ta nqueban tak nquetoj impuesto pruk'a' César jnimlaj rey. Jun chic, nbij chja' Cristo, nbij tzij ra chja' jun rey chic, cara' xecbij tzra Pilato. 3 Ja' Pilato cawra xc'axaj tzra Jesús: —¿La atet at rey cxin tnamet Israel? —Cara' nc'a ajni' xabij kaja, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 4 Ja' Pilato xtzijon chic cuq'uin cjefe sacerdote y cuq'uin jle' chic wnak y cawra xecbij chca ra: —Jquentz'et anen majo'n ril jawra acha, cara' xbij chca. 5 Per más xeyictaja tzrij Jesús y cawra xecbij chic tzra Pilato: —Per jawra acha xe ntajina nuyoj cna'oj wnak, ntajina nquertijoj njelal nat nkaj chpam departamento Judea, xumaj ta rya'ic tijonem chpam departamento Galilea y camic remjon rya'ic chca wnak wawe' chka', cara' xecbij. 6 Ja' Pilato tak xc'axaj che pGalilea rey-on wa' tijonem Jesús rmal c'ara' tak cawra xbij chic chca: —¿Mex aj Galilea jawra acha? cara' xc'axaj chca. 7 Tak xbixa tzra che aj Galilea Jesús c'jara' xutak ela ruq'uin Herodes jgobernador rxin Galilea com ja' Herodes c'ola pJerusalén chka' chpam jara' k'ij. 8 Ja' Herodes tak xekaja Jesús ruq'uin congan xquicota com arja' c'o chic tiemp nyarij nutz'et ri' quewech ruq'uin com kanak chic rbixic ruq'uin njelal je ntajina nuban Jesús y nrajo' nutz'et tak nuban jun milagro. 9 Q'uiy je' achnak xc'axaj tzra per next jun tzij xbixa tzra rmal Jesús. 10 Ec'ol c'a cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, arj-e' congan nqueban xquemaj rbixic ril Jesús chwech Herodes. 11 Ja' Herodes e rexbil rsoldado nmajo'n val ta Jesús chquewech, xquemaj ryok'ic, xquecsaj jun tziak tzra ajni' nucsaj jun rey per xjic necyok'bej rxin. C'jara' Herodes xutak el chic jmul ruq'uin Pilato. 12 Jara' mism k'ij xec'choja Pilato ruq'uin Herodes, xe'oc chic amigo com nabey quec'lel qui'. 13 Ja' Pilato xerumol cjefe sacerdote e quexbil e k'toy tak tzij rxin tnamet Israel e quexbil chic jle' chic wnak. 14 Tak xemoltaja rmal cawra xbij chca ra: —Camic ec'mon ta acha chenwech ra, jril nebij xnuyoj tnamet. Per bien tech'bo', chewech ixix xenc'ot ruchi' y jquentz'et anen nmajo'n ril ajni' nebij tzra. 15 Ja' Herodes chka' nmajo'n ril xuwil com xutak pchic jmul pkak'a' ajoj. Majo'n achnak rebnon jawra acha che xtyataj ta tzrij che ncamsasa. 16 Rmal c'ara' mejor je nba'na tzra, quenya' jun orden che nch'aya y tak xtch'aytaja c'jara' quensak'pij ela, cara' xbij Pilato chca. 17 Cara' xbij chca com ptak nimk'ij pascua arja' pors nsak'pij ela jun preso. 18 Arj-e' xjunam nqueban xquemaj rakic quechi' conjelal y cawra necbij: —Tcamsaj jala acha. Jc'a Barrabás jara' tsak'pij ela, cara' xecbij tzra. 19 Barrabás jara' jun acha xuban jmul xyictaja tzrij gobierno chpam tnamet y ec'ola wnak xercamsaj rmal c'ara' tak ocnak preso. 20 Ja' Pilato com nyarij nsak'pij ela Jesús rmal c'ara' tak xtzijon chic jmul cuq'uin. 21 Per arj-e' xmás chna xquemaj rakic quechi': —Tcamsaj chwech cruz, tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij tzra. 22 Ja' Pilato proxmul cawra xbij chca: —Per ¿nak q'ue tzra nec'utuj recmic, nak rebnon tak nebij cara'? Jquentz'et anen nmajo'n achnak rebnon che nyataja tzrij che ncamsasa. Rmal c'ara' mejor quenya' jun orden che nch'a'ya y tak xtch'aytaja c'jara' quensak'pij ela, cara' xbij chic chca. 23 Per je' wnak e quexbil cjefe sacerdote njunam quemjon rakic quechi', congan necch'ojquij tzra Pilato che ncamsasa Jesús chwech cruz, y tak xq'uisbena arj-e' xech'ecmaja. 24 Ja' Pilato xuya' jun orden chcara' nba'na tzra Jesús ajni' ncajo' j-e'. 25 Xsak'pix ela ja' acha jocnak pcars je xyictaja tzrij gobierno y jec'ola jle' wnak xercamsaj. Jara' acha xecc'utuj tzra. Ja' Jesús xja'cha pquek'a' jle' soldado ch-utz c'ara' nba'na tzra ajni' ncajo' wnak che nba'na tzra. 26 J-e' soldado kas quec'mon ela Jesús pbey tak c'ola jun acha xquewil, Simón rubi', aj Cirene. Ja' Simón arja' xemloj ta ptayu' y ntzrij ja' xqueya' el chwa' cruz, npors xqueban tzra che netre' ela tzrij Jesús y ntelej ela cruz. 27 Ja' Jesús congan e q'uiy wnak etren ela tzrij y chka' ec'ola jle' ixki', arj-e' congan ncok'ej rwech y congan necbisoj. 28 Per Jesús arja' xuya' volt y cawra xbij chca ra: —Me cnewok'ej ta ixki' je ix aj Jerusalén. Jneban camic, twok'ej kaja ewi' ixix y twok'ej quewech ch'tak ewal chka'. 29 Cara' quenbij chewa com nerla' na jun tiemp lowlo' tak cawra xtecbij wnak ra: —Camic ajni'la quicotemal chca ixki' jmajo'n alanem chquij, congan quicotemal chca ixki' jmajo'n je' cal, cara' nebij na. 30 Tak xterla' jlowlo' tiemp cawra xtquemaj rbixic wnak ra: —Mejor ttza'k ta chkij nmak tak jyu' y nokrumuk ta chka' je' cocoj tak jyu', cara' necbij na. 31 Cara' quenbij chewa com wcongan lowlo' nba'na chwa camic y wcara' nba'na tzra c'aslic che' rex, peor c'ara' nba'na tzra jun chkilaj che'. 32 Ec'ol c'a e c-e' chic ach-i', arj-e' c'ola quil quebnon y junam xec'mar ela ruq'uin Jesús che nquecamsasa. 33 Tak xe'ekaja chpam lwar rbin-an Rwá' Comnak tzra' xquerip wa' Jesús chwech cruz y cara' xqueban chca e c-e' ach-i' jc'ola quil chka', jun prejquenk'a' y jun prexquen. 34 Ja' Jesús cawra jun oración xuban: —Nedta', que'acyu' com arj-e' majo'n cutkin ta je nqueban, cara' xbij tzra Ttixel. C'jara' xquemaj rbanic suert tzrij retziak nak jun xtech'cowa chca y nquejach chquewech. 35 Je' wnak jquemjon rtz'etic je xbantaja e quexbil e k'toy tak tzij arj-e' xquemaj rtz'ujic Jesús y cawra xecbij tzra: —To'onel cxin wnak nbixa tzra, we ktzij che arja' Cristo je ch-on rmal Dios tet-o' c'a ri' ruyon camic, cara' xecbij tzra. 36 Je' soldado xquemaj ryok'ic chka', xeki'l oca más ruq'uin Jesús y c'ola jle' vinagre xectzujuj tzra 37 y cawra xecbij tzra: —Atet we ktzij che at Rey cxin tnamet Israel tet-o' c'a awi' ayon, cara' xecbij tzra. 38 C'ola jle' letr xba'na xtzakbaxa chwech cruz jpe rwá' Jesús, oxi' rwech tzojbal xtz'ibax wa', jun pe griego, jun platín y jun chic chpam hebreo, cawra nbij ra: —Jawra acha rey cxin tnamet Israel. cara' nbij. 39 C'ol c'a jun chca e c-e' ach-i' jc'ola quil quebnon erpon chwech cruz arja' xumaj rbixic jle' itzel tak tzij tzra Jesús y cawra xbij tzra ra: —We ktzij che at Cristo tet-o' c'a awi' camic y ko'at-o' ajoj chka', cara' xbij tzra. 40 Per jun chic acha jc'ola ril rebnon arja' xumaj rch'ajic pe rwá' jun chic: —¿Le mtaxibej awi' chwech Dios com atet k'ton chic tzij chawij che ncatcamsasa chka'? 41 Ajoj ne yatanak wa' chkij che nokcamsasa com jara' nektojbej je rtzilal kabnon, per jun chic acha la arja' majo'n achnak lowlo' rebnon, cara' xbij tzra. 42 C'jara' xtzijon chic ruq'uin Jesús y cawra xbij tzra ra: —Kas xquenrkaja pnawá' tak xtcatpet chic jmul tak atocnak chic rey chpam agobierno. 43 Jesús cawra xbij tzra: —Ne ktzij wa' je xtenbij chawa ra, chpam jawra jun k'ij jokc'o wa' ok c-e' awq'uin nokba chpam utzlaj lwar jabar c'o wa' quicotemal, cara' xbij tzra. 44 Je pe nc'aj k'ij c'ola jun nimlaj k'ejku'm xoca chwech njelal ruch'lew, c'a las tres rxin tk'ak'ij xeskar chic jmul. 45 Jk'ij majo'n chic xca'y ta. Chka' xraktaja jmant jk'otben rpam santlaj templo, chek c-e' xuban. 46 Ja' Jesús xurak ruchi', xuban jun oración cawrara: —Nedta', pnak'a' atet quenjach wa' wanm, cara' xbij tzra Ttixel. Tak xbitaja cara' rmal xcom kaja. 47 C'ol c'a jun capitán pa'l tzra', arja' tak xutz'et je xbantaja xumaj rya'ic ruk'ij Dios y cawra xbij ra: —Jala jun acha ne ktzij wa' rbeyal rxin Dios rc'an. 48 Congan e q'uiy wnak quemlon qui' che rtz'etic je xbantaja. Per tak xquetz'et njelal je xbantaja congan xebisona xeba. 49 Ixki' je tren ela tzrij Jesús, tak xe'el ela pGalilea e quexbil conjelal wnak jcutkin rwech, arj-e' q'ue c'nat xe'epe' twa', quemjon rtz'etic njelal je xbantaja. 50 C'ol c'a jun acha José rubi', arja' aj Arimatea jc'ola precwent Judea. Ja' José arja' jun chca je k'toy tak tzij cxin tnamet Israel, per jun utzlaj acha y rbeyal rebnon chwech Dios. Arja' njelal ruc'u'x reyben k'ij tak xtoca rgobierno Dios. Mjunam ta nuch'ob cuq'uin rexbil je k'toy tzij com m-utz ta xutz'et je xqueban tzra Jesús. 52 Xba ja' José ruq'uin Pilato che rc'utxic recuerpo Jesús. 53 Tak xya'a c'as tzra rmal Pilato c'jara' xba xerkasaj recuerpo Jesús chwech cruz y xubar pjun utzlaj tziak. Tak xbartaja rmal xerey-a' chpam jun panteón je c'ton chwech jun tz'lem abaj y nexte wjic csan ta jun camnak chpam. 54 Jawra xbantaja chpam k'ij tak nchumsasa je' achnak je rxin nimk'ij, xyamer nerla' hor jnumaj ela rij xlanbal k'ij. 55 Ixki' jetren ela tzrij Jesús, tak xe'el ela pGalilea arj-e' xeba tzrij José, xequetz'ta' panteón y xquetz'et chka' nak xba'na tzra recuerpo Jesús. 56 Tak xtz'ettaja cmal c'jara' xemloja ptak cuchoch, xecchumij jle' ak'om jqui' rexla' je nqueya' tzrij recuerpo Jesús. Jpe xlanbal k'ij xexle'na ajni' nbij rley Dios che nqueban.

Lucas 24

1 Je rxin domingo kas samakmuj xeba chic jmul ixki', xequetz'ta' panteón, cc'an ak'om je cchumin ela. Ec'o chic nic'aj ixki' equexbilan ela. 2 Tak xe'ekaja xquetz'et che lsan chic abaj je tz'apben ruchi' panteón. 3 Xe'oc c'a chpam panteón per tak xquetz'et majo'n chic recuerpo Jesús chpam. 4 Congan xsa'cha cna'oj rmal, tak chek q'uenjlal ec'ola e c-e' ach-i' xequetz'et epa'la ptak quexquin, congan nc'ac'ota quetziak. 5 Congan cxiben qui' j-e' ixki', xequetquemyij queplaj penlew. Je c-e' ach-i' cawra xecbij chca: —¿Nak tzra tak chquecjol cnomki' necanoj wa' jc'asla? 6 Camic, mwawe' chta c'o wa' Jesús, arja' c'astanak chic rwech. Terkaja pnewá' je xbij cana chewa tak c'c'o na ewq'uin pGalilea, 7 cawra xbij cana chewa: —Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak nc'atzina che nja'ch na pquek'a' aj-il ajmac, nc'atzina che ncamsas na chwech cruz, per prox k'ij nc'astaj na, cara' xbij cana chewa, cara' xecbij e c-e' ach-i' chca. 8 J-e' ixki' xerkaja pquewá' jbin cana chca rmal Jesús. 9 C'jara' xe'el ela chpam panteón, xemloja xeba cuq'uin e juljuj apóstol jabar quemlon wa' qui' cuq'uin e jle' chic quexbil, xequechlo' chquewech njelal jquetz'ton ta. 10 Je ixki' jxequechlo' chquewech apóstol cawra quebi' ra: jun María Magdalena, jun chic Juana, jun chic María jrute' Jacobo, y q'ue c'o na más quexbil. 11 Je' apóstol majo'n xecnimaj ta je xbixa chca cmal ixki', arj-e' xquech'ob je xbixa chca xme ktzij ta. 12 Per Pedro arja' xyictaja y xba alnak abar c'o wa' panteón. Tak xe'ekaja xca'y oca chpam panteón, xutz'et oca utzlaj tziak rxin comnak xruyon chic c'o cana. C'jara' xemloja chruchoch, kas remjon rch'obic pranm njelal je xbantaja y congan xel ta ruc'u'x jxutz'et. 13 Ec'ol c'a e c-e' rdiscípulo Jesús jara' mism k'ij quemjon binem, ebnak pjun aldea rbin-an Emaús. Jara' aldea c'ola la cbeljuj kilómetro recjol ruq'uin tnamet Jerusalén. 14 J-ewra e c-e' discípulo quemjon tzij chbil tak qui' tzrij je njelal xbantaja chpam je c-e' oxi' k'ij k'axnak cana. 15 Kas quemjon tzij y c'ola je' achnak quemjon rc'axic chbil tak qui' tak xekaja Jesús cuq'uin y xerexbilaj ela. 16 Per arj-e' majo'n xyataj ta chca che ncutkij rwech Jesús. 17 Jesús cawra xbij chca: —¿Nak chtzij emjon rij chbil tak ewi' pbey y nak tzra tak nquixbisona? cara' xc'axaj chca. 18 C'ol c'a jun chca Cleofas rubi', arja' cawra xbij tzra: —¿Lmawutkin tc'a je xbantaja chpam tnamet Jerusalén chpam c-e' oxi' k'ij jk'axnak cana? Per jle' chic wnak jxec'je' cana pJerusalén arj-e' bien cutkin je xbantaja per ne che conjelal. ¿Lxayon c'a atet jmajo'n awutkin ta? cara' xbij Cleofas tzra Jesús. 19 —¿Nak c'a xbantaja? cara' xc'axaj ja' Jesús chca. Arj-e' cawra xecbij tzra: —Ajoj noktzijona tzrij Jesús je aj Nazaret. Ja' Jesús arja' jun profeta rxin Dios, congan nmak tak milagro xuban y congan poder rc'an rtzojbal, ne bien k'alaj chwech Dios y bien k'alaj chquewech conjelal wnak chka'. 20 Je cjefe sacerdote e quexbil e k'toy tak tzij rxin ketnamet arj-e' xquejach Jesús pruk'a' Pilato ch-utz c'ara' nk'e'ta tzij tzrij che ncamsasa, y cara' xqueban xeccamsaj chwech cruz. 21 Per ajoj congan xeyke'a kac'u'x ruq'uin che arja' net-owa kxin ajoj ja ok aj Israel pquek'a' je nquetzelana kxin per xcamsasa, y camic xuban oxi' k'ij tcamsasa. 22 Jun chic, ec'ola jle' ixki' e kaxbil c'ola nic'aj achnak xecbij chka y congan xel ta kac'u'x tzrij tak xekc'axaj. Arj-e' kas samakmuj xeba abar c'o wa' panteón. 23 Tak xe'ekaja xquetz'et chmajo'n chic recuerpo Jesús chpam. C'jara' xemloj ta kuq'uin, xquerbij chka che ec'ola ángel xewanker ta chquewech y xbixa chca rmal ángel che c'astanak chic Jesús. 24 Ec'ol c'a jle' ach-i' e kaxbil, arj-e' xeba chic ruq'uin panteón y tak xe'ekaja xquetz'et che ne ktzij wa' je xbixa chca cmal ixki'. Per majo'n xquetz'et ta rwech Jesús tzra'. Cara' c'a xbantaja, cara' xecbij je c-e' discípulo tzra Jesús. 25 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Ixix majo'n ch'obtanak ta ewmal njelal je cbin cana e ojer tak profeta rxin Dios, me njelal ta ec'u'x me njelal ta ewanm eniman njelal jtz'ibtanak cana cmal chpam rtzojbal Dios. 26 Je Cristo bien k'alaj che nc'atzina neretja' nabey mul njelal jawra lowlo' je c'ja' xebij kaja chwa y c'jara' nba pe gloria jabar nk'aljin wa' chcongan nim ruk'ij, cara' xbij chca. 27 C'jara' xumaj rch'obic chquewech njelal jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios, xumaj ta rch'obic chquewech jtz'ibtanak cana rmal Moisés c'jara' xuch'ob chic chquewech jtz'ibtanak cana cmal jle' chic profeta. 28 Tak xe'ekaja chpam aldea jabar ebnak wa', ja' Jesús xuban com ajni' numaj na rij más binem. 29 Per arj-e' xquecsaj cchuk'a' che nec'je' kaja cuq'uin: —Xkaj k'ij, xyamer noca ak'a', mejor catec'je'a kuq'uin, cara' xecbij tzra. Y cara' xuban xoca pjay che nec'je'a cuq'uin. 30 Tak tz'bul chic tzrij mes cuq'uin xuc'om xquelway, xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xuya' chca. 31 Chek xyataja chca xcutkij rwech Jesús. Ja' Jesús njara' hor xsa'cha chquewech. 32 Arj-e' xquemaj chic tzij chbil tak qui', cawra xecbij ra: —Tak arja' remjon tzij kuq'uin pbey y tak remjon rch'obic chkawech rtzojbal Dios jara' ne ktzij wa' chcongan jun nimlaj quicotemal xuna' kanm rmal, cara' xecbij. 33 Njara' hor xeyictaja, xemloj chic jmul pJerusalén. Tak xe'ekaja xequewil je juljuj apóstol jquemlon qui' cuq'uin jle' chic quexbil. 34 Cawra xbixa chca cmal apóstol: —C'astanak chic Kajaw Jesús y xuc'ut ri' chwech Simón, cara' xbixa chca e c-e' discípulo. 35 C'jara' xquemaj rchulic chquewech njelal je xbantaja tak ebnak chpam aldea Emaús, y xquechol chquewech chka' nak xuban tak xcutkij rwech Jesús, jara' tak xuwech' xquelway chquewech. 36 Kas quemjon tzij tak chek q'uenjlal xwankera Jesús chquecjol y cawra xbij chca ra: —Qui'il ta nec'je'a ewanm chwech Dios, cara' xbij. 37 Per arj-e' congan xecxibej qui' com xquech'ob j-e' ranm jun comnak xquetz'et. 38 Ja' Jesús cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak sachnak ena'oj? ¿Nak tzra tak majo'n nenimaj ta che anen en Jesús? 39 Tetz'ta' mpa' pnuk'a', tetz'ta' mpa' pe wkan, kas bien tech'bo' che anen en Jesús. Cnechpa' mpa', bien cnetz'ta' com jranm jun comnak jara' majo'n recuerpo nexte c'o ta rbakil chka', per bien netz'et che anen c'ola necuerpo y c'ola nbakil chka', cara' nbij chca. 40 Tak xbitaja cara' rmal, c'jara' xuc'ut chquewech pruk'a' y pe rkan. 41 Arj-e' cawra quemjon kaja rch'obic ptak canm: —Tak congan quicotemal rc'an jawrara per me ktzij la, cara' xquech'ob kaja. Jesús cawra xbij chca: —¿Lc'ola neya' chwa chquentaj? cara' xc'axaj chca. 42 C'c'o na jle' ch'u' s-on jara' xqueya' tzra rexbil ri'al che'. 43 Xuc'om chca y xumaj rtijic per ne chquewech. 44 C'jara' cawra xbij chca: —Camic xbantaja cumplir jtzij jxenbij chewa chpors nbantaj na cumplir njelal jtz'iban cana chwij chpam rtzojbal Dios ajni' tzra jtz'iban cana rmal Moisés ruq'uin cmal jle' chic profeta rxin Dios, chka' jtz'iban cana chwij chpam libro rxin salmo, cara' xbij chca. 45 C'jara' xuch'ob chquewech más rtzojbal Dios. 46 Cawra xbij chca ra: —Tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che Cristo arja' neretja' na lowlo' y ncamsas na, y chrox k'ij nc'astaj na chquecjol cnomki', cara' nbij. 47 Tz'ibtanak cana chka' che prubi' Cristo nekaj na rbixic cuq'uin conjelal wnak jec'ola ptak nación che nc'atzina nqueq'uex cna'oj y nqueya' cana rtzilal ch-utz c'ara' ncuytaja quil quemac, jara' pJerusalén nmajtaj el wa' rbixic. 48 Ixix etz'ton njelal jxenbij kaja chewa ra, ixix nquixk'alsana chquewech wnak. 49 Bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, anen quentak tna Espíritu Santo ewq'uin ajni' tzujun ta rmal Nedta' Dios. Per quixec'je'a wawe' chpam tnamet Jerusalén, c'jara' nquixel ela chpam tak xtyataja chewa je rpoder Espíritu Santo je xtkaj ta chcaj, cara' xbij Jesús chca. 50 C'jara' xeruc'om ela, xeba pBetania. Tak xe'ekaja xuyic chcaj c-e' ruk'a' y xc'utuj utzil rxin Dios pquewá'. 51 Kas c'remjon rc'utxic utzil pquewá' tak chek q'uenjlal xba xec'mar ela chcaj. 52 Arj-e' congan xqueya' ruk'ij. C'jara' xemloja chpam tnamet Jerusalén, congan jun nimlaj quicotemal c'ola ptak canm. 53 K'ij k'ij nquepeta chpam nimlaj templo, njunlic quemjon rya'ic ruk'ij Dios. Amén.

Juan 1

1 Ojer tak majo'n achnak wankersan c'o chic Rlec'walxel je Rtzojbal Dios. Arja' xjun quebnon ruq'uin Dios, y Dios ja' chka'. 2 Tak majo'n achnak wankersan xjun quebnon ruq'uin Dios. 3 Xya' c'a tzra rmal Dios chja' nwankersana caj ruq'uin ruch'lew, majo'n achnak wankersan mquita ja' wankersyona. 4 Ja' nyowa utzlaj c'aslemal, y je rc'aslemal jara' luz je xsakersan ta quebey wnak. 5 Camic remjon rsakersic canm je' wnak chpam k'ejku'm, ja' k'ejku'm mxecwin ta xuchup jawra luz. 6 C'o c'a jun acha xta'k ta rmal Dios, Juan rubi'. 7 Rsamaj je xya' tzra, jara' nuya' rbixic nak rbanic Rlec'walxel je nsakersana quebey je' wnak ch-utz c'ara' conjelal j-e' wnak tak xtecc'axaj neyke'a quec'u'x ruq'uin. 8 Mja' ta luz, xerwara' xta'k ta rmal Dios chnuya' rbixic nak rbanic luz. 9 Je ktzitzij luz rxin Dios xpeta wawe' chwech ruch'lew, arja' nsakersana canm conjelal wnak. 10 Ja' xerc'je'a wawe' chwech ruch'lew. Ja' wankersyona ruch'lew per je' wnak jec'ola chwech mxecnimaj ta chja' luz. 11 Xerc'je'a chquecjol rtnamet per j-e' majo'n xquec'ul ta. 12 Per konjelal ajoj je xkac'ul pkanm y xeyke'a kac'u'x ruq'uin, arja' xuya' chka che xok-oca rlec'wal Dios. 13 Jara' xokalex chic wjic y jawra c'aslemal yatanak chic chka me c'mon pta cmal kti't kawma', myatanak ta chka cmal kadta' kate', y mjun ta wnak xyowa chka, ruyon Dios xyowa chka. 14 Je Rlec'walxel je Rtzojbal Dios arja' xkaj ta, xoca wnak, xec'je'a chkacjol. Xkatz'et regloria y nmajo'n chic jun gloria cara' ta, com ja' Ttixel majo'n chic jun Rlec'wal cara' ta, arja' nnojnak utzil rxin Dios pranm. Njelal jnuch'ob, njelal je nbij, y njelal jnuban ne ktzitzij wa'. 15 Xya'a rbixic rmal Juan y cawra xbij Juan chca wnak: —Ja c'a wa' acha jxenbij chewa tak cawrara xenbij, c'o jun mja'na tumaj rsamaj, arja' más nim na ruk'ij chenwech anen. Cara' quenbij perc arja' c'o chic tak mja'na quenalexa mesque anen en nabey wnak chwech, cara' xenbij chewa. Cara' xbij Juan. 16 Je Rlec'walxel arja' ajni'la nojnak utzil rxin Dios pranm y jara' utzil xya'a chka ajoj, y chkajni' nq'uiya ptak kanm y xsipan chka. 17 Je rley Dios tzra Moisés xya' wa' che ntz'ibaj cana, per utzil je nsipaj Dios y jtotanem che ktzitzij wa' chtotanem jara' Jesucristo c'amyon ta. 18 Next jun wnak tz'etyon ta rxin Dios per je Rlec'wal Dios arja' nk'alsana chkawech ajni' rna'oj Dios. Ruyon oca ja' c'ola pranm Ttixel, xjun quebnon ruq'uin. 19 Juan xeta'k ela jle' ach-i' ruq'uin cmal aj Israel che necc'axaj tzra nak rbanic. J-ewra ach-i' pJerusalén xe'el el wa', jle' chca e sacerdote y jle' chic e levita. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —¿Nak abanic atet? 20 Juan xk'alsaj chquewech che mja' ta Cristo. 21 Y xecc'axaj chic tzra: —¿Nak atocnak wc'a? ¿Mex c'a atet at Elías? Cara' xecc'axaj tzra. —Manen ta, cara' xbij Juan. Xecc'axaj chic tzra: —¿Mex c'a atet at profeta je ncatpet na jbin cana chka? —Manen ta chka', xbij chic Juan. 22 Xecc'axaj chic jmul tzra: —¿Nak c'a abanic? Tbij chka nak abanic ch-utz c'ara' nbekbij chca nak etakyon ta kxin awq'uin, cara' xecbij tzra. 23 Juan cawrara xbij chca: —Nbanic anen jara' ajni' rtz'iban cana ojer profeta Isaías jcawra nbij: —C'ola jun kul nc'axaxa chpam jun tenlic lwar y cawra nbij ra: —Tchumsaj rubey Kajaw Dios, jic tey-a'. Cara' tz'iban cana. Anen c'ara' quenrbij je rtz'iban cana Isaías, cara' xbij Juan chca. 24 J-era' ach-i' jetkon ela ruq'uin Juan, fariseo etakyon ela cxin. 25 Y cawra xecc'axaj chic tzra: —Wmatet ta at Cristo, next at Elías, next at profeta jkeyben che npe na ¿nak tzra c'ara' nque'aban bautizar wnak? cara' xecc'axaj tzra. 26 Juan xbij chca: —Per anen xya' quencsaj tak quenuban bautizar wnak, per camic c'ola jun checjol más na nim ruk'ij, xerwara' majo'n ewutkin ta rwech. 27 Anen xe rbixic rsamaj Dios quenya' je xtumaj rbanic. Arja' más na nim ruk'ij que chenwech anen, next yatala chwij xtenki'l ta ruq'uin y nexte xtenquir tnara' rc'amal rexjab, cara' xbij chca. 28 Jawra tzij xbantaja chpam jun lwar rubi' Betábara, c'ola pjupraj rbeya' rbin-an Jordán, tzra' c'a nuban wa' bautismo Juan. 29 Rcab k'ij chic Juan xutz'et pona Jesús per q'uemja'na terkaja ruq'uin y cawra xbij chca wnak: —Tetz'ta' mpa' jala acha, ja c'ala' noca ajni' jun carne'l je nba'na sacrificar chwech Dios, arja' tkon ta rmal Dios wawe' chwech ruch'lew che nerechpu' njelal quil quemac conjelal wnak. 30 Ja c'ala' nbin chic chewa chnerebna' na rsamaj Dios y más nim ruk'ij que chenwech anen. Anen en nabey wnak chwech per ja' c'o chic tak q'uemja'na quenalexa anen, cara' nbin chewa. 31 Anen nabey majo'n wutkin ta chja' To'onel je tkon ta rmal Dios per rmal ja' enpenak camic, nemjon bautismo cxin wnak tzra ya'. Cara' nemjon rbanic ch-utz c'ara' chajoj ok aj Israel nkutkij chja' To'onel je tkon ta rmal Dios, cara' xbij Juan chca. 32 Y xbij chic chca: —Anen xentz'et Espíritu Santo penak chcaj ajni' jun tz'quin jpaloma xkaj ta y xec'je'a junlic ruq'uin. 33 Per nabey majo'n wutkin ta chja' To'onel je tkon ta rmal Dios per Dios xk'alsaj chenwech. Dios enretkon ta chquenuban bautizar je' wnak tzra ya' y cawra rbin chwa: —Tak xtatz'et acha tak xtkaj ta Espíritu Santo ruq'uin, y Espíritu junlic nec'je'a ruq'uin, ja c'a ra' xtebnowa bautizar cxin je' wnak tzra Espíritu Santo. Cara' xbij chwa. 34 Ajni' xbij chwa cara' xentz'et, y camic quenbij chewa chja' Rlec'wal Dios. 35 Rcab k'ij chic Juan c'o chic jmul tzra' chpam lwar, ec'ola e c-e' rdiscípulo rexbil. 36 Ja' Jesús xk'axa chquecjol wnak y tak xtz'e'ta rmal Juan cawra xbij: —Tetz'ta' mpa' jala acha noca ajni' jun carne'l je nba'na sacrificar chwech Dios. 37 Je c-e' rdiscípulo Juan tak xecc'axaj je xbij, j-e' xetre' ela tzrij Jesús. 38 Ja' Jesús tak xca'ya tzrij xerutz'et ch-etrena tzrij: —¿Nak necanoj? cara' xc'axaj chca. —Rabí ¿abar atc'o wa'? (Rabí nbij tzij tijonel.) 39 Cawra xbij Jesús chca: —Jo' quixtre' ta chwij, ekatz'ta' abar enc'o wa', y xetre' ela tzrij. Xe'ekaj c'a abar c'o wa' y jara' tk'ak'ij xec'je'a ruq'uin, com a las cuatro rxin tk'ak'ij chic. 40 Jun chca e c-e' ach-i' jxec'axana je xbij Juan y xetre' ela tzrij Jesús, arja' Andrés rubi', rch'alal Simón Pedro. 41 Ja' Andrés xba alnak ruq'uin rch'alal Simón y cawra xbij tzra: —Camic xkawil Mesías, cara' xbij tzra. (Mesías nbij tzij Cristo.) 42 C'jara' xuc'om ela ruq'uin Jesús. Tak xekaja Simón xer xtz'e'ta rmal Jesús y cawra xbixa tzra: —Atet at Simón at rlec'wal Jonás per camic nyataja jun bi'aj chic chawa, nbixa chawa Cefas. (Cefas nbij tzij Pedro, o abaj.) 43 Rcab k'ij chic Jesús xuch'ob nba chpam departamento Galilea, xuwil Felipe y xbij tzra: —Jo' catetre'a chwij, cara' xbij tzra. 44 Felipe arja' aj Betsaida, jara' rtnamet Andrés ruq'uin Pedro, c'ola precwent Galilea. 45 Ja' Felipe xba ruq'uin Natanael y xbij tzra: —Camic kawlon chic ajoj jara' acha To'onel jtz'iban cana chpam rley Dios rmal Moisés che npe na, y tz'iban cana chka' cmal nic'aj chic profeta, jara' Jesús aj Nazaret, rlec'wal José. 46 Natanael xbij: —¿Lc'ola jun acha nwankera pNazaret utzlaj acha? cara' xc'axaj. —Jo' ekatz'ta', cara' xbij Felipe, y xeba. 47 Tak xekaja Natanael xer xtz'e'ta rmal Jesús y cawra xbij ja' Jesús: —Tetz'ta' mpa' Natanael penak, arja' aj Israel per ne ktzitzij wa' aj Israel, arja' kas utzlaj acha y majo'n tz'koj tzij nuban ta, cara' xbij Jesús. 48 Ja' Natanael xc'axaj nak xbixa tzra rmal Jesús y cawra xc'axaj tzra: —¿Nak tzer c'ara' awutkin chic nwech? —Tak q'uemja'na tcatsiq'uisa rmal Felipe xatnutz'et atetz'bula chuxe' jun che' higuera, cara' xbij Jesús. 49 —Rabí, camic xch'obtaja nmal chatet at Rlec'wal Dios, atet at Rey kxin ja ok tnamet Israel, cara' xbij Natanael tzra. 50 —Alnak xnanimaj rmal jxenbij chawa che xatnutz'et atetz'bula chuxe' jun che', per c'o na nmak tak milagro natz'et na y más na nmak chwech ajni' xatzu' camic, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 51 C'jara' Jesús xbij cawra chca: —Ne ktzitzij wa' jawra je xtenbij chewa, netz'et na rwech caj jkala, nque'etz'et na je ángel rxin Dios nquejte'a y nquexle'a, per nmal anen tak nyataja chca chcara' nqueban, nmal anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, cara' xbij chca.

Juan 2

1 Rox k'ij c'ola jun c'ulbic xbantaja, rute' Jesús c'ola tzra'. Jara' c'ulbic xbantaja chpam tnamet Caná jc'ola precwent Galilea. 2 Chka' siq'uin Jesús chpam jara' c'ulbic e rexbil rdiscípulo. 3 Y xjurat xq'uisa vino, y xbixa tzra rmal rute': —Majo'n chic vino, xq'uisa junlic. 4 —Ixak, mjunam ta nkach'ob awq'uin. Q'uemja'na terla' k'ij wxin tak xtutkixa nwech nak nbanic, cara' xbij Jesús tzra. 5 C'jara' jrute' xbij chca je' wnak je nque'ilina: —Nak xtbij Jesús chewa jara' c'a tebna', cara' xbij chca. 6 Tzra' c'ola wajki' rc'olibal ya' abaj ocnak, chpam jujun nba c-e' o oxi' chnaw ya', per ne nmak tak chnaw. Je rsamaj noc wa' jawra rc'olibal ya' jara' necbanbej ccostumbre aj Israel ch-utz c'ara' ch'ajch'oj nqueban com cara' nrajo' creligión che nqueban. 7 Jesús xbij chca je nque'ilina: —Tnojsaj rc'olibal ya'. Y cara' xqueban, xbequec'ma' ta ya' y xecnojsaj. 8 Tak xnojstaja cmal c'jara' cawra xbix chic chca rmal Jesús: —Camic teplu' ela, ec'tu' chwech acha jpa'la tzrij jawra c'ulbic. Y cara' xqueban, xquepul ela. 9 Je nque'ilina jxepluw ela ya' j-e' bien cutkin chjara' ya' xq'uextaja y xoca vino. Per ja acha jpa'la tzrij w-im rxin c'ulbic majo'n rutkin ta. Tak xuna' vino chcongan wen xsiq'uij acha jxec'le'a 10 y cawra xbij tzra: —Conjelal wnak jnechumsaj nmak tak w-im arj-e' utzlaj tak vino nqueya' nabey mul tak nmajtaja w-im. Je' wnak tak ntitaja q'uiy cmal c'jara' nya'a chca vino mkas twen, per atet camic xer q'uisbal xaya' wa' utzlaj vino, cara' xbij tzra. 11 Jawra nabey milagro xuban Jesús, tzra' xuban wa' chpam tnamet Caná jc'ola precwent Galilea. Jawa' xc'utbej chquewech rdiscípulo chajni'la nim ruk'ij y j-e' xeyke'a quec'u'x ruq'uin. 12 Jesús tak xec'choj cana jawra rmal xba chpam tnamet Capernaum rexbil rute' ruq'uin je rch'alal y je rdiscípulo chka'. Tak xe'ekaja xec'je' na c-e' oxi' k'ij tzra'. 13 Tak xyamer nimk'ij pascua cxin aj Israel Jesús xba chpam tnamet Jerusalén. 14 Tak xekaja xoca chpam nimlaj rtemplo Dios. Y chpam templo ec'ola wnak quemjon rc'ayxic wajquex, carne'l ruq'uin ch'tak je' tz'quin rxin pjay, y ec'ola e c'xoy tak pak chka'. 15 Jesús xbanla' jun asiar. Tak xec'choja rmal xerelsaj ta chpam rtemplo Dios conjelal wnak, next jun xec'je' cana. Xerelsaj ta carne'l ruq'uin wajquex chka', y je e c'xoy tak pak xch'akixa chquewech je' cpak, y je' cmes xch'akixa ptak ulew chka'. 16 C'jara' xbij chca e c'yil tak tz'quin: —Que'elsaj ela jlal jawrara, mteban ta tzra rtemplo Dios ajni' jun q'uebal, cara' xbij chca. 17 Y je' rdiscípulo xerkaja pquewá' ajni' tz'ibtala chpam rtzojbal Dios tzrij Cristo y cawra nbij: —Je' wnak je nqueban tzra awuchoch, anen congan nti'ona wanm rmal. Camic quenc'ut chquewech che m-utz ta je nqueban, lowlo' opech xtqueban chwa. 18 J-e' aj Israel xecc'axaj tzra: —¿Nak nac'utbej chkawech chc'ola ak'a' tzra ajni' xaban kaja chpam rtemplo Dios? cara' xecc'axaj tzra. 19 —Tetru' mpa' jawra santlaj rtemplo Dios y pnoxi' k'ij quenyic wa', cara' xbij Jesús chca. 20 J-e' aj Israel xecbij tzra: —Jawra santlaj templo xuban cuarentiséis juna' majtanak rbanic. ¿Nak tzra c'ara' xe pnoxi' k'ij nayic wa' atet? Cara' xecbij tzra. 21 Per Jesús, jsantlaj templo xnataj jara' recuerpo. 22 Tak xc'astaja Jesús chquecjol cnomki' je' rdiscípulo xerkaja pquewá' je rbin tzra santlaj rtemplo Dios che choxi' k'ij nuyic wa', xecnimaj jtz'iban cana chpam rtzojbal Dios ojer y xecnimaj chka' je rbin cana Jesús. 23 Jesús tak xec'je' cana pJerusalén y tak xba'na w-im rxin nimk'ij pascua e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin rmal je' milagro jxuban chquewech. 24 Per ja' mxeyke' ta ruc'u'x cuq'uin com rutkin nak cbanic conjelal wnak, 25 y majo'n jun xtbin ta tzra nak cbanic wnak com ja' bien rutkin canm conjelal wnak.

Juan 3

1 C'o jun acha aj fariseo rubi' Nicodemo, y jara' jun nimlaj acha cxin aj Israel. 2 Xuban jmul xekaja ruq'uin Jesús chak'a', xumaj tzij ruq'uin y cawra xbij: —Rabí, ajoj kutkin at jun tijonel atetkon ta rmal Dios com anen wutkin majo'n jun xtecwin ta xtuban nmak tak milagro ajni' naban atet we mquita Dios c'ola ruq'uin, cara' xbij tzra. 3 Jesús xbij tzra: —Ne ktzij wa' quenbij chawa, je' wnak nc'atzina chca che nque'alexa wjic chic, o wxmajo'n xtque'alax ta majo'n nquecwina nquetzu' rgobierno Dios, cara' xbij. 4 —¿Lnecwin c'a jun rilaj acha nalex chic jmul? ¿Lnecwin chc'ara' nalex chic jmul chuk'a' rute'? 5 Jesús xbij: —Ktzitzij wa' quenbij chawa, wmajo'n xtcatalex ta tzra ya' y tzra Espíritu mesquier ncatecwina ncatoca chpam rgobierno Dios. 6 Je cc'aslemal wnak jyatanak cmal quedta' y quete' ncara' ajni' cc'aslemal quedta' y quete'. Jc'aslemal jnuya' Espíritu ncara' ajni' rc'aslemal Espíritu. 7 Mex junwa' xawc'axaj jxenbij chawa je nc'atzina ncatalex chic jmul. 8 Ajni' tzra k'ek', tzra xecmel, chka abar nba wa' per nawc'axaj tak nk'axa per mawutkin ta abar penak wa' y abar tzra' nba wa'. Cara' chca conjelal wnak tak nque'alaxa rmal Espíritu, numaj samaj Espíritu rmal ra' tak ncatalex chic jmul, cara' xbij Jesús. 9 ¿Nak c'a kas mer rbanic ja amjon rbixic chwa? xc'axaj chic jmul Nicodemo. 10 Jesús xbij tzra: —Atet wan ncattijona cxin aj Israel jretnamet Dios, per mtekaja pnawá' y mesquier nch'obtaja awmal jquenbij chawa. 11 Per ajoj bien kutkin jnekbij chewa y bien katz'ton jnekk'alsaj chewech, per ixix majo'n nenimaj ta jnekbij chewa. 12 Anen nemjon rch'obic chawech je nbantaja wawe' chwech ruch'lew per mtanimaj, peor c'ara' tak xtench'ob chawech nak nbantaja chcaj, majo'n nanimaj ta chka'. 13 Majo'n jun kanak ta chcaj retz'ton ta nak rbanic tzra', xjun tz'etyon ta, jtz'etyon ta jara' Rlec'walxel je xkaj ta chcaj, xoca alxic cuq'uin wnak y c'ola pranm Ttixel chcaj. 14 Ajni' xuban Moisés ojer chpam chkilaj lwar, xjotba' rechbal cmetz chwech jun che' y xetotaja wnak rmal, cara' c'a xtba'na tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, chka' njotbax na chwech jun che'. 15 Cara' nba'na tzra ch-utz c'ara' conjelal je xteyke'a quec'u'x ruq'uin majo'n nqueba ta chpam nimlaj lowlo' y nyataja chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 16 Dios ajni'la nquerajo' conjelal wnak rmal c'ara' xutak ta wawe' chwech ruch'lew Rlec'wal je njun oca, cara' xuban ch-utz c'ara' che conjelal je xteyke'a quec'u'x ruq'uin majo'n nqueba ta chpam nimlaj lowlo' y nyataja chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 17 Cara' quenbij com Dios mxutak pta Rlec'wal che nquerutak ela wnak chpam lowlo', je rbanic jxutak ta ch-utz c'ara' rmal Rlec'wal nquetotaja conjelal wnak. 18 Conjelal wnak je xteyke'a quec'u'x ruq'uin majo'n xtk'e't xta tzij chquij, per ja c'a wmajo'n xteyke' ta quec'u'x ruq'uin jara' yatanak chic chca che nqueba chpam nimlaj lowlo'. Com majo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin Rlec'wal Dios rmal c'ara' nba'na cara' chca. 19 J-e' majo'n xcajo' ta luz jpenak chcaj je nsakersana quebey y rmal c'ara' k'ton chic tzij chquij. Com Rlec'wal Dios arja' luz jpenak wawe' chwech ruch'lew per j-e' wnak más ncajo' k'ejku'm que chwech luz. Cara' xqueban com xitzel tak achnak quemjon rbanic. 20 Nak nquebnowa lowlo' tak achnak xitzel nquetzu' luz, majo'n cgan nquepona abar c'o wa' luz. Cara' nqueban ch-utz c'ara' majo'n nutkix ta chlowlo' tak achnak quemjon rbanic. 21 Per nak nquebnowa rbeyal chwech Dios j-era' nquepona abar c'o wa' luz. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nk'aljina che Dios c'ayona cxin che rbanic njelal achnak jquemjon rbanic. 22 C'jara' Jesús xerexbilaj ela rdiscípulo, xeba chpam jun lwar c'ola precwent Judea. Tak xekaja, tzra' xec'je' wa' y ec'ola wnak nqueruban bautizar. 23 Cara' nuban Juan chka' nqueruban bautizar je' wnak chpam jun lwar rubi' Enón jc'ola chenkaj Salim, com tzra' sowr ya'. Xepeta je' wnak y xeba'na bautizar. 24 Jara' tiemp Juan q'uemja'na tya'a pcars rmal rey Herodes. 25 Per je rexbil Juan y jle' chic aj Israel necch'ojquij qui' tzrij rch'obic bautismo. 26 J-e' rdiscípulo Juan xeba ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Rabí, ja acha xaban bautizar jupraj rkanya' Jordán jxaya' rbixic che arja' To'onel tkon ta rmal Dios, camic arja' nqueruban bautizar je' wnak y conjelal ebnak ruq'uin. 27 Juan xbij chca: —Anen kas ajni'la qui' nuc'u'x ebnak wnak ruq'uin Jesús. Jsamaj nkaban chokjujnel xruyon chcaj penak wa'. 28 Ixix bien xewc'axaj tak xenbij chca wnak che manen ta en Cristo, anen entkon ta chquenya' rbixic che npe na. 29 Jesús yatanak tzra che nqueba conjelal wnak tzrij. Ajni' tzra jun c'jol tak nec'le'a yatanak tzra che nba rexkayil tzrij. Nbanic anen ajni' en jun amigo rxin jun c'jol tak nec'le'a. Per jara' amigo pa'l oca prupox c'jol jnec'le'a y remjon rc'axic nak nuchol, per kas congan nquicota tzan rc'axic. Cara' c'a camic chwa anen chka', congan qui' nuc'u'x, congan nojnak quicotemal ruq'uin wanm. 30 Yatanak tzra Jesús che nya' na ruk'ij más cmal wnak, y anen yatanak chwa com ajni' en majo'n. 31 Jpenak chcaj xruyon arja' nim ruk'ij chquewech conjelal wnak per ajoj ok wnak mkatz'ton ta nak rbanic chcaj, xok rxin ruch'lew, xjara' katz'ton jkutkin wawe' chuch'lew. Per jpenak chcaj xruyon ja' nim ruk'ij que chquewech conjelal wnak. 32 Ja' retz'ton y rc'axan ajni' rbanic chcaj y jara' remjon rbixic, per majo'n nnimax ta. 33 Per achnak nquenimana rxin j-era' cawra necbij: —Ja' Dios ne ktzitzij wa' njelal je nbij. 34 Com Dios takyon ta rxin Rlec'walxel rmal c'ara' rutzij Dios nbij. Cara' nuban com Espíritu je xyataj tzra rmal Dios congan nojnak pranm, next wjic mquita c'an rmal. 35 Ja' Rlec'walxel najni'la njo'xa rmal Ttixel. Chka' njelal achnak jchon pruk'a' rmal Ttixel. 36 Nak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Rlec'walxel j-era' cc'an chic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Per nak majo'n ncajo' ta necnimaj Rlec'walxel j-era' majo'n nquewil ta utzlaj c'aslemal y q'uec'o na chpam ryiwal Dios.

Juan 4

1 J-e' fariseo xekaja rbixic cuq'uin cawrara: —Jesús congan e q'uiy wnak e'ocnak rdiscípulo que chwech Juan y congan e q'uiy nqueruban bautizar chka', cara' xbixa chca. 2 Per mja' ta Jesús nebnowa bautismo, xe rdiscípulo nquebnowa. 3 Je Kjawal Jesús tak xc'axaj chcara' xekaja rbixic cuq'uin fariseo c'jara' xel ela chpam departamento Judea y nk'axa chpam departamento Galilea. 4 Per nc'atzina nk'ax na chpam departamento Samaria. 5 Xekaja chenkaj jun tnamet rbin-an Sicar c'ola precwent Samaria. Jara' tnamet c'ola chenkaj ruq'uin rulew Jacob je xsipaj cana ojer tzra José je rlec'wal. 6 Tzra' c'o wa' jun ya' c'ton rmal Jacob ojer. Jesús congan cosnak rmal binem, xetz'be'a chuchi' poz rxin ya'. Jara' hor ptak nc'ajk'ij tak xekaja tzra'. 7 C'o c'a jun ixak aj Samaria xerkaja pe plun ya' abar tz'bul wa' Jesús. Jesús xbij tzra: —Tsipaj jtz'it ya'. 8 Je rdiscípulo Jesús ebnak ptnamet e lk'oy way. 9 Y ja' ixak xbij tzra Jesús: —Per at aj Israel wan y anen en jun ixak en aj Samaria. ¿Nak tzra nac'utuj ya' chwa? cara' xbij ja' ixak com j-e' aj Israel y ruq'uin aj Samaria itzel quetz'ton qui'. 10 Jesús xbij tzra: —Per wext nch'obtaja awmal jcochinem je nsipaj Dios chawa, y wext nch'obtaj awmal nak rbanic je ntzijona awq'uin camic ra je nc'utuj ya' chawa, atet nac'utuj ta ya' tzra y ja' nuya' chawa jun ya' rec'mon ta jun c'ac'laj c'aslemal. 11 —Per majo'n achnak napulbej wa' ya' y congan nim rpam jul. ¿Abar c'o wa' ya' jxabij chwa? 12 Kawma' Jacob arja' yoyon cana jawra ya' chka ojer. Jawra ya' xquetaj chka' je rlec'wal ruq'uin je' rwajcax. ¿Latet c'a más nim ak'ij que chwech ja'? cara' xbij ixak tzra Jesús. 13 Jesús xbij tzra: —Nak nquetjowa jawra ya' majo'n nquetotaj ta tzan chkij chi'ij. 14 Per achnak xtetjowa ya' jquentzujuj anen jara' ntotaja rxin junlic tzan chkij chi'ij. Jya' jquenya' chca najni'la npulin ta ptak canm, cara' nuban ajni' jun tz'ucnel ya' rec'mon ta chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 15 —Jya' nabij tey-a' jtz'it wxin ch-utz c'ara' quentotaja tzan chkij chi'ij junlic ch-utz c'ara' majo'n quenpet xta wawe' xtenreplu' xta jawra ya', cara' xbij ja' ixak. 16 —Camic jat asiq'uij awechjil che nquixpeta wawe' ruq'uin, cara' xbij Jesús tzra. 17 —Per anen majo'n wechjil, cara' xbij ja' ixak tzra Jesús. —Ne ktzij wa' nabij majo'n awechjil. 18 Com ec'ola e j-o' awechjil ejchon ewi' cuq'uin y ja acha jcongan qui' ac'u'x ruq'uin camic mawechjil tc'ara'. Ne ktzij wa' xabij chwa, cara' xbij Jesús. 19 —Quench'ob kanen mex c'a at jun profeta rxin Dios. 20 Kti't kawma' ajoj ojer pe rwá' jala jun jyu' nqueya' wa' ruk'ij Dios per nebij ixix camic chpam Jerusalén nya' wa' ruk'ij, cara' nbij ja' ixak. 21 —Tnimaj c'a je xtenbij chawa camic, ntajina nerkaja tiemp tak me xruyon ta pe rwá' jala jun jyu' neya' wa' ruk'ij Ttixel y me xruyon ta pJerusalén chka'. 22 Ixix ix aj Samaria neya' ruk'ij jun Dios per mch'obtanak ta ewmal nak rbanic. Per ajoj ok aj Israel nkaya' ruk'ij Dios y ch'obtanak kmal nak rbanic com ja' To'onel nta'k ta rmal Dios y chkacjol ajoj nwanker wa'. 23 Per xyamer nerkaja tiemp tak je' wnak ne pcanm nalex wa' che necyabej ruk'ij Ttixel, per ne ktzitzij wa' nqueban y mchek tcostumbre. Cara' rbanic com cara' nrajo' Ttixel che nba'na tzra y nquercanoj nak nquebnowa cara' tzra. Camic ra ec'o chic jujun cara' nqueban chic. 24 Dios arja' Espíritu, majo'n ntz'ettaj ta. J-e' wnak nc'atzina chca ne pcanm nalex wa' jnecyabej ruk'ij. Chka' nc'atzina chca che ne ktzitzij wa' nqueya' ruk'ij y mcostumbre ta nqueban, cara' xbij Jesús tzra ixak. 25 Ja' ixak xbij tzra Jesús: —Anen wutkin che npe na Mesías y arja' nuch'ob chkawech nak rbanic njelal je' achnak, cara' xbij. (Mesías nbij tzij Cristo.) 26 —Anen c'ara' en Mesías jnemjon tzij awq'uin camic ra, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 27 Kas quemjon tzij tak xe'erkaja rdiscípulo Jesús. J-e' kas junwa' xquetz'et tak remjon tzij ruq'uin jun ixak. Per next jun chca xecwin ta xc'axaj tzra: —¿Nak nawajo' tzra? o: —¿Nak natzijoj ruq'uin? 28 Ja' ixak xuya' cana rechnaw y xba chpam tnamet. Tak xekaja xbij chca conjelal wnak cawrara: 29 —C'o jun acha xoktzijona ruq'uin, arja' xbij chwa njelal nak nebnon chpam nc'aslemal. Jo' mpa' ekatz'ta', mex jara' Cristo, cara' xbij chca. 30 C'jara' xe'el ela chpam tnamet y xeba abar c'o wa' Jesús. 31 Tak q'uemja'na que'ekaja, je' rdiscípulo xecbij tzra Jesús: —Rabí, catwa'a. 32 Per Jesús xbij chca: —Anen c'ola nway quentaj per ixix majo'n ewutkin ta nak rbanic, cara' xbij chca. 33 Je rdiscípulo xecbij je' chbil tak qui': —Mex c'ola jun c'amyon ta rway, cara' xquech'ob. 34 Jesús xbij chca: —Anen jocnak nway jara' quenban jachnak nrajo' ranm Dios jtakyon ta wxin, y chka' che quenq'uis rsamaj jrey-on chwa. 35 Jnebij ixix che cji' ic' nel twa' cosecha per anen quenbij chewa, que'etz'ta' mpa' je' wnak je epenak, j-e' c'a e jun tejco'n k'an chic, utz chic nch'u'pa. 36 Nak xtquech'puwa jawra tejco'n nto'j na quek'ij. Jtejco'n jara' nquecsasa wnak chpam utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Cara' rbanic, nak netcowa tejco'n congan nquicota y nak nebnowa cosechar chka' nquicota ruq'uin. 37 Cara' rbanic ajni' nbij jun tzij je kc'axan: —C'ola jun netcowa ija'tz y c'ola nebnowa cosechar, cara' nbij. 38 Anen xixnutak ela cuq'uin wnak che nque'ebna' cosechar per me ixix ta xixtjowa pen che rbanic samaj, per ixix camic nquixtajina neban cosechar jquetcon ta j-e', cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. 39 Tak aj Samaria xecc'axaj je xbixa chca rmal ixak chJesús xbij tzra njelal jrebnon chpam rc'aslemal, e q'uiy chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús. 40 Rmal c'ara' tak xe'ekaja aj Samaria ruq'uin Jesús xecbij tzra chnec'je'a cuq'uin, y cara' xuban xec'je'a c-e' k'ij cuq'uin. 41 Tak xumaj tzij Jesús cuq'uin e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin rmal jxuchol chca. 42 Y xecbij tzra ixak: —Nabey mul xeyke'a kac'u'x ruq'uin jxachol chka per camic más xeyke'a kac'u'x ruq'uin com xekc'axaj je xbij y xkutkij che ktzij wa' ja' Cristo, To'onel kxin konjelal ok wnak, cara' xecbij. 43 Jesús tak xetz'kata c-e' k'ij rmal xe'el ela tzra' y xba chpam departamento Galilea. 44 C'ola jun tzij rbin Jesus cawrara: —Jun profeta rxin Dios majo'n nya' ta ruk'ij cmal je' rwinak. 45 Tak xe'ekaj chic kas qui'il rc'ulic xba'na cmal aj Galilea. Cara' xqueban com xquetz'et njelal jxuban Jesús pJerusalén chpam nimk'ij pascua com j-e' xjun xepe wa' chpam nimk'ij. 46 Xekaj chic jmul chpam tnamet Caná jc'ola precwent Galilea jabar xuban wa' vino tzra ya'. C'ola jun oficial rxin rey jc'ola chpam tnamet Capernaum, c'o c'a jun rlec'wal yawa'. 47 Ja' oficial tak xc'axaj chJesús elnak ta pJudea y c'o chic pGalilea arja' xba ruq'uin. Tak xekaja xbij tzra: —Jo' pka jurmaj wq'uin, achumsaj wlec'wal, xyamer ncoma, cara' xbij tzra Jesús. Jesús xbij tzra: 48 —Che mquita milagro quenban chewech majo'n cnenimaj ta. 49 Ja' oficial xbij chic jmul: —Jo' pka jurmaj wq'uin, wlec'wal xyamer ncoma. 50 —Jat, awlec'wal chumtanak chic, majo'n ncom xta, cara' xbix tzra rmal Jesús. Ja' oficial xnimaj y xba. 51 Kas xemloja pruchoch xeruc'ul je' rmos y cawra xbixa tzra: —Awlec'wal chumtanak chic, majo'n chic ncom ta. 52 —¿Nak hor xula rwech? cara' xc'axaj chca. —Iwir a la una rxin tk'ak'ij xpaxij ri' c'ten tzrij, cara' xbixa tzra. 53 Ja' ttixel xerkaja pe rwá' chjara' hor xbixa tzra rmal Jesús che: —Awlec'wal majo'n ncom xta, y congan xeyke'a ruc'u'x ruq'uin, y cara' chka' xqueban conjelal jec'ola pruchoch. 54 Ja c'a wa' rucab milagro xuban Jesús tak xel ta pJudea y xekaj chic pGalilea.

Juan 5

1 Xerla' chic jun k'ij c'ola jun nimk'ij cxin aj Israel y xba Jesús pJerusalén. 2 Tzra' pJerusalén c'ola jun ya', jrubi' jara' ya' nbixa pe ctzojbal aj Israel, Betesda. Chenkaj chuchi' jun portón c'ol wa' ja' ya' abar ncatoc el wa' chpam tnamet. Jara' portón rubi' nbixa, portón cxin carne'l. Abar c'o wa' ya' tzra' c'o wa' j-o' jay cxin yuw-i' che nquec'je'a chuxe'. 3 E q'uiy je' yuw-i' ec'ola tzra', ajni' chca moya', je' wnak ch'e'y nquebina, y je' sic chka'. J-e' queyben che nkaj ta jun ángel che neresla' ya'. 4 Com c'ola jun ángel nkaj ta che neresla' ya'. Tak nusil chic ri' ya' j-e' yuw-i' nque'oca chpam. Nak xtpona nabey mul chpam jara' ya' nchumtaja chka bechnak opech yubil rc'an. 5 C'ola jun acha tzra' yawa' xuban treintiocho juna' teywaja. 6 Jesús tak xutz'et yawa' ctz'ela rutkin chic che c'o chic tiemp c'ola tzra' y cawra xbij tzra: —¿Nawajo' ncatchumtaja? 7 —Per nmajo'n nak nc'ana wxin chpam ya' tak nusil ri', y tak quenba jun chwa' npona nabey mul chenwech. 8 —Catyictaja, tec'ma' ela awarbal y ncatba, cara' xbixa tzra rmal Jesús. 9 Y jara' hor xchumtaja jara' acha, xuc'ol ela rwarbal y xba. Jk'ij je xchumsasa jara' jun k'ij rxin xlanbal. 10 Rmal c'ara' xbixa tzra cmal aj Israel cawrara: —Camic xlanbal k'ij, xjan nawc'aj awarbal. 11 —Per ja' acha je xchumsana wxin jara' xbina chwa chquenc'ol ela nwarbal y quenba, cara' xbij chca. 12 —¿Nak acha c'ara' xbina chawa chcara' naban? cara' xecc'axaj tzra. 13 Per jara' acha mrutkin ta rwech nak xchumsana rxin com Jesús elnak el chic y xoca chquecjol e q'uiy wnak jec'ola tzra'. 14 Xe'iltaj c'a jara' acha chpam templo rmal Jesús y xbixa tzra: —Camic xatchumtaja, mtaban xtc'a lowlo' ch-utz c'ara' me tpe ta chpam ac'aslemal jun chic achnak más lowlo', cara' xbixa tzra. 15 C'jara' jara' acha xba y xerbij chca aj Israel che Jesús xchumsana rxin. 16 Com Jesús nquerchumsaj wnak chpam xlanbal k'ij rmal c'ara' aj Israel nqueban rij rwech nak nqueban tzra che neccamsaj: —¿Nak tzra c'ara' nesmaja chpam xlanbal k'ij? cara' necbij. 17 Jesús xbij chca: —Nedta' remjon samaj camic y anen chka' nquensmaj wa', cara' xbij chca. 18 Rmal c'ara' aj Israel más xquemaj rch'obic nak nqueban tzra che neccamsaj com c-e' ril Jesús necbij chic. Jun ril jxuban, xchumsaj acha chpam xlanbal k'ij, y jun chic, xbij che Dios redta' y xjumsaj ri' ruq'uin Dios. 19 C'jara' Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra', je Rlec'walxel majo'n xtuban ta mandar ri' ruyon kaja, xtuban ta je' achnak je nrajo'. Ja' ejemplo rxin Ttixel nuban. Ajni' nuban Ttixel jara' quenban anen chka' en Rlec'walxel. 20 Ttixel com ajni'la nrajo' Rlec'walxel rmal c'ara' nuc'ut njelal samaj chwech jremjon rbanic. Y c'o na samaj nuc'ut na chwech más na nmak chwech jawra jemjon rtz'etic camic. Cara' nuban ch-utz c'ara' ixix kas junwa' nena' tak xtetzu'. 21 Ja' Ttixel nquerc'asba' cnomki' y nuya' chic wjic cc'aslemal. Y cara' nuban Rlec'walxel chka', nuya' c'aslemal chca wnak chka bechnak cbanic tak nrajo' nuya' chca. 22 Ja' Ttixel majo'n xtuk'at ta tzij tzrij jun per jrebnon, rejchon pruk'a' Rlec'walxel chja' nek'towa njelal je' tzij. 23 Cara' rebnon ch-utz c'ara' Rlec'walxel nya'a ruk'ij cmal wnak ajni' nba'na tzra Ttixel je nya'a ruk'ij. Wc'ola jun mtuya' ruk'ij Rlec'walxel tzra' ntz'e't wa' majo'n nuya' ta ruk'ij Ttixel com ja' takyon ta Rlec'walxel. 24 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, wc'ola jun nuya' rexquin tzrij ntzojbal y ykula ruc'u'x ruq'uin Ttixel jtakyon ta wxin jara' rc'an chic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, majo'n nba xta chpam nimlaj lowlo', xel ta chpam cmic y xuwil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 25 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chic chewa, je' cnomki' chwech Dios c'ola jun tiemp chumin tak xtecc'axaj rukul Rlec'wal Dios, y tiemp jara' camic je xmajtaj ela, y nak xtquec'axana rxin nquec'se' na chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 26 Cara' rbanic com jc'aslemal jnalax ta ruq'uin Ttixel jara' yatanak tzra Rlec'walxel rmal Ttixel chruq'uin arja' nalax twa' chka'. 27 Chka' ja' Ttixel rejchon pruk'a' Rlec'walxel chja' nek'towa tzij chquij wnak com ja' xoca wnak wawe' rmal ra' yatanak tzra chja' nek'towa tzij. 28 Mex junwa' xewc'axaj jxenbij chewa com nerla' na jun k'ij tak conjelal cnomki' jemkun necc'axaj na rukul Rlec'walxel. 29 Tak xtecc'axaj nquec'astaja conjelal. Nak xebnowa utzlaj tak achnak j-era' nquec'astaja chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic, y nak xebnowa lowlo' nquec'astaja y nqueta'k ela chpam nimlaj lowlo'. 30 Anen majo'n quencsaj ta nna'oj, achnak nbij Ttixel jara' quencsaj chquenk'atbej tzij. Y ne rbeyal k'toj tzij quenban perc mjara' ta quenban je nrajo' kaja wanm anen, je nrajo' ranm Ttixel jtakyon ta wxin jara' quenban. 31 Wext nuyon kaja quenya' testig-il chwij nquixcwin tc'ara' nebij che me ktzij ta ntestimonio. 32 Per c'o chna jun jnuya' testimonio chwij y ne ktzij wa' testimonio jnuya'. 33 Ixix xetak rc'axic tzra Juan y arja' xoc testig chwij che ja' Dios takyon pa wxin, y ne ktzij wa' je xbij chewa. 34 Per anen me nc'atzin ta chwa c'o ta jun wnak xtoc ta testig chwij, ixix ewutkin chic testimonio jxuya' Juan chwij, jawra quenbij ch-utz c'ara' newil totanem rxin Dios. 35 Ja' Juan xoca ajni' jun nimlaj k'ak' jcongan nc'ata y nim rluz xpojcaj. Ixix xixec'je'a conform che rc'axic nak xuchol chewa y congan xixquicota rmal per njurmaj oca, xjurat xc'owa ec'u'x rmal. 36 Per c'o chna jun je nyowa testimonio chwij y arja' más na nim ruk'ij que chwech jxuya' Juan. Jsamaj jnemjon rbanic jara' ocnak testig chwij, jawra samaj Ttixel yoyona chwa y jawra samaj nuc'ut chja' Ttixel takyon ta wxin. 37 Y jun chic, ja' mism Ttixel jtakyon ta wxin rey-on ta testig-il chwij chka'. Per ixix next wjic ey-on ta ewexquin tzrij je nbixa chewa rmal Dios, majo'n ey-on ta cas tak arja' xk'alsaj ri' chewech. 38 Y chka' majo'n ey-on ta c'as tzra che ocnak rtzojbal ptak ewanm y nk'alaj chmajo'n ocnak ta com ja' takyon ta wxin y ixix majo'n egan xtiyke' ta ec'u'x wq'uin. 39 Bien tetz'ta' chpam rtzojbal Dios. Com ixix nech'ob che chpam rtzojbal Dios newil wa' utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Per rtzojbal Dios anen quenrbij, ja' rtzojbal Dios nk'alsana nak nbanic anen. 40 Per ixix majo'n egan xteyke' ta ec'u'x wq'uin che xtewil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 41 Mjara' ta quenwajo' anen xtya' ta nuk'ij cmal wnak. 42 Per xerwara' wutkin che ixix majo'n newajo' ta Dios ptak ewanm. 43 Ja' Nedta' Dios arja' takyon ta wxin per ixix majo'n egan xteyke' ta ec'u'x wq'uin, per wext c'ola jun acha ruyon nuban kaja mandar ri' y nba ewq'uin jara' neyke'a ec'u'x ruq'uin. 44 Jnewajo' ixix, neban utzlaj tak achnak ch-utz c'ara' nya'a ek'ij cmal ewexbil per majo'n xtbij ta ewanm xteban ta utzil rxin Dios, per xruyon Dios necwina nbij w-utz tak achnak emjon rij. Tak xcara' neban mesquier neyke'a ec'u'x wq'uin. 45 Per mtech'ob ta xanen quenyowa ewil chwech Ttixel. Je nyowa ewil jara' Moisés, y ixix nebij congan ykula ec'u'x ruq'uin Moisés. 46 Wext ktzij nenimaj Moisés xnenimaj tc'ara' anen chka'. Je rtz'iban cana Moisés, anen c'ara' enrtz'iban cana ch-utz c'ara' nk'aljina nak nbanic anen. 47 Per we xmajo'n nenimaj ta je rtz'iban cana Moisés ¿atbij xtenimaj c'ara' ntzojbal anen? cara' xbij Jesús chca.

Juan 6

1 C'jara' xba chic Jesús pjupraj mar rxin Galilea, y nbixa tzra chka' mar Tiberias. 2 Congan e q'uiy wnak xetre'a tzrij rmal nmak tak milagro jxuban chquewech com ec'ola je' yuw-i' xerchumsaj. 3 Xojte'a chwech jun jyu' y xuwil jun rc'olibal, tzra' xetz'be' wa' e rexbil rdiscípulo. 4 Y jara' k'ij xyamer nimk'ij pascua je nc'u'la cmal aj Israel. 5 Ja' Jesús tak xutz'et che congan wnak xe'ekaja ruq'uin xbij tzra Felipe: —¿Abar nkalok' wa' queway j-e' la' wnak? 6 Cara' xc'axaj Jesús tzra Felipe perc ja' nrajo' nrutkij nak nuch'ob Felipe, com Jesús rutkin chic nak xtuban tak xtuya' queway wnak. 7 Ja' Felipe xbij: —Per wext c'ola c-e' cient denario way majo'n nqueruban ta xtquetaj ta jch'ap chejujnel. 8 C'ola jun discípulo rubi' Andrés, arja' rch'alal Simón Pedro, cawra xbij tzra Jesús: 9 —C'o jun ch'it ala' wawe' ra, c'ola j-o' rkan xquelway ruq'uin, cebada ocnak, y c-e' rkan ch'tak ch'u'. ¿Nqueruban c'ala' che conjelal wnak? Congan e q'uiy. 10 Ja' Jesús xbij chca rdiscípulo: —Que'etz'uba' conjelal wnak. Com chpam jara' lwar abar ec'o wa' congan wen k'ayis abar nquetz'be' wa' chpam. Y conjelal wnak xetz'be'a, ec'o lala' e j-o' mil xqueyon ach-i'. 11 Ja' Jesús xuc'om xquelway, xmeltioxij tzra Dios y xujach chca rdiscípulo. J-e' c'a rdiscípulo xquemaj rjachic chca conjelal wnak je etz'bula y cara' xqueban tzra ch'u' chka'. Y je' wnak xquetaj ajni' xcajo' y congan xnoja quepam. 12 Tak xec'choja w-im cmal conjelal wnak xnoja quepam y Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Temlo' ruchi' njelal je xcoltaj cana, mtenwajo' ntz'ilosa. 13 J-e' c'a rdiscípulo xquemaj rmolic njelal. Tak xmoltaja cmal xuban c'a cbeljuj chquech y congan xnoja che cbeljuj. Jara' xcoltaj cana tzra j-o' rkan xquelway y c-e' rkan ch'u' je mxecwin ta j-e' wnak xquetaj. 14 J-e' wnak tak xquetz'et milagro jxuban Jesús chquewech cawrara xecbij: —Jala acha ne ktzij wa' jun profeta rxin Dios jtz'iban cana chpam rtzojbal Dios che npe na. 15 Ja' Jesús xch'obtaja rmal che j-e' ncajo' nquecsaj pors rey pquewá' rmal c'ara' xel ela abar tzra' c'o wa' y xba ruyon pe rwá' jun jyu' y tzra' xec'je' wa'. 16 Tak xyamer noca k'ejku'm xexle'a j-e' discípulo chuchi' mar. 17 Tak xe'ekaja xe'oc ela chpam jun lanch y xeba chpam jun tnamet, Capernaum rubi', jc'ola pjupraj mar. Ocnak chic ak'a' per majo'n ponnak ta Jesús cuq'uin. 18 Per chek q'uenjlal xkaj ta jun nimlaj k'ek' chquij y congan nmak tak bloj xpeta pe rwá' mar. 19 C'o lala' j-o' o wajki' kilómetro quey-on cana chiya' tak chek q'uenjlal xquetz'et pona Jesús remjon binem pe rwá' ya'. Xekaja chenkaj ruq'uin lanch abar ec'o wa' chpam y j-e' congan xecxibej qui' rmal. 20 Per Jesús cawra xbij chca: —Xanen, mtexibej ta ewi'. 21 C'jara' congan qui' quec'u'x y xquecsaj ela Jesús cuq'uin chpam lanch, y q'ue nquena' ec'o pon chic chpam tnamet abar nqueba wa'. 22 Je rcab k'ij je' wnak jec'o cana chuchi' mar xquetz'et chmajo'n xoc el ta Jesús cuq'uin rdiscípulo chpam lanch tak xeba chpam tnamet Capernaum. Xqueyon j-e' discípulo xeba y majo'n chnara' jun lanch chic c'o ta chiya', xruyon jara' jun jxecc'aj. 23 C'o jle' lanch xe'el ela chpam tnamet Tiberias, xe'ekaja pjupraj mar. Je lwar abar xe'ekaj wa' jawra lanch jara' chenkaj abar xmeltioxij wa' way Jesús tzra Kadta' Dios y xerutzuk e q'uiy wnak. 24 J-e' c'a wnak jec'o cana chuchi' mar, tak xquetzu', majo'n chic Jesús y next c'a rdiscípulo chka'. C'jara' xe'oc ela ptak lanch y xeba chpam tnamet Capernaum che rconxic Jesús. 25 Tak xe'ekaja pjupraj mar chpam tnamet Capernaum tzra' xquewil wa' Jesús y cawra xecbij tzra: —Maestro ¿nak hor xaterkaja wawe' ra? 26 Jesús cawra xbij chca: —Ixix cnecanoj me rmal ta che xch'obtaja ewmal nak kas mer rc'atzil jrec'mon ta jle' milagro jxenban chewech. Cnecanoj per xe rmal tak xixnutzuk tzra way y congan xnoja epam. 27 Ixix congan nquixsmaja che rconxic eway per je' way jxe nq'uisa ruk'ij. Per mxer tc'a wa' samaj neban, per quixesmaj c'a chka' che rconxic way jmajo'n nq'uis ta ruk'ij y rec'mon ta utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak jara' nsipana chewa jway jxenbij kaja chewa com Dios je Ttixel arja' rk'alsan chic chja' takyon ta Rlec'walxel, cara' xbixa chca wnak rmal Jesús. 28 —¿Nak chsamaj c'a nkaban ch-utz c'ara' rsamaj Dios nkaban? cara' xecc'axaj j-e' wnak tzra Jesús. 29 —Teyke'a ec'u'x ruq'uin Rlec'walxel je tkon ta rmal Dios, y tak neyke'a ec'u'x ruq'uin ja c'a ra' rsamaj Dios, cara' xbixa chca rmal Jesús. 30 Y cawra xecc'axaj chic tzra: —¿Nak milagro c'a naban chnac'utbej chkawech che ktzij Dios attakyon ta? ¿Nak nac'utbej chkawech ch-utz c'ara' ncatknimaj? ¿Nak samaj amjon rij atet camic? 31 Je kti't kawma' ojer tak xec'je'a chpam chkilaj lwar c'o jle' maná xquetaj je xta'k ta chcaj ajni' tz'ibtanak cana, y cawra nbij: —Way rxin chcaj xuya' chca che nquetaj, cara' nbij. 32 Jesús cawra xbij chic chca: —Jawra je xtenbij chewa ne ktzitzij wa', jway je xpeta chcaj mja' ta Moisés xyowa, per ja' Nedta' nyowa way jne ktzitzij wa' ch-way rxin chcaj. 33 Cawra quenbij chewa perc jway jnuya' Nedta' Dios jara' jxutak ta chcaj y nuya' utzlaj c'aslemal je rxin junlic chca wnak wawe' chwech ruch'lew. 34 —Kajaw ¿nak tzra mtaya' chka jala' way jnabij per nche njelal k'ij tey-a' chka? Cara' xecc'utuj j-e' wnak tzra Jesús. 35 Y Jesús cawra xbij: —Anen c'ara' en way, anen c'ara' quenyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Je' wnak jneyke'a quec'u'x wq'uin majo'n chic wyejal xtquetaj ta y majo'n chic chkichi' xtquetaj ta chka'. 36 Per ajni' nbin chic chewa, mesque enetz'ton chic per mesquier neyke'a ec'u'x wq'uin. 37 Conjelal wnak je nqueyataja chwa rmal Ttixel j-e' c'ara' nquerkaja wq'uin. Y tak xtquerkaja wq'uin majo'n xtquench'akij el ta, conjelal quenuc'ul wq'uin. 38 Anen xenkaj ta chcaj, enpenak en bnoy rxin je nrajo' ranm jtakyon ta wxin y mjara' ta je nyarij wanm anen quenban. 39 Je Ttixel jtakyon ta wxin jawra nrajo' ranm: conjelal wnak jerey-on chwa majo'n jun chca xtentz'ila' ta, y tak xterla' jq'uisbal tiemp quenuyic conjelal chpam cmic. 40 Je Ttixel jtakyon pa wxin cawra nrajo' ranm ra': che conjelal wnak je ncutkij rwech Rlec'walxel y neyke'a quec'u'x ruq'uin, j-e' c'ara' nyataja chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, y tak xterla' q'uisbal tiemp anen quenycowa cxin chpam cmic, cara' xbij Jesús chca. 41 J-e' c'a aj Israel xquemaj rtzojxic Jesús, majo'n qui' ta quec'u'x ruq'uin com xbij chca chja' way kanak ta chcaj. 42 —Jala' acha wax Jesús rlec'wal José, kutkin wan quewech redta' rute'. ¿Nak tzra nbij chja' kanak ta chcaj? Cara' xecbij je'a. 43 Jesús cawra xbij chic chca: —Me cnetzijoj ta. 44 Conjelal wnak je nquerkaja wq'uin chneyke'a quec'u'x wq'uin next jun chca queyon ta xtquerkaja, ne nc'atzin wa' chnec'mar ta rmal Ttixel jtakyon pa wxin. Per je nquerkaja wq'uin, tak xterla' q'uisbal tiemp anen quenycowa cxin chpam cmic che conjelal. 45 Ajni' tz'ibtanak cana chpam libro cxin profeta cawra nbij ra: —Nerla' na jun tiemp che conjelal wnak nquetijox na rmal Dios, cara' nbij. Rmal c'ara' quenbij chewa che conjelal wnak jquey-on quexquin tzrij rtzojbal Ttixel y xcutkij jrec'tun chquewech, j-e' c'ara' wnak nquerkaja wq'uin ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x wq'uin. 46 Per mjara' ta quenbij chewa che ec'ola je' wnak etz'etyona rwech Ttixel. Per c'ola jun tz'etyona rwech Ttixel y jara' Rlec'walxel perc nmer ruq'uin Dios penak wa'. 47 Y ne ktzitzij wa' je xtenbij chic chewa ra, je' wnak je ykul chic quec'u'x wq'uin j-e' ra' cc'an chic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 48 Anen ra en way, anen quenyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 49 Je' ewti't ewma' ojer tak xec'je'a chpam chkilaj lwar xquetaj maná per jmaná majo'n xeruto' ta chpam cmic. 50 Per jway jnemjon rbixic chewa camic jara' way kanak ta chcaj y nak xtetjowa rxin majo'n ncom xta. 51 Jway je nyowa c'ac'laj c'aslemal, jway kanak ta chcaj, anen c'ara'. Jawra way jxenbij kaja chewa, nak xtetjowa rxin jara' nec'se'a rxin junlic. Jway je xtenya' chca wnak jec'ola wawe' chwech ruch'lew jnuya' c'ac'laj c'aslemal jara' necuerpo anen. Cara' xbij Jesús chca. 52 J-e' c'a aj Israel xquemaj chic tzij chbil tak qui', junwa' necbij jle' y jun chwa' necbij jle' chic: —¿Nak rbanic c'ara' nbij jala' acha chnuya' recuerpo chka che nkataj? cara' necbij kaja. 53 Y ja' Jesús cawra xbij chic chca: —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chic chewa ra, we mtetaj recuerpo Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, y we mtetaj recq'uiel chka', jara' majo'n ewc'an ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 54 Per nak xtetjowa necuerpo ruq'uin necq'uiel jara' rc'an chic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, y tak xterla' q'uisbal tiemp anen quenycowa rxin chpam cmic. 55 Com jnecuerpo anen jara' kas mer way y jnecq'uiel ne ktzitzij wa' ncamsbej chkichi'. 56 Nak xtquetjowa necuerpo ruq'uin necq'uiel j-e' c'ara' nquec'je'a pwanm y anen chka' quenc'je'a ptak canm. 57 Jc'aslic Ttixel arja' enretkon ta y rmal ja' tak enc'asla, y cara' chca wnak chka' je xtquetjowa necuerpo ruq'uin necq'uiel, j-e' c'ara' nquec'se' na nmal anen. 58 Jway jnemjon rbixic chewa camic jara' kanak ta chcaj, mjunam ta ruq'uin maná je xquetaj ewti't ewma' ojer per majo'n xeruto' ta chpam cmic. Jawra way jnemjon rbixic chewa ra, nak xtetjowa nec'se'a rxin junlic, cara' xbij Jesús chca. 59 Jawra tijonem xuya' Jesús chpam tnamet Capernaum chpam jay abar nquemol wa' qui' aj Israel. 60 J-e' c'a discípulo tak xecc'axaj je xbij Jesús e q'uiy chca cawra xecbij: —Jawra congan tak wan pen nbij. ¿Nak tjun xtecwin ta xtc'axaj? cara' xecbij je'a. 61 Per ja' Jesús rutkin nak quemjon rch'obic y cawra xbij chca: —¿Le pkan xena' jtijonem je c'ja' xenbij kaja chewa? 62 Per je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak nerla' na jun k'ij tak xtetz'et nojte'a chcaj jabar c'o wa' nabey. ¿Nak nech'ob chic tzrij jawrara? 63 Ja Espíritu jara' nyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic y mrecuerpo ta jun wnak nyowa. Jtijonem xenya' chewa jara' rxin ewanm, jun tijonem jnuya' chewa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 64 Per ec'ola chewa jmajo'n yukbal quec'u'x wq'uin, cara' xbij Jesús com rutkin pchic nak me ykul ta quec'u'x ruq'uin, y rutkin chic chka' nak xtejchowa rxin pquek'a' wnak je nquetzelana rxin. 65 Y cawra xbij chic chca: —Rmal c'ara' xenbij chewa, mesquier nerkaja jun wnak wq'uin che neyke'a ruc'u'x wq'uin we mtyataja tzra rmal Ttixel che neyke'a ruc'u'x wq'uin, cara' xbij chic Jesús. 66 J-e' c'a rdiscípulo tak xecc'axaj jtijonem xuya' e q'uiy chca xemloja chquij, majo'n chic xetre' ta tzrij. 67 Ja' Jesús cawra xbij chic chca e cbeljuj apóstol: —Ixix ¿nak neban camic? ¿Le nquixemloja chka'? 68 Simón Pedro cawra xbij tzra: —Wajaw ¿abar c'a nkoba chwa'? Xayon c'a atet ncatyowa utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 69 Com ajoj ykul kac'u'x awq'uin y kutkin che atet at Cristo, kutkin chka' che atet at Rlec'wal jc'aslic Dios. 70 Jesús cawra xbij chca: —Ix cbeljuj ixnech-on per c'ola jun chewa xc'an rmal diablo. 71 Jawra tzij xbij per xJudas Iscariote xnataj, je rlec'wal jun acha rbin-an Simón, com ja' Judas nejchowa Jesús pquek'a' wnak je nquetzelana rxin, y ja' jun chca e cbeljuj apóstol.

Juan 7

1 C'jara' xba Jesús chpam jle' chic lwar jc'ola precwent departamento Galilea, mtrajo' nba ptak tnamet rxin departamento Judea com tzra' ec'ol wa' jle' aj Israel quemjon rch'obic nak nqueban tzra che neccamsaj. 2 Jara' tiemp xyamer nmajtaja jun nimlaj nimk'ij cxin wnak aj Israel, rubi' jara' nimk'ij, rxin tabernáculo. 3 Rmal c'ara' tak xbixa cawra tzra Jesús cmal rch'alal: —¿Nak tzra mtcatel ela wawe' y ncatba chpam departamento Judea ch-utz c'ara' je' adiscípulo jec'ola tzra' nquetz'et njelal achnak amjon rbanic wawe' ra? 4 Com jun acha wc'ola rgan bien nutkixa njelal rsamaj m-utz ta xe pnalak' nesmaja. Com atet amjon rbanic njelal jawrara ¿nak tzra mtac'ut chquewech jle' chic wnak per ne chquewech conjelal wnak? 5 Cara' xbixa tzra cmal rch'alal com next j-e' ykul ta quec'u'x ruq'uin. 6 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Ja anen mja'na terla' netiemp chquenba per ixix nquixcwina nquixba chka bechnak tiemp. 7 Com chewa ixix je' wnak mesquier itzel ta xtquixquetz'et per mcara' ta chwa anen, xe itzel quenquetz'et rmal jnemjon rk'alsic chquewech je rtzilal je nqueban. 8 Per ixix jax ebna' jnimk'ij, per anen quenban c'a perc q'uemja'na terla' netiemp. 9 Cara' xbij chca y xec'je' cana chpam departamento Galilea. 10 Tak ebnak chic rch'alal chpam nimk'ij c'jara' xba chic ja' per xruyon xba, per xpnalak' xekaj wa' chpam nimk'ij. 11 Per j-e' aj Israel quemjon rconxic Jesús chpam nimk'ij je ntajina nba'na: —¿Abar tzra' c'o wa'? cara' necbij je' wnak. 12 E q'uiy je' wnak chpam nimk'ij quemjon je' tzij tzrij Jesús per kas pnejkal nquetzijona, ec'ola nic'aj cawra necbij: —Kas congan utzlaj acha ja' Jesús, y nic'aj chic wnak jun chwa' necbij: —Xe nqueruyoj wnak, xtz'koj tzij nuban chca. 13 Per conjelal wnak necxibej qui' chquewech aj Israel je nmak quek'ij rmal c'ara' pnejkal nquetzijona. 14 Kas nec'jarnak nimk'ij, c'o lala' cji' k'ij majtanak tak xba Jesús chpam nimlaj rtemplo Dios y xumaj ctojxic je' wnak. 15 J-e' aj Israel congan xel ta quec'u'x tzrij tijonem jxuya' Jesús. —¿Nak tzra c'ala' jala' acha congan je' achnak rutkin y majo'n c'a rtijon ta ri'? 16 Jesús cawra xbij chca: —Jtijonem jquenya' manen ta enwankersyona, jwankersyona jara' Ttixel jtakyon pa wxin. 17 Je' wnak jc'ola cgan nqueban je nrajo' ranm Dios, j-e' bien ncutkij wDios wankersyona jtijonem jquenya', o wxanen enwankersyon kaja nuyon. 18 Wjun acha nuya' jun tijonem je xja' wankersyona jara' bien k'alaj che nrajo' nya'a ruk'ij cmal wnak, per wc'ola jun nrajo' che nya'a ruk'ij jtakyon pa rxin jara' k'alaj che ne ktzij wa' jnuc'ut y nmajo'n je mquita rc'an rbeyal rxin Dios. 19 Per ixix ¿le myatanak tc'a chewa ley rxin Moisés chnenimaj? Per jara' ley next jun chewa rniman ta je nbij. Cara' quenbij chewa com ixix necanoj nak neban chwa che cnecamsaj, cara' xbij Jesús chca. 20 —Atet xjun itzel espíritu ch'jorsyona awxin. ¿Nak nbina chawa che ec'ola nquecamsana awxin? cara' xecbij tzra. 21 Jesús cawra xbij chic chca: —Jxenban jmul chpam jun xlanbal k'ij, ixix junwa' xetz'et. 22 Per c'ola je' achnak ebnon ixix chka', mesque ne chpam xlanbal k'ij per e'ebnon circuncidar je' wnak. Nque'eban circuncidar com ja' Moisés tz'ibyon cana chcara' neban chca. Y chka' cuq'uin ojer tak ttixel xwankersas twa' circuncisión y mruq'uin ta Moisés. 23 Ixix c'ola jantak e'ebnon circuncidar je' wnak mesque chpam xlanbal k'ij neban wa' com cara' nrajo' ley rxin Moisés chneban. Wcara' ebnon ixix ¿nak tzra tak npeta ewyiwal chwij tak xenchumsaj jun acha chpam xlanbal k'ij? 24 Mchek tebila' ril jun wnak wmewutkin ta bien che ril o we mril ta xuban nabey mul, bien tech'bo' rij rwech we ktzitzij ril xuban, cara' xbij Jesús. 25 Ec'ol c'a jle' wnak aj Jerusalén tak xecc'axaj cawra xecbij: —¿Le mja tc'ala' acha majtanak rconxic che ncamsasa? 26 Per camic ntak chquewech je' wnak ntzijon wa' y majo'n nak nek'lowa rxin che mttzijona. Je e k'toy tak tzij mex cniman chic chja' Cristo. 27 Per jala' acha kutkin abar penak wa', per je Cristo tak xtpeta jara' majo'n ojtakyona abar xtpe wa'. Cara' xecbij je'a. 28 Ja' Jesús remjon ctojxic wnak chpam nimlaj rtemplo Dios y cawra nbij chca: —Ixix ewutkin nwech y ewutkin chka' abar enpenak wa'. Per c'ola jun entakyon ta y arja' ne ktzij wa' che c'aslic Dios, per jara' majo'n ewutkin ta rwech. Anen mnuyon ta xenban mandar wi' chxenpeta. 29 Per anen wutkin rwech nak takyon pa wxin com ruq'uin enpenak wa' y ja' takyon pa wxin, cara' xbij chca. 30 Xe rmal c'ara' je xbixa chca xyamer xquechap y nquecsaj pcars, per next jun xechpowa rxin perc q'uemja'na terla' hor rxin che ncha'pa. 31 Per e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin y cawra necbij: —¿Le mja' tc'a wa' Cristo? ¿Lc'o ch-an jun mja'na tpeta y más chna nmak tak milagro nuban chkawech que chwech jawrara? 32 J-e' c'a fariseo xecc'axaj je' wnak kas pnejkal quemjon rbixic che Jesús jara' Cristo. Rmal c'ara' tak xquec'om pa qui' y xepeta cuq'uin je' cjefe sacerdote y xequetak jle' soldado chnequechpa' Jesús. 33 Y ja' Jesús remjon más tzij cuq'uin je' wnak, cawra xbij chic chca: —Anen xjurmaj quenc'je'a checjol com xquenmloja ruq'uin jtakyon pa wxin. 34 Cnecanoj chna per majo'n chic cnewil ta. Abar xtenc'je' wa' anen mesquier nquixecwina ixix nquixekaja tzra', cara' xbij chca. 35 J-e' c'a aj Israel xquemaj chic tzij tzrij je xbixa chca rmal: —¿Abar nba wa' jala' acha y majo'n nkocwin ta nkawil? ¿Le nba cuq'uin nic'aj chic kwinak aj Israel jec'ola ptak tnamet cxin je' wnak jme aj Israel ta? ¿Le tzra' nba wa' y nquertijoj je' wnak jme aj Israel ta? 36 ¿Nak nbij tzij c'ara' tak nbij chka che nekcanoj per majo'n nkawil ta, y chka' abar c'o wa' majo'n nkocwin ta ajoj nokekaj tzra'? cara' xecbij je'a. 37 Tak xerla' q'uisbal k'ij rxin nimk'ij, jara' k'ij jmás nim ruk'ij, xpe'a Jesús chquewech wnak y cawra xbij: —Wc'ola jun chewa congan chkichi' majyona tpeta wq'uin y tertja' ya' jc'ola wq'uin. 38 Ajni' nbij rtzojbal Dios, je' wnak jneyke'a quec'u'x wq'uin congan rkan tak ya' xtpulin ta ptak canm per jle' ya' jrec'mon ta c'ac'laj c'aslemal, cara' xbij Jesús chca. 39 Cara' xbij chca per xe Espíritu Santo xbij je nyataj na chca wnak je ykula quec'u'x ruq'uin. Per Espíritu Santo q'uemja'na tta'k ta com Jesús q'uemja'na tba ruq'uin Ttixel pe gloria. 40 Je' wnak tak xecc'axaj Jesús ec'ola nic'aj chca cawra xecbij: —Jala' acha ne ktzitzij wa' che profeta rxin Dios jbitanak cana che npe na, cara' xecbij. 41 Y jle' chic chca cawra xecbij: —Jala' Cristo Rey jtzujun cana ojer chka rmal Dios, cara' xecbij. Y nic'aj chic wnak cawra xecbij: —¿Le chpam Galilea c'a npe wa' Cristo? 42 ¿Le mtz'ibtanak tc'a chpam rtzojbal Dios che chpam tnamet Belén npe wa' Cristo? Com Belén rtnamet ojer rey David, y Cristo arja' riy rumam David. Cara' xecbij je'a. 43 Cara' xqueban je' wnak, xquech'or je' qui' rmal Jesús. 44 Ec'ola nic'aj xcajo' ta xquechap Jesús y xquecsaj ta pcars per next jun xechpowa rxin. 45 Nic'aj ach-i' etkon ela chnequechpa' Jesús, tak xemloj ta cuq'uin sacerdote je nmak quek'ij y chka' aj fariseo cawra xbixa chca: 46 —¿Nak tzra tak mxechap ta acha? Y j-e' cawra xecbij: —Ajni' ntzijona jawra acha next jun chic acha xtecwin ta xttzijon ta cara'. 47 J-e' aj fariseo cawra xecbij chca: —¿Mex xixba'na engañar ixix chka' rmal jara' acha? 48 Per next jun wan chca e k'toy tak tzij ykul ta quec'u'x ruq'uin y chka' next jun chka ajoj ok aj fariseo. 49 Jle' wnak jala' je ykula quec'u'x ruq'uin xe mcutkin ta rley Dios, majo'n nquec'atzin wa' ruq'uin Dios. 50 Per c'ola jun chca aj fariseo rubi' Nicodemo, jara' je xtzijona jmul ruq'uin Jesús chak'a', cawra xbij chca rexbil: 51 —¿Lcara' c'a nrajo' ley jyatanak chka rmal Dios nech'ob ixix? ¿L-utz c'ara' nkak'at tzij tzrij jun acha y mtya'a c'as tzra che ntzijona y mtutkixa nabey mul lc'o ril o wmajo'n? 52 Per j-e' xquemaj ryok'ic Nicodemo y cawra xecbij tzra: —¿Mex at aj Galilea atet chka'? Bien tetz'ta' chpam rtzojbal Dios chmajo'n jun profeta xtwanker ta chpam tnamet Galilea, cara' xecbij tzra. 53 C'jara' xecpaxij ela qui' y xeba ptak cuchoch.

Juan 8

1 Ja' Jesús xojte'a pe rwá' jun jyu' rbin-an Olivo. 2 Y rcab k'ij xba chic jmul chanim chpam nimlaj ruchoch Dios jc'ola chpam tnamet Jerusalén. E q'uiy je' wnak xe'ekaja ruq'uin y ja' xetz'be'a y xumaj ctojxic. 3 Je' maestro je nquetijona cxin je' wnak tzra rley Dios e quexbil aj fariseo j-e' c'a quec'mon ta jun ixak je xquewil nmajcuna ruq'uin jun acha jmrechjil ta, y xqueya' chquecjol je' wnak. 4 Y cawra xecbij tzra Jesús: —Maestro, jawra ixak xwiltaja nmajcuna ruq'uin jun acha mrechjil ta. 5 Y bin cana chka rmal Moisés chpam rley Dios che nquecamsasa tzan abaj je' ixki' cawra cbanic. Atet ¿nak nabij tzra? 6 Cara' xecc'axaj tzra perc j-e' ncajo' nqueban tentar y neccanoj nak nqueban tzra che necchapbej rxin. Y ja' Jesús xumaj tz'ibanem chwech ulew tzan ruruk'a'. 7 Per j-e' wnak congan quemjon rc'axic tzra Jesús rmal c'ara' xpe'a y cawra xbij chca: —Nak jun chewa nmajo'n ril rumac rebnon ta, ja' tyowa nabey abaj tzra jawra ixak. 8 Tak xbitaja jawra rmal xumaj chic jmul tz'ibanem chwech ulew. 9 Tak xecc'axaj je xbixa chca rmal Jesús xquena' kaja chc'ola quil quemac rmal c'ara' chjujnel chjujnel xeba. Kas xeba nabey mul j-era' rija' y xq'uisbena xeba che conjelal. Xruyon chic Jesús xec'je' cana y ja' ixak xpe' cana chwech. 10 Tak xpe'a chic jmul Jesús xutz'et e majo'n chic je' wnak, abar le tzra' xe'oc wa', xruyon chic ixak c'o cana y cawra xbij tzra: —¿Abar xe'oc wa' je' wnak je nqueyowa awil? ¿Lc'o jun xuk'at tzij chawij y xatruq'uiek tzan abaj? cara' xc'axaj tzra ixak. 11 —Next jun, cara' xbij ja' ixak. —Next c'a anen chka' xtenk'at ta tzij chawij. Camic jat, xerwara' mtaban xta jmul awil amac. 12 C'jara' Jesús xtzijon chic cuq'uin je' wnak y cawra xbij chca: —Anen c'ara' en luz y je' wnak jec'ola chwech ruch'lew quenuya' psak. Conjelal wnak jneyke'a quec'u'x wq'uin j-e' c'ara' majo'n nquec'je' ta chpam k'ejku'm per psak nquec'je' wa', y jara' sak nuya' chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic, cara' xbij chca. 13 Per aj fariseo junwa' xecc'axaj y cawra xecbij tzra: —Atet naya' kaja testig-il chawij ayon rmal c'ara' majo'n ncatknimaj ta, cara' xecbij tzra. 14 —Mesque quenya' kaja testig-il chwij nuyon per je njelal jquenbij ne ktzitzij wa' com anen wutkin nak rbanic abar enpenak wa', y tzra' quenmloj wa' chka'. Per ixix majo'n ewutkin ta abar enpenak wa' y abar quenmloj wa'. 15 Ixix xe ena'oj necsaj jnek'atbej tzij chwij y me rxin ta Dios, per chwa anen majo'n nak quenk'at ta tzij tzrij. 16 Per wc'ola k'toj tzij quenban per pe rbeyal quenban. Cawra quenbij chewa com mnuyon ta anen quenk'towa tzij, ok c-e' ruq'uin Ttixel jtakyon ta wxin nkak'at tzij. 17 Chpam rley Dios jyatanak chewa cawra tz'ibtanak cana chpam: tak ec'ola e c-e' ach-i' xjunam testig nqueya' jara' ne ktzitzij wa' jnecbij, cara' tz'ibtanak cana. 18 Cara' c'a chwa anen chka', anen en jun testig chwij nak nbanic, y Ttixel jtakyon pa wxin jara' jun chic testig chwij. Cara' xbij chca. 19 —¿Abar tzra' c'o wa' adta'? Cara' xecc'axaj tzra. —Ixix majo'n ch'obtanak ta ewmal nak nbanic anen, next Nedta' chka' ch'obtanak ta ewmal nak rbanic. Per wext ch'obtanak ewmal nak nbanic anen ch'obtanak ta ra' chka' nak rbanic Nedta', cara' xbij Jesús chca. 20 Cawra tzij xbij Jesús chpam nimlaj ruchoch Dios tak remjon ctojxic wnak. Tzra' pa'l wa' abar nqueya' wa' cofrenda je' wnak, per next jun nechpowa rxin com q'uemja'na terla' hor rxin che ncha'pa. 21 Xumaj chic rij tzij cuq'uin y cawra xbij chca: —Anen quenmloja abar enpenak wa'. Ixix cnecanoj na per majo'n cnewil ta y chpam ewil emac nquixcom wa'. Abar xtenba wa' anen mesquier nquixecwina nquixekaja ixix tzra'. 22 J-e' aj Israel xquemaj je' tzij chbil tak qui': —¿Le ncamsaj ri' ruyon rmal c'ara' majo'n nkocwin ta nokekaja tzra' abar nba wa'? 23 Jesús cawra xbij chic chca: —Ixix ix rxin wawe' per anen en rxin chcaj, ix rxin rwech ruch'lew per anen mcara' ta chwa. 24 Rmal c'ara' xenbij chewa chpam ewil emac nquixcom wa'. Per je nbanic anen ncara' ajni' nbin chewa, per wmajo'n nenimaj ta chcara' nbanic jara' nquixcoma chpam ewil emac, cara' xbij chca. 25 —¿Nak c'a abanic atet? cara' xecc'axaj tzra. —Je nbanic anen ncara' ajni' nbin ta chewa nabey. 26 C'c'o na je' tzij jq'uemjana tenbij chewa nak nquixbanbexa condenar. Per jtakyon ta wxin ne ktzitzij wa' njelal je nbij, y je rbin chwa jara' nemjon rbixic chca je' wnak wawe' chwech ruch'lew, cara' xbij Jesús. 27 Per je xbij Jesús mesquier nch'obtaja cmal che tzrij Ttixel ntzijon wa'. 28 C'jara' xbij chic jmul chca: —Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, tak xtejotba' chwech jun cruz tzra' c'ara' newutkij wa' nak nbanic, y ncara' ajni' nbin ta chewa. Y newutkij na chka' njelal jnemjon rbanic mchek tnuyon quenban kaja com njelal jnemjon rbixic ja' Nedta' c'utyuna chenwech. 29 Ja takyon pa wxin c'ola wq'uin camic, ja' Nedta' majo'n enrey-on cta. Cara' rebnon chwa com anen nemjon rbanic je nrajo' chwa chquenban, cara' xbij Jesús chca. 30 Tak xbij jawra tzij e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin. 31 C'jara' xumaj tzij cuq'uin aj Israel jxeyke'a quec'u'x ruq'uin y cawra xbij chca: —Per wjunlic nquixc'je'a chpam ntzojbal jara' ne ktzitzij wa' ix ndiscípulo. 32 Wcara' neban newutkij na ajni' nna'oj y newutkij chka' che ntzojbal ne ktzitzij wa', y tak xtewutkij jawra jara' nquixrelsaj ela libre. 33 —Per ajoj ok riy rumam cana Abraham, next jmul okocnak ta pquek'a' wnak y okquebnon ta mandar. ¿L-ok preso natzu' atet tak nabij chka nokalsaj libre? 34 Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, conjelal wnak je nquemajcuna xe esclavo pruk'a' il mac com il mac nebnowa mandar cxin. 35 Jun esclavo majo'n ruk'a' tzra xtec'je' ta rxin junlic chpam ruchoch rajaw, per jun alc'walxel jara' c'ola ruk'a' tzra che nec'je'a rxin junlic chpam. 36 Rmal c'ara' quenbij chewa, we Rlec'wal Dios nquixrelsaj ela libre jara' ne ktzitzij wa' che ix libre. 37 Anen wutkin che ix riy rumam cana Abraham. Mesque ix riy rumam cana per ixix emjon rconxic rij nwech nak neban chwa che cnecamsaj. Cara' c'a neban com majo'n neya' ta c'as tzra ntzojbal che nq'uiya ptak ewanm. 38 Njelal jnemjon rbixic jara' ruq'uin Nedta' netz'ton pwa' per je njelal jemjon rbanic ixix jara' edta' ixix biyona chewa chneban. Cara' xbij Jesús chca. 39 —Per jkadta' ajoj jara' Abraham, cara' xecbij j-e' wnak tzra Jesús. —Per wext ktzij che ix riy rumam cana Abraham jara' tc'a emjon rbanic ra' ajni' xuban cana Abraham. 40 Njelal jxenbij chewa jara' ne ktzitzij wa' com ja' Dios biyona chwa. Mesque ncara' rbanic per ixix necanoj rij nwech nak neban chwa che cnecamsaj. Per Abraham mcara' ta xuban ajni' neban ixix chwa camic. 41 Ajni' nuban edta' ixix jara' emjon rbanic ixix chka', cara' xbij chca wnak. —Ajoj tak xokalexa me c-e' oxi' ta kadta', ajoj xjun Ttixel kxin y jara' Dios, cara' xecbij j-e' wnak. 42 Jesús cawra xbij chca: —Wext ktzitzij che Dios jara' Ttixel ewxin cnewajo' tc'ara' chka'. Cawra quenbij chewa com anen pranm Dios enelnak twa'. Ruq'uin ja' Dios enpenak wa'. Mchek ta ngan enpenak, ja' takyon pa wxin. 43 ¿Nak tzra tak mesquier nch'obtaja ewmal jquenbij chewa? Mesquier nc'a nch'obtaja ewmal perc majo'n egan newc'axaj ntzojbal. 44 Ixix ix rlec'wal diablo, y nak nrajo' diablo nuban y njara' c'ola egan tzrij ixix chka'. Ja' diablo ncamsanel wa' chek xwanker ta rwech ruch'lew. Njelal je nbij Dios xitzel nc'axaj diablo com ja' diablo xe tz'koy tzij. Tak nutz'ak tzij diablo jara' ne rxin wa' com ja' ne tz'koy tzij wa', y ja' nwankersana je' tz'koj tak tzij. 45 Anen ne ktzitzij wa' njelal achnak quenbij chewa rmal c'ara' ixix majo'n cnenimaj ta. 46 ¿Lc'o jun chewa necwina nbij chwa nak wil nebnon? Per jnemjon rbixic chewa ne ktzitzij wa'. ¿Nak c'a tzra tak majo'n cnenimaj ta? 47 Je rlec'wal Dios j-e' nqueya' quexquin tzrij nak nbixa chca rmal Dios, per ixix majo'n neya' ta ewexquin tzrij je nbixa chewa rmal Dios com ixix mix rlec'wal ta Dios. Cara' xbij Jesús chca. 48 J-e' aj Israel xquemaj chic ryok'ic y cawra xecbij chic tzra: —Ajoj ne rbeyal wa' nekbij chawa chatet at ajni' at jun Samaritano, y c'ola jun itzel espíritu c'ayona awxin. Jesús cawra xbij chic chca: 49 —Anen majo'n jun itzel espíritu c'ayon ta wxin com anen nemjon rya'ic ruk'ij Nedta' Dios, per ixix xe cneyok'. 50 Per anen mjara' ta quencanoj che nya'a nuk'ij cmal wnak, per Nedta' remjon rchumsic nak nuban che nqueya' nuk'ij wnak, ja' c'a ra' xtbina abar c'o wa' ktzitzij, wq'uin anen o ewq'uin ixix. 51 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, wc'ola jun nnimaj ntzojbal jara' majo'n cmic tzrij com nec'se'a rxin junlic, cara' xbij chca. 52 J-e' aj Israel cawra xecbij chic tzra: —Camic bien k'alaj chc'ola jun itzel espíritu c'ayona awxin com atet nabij che jun wnak je nnimaj atzij majo'n cmic tzrij y nec'se'a rxin junlic. ¿Le me xcom tc'a Abraham ojer, y chka' mxecom tc'a je' profeta ojer? 53 ¿Nbij tzij ra' che atet más nim ak'ij chwech kadta' Abraham com arja' xcoma ojer? Y xecom nara' chka' e ojer tak profeta. ¿Nak abanic nana' kaja atet? 54 Jesús cawra xbij chic chca: —Anen wext quenya' kaja nuk'ij nuyon jara' majo'n quenoc wa', per jNedta' jara' nyowa nuk'ij y ixix nebij tzra Nedta' chja' Dios ewxin. 55 Per ixix majo'n ewutkin ta rwech Nedta' per anen bien wutkin rwech. Wext xenbij chewa chmajo'n wutkin ta rwech jara' xjunam ta kbanic ewq'uin ix tz'koy tak tzij. Per wutkin rwech y nniman rtzojbal. 56 Abraham ja edta' nebij tzra ixix, arja' najni'la xquicota ojer tak xch'obtaja rmal che nutz'et na k'ij tak xtenpe ta anen, y njara' xutz'et y congan xquicota rmal. Cara' xbij Jesús chca. 57 —¿Nak tzer c'a atz'ton chic Abraham y q'uemja'na taban cincuenta ajuna'? Cara' xbixa tzra Jesús. 58 —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chic chewa, anen enc'ol chic tak q'uemja'na talexa Abraham, cara' xbij Jesús chca. 59 Tak xbixa cara' chca xecsic'la' abaj y nqueq'uiek Jesús tzra ncajo', per ja' Jesús xiwaj ri' y xel ela chpam nimlaj ruchoch Dios.

Juan 9

1 Ja' Jesús remjon binem tak xutz'et jun acha ch'it moy prelxic. 2 J-e' rdiscípulo cawra xecc'axaj tzra: —Maestro ¿nak tzer c'ara' ch'it moy xalexa jala' acha? ¿Nak c'ola ril, lja' o redta' rute'? 3 Jesús cawra xbij: —Mcara' ta, mril ta ja' next ril redta' rute'. Jala' acha rebnon cala' ch-utz c'ara' c'ola jun nimlaj samaj rxin Dios nk'aljina tak xtjaktaja rk'arwech. 4 Tak wenc'o na wawe' chwech ruch'lew nc'atzina quenban rsamaj jtakyon pa wxin. Tak xtoca k'ejku'm mesquier chic ncatecwina ncatesmaja. 5 Ajru' tiemp xtenc'je'a wawe' chwech ruch'lew, anen en luz rxin. 6 Tak xec'choja tzij rmal xchubaj kaja rec'xaj chwech ruch'lew y xumaj rbanic ch'bak tzra rec'xaj, y xuc'om xuya' chuchi' rk'arwech moy. 7 Y cawra xbij tzra: —Jat ach'ja' ak'awech pya' rubi' Siloé. (Siloé nbij tzij tkon ta.) Y cara' xuban jara' acha. Tak xekaja xuch'aj rk'arwech. Tak xch'ajtaja rmal xemloj ta y nca'y chic. 8 Je rebcin y jle' chic wnak jquetz'ton jawra moy cawra xecbij: —¿Mja' tc'ala' acha netz'be'a ptak bey y nc'utuj pak? 9 Ec'ola nic'aj cawra xecbij: —Ja' nc'a. Y jle' chic cawra xecbij: —Mja' ta, ncala' nca'ya per mja' ta. Per ja' acha cawra xbij chca: —Anen nc'a. 10 —¿Per nak xaban, ncatca'y xtakwan? 11 —C'o jun acha Jesús rubi', arja' xchumij jle' ch'bak y tak xchumtaja rmal xuya' chi' nk'anwech y cawra xbij chwa: —Jat ach'ja' ak'awech pya' Siloé. Y cara' xenban anen xenba. Tak xnekaja xench'aj nk'anwech y cara' xenban xjaktaja. 12 —¿Abar tzra' c'o wa' Jesús camic? —Jara' majo'n wutkin ta abar le tzra' c'o wa'. 13 C'jara' xec'mar ela ja' acha je xjaktaja rk'arwech, q'ue chquewech aj fariseo xc'ax wa'. 14 Ja' Jesús tak xchumij ch'bak y xujak rk'arwech jara' acha, chpam jun xlanbal k'ij xuban wa'. 15 J-e' aj fariseo xecc'axaj chic tzra acha: —¿Nak xaban tak xjaktaja ak'awech? —Ja' acha xchumij jle' ch'bak y tak xchumtaja rmal xuya' chi' nk'anwech, c'jara' xench'aj nk'anwech y xjaktaja. 16 Ec'ola nic'aj aj fariseo cawra xecbij: —Ja acha rbin-an Jesús, me Dios ta takyon pa rxin com ja' mtuya' ruk'ij xlanbal k'ij com xnesmaja chpam. Per jle' chic cawra xecbij: —¿Nak tzer c'ara' jun acha we xril rumac nuban y nuban jun milagro ajni' nkatz'et camic? Y cara' xqueban, mjunam ta xquech'ob tzrij Jesús. 17 Y cawra xecbij chic tzra acha je xjaktaja rk'arwech: —Atet ¿nak nabij tzra Jesús? Com arja' xujak ak'awech. ¿Nak rbanic nach'ob atet? —Arja' jun profeta rxin Dios. Cara' xbij ja' acha chca. 18 Per j-e' aj Israel majo'n xecnimaj ta chmoy ja' acha nabey. Majo'n necnimaj ta che c'ja' xjaktaja rk'arwech rmal c'ara' xecsiq'uij na redta' y rute' acha. 19 Tak xe'ekaja redta' y rute' cawra xecc'axaj chca. —¿Ewlec'wal jawra acha? ¿Le ktzij c'ara' moy tak xalexa? ¿Nak tzer c'ara' nca'y chic camic? 20 —Ajoj kutkin che klec'wal, y kutkin chka' tak xalexa majo'n nca'y ta. 21 Per majo'n kutkin ta nak tzra tak nca'y chic camic, y majo'n kutkin ta chka' nak xejkowa rk'arwech. ¿Nak tzer c'a mtewc'axaj tzra ja' com c'o chic rjuna' y ri'j chic chka'? Ja' c'a ra' nbina chewa nak xuban. 22 Cara' xecbij chca aj Israel com j-e' congan necxibej qui' chquewech aj Israel com j-e' aj Israel quech'bon chic nak wnak xtbina che Jesús jara' Cristo majo'n nc'u'l xta chpam jay abar nquemol wa' qui', abar ncho'l wa' rtzojbal Dios, per junlic nch'akix ela. 23 Rmal c'ara' tak xecbij: —Tzra ja' tewc'axaj wa' com c'o chic rjuna' y ri'j chic chka'. 24 C'jara' xec'mar chic jmul ja' acha jmoy ojer y cawra xecbij tzra: —Chwech Dios tbij wa' kas mer rbeyal com ajoj kutkin ja acha rbin-an Jesús x-il mac nuban. 25 —We x-il mac nuban jara' majo'n wutkin ta tzra anen, xerwara' xjara' wutkin che anen en moy nabey per camic quenca'y chic. 26 —Per ¿nak xuban chawa? ¿Nak xuban tak xujak ak'awech? 27 —Per jara' nbin chic chewa per ixix majo'n egan newc'axaj. ¿Nak tzer c'a newc'axaj chic jmul chwa? ¿Mex newajo' ixix chka' nquixoca rdiscípulo? 28 J-e' congan xpeta cyiwal y cawra xecbij tzra: —Atet at k'alaj che at rdiscípulo, per ajoj ok rdiscípulo Moisés. 29 Ajoj kutkin che xtzijona Dios ruq'uin Moisés per ja acha rbin-an Jesús abar le tzra' penak wa' y nak la takyon pa rxin. 30 —Per ¿nak tzer c'ara' mesquier nch'obtaja ewmal nak takyon pa rxin per xujak c'a nk'anwech? 31 Ajoj kutkin che Dios majo'n nc'axaj ta nak nc'utux tzra rmal jun bnoy il mac. Per jun wnak wnuya' ruk'ij Dios y nnimaj nak nrajo' ranm ja', jara' nc'axaxa y nyataja tzra je nc'utuj tzra. 32 Ajru' la tiemp wankernak ta rwech ruch'lew per majo'n c'axan ta chc'ola jun acha xujak ta rk'arwech jun moy prelxic. 33 Ja' Jesús wext mquita ruq'uin Dios penak wa' majo'n ta achnak necwina nuban ra', cara' xbij ja' acha. 34 Xquemaj chic ryok'ic acha y cawra xecbij chic tzra: —Atet xe rmal il mac at moy xatalexa. ¿Lnawajo' c'a atet nokatijoj? C'jara' xquelsaj ela chquecjol rxin junlic y majo'n xquec'ul xta. 35 Ja' Jesús tak xc'axaj che xelsas ta acha y majo'n nc'u'l xta, xba y xerla' acha y cawra xc'axaj tzra: —¿Le ykul chic ac'u'x ruq'uin Rlec'wal Dios? 36 —Anen quenwajo' neyke'a nuc'u'x ruq'uin per tec'tu' chenwech nak acha c'ara' Rlec'wal Dios. 37 Jesús cawra xbij chic tzra: —Per jara' acha atz'ton chic, anen c'ara' en Rlec'wal Dios jnemjon tzij awq'uin. 38 C'jara' ja' acha cawra xbij: —Wajaw, anen camic neyke'a nuc'u'x awq'uin, cara' xbij tzra Jesús. Xexque'a chwech y xumaj rya'ic ruk'ij. Ja' Jesús cawra xbij tzra. 39 —Anen enpenak wawe' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' nk'aljina nak cbanic je' wnak. Enpenak ch-utz c'ara' je' moya' njaktaja je' ck'awech, y chka' je' wnak je nquebina che nqueca'ya nk'aljina che j-e' xe e moya'. 40 Ec'ola nic'aj fariseo chenkaj ruq'uin Jesús, tak xecc'axaj je xbixa congan xpeta cyiwal tzrij Jesús y cawra xecbij tzra: —¿L-ok moya' ajoj chka' tak nabij cara' chka? 41 —Wext xeya' chewij che chpam k'ejku'm ixc'ol wa' jara' majo'n nquixchapbexa, per com nebij che ewutkin chic rubey Dios jara' c'a nquixchapbexa. Cara' xbij Jesús chca.

Juan 10

1 C'jara' xbij chic: —Ne ktzitzij wa' je' tzij xtenbij chewa camic ra. Tak c'ola jun nrajo' noca chpam cc'olibal ch'tak carne'l per me tzra' ta noc wa' abar lsan wa' ruchi' y xjic nojte'a pe rwá' y nkaj kaja, jara' jun acha xe elk'om y xcamsanel chka'. 2 Per jnoca abar lsan wa' ruchi' cc'olibal carne'l jara' ne ktzitzij wa' chja' ajyuk'la' cxin. 3 Tak nekaja ajyuk'la' cuq'uin carne'l nja'ka ruchi' cc'olibal chwech rmal jnechjalbena rxin. Tak noca chpam cc'olibal nc'axaxa rukul cmal rcarne'l, nquerk'ijla' y nbij quebi' chejujnel y numaj clasic chpam cc'olibal. 4 Tak nquelastaj pa rmal nuc'om ela quebey je' carne'l y nquetre' ela tzrij com cutkin chic rwech chja' ajyuk'la' cxin. 5 Per wc'ola jun nsiq'uina cxin je' carne'l per mcutkin ta rwech majo'n nquetre' el ta tzrij. Je nqueban, jara' nquenanmaj ela chwech perc mcutkin ta rukul next rwech jara' wnak. 6 Jawra c'ambal tzij xbij Jesús per je' aj fariseo mesquier nch'obtaja cmal. 7 Jesús cawra xbij chic wjic chca: —Anen c'ara' en ruchi' cc'olibal carne'l abar nque'oc wa'. 8 Conjelal jxepeta tak q'uemja'na quenpeta anen mxe'oc ta tzra' abar c'o wa' ruchi' cc'olibal carne'l, mxe'oc ta tzra' perc j-e' xe elk'oma' y xe e camsanel, per me xya' ta cas chca cmal je carne'l. 9 Anen c'ara' en ruchi' cc'olibal carne'l. Nak wnak xterkaja wq'uin jara' ntotaja y nyataja tzra nak nc'atzina tzra. Ajni' yatanak chca carne'l nque'ela y nque'oca chpam cc'olibal, tak nque'el ta nquewil utzlaj tak k'ayis y jara' nquetaj. 10 Jelk'om tak nba cuq'uin carne'l rech'bon el chic che nquerelk'aj ela, we nquercamsaj o we nquertz'ila' cana. Per anen enpenak cuq'uin chquenya' jun utzlaj c'aslemal chca. Y mex ruyon tjara' nyataja chca, chka' nyataja jun nimlaj quicotemal chpam cc'aslemal. 11 Anen en ajyuk'la' per ne ktzitzij wa' che en utzlaj ajyuk'la'. Ja utzlaj ajyuk'la' majo'n npoknaj ta ri' ncoma pquecwent ch'tak rcarne'l. 12 Per mcara' ta nqueban tak xpak necyarij, xe tjon quek'ij, me ktzij ta che ajyuk'la' perc j-e' me cxin ta carne'l. Y tak nquetz'et chpenak jun itzel chcop j-e' nqueya' cana ch'tak carne'l y nquenanmaja, y npeta itzel chcop nquertrebej carne'l y nquerchicaj. 13 Nquenanmaja com majo'n nel ta quec'u'x chquij ch'tak carne'l, xtzrij cjel je nquetojbexa nel wa' quec'u'x. 14 Anen en jun ajyuk'la' per ne ktzitzij wa' che en utzlaj ajyuk'la', congan quenwajo' ch'tak ncarne'l y wutkin nak cna'oj y cara' quebnon chwa anen chka'. 15 Ajni' kabnon ruq'uin Ttixel arja' congan quenrajo' y chka' rutkin nna'oj y cara' nebnon tzra anen chka', y anen majo'n quenpoknaj ta wi' quencoma pquecwent ch'tak ncarne'l. 16 Chka' ec'o chna nic'aj ncarne'l je majo'n chpam jawra c'olbal, j-era' cnec'ma' na. Tak xtecc'axaj nukul j-e' quencnimaj y xjun quenban chca che conjelal, y xjun ajyuk' je nyuk'una cxin. 17 Com anen majo'n quenpoknaj ta wi' quencoma pquecwent ch'tak carne'l rmal c'ara' tak quenrajo' Ttixel. Anen quenya' wi' pe cmic cmal y quenc'astaj na chpam cmic. 18 Wext majo'n ngan quencoma majo'n quencom ta, next jun necwina chwij xtenrcamsaj ta. Per anen ne ngan quenya' wi' chpam cmic. Wq'uin anen c'o wa', quencwina quenya' wi' chpam cmic y quencwina quenc'astaja chpam chka'. Jawra bin chwa rmal Nedta' chcara' quenban. 19 Tak xec'choja tzij rmal Jesús j-e' aj Israel xquech'or je' qui'. 20 Ec'o nic'aj cawra xecbij: —Xjun itzel espíritu c'ayon rxin acha jala', xe ch'jurnak. ¿Nak tzra tak neya' cas? 21 Jle' chic cawra xecbij: —Per mcara' ta ntzijona jun wnak tak xitzel espíritu c'ayona rxin. ¿Lnecwina jun itzel espíritu nujak quewech moya' nech'ob ixix? 22 Xerla' jun nimk'ij, dedicación necbij tzra, nc'u'la chpam tnamet Jerusalén. Jara' retiemp tew. 23 Ja' Jesús remjon binem chpam nimlaj ruchoch Dios. Y c'ol c'a jun corredor tzra', corredor rxin Salomón rubi' canon, tzra' c'a remjon wa' binem. 24 Y j-e' aj Israel xbequemlo' qui' tzrij Jesús y cawra xecbij tzra: —¿Nak tzra mtabij chka? Watet at Cristo tk'alsaj chkawech. 25 —Per jara' nbin chic chewa per ixix majo'n cnenimaj ta. Njelal samaj jnemjon rbanic jbin chwa rmal Nedta' jara' nec'tuwa wxin nak nbanic. 26 Per ixix majo'n cnenimaj ta perc ixix mix ncarne'l ta ajni' nbin chic chewa. 27 J-e' ch'tak ncarne'l necc'axaj nukul y quencnimaj. Anen congan quenwajo', wutkin ajni' cna'oj y j-e' nquetre'a chwij. 28 Anen quenya' chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic y nmajo'n nqueba ta chpam nimlaj lowlo' com nquetotaja rxin junlic y next jun xtquelsana pnuk'a'. 29 Conjelal j-e' ja' Nedta' xyowa chwa y congan rchuk'a' chquewech conjelal y next jun xtquelsana pruk'a'. 30 Anen xjun kabnon ruq'uin Ttixel. Cara' xbij Jesús. 31 J-e' c'a aj Israel xquesic' chic abaj y ncajo' neccamsaj Jesús tzra abaj. 32 Per Jesús cawra xbij chca: —Anen q'uiy utzlaj tak samaj nebnon chewech je y-on chwa rmal Nedta' chquenban. ¿Nak jun samaj nebnon chewech tak rmal ra newajo' cnecamsaj? 33 —Me rmal ta utzlaj samaj abnon je nkajo' ncatkaq'uiek tzan abaj, xe rmal jxabij atet at Dios, per xat wnak c'a, xitzel nc'axaxa rmal Dios jxabij. 34 Jesús cawra xbij: —¿Le mtz'ibtanak tc'a chpam rtzojbal Dios jyatanak chewa jcawra xbij Dios chca nic'aj wnak? —Anen xenbij chewa che ixix ix dios, cara' xbij ja' Ttixel y cara' tz'ibtanak cana. 35 Cara' c'a xbij Dios che j-e' e dios, cara' nbij rtzojbal, y kutkin che rtzojbal Dios mesquier nq'uextaja. 36 Per chwa anen, Dios xenryonaj y xenrutak ta wawe' chwech ruch'lew. J-e' c'a wnak xbixa chca che e dios. ¿Nak tzer c'ara' tak nebij ixix chlowlo' xenban chwech Dios tak xenbij chanen en Rlec'wal Dios? 37 Jsamaj jnemjon rbanic wme rxin ta Nedta' utz wara' majo'n cnenimaj ta. 38 Per we rxin Nedta' Dios jsamaj nemjon rbanic, tnimaj c'a che rxin ja' majo'n opech neyke' ta ec'u'x wq'uin. Cara' quenwajo' chewa ch-utz c'ara' chnewutkij na chja' Ttixel xjun rebnon wq'uin y anen chka' xjun nebnon ruq'uin ch-utz c'ara' chka' chneyke'a ec'u'x wq'uin. 39 Wjic chic xcajo' ta xquechap y xquecsaj ta pcars per Jesús xecwina xel ela chquecjol. 40 C'jara' Jesús xba chic pjupraj binelya' Jordán y tak xekaja, tzra' xec'je' wa'. Jara' lwar abar xeba'n wa' bautizar je' wnak nabey mul rmal Juan. 41 E q'uiy wnak xe'ekaja ruq'uin y cawra xecbij: —Juan majo'n opech milagro xuban ta per ne ktzitzij wa' njelal je xbij cana tzrij Jesús. 42 Y e q'uiy xeyke'a quec'u'x ruq'uin tzra'.

Juan 11

1 C'ol c'a jun acha Lázaro rubi', c'ola chpam tnamet Betania y lowlo' yawa'. Lázaro c'ola e c-e' rana', jun María rubi' y jun chic Marta rubi', ec'ola chka' chpam tnamet Betania. 2 Jara' María je xjupij perfume tzrij rkan Jesús y tzra resmal rwá' xusu' wa'. 3 J-e' c'a María ruq'uin Marta jrenmal xquetak ela rbixic tzra Jesús y cawra xecbij ela: —Kjawal, je kxibal jnewajo' ewi' ruq'uin camic congan lowlo' yawa'. 4 Ja' Jesús tak xc'axaj jxebixa tzra cawra xbij: —Jyubil rc'an Lázaro majo'n cmic rec'mon ta, jrec'mon ta jara' che tzra' ntz'e't wa' che Dios congan rchuk'a' y nim ruk'ij, y chka' congan nya' na ruk'ij Rlec'wal Dios rmal. 5 Jesús congan nquerajo' Marta ruq'uin María, chka' cxibal Lázaro. 6 Tak xekaja rbixic ruq'uin chcongan yawa' Lázaro xec'je' na c-e' k'ij tzra' abar c'ol wa'. 7 Tak xetz'kata c-e' k'ij rmal cawra xbij chca rdiscípulo: —Jo' komloj chic jmul chpam departamento Judea. 8 J-e' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Maestro, j-e' wnak aj Israel xtzan abaj xcajo' ta xatccamsaj. ¿Nawajo' ncatemloj chic jmul tzra'? 9 Jesús xuya' jun c'ambal tzij chquewech y cawra xbij chca: —¿Me cbeljuj tc'a hor sak nuya' k'ij? Tak pk'ij ncatbina majo'n nachak'ij ta awkan com k'ij sak rebnon tzra rwech ruch'lew. 10 Tak chak'a' ncatbina jara' nachak'ij awkan. Nbij tzij tak majo'n luz chpam awanm majo'n ncatecwin ta natzu' abey. 11 Tak xbitaja jawra rmal cawra xbij chic chca: —Kexbil Lázaro warnak chic per quenwajo' quenba ruq'uin y cnec'sa'. 12 —Kjawal, we xwarnak jara' nbij tzij chnec'choja. Cara' xecbij rdiscípulo tzra. 13 Per Jesús tak xbij chwarnak Lázaro nbij tzij che xcoma, per j-e' rdiscípulo xquech'ob xjic wram rebnon y xlannak jurmaj. 14 C'jara' Jesús xk'alsaj njelal chquewech: —Lázaro comnak chic. 15 Anen congan quenquicota tak en majo'n tzra' tak xcoma Lázaro per ewmal ixix tak quenbij cawra chewa. Jo' ekatz'ta' Lázaro perc chewa ixix c'ola utzlaj tak achnak rec'mon ta chewa chneyke'a más ec'u'x wq'uin. 16 Tomás jyu'x nbixa tzra, cawra xbij chca rexbil je rdiscípulo Jesús: —Jo' tzrij Jesús ch-utz c'ara' chajoj chka' nkocoma ruq'uin. 17 Tak xe'ekaja pe rtnamet Lázaro xbixa tzra Jesús che cji' k'ij mkun Lázaro chpam tuj. 18 Je tnamet Betania xchenkaj Jerusalén c'o wa', c'ol lala' jun oxi' kilómetro recjol ruq'uin. 19 E q'uiy je' aj Israel e'ulnak cuq'uin Marta y María che nercyukba' quec'u'x rmal recmic cxibal. 20 Marta tak xc'axaj che xpeta Jesús xerec'lu', per María tz'bul cana pjay. 21 Marta tak xuc'ul Jesús cawra xbij tzra: —Wajaw, wext atc'ola kuq'uin mquita xcoma kxibal. 22 Per anen wutkin nak nac'utuj tzra Dios, Dios nuya'. 23 Jesús cawra xbij: —Axibal nc'astaja rwech. 24 Marta cawra xbij tzra: —Anen wutkin che nc'astaj na tak xtquec'astaja cnomki' pe rq'uisbal k'ij. 25 Jesús cawra xbij tzra: —Per anen quenycowa cxin wnak chpam cmic, anen quenyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Nak ykula ruc'u'x wq'uin, mesque ncoma per jara' mjunlic ta, nec'se' chna jmul. 26 Y chka' nak c'c'as na camic y ykula ruc'u'x wq'uin jara' majo'n cmic tzrij, y nec'se'a rxin junlic. ¿Nanimaj njelal jxenbij chawa? 27 —Quennimaj Wajaw, anen nniman chka' chatet at Cristo, at Rlec'wal Dios jbitanak cana ojer che npe na wawe' chwech ruch'lew. Cara' xbij Marta. 28 Ja' Marta tak xbitaja tzij rmal xba siq'uiy María jruchak'. Tak xekaja ruq'uin pnejkal xtzijona ruq'uin y cawra xbij tzra: —Xerkaja Maestro, ncatersiq'uij. 29 Ja' María tak xc'axaj xyictaj ela alnak y xba ruq'uin Jesús. 30 Ja' Jesús q'uemja'na toca chpam tnamet, q'ue tzra' c'ol wa' abar xc'u'l wa' rmal Marta. 31 J-e' c'a aj Israel jec'ola pjay ruq'uin María eponnak chnecyukba' quec'u'x, tak xquetz'et che xyictaj ela alnak María j-e' chka' xeyictaj ela alnak y xetre'a tzrij, y cawra necbij chbil tak qui': —Tzra' nba wa' abar mkun wa' comnak, tzra' nbe'ok' wa'. 32 María tak xekaja abar c'ol wa' Jesús y tak xutz'et, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Wajaw, wext atc'ola kuq'uin mquita xcoma nxibal. 33 Ja' Jesús tak xutzu' María chcongan ok'ej remjon rij, y chka' jle' chic aj Israel je rexbil jetrena tzrij congan nque'ok'a, junwa' xuna' y congan xuk'ut ri' ranm rmal bis. 34 Y cawra xc'axaj chca: —¿Abar c'a emkun wa'? —Kajaw, jo' mpa', ekatz'ta'. 35 Jesús xok'a. 36 J-e' c'a aj Israel tak xquetzu' Jesús remjon ok'ej cawra xecbij: —Tetz'ta' mpa', nk'alaj chcongan nrajo' Lázaro. 37 Per ec'ola nic'aj cawra necbij: —Wxecwina xujak rwech jun acha moy ¿le mxecwin tc'ara' xchumsaj Lázaro che mquita xcoma? 38 Wjic chic ja' Jesús junwa' xuna' rmal bis y xba abar mkun wa' Lázaro. C'ola jun jul c'ton chwech jun jyu', chpam mkun wa' y tz'apin ruchi' tzan jun nimlaj abaj. 39 —Telsaj abaj, cara' xbij Jesús chca. Ja' Marta rana' comnak cawra xbij: —Wajaw, jala' chuw chic perc xuban cji' k'ij comnak. 40 —¿Le mxenbij tc'a chawa, wneyke'a ec'u'x wq'uin netz'et che Dios congan rchuk'a' y nim ruk'ij? 41 C'jara' xquelsaj abaj chuchi' jul abar mkun wa' comnak. Ja' Jesús xca'y chcaj y cawra xbij: —Nedta', anen quenmeltioxij chawa che xawc'axaj jxenc'utuj chawa. 42 Per anen wutkin che cnawc'axaj nak quenc'utuj chawa. Cawra quenbij chawa camic ch-utz c'ara' je' wnak jquemlon qui' camic necc'axaj nak nemjon rbixic chawa ch-utz c'ara' quencnimaj chatet attakyon ta wxin. Cara' xbij tzra Ttixel jc'ola chcaj. 43 Tak xbitaja tzij rmal Jesús xtzijon chic jmul, per ncow xtzijona y cawra xbij: —Lázaro, catel ta. 44 C'jara' Lázaro xel ta per mcomnak xta. Je' ruk'a' y rkan btz'on pe tziak y ruplaj btz'on pjun su't. Y Jesús xbij: —Tecra' y tey-a' c'as tzra che nba. 45 J-e' c'a aj Israel e quexbil María tak xquetz'et jxuban Jesús e q'uiy chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin. 46 Per ec'ola jle' chca xeba cuq'uin aj fariseo, xecbij chca jmilagro xuban Jesús. 47 J-e' c'a sacerdote e quexbil fariseo xecsiq'uij jle' chic e k'atbaltzij y cawra xecbij chca: —¿Nak nkaban camic? Jesús congan je' milagro remjon rij. 48 We xtkaya' c'as tzra chnuban más milagro jara' mpen ta neyke'a quec'u'x che conjelal wnak ruq'uin. Tak xtbantaja cara' nyictaj ta nimlaj tnamet Roma, nretru' ktemplo ruq'uin ketnamet. 49 C'ola nimlaj sacerdote ocnak jara' juna', rubi' Caifás, arja' cawra xbij: —Ixix tak majo'n achnak nquixecwina nechumij. 50 Xe mtch'obtaja ewmal che más na utz nko'ela xjun ncoma pkec'xiwach jara ajoj ok aj Israel que chwech nq'uisa nimlaj ketnamet, cara' xbij chca k'atbaltzij. 51 Ja' Caifás majo'n rnaben che Dios xbina tzra jtzij je xbij. Com arja' ocnak nimlaj sacerdote chpam jara' juna' rmal c'ara' xya'a tzra rmal Dios chxuya' pona rbixic chJesús ncom na pquecwent tnamet Israel. 52 Per mruyon ta precwent Israel ncom wa', arja' nquerumol na conjelal rlec'wal Dios je cchican qui' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' xjun nuban chca conjelal. 53 Jara' k'ij xquemaj rch'obic je k'atbaltzij nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. 54 Rmal c'ara' Jesús majo'n kas txec'je' chic chquecjol aj Israel. Xba chpam jun tnamet chic, rubi' Efraín, chenkaj pona chuchi' chkilaj tak lwar. Tzra' xec'je' wa' e rexbil rdiscípulo. 55 Y xyamer nerla' k'ij rxin jun nimlaj nimk'ij, pascua rubi'. Tak q'uemja'na terla' k'ij rxin nimk'ij e q'uiy je' wnak xe'el ta chpam quetnamet, xeba chpam tnamet Jerusalén e bnoy jle' ccostumbre ch-utz c'ara' nque'oca e ch'ajch'oj ajni' nrajo' creligión. 56 Je' wnak jec'ola chpam nimlaj templo rxin Dios quemjon rconxic Jesús. Y quemjon rc'axic chbil tak qui': —¿Nak nech'ob ixix tzrij Jesús, le npeta bnoy nimk'ij o wmajo'n? 57 J-e' c'a cjefe sacerdote e quexbil aj fariseo quey-on chic jun orden jcawra nbij: —Nak wnak rutkin abar c'ol wa' Jesús tey-a' rbixic chka. Cara' xqueban ch-utz c'ara' nquechap Jesús y nquecsaj pcars.

Juan 12

1 Wajki' k'ij c'ol wa' nimk'ij pascua tak xba chic jmul Jesús chpam tnamet Betania abar c'ol wa' Lázaro. Jara' mism Lázaro je xc'a'sa chquecjol cnomki' rmal Jesús. 2 C'ola jun nimlaj w-im xchomixa pBetania rmal jxekaja Jesús cuq'uin. Marta remjon rya'ic recbal way chwech mes, Lázaro arja' tz'bula chquecjol wnak jec'ola ruq'uin Jesús chwech mes. 3 María arja' xuc'om pa nic'aj litro perfume kas qui' rexla', nardo ocnak, y chka' congan nim rejlal, y xutix jara' perfume tzrij rkan Jesús. Tak xtixtaja xumaj c'a rsu'ic tzan resmal rwá'. Jara' perfume congan xnoja rexla' pjay. 4 C'ol c'a jun chca rdiscípulo rubi' Judas Iscariote, rlec'wal jun acha rubi' Simón, jara' jnejchowa rxin Jesús pquek'a' je nquetzelana rxin. Judas tak xutz'et jxuban María cawra xbij: 5 —Jala' perfume ¿nak tzra mxuya' ta chka, xekc'ayij ta che oxi' cient denario y jara' pak xkaya' ta chca je' mibi'? 6 Cara' xbij per me rmal ta che npoknaj quewech mibi' com arja' xe elk'om y nelk'aj pak jc'ola pcaj, com xpruk'a' ja' y-on wa' pak rxin Jesús y je' rdiscípulo. 7 Jesús xcanoj rutzij y cawra xbij tzra: —Mtanak ta María, arja' remlon perfume chnuya' chwij y jara' nnatbej necmic. 8 Je' mibi' ne ec'ol wa' checjol y nquec'je' na checjol wc'ola egan neban utzil chca, per chwa anen majo'n quenc'je' ta ewq'uin njelal tiemp, quenlsas na checjol. 9 Congan e q'uiy je' wnak aj Israel tak xecc'axaj chc'ola Jesús chpam tnamet Betania tzra' xeba wa' chnequetz'ta', y chka' ncajo' nequetz'ta' rwech Lázaro, jara' Lázaro je xc'astaja chquecjol cnomki' rmal Jesús. 10 J-e' c'a cjefe sacerdote xquemol qui' che rchumsic nak nqueban tzra Lázaro che neccamsaj chka'. 11 Cara' nqueban com xe rmal Lázaro tak e q'uiy je' wnak aj Israel xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús, majo'n chic xecnimaj ta sacerdote. 12 Rcab k'ij je' wnak je eponnak che bnoy nimk'ij congan e q'uiy chca xecc'axaj che npona Jesús pe tnamet Jerusalén. 13 Arj-e' xquec'om pa ruxak tak che' palma, y xepeta che rc'ulic. C'jara' xquemaj rakic quechi' y cawra xecbij: —Dios ko'at-o' camic, xpeta To'onel, najni'la nim ruk'ij, arja' Rey kxin ok aj Israel, penak prubi' Kajaw Dios. Cara' necbij je'a. 14 Ja' Jesús xcanoj jun ch'it co'l bur. Tak xcontaja rmal xetz'be' pa tzrij. Cara' xuban ajni' tz'ibtal cana ojer chpam rtzojbal Dios che nbantaj na y cawra nbij: 15 —Je ixix aj Sion, mtexibej ta ewi' camic, tetz'ta' mpa', xpeta Rey ewxin, tz'bul ta tzrij jun ch'it co'l bur. 16 Per je rdiscípulo Jesús mesquier nch'obtaja cmal nabey njelal jawrara je ntajina nuban Jesús. Tak xc'astaja Jesús chquecjol cnomki' y tak xojte'a chcaj c'jara' xch'obtaja cmal y xerkaja pquewá' jtz'iban cana ojer chpam rtzojbal Dios je njelal jxuban Jesús, ajni' tz'iban cana y ncara' xba'na tzra. 17 Tzra' ec'ol wa' jle' jxetz'towa rxin Jesús tak xuyic Lázaro chquecjol cnomki' y j-e' xecc'axaj nak xbij tzra Lázaro che nel ta chpam jul abar mkun wa'. J-ewra wnak xquemaj rbixic chca jle' chic wnak njelal je xquetz'et. 18 Rmal c'ara' tak xepeta je' wnak che rc'ulic Jesús com xecc'axaj milagro jxuban tzra Lázaro. 19 J-e' c'a aj fariseo congan pkan quen-on rmal c'ara' xquemaj rbixic chbil tak qui' y cawra necbij: —Que'etz'ta' mpa' je' wnak la', xeba ruq'uin Jesús per nche conjelal, camic majo'n chic achnak nkaban tzra. 20 Ec'ola nic'aj wnak epenak chpam nación Grecia, erkanak pJerusalén, epenak e y-ol ruk'ij Dios chpam nimk'ij pascua. 21 Xeba ruq'uin Felipe jc'ola chpam tnamet Betsaida jc'ola precwent Galilea. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Ajoj nkajo' nkutkij rwech Jesús. 22 Felipe xerbij tzra Andrés, c'jara' xeba che c-e', xecbij tzra Jesús. 23 Tak Jesús xc'axaj je xbixa tzra cawra xbij: —Camic Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak xerla' retiemp che nya' na ruk'ij congan. 24 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa tzra jun c'ambal tzij jawra. Jun rk'arwech trigo wxnapoknaj namuk pnulew jara' majo'n ntz'uc ta y majo'n rwech nuya'. Per wmajo'n napoknaj ta namuk pnulew jara' congan ntz'uc ta y congan rwech nuya'. 25 Wnapoknaj naya' cana ac'aslemal wawe' chwech ruch'lew jara' natz'ila' ac'aslemal, per wmajo'n napoknaj ta naya' cana ac'aslemal rxin wawe' chuch'lew jara' awc'an utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 26 Je' wnak je nquenimana wxin nc'atzina nquek'axa tzra' abar enk'axnak wa' anen, y chka' tzra' nquec'je' wa' abar enc'ol wa' anen. Je' wnak xtquenimana wxin ajni'la nya'a quek'ij rmal Nedta'. 27 Camic congan nti'ona wanm, nlowlo' nba'na chwa. ¿Per nak xtenban? ¿Xtenbij tc'a tzra Nedta' xtquenruto' ta ch-utz c'ara' mquita xtenk'axa chpam nimlaj lowlo' jpenak chenwech? Jara' mesquier xtencwin ta xtenban. Perc lowlo' jpenak chenwech, xe rmal c'ara' enpenak wawe' chwech ruch'lew che quenk'axa chpam. 28 Xerwara' quenbij chawa Nedta', tk'alsaj chquewech wnak chatet nim ak'ij. Tak xbitaja rmal Jesús jawra tzij xk'aljin tc'a jle' tzij penak chcaj, cawra xbij: —Jara' nk'alsan chic y quenk'alsaj chna más chka', cara' xbij ta ja' Ttixel. 29 Je' wnak jec'ola tzra' ec'ola nic'aj xecc'axaj jara' tzij y necbij chxuban jun c'koljay, y nic'aj necbij: —Jun ángel xtzijon ta ruq'uin. 30 Jesús cawra xbij chca: —Jtzij jxewc'axaj me nmal ta anen je xpeta, ewmal ixix xpeta. 31 Camic xerla' k'ij rxin che nk'aljina nak rbanic rtzilal jc'ola ptak canm je' wnak jec'ola wawe' chwech ruch'lew. Camic xerla' k'ij rxin diablo jnebnowa mandar wawe' chwech ruch'lew, camic nbattax ela. 32 Per chwa anen, tak xtenjotbaxa, conjelal wnak quenjik'aj canm chka bechnak opech cbanic ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x wq'uin. 33 Tak xbij jawra tzij jara' xc'utbej nak xtba'na tzra tak xtcamsasa chwech jun cruz. 34 Je' wnak cawra xecbij ra': —Per kc'axan wan chpam rtzojbal Dios, tak xtpeta Cristo jara' majo'n cmic tzrij y nec'se'a rxin junlic. ¿Nak tzra c'ara' tak nabij che njotbax na Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak? ¿Nak wnak c'ara' rlec'walxel jnabij kaja? 35 Jesús cawra xbij chic chca: —Je nsakersana ebey camic arja' xjun c-e' k'ij c'ol chic ewq'uin rmal c'ara' quenbij chewa, c'ol na luz ewq'uin y tey-a' c'as tzra che noca ptak ewanm ch-utz c'ara' majo'n noc ta k'ejku'm ptak ewanm. Je' wnak xe chpam k'ejku'm nebin wa' arj-e' majo'n cutkin ta abar xtque'ekaj wa'. 36 Com q'uemja'na tela checjol je nsakersana ebey rmal c'ara' tak quenbij chewa, teyke'a ec'u'x ruq'uin camic ch-utz c'ara' nja' sak nc'ana ewxin. Tak xbitaja jawra tzij rmal xba y xiwaj ri' chquewech. 37 Ja' Jesús mesque q'uiy milagro rebnon chic je rc'utben chquewech wnak nak rbanic per j-e' nmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin. 38 Cara' xqueban ch-utz c'ara' nbantaja ajni' tz'ibtanak cana rmal profeta Isaías ojer jcawra nbij: —Wajaw, me q'uiy ta xenimana atzojbal je xkaya' rbixic, me q'uiy ta je xch'obtaja cmal nak rbanic nmak tak milagro naban chquewech. Cara' tz'ibtanak cana. 39 Rmal c'ara' mxecwin ta je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús. Cara' xqueban com c'o chic jle' tzij bitanak cana rmal Isaías y cawra nbij: 40 —Xuban Dios chca ajni' xermoyirsaj y chka' xcowersaj canm, cara' xuban chca ch-utz c'ara' majo'n nquetz'et ta jnak nc'u'ta chquewech y majo'n nch'obtaj ta cmal je nbixa chca, y majo'n nqueq'uex ta cna'oj che nquechumtaja. 41 Cara' rbin cana ja' Isaías tak xutz'et nimlaj gloria rxin Kajaw y tak xtzijona tzrij nak rbanic. 42 Per e q'uiy chca e k'toy tak tzij xecnimaj Jesús per majo'n ncajo' ta necbij che ykula quec'u'x ruq'uin com xnecxibej qui' chquewech aj fariseo. —Mex tokch'akix ta chpam jay rxin molbal ri'il abar nekc'axaj wa' rtzojbal, cara' xecbij. 43 Cara' xqueban com más na nqueya' ruk'ij nak xbixa chca cmal wnak que chwech je nbixa chca rmal Dios. 44 Xumaj chic tzij Jesús, cow xtzijona y cawra xbij: —Je' wnak je ykula quec'u'x wq'uin jara' ykul c'ara' quec'u'x chka' ruq'uin jtakyon ta wxin, mruyon ta wq'uin anen ykul wa' quec'u'x. 45 Je' wnak jquetz'ton nwech quetz'ton c'a rwech jtakyon ta wxin, mnuyon ta anen quetz'ton nwech. 46 Anen enpenak wawe' chwech ruch'lew che quensakersaj quebey je' wnak chquewech ch-utz c'ara' chka bechnak wnak xteyke'a quec'u'x wq'uin arj-e' majo'n chic nquec'je' ta chpam k'ejku'm. 47 Anen enpenak wawe' chwech ruch'lew me rmal ta chquenk'at tzij chquij wnak per enpenak che cto'ic rmal c'ara' quenbij chewa, wec'ola wnak nquec'axana jquenbij chca y majo'n necnimaj ta jara' manen ta quenk'towa tzij chquij. 48 Per wmajo'n ncajo' ta neyke'a quec'u'x wq'uin y wmajo'n necnimaj ta jquenbij chca jara' c'ola nk'atbexa tzij chquij, com jtzij jxenbij chca jara' nk'atbexa tzij chquij tak xterla' jnimlaj juicio rxin q'uisbal k'ij. 49 Cawra quenbij chewa com jtijonem jnec'tun chewech jara' y-on chwa rmal Ttixel, ja' takyon pa wxin, me nna'oj ta anen nwankersan nuyon kaja. 50 Y jtijonem je y-on chwa rmal Ttixel wutkin chja' c'amyon ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Cara' rbanic, njelal tzij jquenbij, ja' Ttixel biyona chwa, cara' xbij Jesús.

Juan 13

1 Xerla' bispr rxin nimk'ij pascua. Ja' Jesús rutkin chic che xerla' hor rxin chnuya' cana rwech ruch'lew y nemloja ruq'uin Ttixel. Ajni' rebnon chca rdiscípulo wawe' chwech ruch'lew ncongan nquerajo' y ne nquerajo' wa' tak xcoma. 2 Ja' Jesús remjon w-im cuq'uin rdiscípulo y diablo rebnon chic samaj pranm Judas Iscariote, rlec'wal Simón, rtajchin el chic chnujach Jesús pquek'a' je' wnak je nquetzelana rxin. 3 Ja' Jesús rutkin chic che jchon chic pruk'a' njelal achnak rmal Ttixel y rutkin chic chka' ruq'uin Dios penak wa' y ruq'uin nemloj chwa'. 4 C'jara' xyictaj ta tzrij mes, xelsaj rtziak jnim tziak jc'ola tzrij y xuc'om jun toay, xuya' xe' rpam. 5 C'jara' xchumij jun plangan ya' y xumaj rch'ajic ckan rdiscípulo. Tak nch'ajtaja akan rmal nusu' tzan toay jrey-on xe' rpam. 6 Tak xekaja ruq'uin Simón Pedro chnuch'aj rkan cawra xbixa tzra rmal Pedro: —Wajaw, me tkal ta chawij nach'aj wkan. 7 —Camic mtch'obtaja awmal jnemjon rbanic chawa. Per nerla' na jun k'ij tak nch'obtaja awmal, cara' xbij Jesús. 8 —Mcara' ta, atet me tkal twa' chawij nach'aj wkan. —Me xtench'aj ta awkan mat wexbil tc'ara'. 9 C'jara' Pedro cawra xbij: —Wajaw, wcara' rbanic mruyon tc'ara' wkan xtach'aj, tech'ja' chka' nuk'a' ruq'uin nwá'. 10 Jesús cawra xbij: —Jun acha wrech'jon chic rij ch'ajch'oj chc'ara', majo'n chic rilaj nach'aj chic wjic rij, xruyon chic rkan nach'aj, y cara' chewa ixix, ix ch'ajch'oj chic per mix conjelal ta. 11 Com ja' rutkin chic nak nejchowa rxin pquek'a' je' wnak je nquetzelana rxin rmal c'ara' tak xbij cawra: —Mix conjelal ta ixch'ajch'oj. 12 Tak xch'ajtaja je' akan rmal c'jara' xecsaj chic rtziak jrelsan y xetz'be'a tzrij mes y cawra xbij chic chca: —¿Le nch'obtaja ewmal jxenban chewa? 13 Ixix nebij chwa Maestro, chka' nebij chwa Kajaw, y jara' ne rbeyal wa' nebij com ne ktzij wa' nebij che anen en Emaestro, en Ewajaw chka'. 14 Anen en Ewajaw, en Emaestro chka', per mxenpoknaj ta wi' xench'aj ewkan. Cara' c'a chewa ixix chka', nc'atzina majo'n nepoknaj ta ewi' nech'aj ewkan chbil tak ewi'. 15 Jun rbeyal c'a wa' xenya' chewech chcara' neban ixix chka' chbil tak ewi' ajni' xenban anen chewa. 16 Ne ktzitzij wa' jawra je xtenbij chewa, jun ilinel nmajo'n nim ta ruk'ij chwech rajaw, y jun bnoy mandad nmajo'n nim ta ruk'ij chwech jtakyon ela rxin. 17 We nch'obtaja ewmal jxenbij kaja chewa jara' congan qui' ac'u'x nuban per wnenimaj. 18 Per mix conjelal ta qui' ec'u'x com anen wutkin ajni' ena'oj jixnech-on. Nc'atzina nbantaja cumplir rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana ojer chwij anen jcawra nbij: —C'ola jun xoc wexbil, junam xokwa'a ruq'uin, jara' xenrc'ullaj y xyictaja chwij, cara' tz'iban cana. 19 Jawra jxenbij chewa q'uemja'na tbantaja per quenbij pona chewa che nbantaj na. Quenbij pona chewa ch-utz c'ara' tak xtbantaja bien nch'obtaja ewmal nak nbanic anen y nenimaj ajni' nbin cana chewa. 20 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, nak xtec'luwa cxin ajsmajma' je xtquenutak ela, anen c'ara' quenquec'ul, y nak xtec'luwa wxin anen nquec'ul c'ara' chka' jtakyon ta wxin. 21 Tak xbitaja jawra tzij rmal xumaj c'a jun nimlaj bis, congan xbisona ranm rmal c'ara' cawra xbij chic chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, c'o jun chewa jara' nejchowa wxin pquek'a' wnak je nquetzelana wxin. 22 Je rdiscípulo xquemaj rtz'etic je' qui', mesquier nch'obtaja cmal nak chu tzra xbix wa' tzij. 23 C'o jun chca discípulo congan njo'xa rmal Jesús, arja' tz'bul oca prupox Jesús tzrij mes. 24 Simón Pedro xuban pona señas chwech che nc'axaj pona tzra Jesús nak chu tzra xbij wa' tzij. 25 Ja' discípulo xki'l oca chwech ruc'u'x Jesús y cawra xc'axaj tzra: —Kajaw ¿nak jun chka nejchowa awxin? 26 —Abar xtenya' wa' xquelway je xtenmu', ja' c'ara'. C'jara' xumu' xquelway y xuya' tzra Judas Iscariote rlec'wal Simón. 27 Judas tak xc'amtaja xquelway rmal xoca Satanás pranm y cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Nak amjon rch'obic chnaban jat abna' chanim. 28 Conjelal jec'ola tzrij mes next jun xch'obtaja rmal nak tzra tak xbixa cara' tzra Judas rmal Jesús. 29 Ec'ola xquech'ob kaja je xbixa tzra Judas che nba nberelk'o' nak nc'atzina tzra nimlaj w-im je rxin nimk'ij, o xta'k ela che nberey-a' jun ayuda chca mibi' com ruq'uin ja' Judas c'o wa' njelal cpak. 30 Cara' xuban Judas, xc'amtaja xquelway rmal, xel ela chquecjol, ocnak chic k'ejku'm. 31 Tak elnak el chic Judas xumaj chic wjic tzij Jesús, cawra xbij: —Camic k'alaj chic chcongan nim ruk'ij Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. Y jun chic, rmal rc'aslemal Rlec'walxel tzra' ntz'e't wa' chcongan nim ruk'ij Dios chka'. 32 Com Dios nya'a ruk'ij rmal rc'aslemal Rlec'walxel rmal c'ara' Dios nk'alsaj na chcongan nim ruk'ij Rlec'walxel chka', nk'alsaj na che xjun quebnon ruq'uin y jara' nk'alsaj chanim. 33 Ch'tak wlec'wal, anen majru' xta k'ij enc'ola checjol. Ixix cnecanoj chna per abar xtenba wa' anen mesquier nquixecwina nquixekaja tzra', jawra tzij ajni' xenbij chca jle' aj Israel. 34 C'ola jun c'ac'laj mandamiento quenbij cana chewa, twaj-o' je' ewi' chbil tak ewi'. Ajni' nebnon ta anen chewa ixnwaj-on ta, cara' c'a tebna' ixix chka', twaj-o' je' ewi'. Ja c'awa' c'ac' mandamiento quenya' cana chewa. 35 Wcara' neban, wnewajo' chbil tak ewi', tzra' c'a ntz'e't wa' cmal conjelal wnak che ktzij wa' ix ndiscípulo. 36 Simón Pedro cawra xbij: —Kajaw ¿abar q'ue tzra' ncatba wa'? —Jesús cawra xbij: —Abar xtenba wa', atet mesquier ncatecwina ncatetre'a chwij camic, per nerla' na jun k'ij tak xtcatetre'a chwij. 37 —Wajaw ¿nak tzra mesquier quencwina quentre'a chawij camic? Anen majo'n quenpoknaj ta wi' quencamsasa opech awmal. 38 —¿Le ktzitzij nabij chwa chmajo'n napoknaj ta awi' ncatcamsasa wmal? Per jawra je xtenbij chawa ne ktzitzij wa', tak q'uemja'na trekena pre'y, atet oxmul abin chic majo'n awutkin ta nwech, cara' xbixa tzra rmal Jesús.

Juan 14

1 C'jara' xbij chic chca: —Me tyojtaj ta ewanm, teyke'a ec'u'x ruq'uin Dios y wq'uin anen chka'. 2 Pruchoch Nedta' congan q'uiy je' lwar tzra', per che mquita cara' mquita xenbij chewa. Anen quenba camic cnechumsaj jun elwar. 3 Ajni' xenbij chewa, quenba cnechumsaj elwar per quenmloj pchic jmul quixenrec'ma' kaja ch-utz c'ara' nquixec'je'a wq'uin. Cara' quenban ch-utz c'ara' abar xtenc'je' wa' anen tzra' nquixec'je' wa' ixix chka'. 4 Ixix ewutkin abar xtenba wa', ewutkin bey chka'. 5 Tomás cawra xc'axaj tzra: —Wajaw, ajoj majo'n kutkin ta abar tzra' ncatba wa'. ¿Nak tzer c'ara' nabij chka chajoj kutkin bey? 6 —Anen c'ara' en bey, wq'uin anen neltaj wa' njelal ktzitzij, majo'n tz'koj tzij wq'uin, anen c'ara' quenyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Next jun xtepon ta ruq'uin Ttixel mquita ykul ela ruc'u'x wq'uin. 7 Per wext ch'obtanak ewmal ojer nak nbanic anen ch'obtanak tc'ara' ewmal chka' nak rbanic Nedta', per camic xtch'obtaj c'a ewmal nak rbanic Nedta' y etz'ton chic rwech chka'. 8 Felipe cawra xbij tzra: —Wajaw, tec'tu' chkawech Ttixel, xruq'uin ra' nokquicota y majo'n chic achnak nkajo' chawa. 9 —Felipe ¿nak tzra tak nabij chwa chquenc'ut Ttixel? Per najru'la tiemp enc'ola ewq'uin. ¿Lq'uemja'n c'ara' tch'obtaja awmal nak nbanic? Nak wnak rutkin nwech rutkin c'ara' rwech Ttixel. 10 ¿Le mtanimaj c'a chanen xjun kabnon ruq'uin Ttixel y ja' Ttixel xjun rebnon wq'uin anen chka'? Njelal tzij jquenbij chewa manen ta enwankersyona, ja' Ttixel c'ola pwanm y nesmaja che rbanic njelal samaj jquenban. 11 Tnimaj jquenbij chewa chanen xjun kabnon ruq'uin Ttixel y ja' Ttixel xjun rebnon wq'uin chka', o wmtenimaj che ktzitzij quenbij chewa c'o c'a nmak tak milagro nebnon chewech, rmal tc'ara' xtenimaj. 12 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, je' wnak je xteyke'a quec'u'x wq'uin j-e' c'ara' nyataja chca che nqueban nmak tak milagro ajni' xenban anen, y xtyataj na chca che más na nmak tak milagro xtqueban que chwech ajni' xenban anen. Cara' quenbij chewa com anen quenba ruq'uin Ttixel rmal c'ara' tak nyataja chca chcara' nqueban. 13 Y jun chic, njelal je xtec'utuj tzra Nedta' y we ykul ec'u'x wq'uin che rc'utxic, anen quenya' chewa jnec'utuj. Cara' rbanic ch-utz c'ara' nya'a ruk'ij Ttixel, per rmal Rlec'walxel tak nya'a ruk'ij. 14 Jmul chic quenbij chewa, nak xtec'utuj y ykula ec'u'x wq'uin che rc'utxic, anen quenya' chewa. 15 We ktzitzij cnewajo' nenimaj c'ara' nak quenbij chewa chneban. 16 Y anen quenc'utuj tzra Ttixel che arja' nutak ta jun chic To'onel ewxin y nec'je'a ewq'uin junlic. 17 Je nta'k pchic ewq'uin jara' Espíritu Santo, ne ktzitzij njelal je nbij. Je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x j-e' c'ara' mesquier nquecwina nquech'ob nak rbanic Espíritu Santo y majo'n nquec'ul ta, com j-e' mesquier nquetz'et rwech y majo'n cutkin ta rwech rmal c'ara' tak nqueban cara'. Per ixix ewutkin rwech com arja' c'ola ewq'uin y nec'je' na ptak ewanm. 18 Anen quenba per majo'n quenban cta chewa ix ajni' ch'tak mibi', quenmloj pe chna jmul ewq'uin. 19 Xjarlal q'uemja'na quenba, per tak xtenba majo'n quenquetz'et chta je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x, per ixix cnetz'et na. Com anen newc'an utzlaj c'aslemal je rxin junlic rmal c'ara' newc'aj na ixix chka' utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 20 Tak xtpeta Espíritu Santo jara' bien nch'obtaj chic ewmal chanen xjun kabnon ruq'uin Ttixel, y nch'obtaja ewmal chka' xjun chic ebnon wq'uin y anen xjun nebnon ewq'uin. 21 Je' wnak jnecnimaj ntzojbal y nqueyic ptak canm, tzra' nquetz'e't wa' che ktzitzij quencajo'. Je' wnak jquencajo' nquejo'x c'a arj-e' chka' rmal Nedta', y quenwajo' anen chka' y quenk'alsaj wi' chquewech. 22 C'jara' cawra xbixa tzra rmal Judas, per mjara' ta Judas Iscariote: —¿Nak rbanic c'ara' nabij atet che nak'alsaj awi' chkawech y majo'n nak'alsaj ta awi' chquewech je' wnak je xe chwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x? 23 —Je' wnak ne ktzitzij quencajo' necnimaj c'ara' ntzojbal. Wcara' nqueban nquejo'x c'ara' rmal Nedta' y ok c-e' ruq'uin Nedta' nokekaja cuq'uin y jcanm noca kuchoch y chpam nokq'ue' wa'. 24 Je' wnak jmajo'n quencajo' ta majo'n necnimaj ta ntzojbal, y jtzij je emjon rc'axic camic manen ta enwankersyona, ja' Ttixel jtakyon pa wxin jara' biyona chwa. 25 Njelal jawra quenchol cana chewa perc q'uenc'o na ewq'uin. 26 Per tak xtquenel ela checjol c'jara' nta'k pchic jun ewq'uin tzan eto'ic y jara' Espíritu Santo, arja' nta'k ta rmal Nedta' y pnubi' anen nta'k twa'. Arja' nec'tuwa chewech njelal achnak y nnataj na njelal achnak je nbin cana chewa. 27 Anen quenba per quenya' cana chewa che qui'il nec'je'a ewanm chwech Dios ajni' nebnon anen. Per jara' mjunam ta ruq'uin ajni' nuya' rwech ruch'lew. Me tyo'j ta ec'u'x y mtexibej ta ewi' chka'. 28 Ixix xewc'axaj tak xenbij cawra chewa: —Anen quenba per quenmloj pe chna jmul ewq'uin. Ruq'uin Nedta' quenba wa', cara' xenbij chewa. Per wext congan cnewajo' xixquicot tc'ara' tak xenbij chewa chruq'uin Nedta' quenba wa' com Nedta' más nim ruk'ij chenwech anen. 29 Camic ney-on pon chic rbixic chewa nak q'uemja'na tba'na chwa ch-utz c'ara' tak xtbantaja neyke'a junlic ec'u'x wq'uin. 30 Xjurat chic enc'ola checjol che noktzijona, cara' quenbij chewa com diablo jnebnowa mandar rxin rwech ruch'lew arja' xyamer nerkaja che nchapic. Per arja' majo'n ruk'a' chwa, majo'n achnak quenrchapbej. 31 Xerwara' anen quenya' wi' pruk'a' ch-utz c'ara' je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x ncutkij bien che anen congan quenwajo' Ttixel ch-utz c'ara' bien ncutkij che nniman jbin chwa rmal ja' Ttixel. Camic quixyictaja, jo' ko'el ela chpam jawra lwar.

Juan 15

1 C'jara' xbij jun c'ambal tzij y cawra xbij: —Wq'uin anen nel twa' c'aslemal che ktzitzij c'aslemal, anen en rkan jumlaj uva y Nedta' arja' jnebnowa cwent uva y njosk'ij. 2 Arja' nch'upuj ela njelal ruk'a' uva jmajo'n rwech nuya' ta. Per jruk'a' uva je nwachina jara' njosk'ixa rmal Nedta' ch-utz c'ara' che nwachina más. 3 Per ixix ixjosk'in chic tzan njelal tzij jxenbij chewa, jara' xixjosk'bexa. 4 Xjun tebna' wq'uin y xjun quenban ewq'uin chka', ajni' tzra ruk'a' uva che mquita jun rebnon ruq'uin rkan mquita nuya' rwech. Y cara' chewa ixix chka', wme xjun ta xteban wq'uin majo'n nwachin ta utzil rxin Dios ptak ewanm. 5 Anen en rkan jumlaj uva, ixix ix ruk'a'. Chka bechnak chewa xjun nuban wq'uin y anen xjun quenban ruq'uin jara' junam ruq'uin ruk'a' uva congan nwachina. Cara' quenbij chewa com majo'n achnak nquixecwina neban we mjun ta neban wq'uin. 6 Je' wnak xe mjun ta nqueban wq'uin cara' nba'na chca ajni' nba'na tzra ruk'a' uva, nch'upux ela y nechkija, c'jara' nmo'la ruchi' y nporoxa pk'ak'. 7 We xjun neban wq'uin, wnec'je'a ntzojbal ptak ewanm, c'jara' tc'utuj tzra Dios nak newajo' y nyataja chewa. 8 We k'axnak wen nwachina utzil rxin Dios ptak ec'aslemal jara' nya'a ruk'ij Nedta' cmal wnak y tzra' nquixtz'e't wa' che ktzitzij wa' ix ndiscípulo. 9 Ttixel congan quenrajo' y cara' nebnon chewa ixix chka' congan quixnwajo'. Camic quenbij chewa, quixc'je' c'a chpam ojben ri'il wxin. 10 Wnenimaj nak quenbij chewa che neban jara' nquixc'je'a chpam ojben ri'il wxin ajni' nebnon anen nniman jbin chwa rmal Nedta' y enc'ola chpam ojben ri'il rxin Nedta'. 11 Njelal jawra jxenbij kaja chewa ch-utz c'ara' xtec'je' tc'a ptak ewanm jquicotemal rxin Dios jc'ola pwanm anen. Xenbij chewa ch-utz c'ara' xtnoj ta quicotemal rxin Dios ptak ewanm. 12 Ajni' nebnon anen chewa congan quixnwajo' cara' c'a tebna' ixix chka', twaj-o' je' ewi' chbil tak ewi'. Jawra jun mandamiento quenya' cana chewa chneban. 13 Tak majo'n napoknaj ta awi' ncatcoma precwent jun awamigo jara' nac'utbej chcongan nawajo', majo'n chjun nawajo' ta awi' cara'. 14 Ixix ix wamigo wnenimaj nak quenbij chewa chneban. 15 Njelal je nc'axan jbin chwa rmal Nedta' jara' nk'alsan chic chewech rmal c'ara' quenbij chewa ix wamigo. Camic mjara' ta quenbij chewa che ix mos com jun mos mrutkin ta nak nuch'ob rpatrón. 16 Me ixix ta xixcanona wxin per anen xencanona ewxin che xixoca apóstol, xenbij chewa che nquixba nebna' nsamaj. Cara' xenban chewa ch-utz c'ara' jsamaj nebna' c'ola utzil rxin Dios nwachij y jara' utzil jnewachij majo'n npu'k ta. Cara' rbanic ch-utz c'ara' je Ttixel nuya' chewa nak nec'utuj tzra we ykula ec'u'x wq'uin che rc'utxic. 17 Njelal jawra xenbij chewa ch-utz c'ara' newajo' ewi'. 18 Je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x y xe itzel nquixquetz'et bien tech'bo' chcara' xqueban chwa anen nabey, itzel xenquetz'et chka'. 19 Wext ix quexbil wnak je ykula quec'u'x ruq'uin rwech ruch'lew jara' kas ta nquixclok'k'oj ta, per mix quexbil ta com anen xench-owa ewxin chquecjol y xixnyonaj rmal c'ara' kas itzel nquixquetz'et. 20 Terkaja pnewá' jun tzij jxenbij chewa cawrara: —Jun mos jara' mnim ta ruk'ij chwech rpatrón, cara' xenbij chewa. Nbij tzij c'ara' wc'ola lowlo' quebnon chwa c'o c'ara' lowlo' nqueban chewa ixix chka'. Wxecnimaj ntzojbal jxenbij chca necnimaj c'ara' chka' je xtebij chca ixix. 21 Per nmal c'ara' anen tak xtetaj pen pquek'a'. J-e' nqueban na lowlo' chewa com majo'n cutkin ta rna'oj Dios jtakyon pa wxin. 22 Per we mquita xenpeta y mquita xenk'alsaj chquewech ajni' rna'oj Dios jara' majo'n nquechapbexa, per camic majo'n nectobej qui' mesque ne xtecbij majo'n quemac. 23 Je' wnak xitzel quenquetz'et jara' itzel nquetz'et Nedta' chka'. 24 Per mquita xenban nmak tak milagro chquewech per jle' milagro next jun banyona jara' majo'n nquechapbexa, per jara' xquetz'et per camic xe itzel quenquetz'et y itzel nquetz'et Nedta' chka'. 25 Cara' nqueban ch-utz c'ara' nbantaja cumplir jtz'ibtanak cana chwij anen chpam rley Dios jyatanak chca jcawra nbij: —J-e' xitzel xenquetz'et per majo'n wil y majo'n achnak xenban chca chka', cara' tz'ibtanak cana. 26 Per jun chic To'onel jc'ola ruq'uin Nedta' jara' nkaj tna ewq'uin com anen quentkow ta rxin. Jara' Espíritu Santo, per jun Espíritu ne ktzitzij wa' njelal achnak nbij, jun Espíritu jruq'uin Nedta' npe wa'. Tak xterkaja ewq'uin nk'alsaj na chquewech wnak nak nbanic anen. 27 Chka' ixix nek'alsaj na chquewech wnak nak nbanic anen com ixix ixc'ola wq'uin tak xenmaj ta nsamaj.

Juan 16

1 Njelal jawra jxenbij kaja chewa rmal che mteya' cana yukbal ec'u'x wq'uin tak xtpeta je' lowlo' chewij. 2 Com j-e' wnak nquixcch'akij ta chpam je' jay abar nc'axax wa' rtzojbal Dios y majo'n nquixquec'ul xta. Chka' nerla' na jun k'ij tak xtquixccamsaj per j-e' wnak nquech'ob che jara' nrajo' ranm Dios tak nquixccamsaj. 3 Cara' nqueban chewa com j-e' majo'n cutkin ta nak rna'oj Ttixel y majo'n cutkin ta nna'oj anen chka'. 4 Njelal jawra xenya' pona rbixic ch-utz c'ara' tak xtbantaja cawra nebij: —Njelal jawra ja c'awa' rbin cana Jesús chka. Majo'n xenbij ta chewa jawra ojer com q'uenc'o na ewq'uin. 5 Per camic com xquenba rmal c'ara' quenbij cana chewa. Camic quenmloja ruq'uin jtakyon pa wxin per next jun chewa ixix nc'axaj ta chwa: —¿Abar q'ue tzra' ncatba wa'? 6 Per jebnon ixix nojnak bis ruq'uin ewanm rmal jxenbij chewa. 7 Njelal jnemjon rbixic chewa ne ktzitzij wa'. Tak xtenel ela checjol c'ola utzlaj tak achnak nuc'om pa chewa. Perc che mquita quenba majo'n nkaj ta ewq'uin jun chic To'onel, per wquenba, anen quentkow ta rxin ewq'uin. 8 Tak xtkaj ta jun chic To'onel, bien nk'alsaj na chquewech wnak je ykula quec'u'x ruq'uin rwech ruch'lew chc'ola quil quemac quebnon. Com j-e' majo'n ykul ta quec'u'x wq'uin rmal c'ara' nuch'ob na chquewech che e aj-il e ajmac. Y jun chic samaj jnerebna' kaja, jara' nk'alsaj na bien chquewech wnak che anen ne rbeyal wa' nebnon chwech Ttixel com ja' Ttixel nuya' chwa chquenba tzra' abar c'ol wa' ja' y majo'n chic cnetz'et ta. Y c'o chna jun samaj nerebna' kaja To'onel, jara' bien nk'alsaj na chquewech wnak che Dios nuk'at na tzij chquij je e bnoy tak rtzilal com ja' rek'ton chic tzij tzrij diablo jnebnowa mandar wawe' chwech ruch'lew. 12 Anen c'o na je' achnak quenbij chewa per mesquier nch'obtaja ewmal xtenbij ta camic. 13 Tak xtpeta Espíritu Santo je nk'alsana ajni' ja' Dios jne ktzitzij wa' che Dios, ja' nc'ana ewxin y nk'alsaj bien chewech njelal nak kas mer rbanic Dios. Cara' xtuban com arja' mruyon ta nwankersaj nak xtbij, per nak nbixa tzra rmal Ttixel jara' nbij ja'. Y jun chic, nk'alsaj na chewech je' achnak jq'uemjana tbantaja. 14 Tak xtpeta Espíritu Santo jara' nuk'ij anen nerey-a' com arja' nuc'om pa nak c'ola nuk'a' tzra chnerk'alsaj chewech ixix. 15 Njelal achnak jc'ola ruq'uin Ttixel c'ola nuk'a' anen tzra, rmal c'ara' tak xenbij chewa che Espíritu Santo arja' nuc'om pa njelal nak c'ola nuk'a' tzra y nerk'alsaj chewech ixix nak je rbanic. 16 Xjurat chic quenc'je'a checjol y majo'n chic cnetz'et xta per mnim ta tiemp jmajo'n cnetz'et ta y cnetz'et na jmul chic. Cara' quenbij chewa com anen quenba ruq'uin Ttixel. 17 C'jara' je' rdiscípulo xquemaj je' tzij chbil tak qui' y cawra necbij je'a: —¿Nak nbij tzij c'awa' je nbij chka che: —Xjurat chic quenc'je'a checjol y majo'n cnetz'et chic per mnim ta tiemp jmajo'n cnetz'et ta y cnetz'et na jmul chic, catak ra' nbij? Y jun chic nbij: —Cara' quenbij chewa com anen quenba ruq'uin Ttixel. 18 ¿Nak nbij c'awa' tak nbij xjurat? Tak mesquier nch'obtaja kmal nak nbij. 19 Ja' Jesús rutkin chic che ncajo' necc'axaj tzra nak rbanic tzij je nbij y xuya' rbeyal chquewech: —¿Ljara' newc'axaj chbil tak ewi' jxenbij chewa che xjurat chic quenc'je'a checjol y majo'n cnetz'et chic per mnim ta tiemp y cnetz'et na jmul chic? 20 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, ixix nquixok' na nquixbison na per je wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x arj-e' nquequicot na. Per mesque xquixbison na jara' bis chek q'uenjlal nq'uisa y nwanker na jun quicotemal rxin Dios ptak ewanm. 21 Cara' ajni' nuban jun ixak tak q'uemjana tec'je'a jun ch'it ral, arja' nutaj na pen rmal ruquiy com xerla' hor rxin che nec'je'a ral. Per jte'ej tak c'ol chic ral jara' majo'n chic nerkaj ta ruquiy pe rwá' je xk'axa tzrij. Mterkaj chic pe rwá' rmal quicotemal jc'o chic pranm com c'ol chic jun ch'it ch'uch' xuya' chwech ruch'lew. 22 Cara' c'a chewa ixix chka' camic, emjon bis per nkatz'et chna jmul kawech ewq'uin y ajni'la xtquixquicota rmal, per jun quicotemal next jun xtelsana chewa. 23 Tak xterla' k'ij c'jara' majo'n chic je' achnak xtewc'axaj ta chwa. Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, nak xtec'utuj tzra Ttixel, we pnubi' anen nec'utuj wa' y ykula ec'u'x wq'uin che rc'utxic, arja' nuya' chewa. 24 Ajni' ebnon ta, majo'n ec'utun ta chpam oración pnubi' anen, per camic quenbij chewa, tc'utuj y nyataja chewa, cara' ta xteban ch-utz c'ara' xtnoj ta quicotemal rxin Dios ptak ewanm. 25 Njelal jawra jxenbij chewa c'ola je' c'ambal tzij xencsaj che rbixic jmajo'n xk'aljin ta chewech. Per nerla' na jun k'ij tak majo'n chic nc'atzin ta noktzijona chpam c'ambal tzij, c'jara' bien quenk'alsaj chewech nak rbanic Ttixel. 26 Tak xterla' k'ij, pnubi' anen nec'utuj wa' tzra Ttixel nak kas newajo'. Per majo'n quenbochij ta Ttixel chnuya' chewa nak nec'utuj tzra. 27 Arja' nuya' chewa com nquixrajo' rmal c'ara' nak nec'utuj nuya' chewa. Cara' nuban chewa com ixix cnewajo' y nenimaj chruq'uin Dios enpenak wa'. 28 Ruq'uin Ttixel enelnak twa' je enpenak wawe' chwech ruch'lew y camic quenya' cana ruch'lew, quenmloja chic wjic ruq'uin Ttixel. 29 Je' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Camic xekaja pkawá' nak xabij chka, jawra mjun c'ambal tzij ta. 30 Camic ch'obtanak chic kmal chatet awutkin njelal achnak, majo'n rilaj nekc'axaj je' achnak chawa com atet awutkin chic nak nkajo' nekc'axaj tak q'uemjana tekbij, rmal c'ara' neknimaj chruq'uin Dios atpenak wa'. 31 Jesús cawra xbij chca: —¿Le ktzitzij nenimaj chruq'uin Dios enpenak wa'? 32 Per nerla' na jun hor tak nuyon cneya' cana y jara' xyamer nerla' hor rxin che nbantaja. Jara' hor nech'or ewi', nquixnanmaja y nquixba ptak ewuchoch chixjujnel. Mesque cneya' cana, mnuyon ta quenc'je' cana com Ttixel arja' nc'ola wq'uin. 33 Njelal jawra xenbij chewa pjun chak'a' ch-utz c'ara' nyataja chewa quicotemal rxin Dios tak xjun ebnon wq'uin. Chwech jawra ruch'lew congan pen xtetaj na, per quixquicota com rtzilal rxin rwech ruch'lew arja' majo'n cwennak ta chwij, nanen wa' ench'ecmanak, cara' xbij Jesús chca rdiscípulo.

Juan 17

1 Ja' Jesús tak xbitaja tzij rmal xca'ya chcaj y xumaj rij oración y cawra xbij tzra Ttixel: —Nedta', camic xerla' hor, tebna' c'a chwa jnak'alsbej chquewech wnak chcongan nim nuk'ij je en Rlec'walxel. Cara' tebna' chwa ch-utz c'ara' anen catnk'alsaj chquewech che atet chka' congan nim ak'ij. 2 Com atet ay-on chwa chc'ola nuk'a' chca conjelal wnak. Cara' abnon chwa ch-utz c'ara' anen quenya' chca conjelal wnak je'ay-on chwa utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 3 Je utzlaj c'aslemal je rxin junlic cawra rbanic, je' wnak ncutkij ajni' ana'oj atet jxa ayon che at Dios, chka' ncutkij ajni' nna'oj anen jenatkon ta wawe' chwech ruch'lew. Tak cara' nqueban jara' cc'an chic utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 4 Anen ney-on ak'ij wawe' chwech ruch'lew, xenq'uis rbanic njelal asamaj jay-on chwa chquenban. 5 Camic Nedta', tey-a' chwa chcara' nkaban awq'uin pnagloria ajni' kabnon nabey tak q'uemjana twankera ruch'lew, congan nim nuk'ij tzra'. Tey-a' chwa chquenba wjic chic awq'uin pnagloria abar nk'aljin wa' chcongan nim nuk'ij. 6 Nak xe'acha' chquecjol wnak wawe' chuch'lew je ay-on chwa, anen xenk'alsaj chquewech ajni' ana'oj atet. J-e' ne awxin wa' y camic xe'aya' c'a chwa y j-e' congan necnimaj atzojbal. 7 Camic cutkin chic che njelal jxenban jay-on chwa chquenban jara' awq'uin atet penak wa'. 8 Com anen nbin chic chca njelal jabin chwa. J-e' cniman chic je nbin chca y camic cutkin chic che awq'uin atet enpenak wa' y necnimaj che atet attakyon ta wxin. 9 Camic nemjon oración pquecwent per me pquecwent ta je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x. Anen quenban orar pquecwent je ay-on chwa com e awxin. 10 Conjelal je wxin anen e awxin atet chka', conjelal e awxin atet e wxin anen chka'. Com xjun kabnon cuq'uin rmal c'ara' ruq'uin cc'aslemal ntz'ettaj wa' che ajni'la nim nuk'ij. 11 Santlaj Ttixel, camic majo'n quenc'je' xta chwech ruch'lew per j-e' nquec'je' cana y anen quenmloj chic wjic awq'uin. Pnabi' atet que'achajij y que'awaraj je ay-on chwa ch-utz c'ara' xjun ta xtqueban ajni' kabnon ajoj awq'uin. 12 Anen tak xenc'je'a cuq'uin wawe' chwech ruch'lew, pnabi' atet xenuban wa' cwent, next jun xtz'ila' ta ri' chca. Per c'ola jun xtz'ila' ri' per jara' nyatanak tzrij chnutaj pen chpam nimlaj juicio. Cara' xuban ch-utz c'ara' nbantaja cumplir jtz'iban cana ojer chpam atzojbal. 13 Per camic anen quenmloja awq'uin y njelal jawra jnemjon rbixic chawa ne chquewech j-e' quenbij cwa' wawe' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' xtnoj ta quicotemal ptak canm jc'ola wq'uin anen. 14 Anen bien xenk'alsaj atzojbal chquewech jabin chwa y camic xitzel nquetz'e'ta cmal wnak je xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x com j-e' mruq'uin ta rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x, ajni' nebnon anen, mruq'uin ta rwech ruch'lew ykul wa' nuc'u'x. 15 Mjara' ta quenc'utuj chawa che nque'alsaj ela wawe' chwech ruch'lew y xqueba ta awq'uin camic. Jquenwajo' anen chawa che nque'aban cwent wawe' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' majo'n nquech'a'c ta rmal diablo. 16 J-e' mruq'uin ta rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x, ajni' nebnon anen, mruq'uin ta rwech ruch'lew ykul wa' nuc'u'x. 17 Camic que'ayonaj c'a, tech'ja' c'a canm tzan atzojbal, com ruq'uin atzojbal atet nkatz'et wa' nak kas mer abanic che ktzitzij at Dios. 18 Ajni' xaban chwa anen xenatak ta wawe' chwech ruch'lew cara' c'a quenban anen chca chka', enchumsan chic che quenutak ela chwech ruch'lew chnequebna' asamaj. 19 Camic anen quenyonaj wi' che rbanic je nrajo' awanm atet. Cmal j-e' tak cawra quenban ch-utz c'ara' j-e' chka' nqueyonaxa che rbanic je nrajo' awanm atet je at ktzitzij Dios. 20 Per mqueyon ta j-e' nemjon rbanic oración pquecwent com j-e' nqueya' na nbixic chca jle' chic wnak y rmal jara' tak xtqueya' nbixic ec'o chna jle' jneyke'a na quec'u'x wq'uin, y camic quenban orar pquecwent arj-e' chka'. 21 Quenban orar pquecwent ch-utz c'ara' xjun ta xtqueban conjelal je' wnak jneyke'a quec'u'x wq'uin ajni' kabnon awq'uin atet Nedta', com atet xjun abnon wq'uin y xjun nebnon awq'uin atet chka'. Kas quenwajo' anen kas xtjun xtqueban kuq'uin conjelal ch-utz c'ara' je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x arj-e' xtecnimaj ta chatet attakyon ta wxin. 22 Ajni' abnon chwa anen chk'alaj che atet atc'ayona nc'aslemal y cara' nebnon anen chka', ney-on chca chk'alaj chatet atc'ayona cc'aslemal. Cara' nebnon chca ch-utz c'ara' xjun ta xtqueban ajni' kabnon awq'uin xjun kabnon. 23 Cawra nela, anen xjun quenban cuq'uin j-e' y atet xjun naban wq'uin ch-utz c'ara' xjun ta xtbequebna' rq'uisbal k'ij. Cara' quenwajo' ch-utz c'ara' je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x arj-e' xtcutkij ta che atet attakyon pa wxin y xtcutkij ta chka' che atet congan nque'awajo' je' wnak xjun quebnon wq'uin ajni' abnon chwa anen chcongan cnawajo'. 24 Nedta', je' wnak je'ay-on chwa kas quenwajo' quenc'utuj chawa, abar xtenq'ue' wa' anen, tzra' ta xtec'je' wa' j-e' chka'. Cara' quenwajo' chca ch-utz c'ara' nquecwina nquetz'et nimlaj agloria jay-on chwa, com atet enawaj-on ta tak q'uemjana twankersasa ruch'lew. 25 Nedta', awq'uin atet c'o wa' rbeyal per je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x majo'n cutkin ta ajni' ana'oj, per anen wutkin y chka' conjelal wnak jec'ola wq'uin je ay-on chwa j-e' cutkin che atet attakyon pa wxin. 26 Anen nk'alsan chic chquewech ajni' ana'oj y quenk'alsaj na más chquewech. Cara' xtenban chca ch-utz c'ara' nec'je'a ptak canm jara' ojben ri'il jquenawojbej, ch-utz c'ara' chka' quenc'je'a anen ptak canm. Cara' xbij Jesús tzra Ttixel.

Juan 18

1 Tak xec'choja oración rmal Jesús c'jara' xba xerexbilaj ela rdiscípulo y xek'axa pjupraj jun siwan rbin-an Cedrón. Tzra' xe'oc wa' chpam jun lwar abar tcon wa' nic'aj che'. 2 Ja' Jesús ruq'uin je' rdiscípulo arj-e' q'uiylaj mul quemlon qui' tzra', rmal ra' ja' Judas bien rutkin jara' lwar. Jara' Judas je rchumsan chic chnujach Jesús pquek'a' wnak je nquetzelana rxin. 3 Judas xberec'ma' jle' soldado e quexbil nic'aj policía je nquesmaja pquecwent aj fariseo y pquecwent cjefe sacerdote chka'. Tak xec'amtaja rmal xuc'om ela quebey, xeba chpam lwar abar ec'o wa' Jesús ruq'uin je' rdiscípulo. Xquec'om ela quek'ak' jnectz'etbej quebey y c'ola je' achnak rxin je' banbal tak ch'oj xquec'om ela. 4 Tak xe'ekaja xel ta Jesús che c'luy cxin com arja' rutkin chic njelal jq'uemjana tba'na tzra, y cawra xbij chca: —¿Nak necanoj? 5 —Jesús aj Nazaret nekcanoj, cara' xecbij. —Anen c'ara', xbij Jesús. Chquecjol wnak bnak Judas jnejchowa rxin Jesús pquek'a'. 6 Tak xbij Jesús chanen, j-e' wnak congan xemloja chquij y xeba ptak ulew. 7 Y Jesús xc'axaj wjic chic chca: —¿Nak necanoj? —Jesús aj Nazaret nekcanoj, cara' xecbij. 8 —Nbin chic chewa chanen. Per wanen cnecanoj tey-a' c'as chca wexbil che nqueba. 9 Cara' xbij chca ch-utz c'ara' nbantaja cumplir je xbij tzra Ttixel jcawrara: —Je e'ay-on chwa majo'n jun xtz'ila' ta ri'. 10 Simón Pedro rc'an jun espada, xelsaj jara' espada y xch'upuj ela rexquin jun acha prejquenk'a'. Jara' acha Malco rubi', mos rxin nimlaj sacerdote. 11 Per Jesús cawra xbij tzra Pedro: —Tec'lo' awespada y tecsaj pe rc'olibal com c'ola jun lowlo' rchumin Nedta' y nc'atzina chquenk'axa chpam. 12 C'jara' xcha'pa Jesús cmal soldado y ccapitán y cmal je' policía. Tak xchaptaja cmal xquexim. 13 Tak ximtaja cmal xquec'om ela y chwech Anás xecc'aj wa' nabey mul, je rjinam Caifás. Chpam jara' juna' Caifás ocnak nimlaj sacerdote. 14 Jara' mism Caifás jbiyona chca aj Israel jcawrara: —Más na k'axnak wen nok-ela xjun ncoma pkec'xiwach ok aj Israel que chwech nq'uisa ketnamet. 15 Simón Pedro ruq'uin jun chic discípulo arj-e' xectrebej ela Jesús. Jun chic discípulo arja' ojtkin chic rwech rmal nimlaj sacerdote, tak xoca Jesús ruq'uin nimlaj sacerdote xoca arja' chka'. 16 Pedro arja' xec'je' cana, majo'n xoc ta. Jdiscípulo jotkin rwech rmal nimlaj sacerdote arja' xemloj ta abar ocnak el wa' y tzra' c'o wa' jun xtan jnechjalbena chibey abar ncatoc wa'. Ja' discípulo xbij tzra xtan chnecsaj ta Pedro, y xoca Pedro. 17 Tak ocnak chic Pedro cawra xbixa tzra rmal xtan: —¿Mex c'a atet chka' at jun discípulo rxin acha rbin-an Jesús? —Majo'n, manen ta, cara' xbij Pedro. 18 Ec'ola jle' mos je nquechajina rxin Jesús, c'ola jle' k'ak' quebxon, quemjon rmak'ic qui' com congan tew. Y ja' Pedro pa'l oca cuq'uin chuchi' k'ak', remjon rmak'ic ri'. 19 Ja' nimlaj sacerdote xumaj rc'otic ruchi' Jesús, cawra xc'axaj je' tzra: —¿E achnak adiscípulo y nak rbanic tijonem jnac'ut? 20 Jesús cawra xbij: —Per tak xenya' je' tijonem me pnalak' ta xenya' wa' per ne chquewech je' wnak xentzijon wa'. Xentijoj ptak jay abar nba'n wa' mlon ri'il, xentijoj chpam nimlaj rtemplo Dios com tzra' nquemol wa' qui' aj Israel y majo'n achnak pnalak' ta xenbij wa' chca. 21 ¿Nak tzra tak chwa anen nawc'axaj wa' nak rbanic? Com je' wnak jxentijoj, arj-e' bien cutkin jtijonem xenya' chca, jnaban camic, chca j-e' tewc'axaj wa' nak rbanic tijonem jxenya'. 22 Tak xbitaja jawra tzij rmal Jesús c'o jun soldado xuya' jpak' k'a' chuplaj Jesús y cawra xbij tzra: —¿Lrubey c'ala' naban chek cala' naban nac'ulba'? ¿Mtatzu' c'a nimlaj sacerdote ntzijona awq'uin? 23 Jesús cawra xbij tzra: —We mrubey ta y we m-utz ta xenbij, tbij c'a chwa nak m-utz ta xenbij. Wrubey xenbij ¿nak q'ue tzra xnach'ey? 24 C'jara' Anás xutak el chic Jesús chwech Caifás jnimlaj sacerdote, y ne bc'on tak xc'axa Jesús. 25 Ja' Simón Pedro pa'l oca chi' k'ak', remjon rmak'ic ri' tak cawra xc'axaxa tzra: —¿Mex c'a atet at jun rdiscípulo Jesús chka'? Ja' Pedro majo'n xuya' ta tzrij: —Manen ta, cara' xbij. 26 C'ola jun rmos nimlaj sacerdote je rch'alal acha je xkupix ela rexquin rmal Pedro, arja' cawra xc'axaj tzra: —Ajni' tak xatnutz'et chpam lwar abar xchaptaj wa' Jesús. ¿Mawexbil tc'ara'? cara' xbij tzra Pedro. 27 Per ja' Pedro mxuya' ta tzrij, y chek q'uenjlal xtrekena jun pre'y. 28 C'jara' xquec'om el chic Jesús, xe'el ela ruq'uin Caifás, xeba chic abar c'o wa' ruchoch gobernador, chek xeskara xeba. Tak xe'ekaja majo'n xe'oc ta alnak pjay com c'ola jun ccostumbre j-e' aj Israel, xjan nque'oca pjay ruq'uin jun wnak jme aj Israel ta, y chka' cniman tak xatoca pjay ruq'uin jun wnak jme aj Israel ta xjan nataj chic je' achnak je nquetaj aj Israel chpam nimk'ij pascua. 29 Xel ta gobernador Pilato y cawra xbij chca: —Jala' acha ec'mon ta ¿c'ola ril nebij? 30 —Che mquita itzel acha mquita nerkajcha' pnak'a'. 31 —Utz tec'ma' ela ixix com c'ola eley, jara' tecsaj jnek'atbej tzij tzrij, cara' xbij Pilato. —Per ch'oj rij xajoj xtkok'towa tzij tzrij jun acha che nekcamsaj, cara' xecbij. 32 Tak xecbij me j-e' ta nquek'towa tzij tzrij Jesús che neccamsaj, tzra' xbantaj wa' cumplir je rbin cana Jesús nak xtba'na tzra tak xtcamsasa. 33 C'jara' xoca Pilato pruchoch, xutak rsic'sic Jesús y cawra xc'axaj tzra: —¿Atet at rey cxin tnamet Israel? 34 Jesús xbij tzra: —¿Lnach'ob atet en rey cxin tak rmal ra' nawc'axaj chwa, o xe rmal bin chawa cmal jle' chic wnak? 35 —¿En aj Israel c'a anen tak cara' nabij chwa? Je' cjefe sacerdote e quexbil jle' chic aj Israel atquejchon pnuk'a' camic. ¿Nak c'a awil abnon? cara' nbij ja' Pilato tzra Jesús. 36 Jesús cawra xbij tzra: —Anen c'ola jun gobierno pnuk'a' per jara' me rxin ta rwech ruch'lew. Per wext rxin ruch'lew nqueyictaj tc'ara' conjelal ajsmajma' jec'ola wq'uin ch-utz c'ara' majo'n quenja'ch ta pquek'a' aj Israel. Per ngobierno me rxin ta rwech ruch'lew. 37 —¿Le ktzitzij che at rey? —En Rey nc'a ajni' xabij kaja, rmal c'ara' tak xenalexa y enpenak wawe' chuch'lew, enpenak che rk'alsic chquewech wnak nak kas mer rubey Dios, conjelal wnak jc'ola cgan tzrij rubey Dios j-e' c'ara' nqueya' quexquin che rc'axic nak quenchol anen, cara' xbij Jesús. 38 —¿Nak rbanic rubey Dios? xc'axaj Pilato. Tak xc'axtaja rmal xel pchic y cawra xbij chca aj Israel: —Jquentz'et anen majo'n ril Jesús. 39 Per ixix c'mannak chewa chc'ola jun preso nsak'pix ela pnimk'ij pascua. Camic tbij chwa ¿c'ola egan che neksak'pij ela erey ix aj Israel? 40 J-e' xquemaj rakic quechi', cawra xecbij: —Utz Barrabás nsak'pix ela, majo'n nkajo' ta nsak'pixa Jesús. Barrabás arja' jun elk'om.

Juan 19

1 Pilato xuc'om ela Jesús y xuya' orden che nch'aya. 2 Je' soldado c'ola jun corona cchumsan, q'uix quecsan. Tak xchumtaja cmal xqueya' pe rwá' Jesús y xquecsaj jun tziak mrad tzra. 3 C'jara' nqueya' rsaludo Jesús per xyok'bal rxin nqueban. —Atet at Rey cxin aj Israel, cara' necbij tzra, y nqueya' k'a' chuplaj. 4 Xel pchic Pilato pk'atbaltzij y cawra xbij chca aj Israel: —Tetz'ta' mpa', camic quenpaba' chewech Jesús ch-utz c'a newutkij che anen majo'n ril xenwil ta. 5 C'jara' xel ta Jesús, mrad tziak recsan y jun q'uixlaj corona y-on pe rwá'. —Tetz'ta' mpa' jala' acha, xbij Pilato. 6 Je' cjefe sacerdote e quexbil je' policía, tak xquetz'et Jesús xquemaj rkoj chi'ij: —Tcamsaj chwech cruz, tcamsaj chwech cruz. —Per quentz'et anen majo'n ril, mejor tcamsaj ixix. Ixix c'ara' quixerpowa rxin chwech cruz, xbij Pilato. 7 —Ajoj c'ola jun ley kxin, jara' ley nbina che yatanak tzrij jala' acha che ncamsasa com ja' nbij che Rlec'wal Dios, cara' xecbij tzra Pilato. 8 Ja' Pilato tak xc'axaj chcara' rbin Jesús más congan xxibej ri'. 9 Xoc chic wjic pjay y cawra xc'axaj tzra Jesús: —¿Abar c'a kas atpenak wa'? Per Jesús majo'n xc'ulba' ta. 10 —¿Nak tzra tak majo'n cnac'ulba' ta? ¿Mawutkin tc'a xe pnuk'a' atc'o wa' che catnsak'pij ela, o catnujach che ncatri'pa chwech cruz? 11 —Che mquita yatanak chawa rmal Dios jc'ola chcaj majo'n ta ak'a' chwa. Rmal c'ara' quenbij chawa, más chna nim ril acha jxejchowa wxin pnak'a'. 12 Pilato tak xc'axaj je xbixa tzra xutaj ruk'ij che nsak'pij ela Jesús per aj Israel xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Atet wnasak'pij ela jala acha mat ramigo ta nimlaj rey César, com jala' acha xecsaj ri' rey y nak wnak necsaj kaja ri' rey ruyon kaja arja' rec'lel César. 13 Tak xc'axaj Pilato je nbixa tzra xerc'ma' pa Jesús. C'jara' xetz'be'a chpam jun lwar abar nuk'at wa' tzij tzrij jun wnak chc'ola ril o majo'n, jara' lwar nbixa tzra Lwar Empedrado, pnhebreo nbij tzij Gabata. 14 Pjun bispr rxin nimk'ij pascua xbantaj wa', pe nc'ajk'ij lara' xbantaja. Pilato xtzijon chic jmul cuq'uin aj Israel y cawra xbij chca: —Tetz'ta' mpa', wawe' c'ol wa' erey. 15 —Tcamsaj, tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij j-e' wnak. Pilato cawra xbij: —¿C'ola egan quenrip erey chwech cruz? Je' cjefe sacerdote cawra xecbij: —Majo'n chic jun rey c'ol ta ruk'a' chka, xruyon César. 16 C'jara' xja'cha Jesús pquek'a' rmal Pilato che ncamsasa chwech cruz, y xquec'om ela. 17 Cara' xuban Jesús, xtelej ela jun cruz y xba pjun lwar rubi' Rwá' Comnak. Chpam tzojbal hebreo nbixa tzra Gólgota. 18 Tak xe'ekaja chpam jara' lwar, tzra' xquerip wa' Jesús chwech cruz, y ec'ola e c-e' ach-i' chka' xeri'pa, e jujun ptak rexquin Jesús. 19 Pilato c'o nic'aj letr xuban y cawra nbij: —Jesús aj Nazaret, rey rxin tnamet Israel, y xuya' pe rwá' cruz. 20 E q'uiy je' aj Israel xecsiq'uij jawra letr com abar xri'p wa' Jesús xchenkaj tnamet. Jawra letr oxi' rwech tzojbal xtz'ibax wa', jun pnhebreo, jun pe griego y jun platín. 21 J-e' cjefe sacerdote cawra xecbij tzra Pilato: —Ajoj majo'n nkajo' ta tzij jala' jxatz'ibaj chrey kxin ok tnamet Israel. Nkajo' ttz'ibaj ajni' nbij ja': —En rey rxin tnamet Israel. 22 —Nak xentz'ibaj, xentz'ibaj wc'ara', xbij Pilato. 23 Je cji' soldado tak querpon chic Jesús chwech cruz xquec'om rtziak, xquejach chquewech, jujun xpona chquewech. Y c'o jun jmajo'n dson ta, xjun rquemic bnon. 24 Rmal c'ara' j-e' soldado cawra xecbij: —Me tkarak ta jawra tziak, kabna' suert tzrij nak kas tech'cowa chka. Cara' xqueban y tzra' xbantaj wa' cumplir jtz'ibtanak cana ojer chpam rtzojbal Dios jcawra nbij: —Xquejach netziak chquewech y c'ola jun xqueban suert tzrij. Y ncara' xqueban soldado. 25 Rute' Jesús rexbil jun ruchak' ec'ola chenkaj ruq'uin cruz e rexbil e c-e' chic ixki', jun María rexkayil Cleofas, y jun chic María Magdalena rubi'. 26 Jesús xutz'et pona rute' ruq'uin rdiscípulo jcongan nrajo' y cawra xbij tzra rute': —Jala' jun ndiscípulo jala' noc chic awal. 27 Y cawra xbij tzra rdiscípulo: —Nute' noc chic ate' atet, cara' xbij. Tak xemloja discípulo xuc'om ela rute' Jesús pruchoch junlic. 28 Ja' Jesús rutkin chic che c'chonak chic njelal samaj rmal je bin tzra chnuban y xbij: —Xechkija nuchi'. Tak xbij jawra tzij, tzra' xbantaj wa' cumplir jtz'iban cana chpam rtzojbal Dios. 29 Tzra' c'ol wa' nic'aj vinagre, j-e' soldado xquec'om jun esponja, xquexim chutza'm jun che' y xecmuba' chpam vinagre, c'jara' xqueya' pona pruchi' Jesús chnutaj. 30 Tak xtitaja rmal cawra xbij: —Camic xentz'katsaj njelal samaj je y-on chwa rmal Nedta'. C'jara' xuk'och rwá' y xujach ranm tzra Dios y xcoma. 31 Com jara' bispr rxin nimk'ij pascua rmal c'ara' j-e' aj Israel xecc'utuj tzra Pilato che nk'i'pa ckan jerpon chwech cruz ch-utz c'ara' nquecoma chanim y nquelsax ela. Cara' nqueban ch-utz c'ara' jquecuerpo majo'n nec'je' ta chwech cruz chpam xlanbal k'ij com jawra k'ij más nim ruk'ij. 32 C'jara' xe'ekaja je' soldado e k'poy ckan ach-i' jec'ola prupox Jesús. 33 Per tak xquetzu' Jesús comnak chic, majo'n xquek'ip ta rkan. 34 Per c'ola jun soldado xumin jun lanza prupox y c'ola quic' xel ta ruq'uin ya'. 35 Jawra je xbantaja xentzu' ruq'uin nk'anwech y jara' ney-on chic rbixic y wutkin che ktzitzij, y camic quenbij chic chewa ch-utz c'ara' nenimaj ixix chka'. 36 Cara' xbantaja che nba'na cumplir rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana ojer tzrij ja' Cristo jcawra nbij: —Majo'n rbakil xtk'i'p ta. 37 Y jun chic cawra nbij: —J-e' nquetz'et na rwech acha je xpitz'a jun ch'ech' prupox. 38 C'ol c'a jun acha José rubi', penak chpam tnamet Arimatea, arja' jun discípulo rxin Jesús, xba ruq'uin Pilato c'utuy recuerpo Jesús. Per xe pnalak' xba wa' com ja' nxibej ri' chquewech aj Israel. Tak xekaja ruq'uin Pilato xc'utuj recuerpo Jesús y xya'a tzra. Y cara' xuban xuc'om ela. 39 Xekaja Nicodemo chka', jara' je xtzijona ruq'uin Jesús chak'a'. Arja' rec'mon ta jun quintal mirra reyjun ruq'uin áloes, y kas qui' rexla'. 40 Ja' Nicodemo ruq'uin José xquec'om ela mirra ruq'uin áloes, xqueya' tzrij rtziak Jesús y xquebar recuerpo Jesús chpam. Y ncara' ccostumbre aj Israel tak ncoma jun cuq'uin. 41 Abar xri'p wa' Jesús chwech cruz tzra' tcon wa' jle' tejco'n. Y chka' c'ola jun panteón rxin comnak chpam jara' lwar. Jara' panteón c'ton oca chpam jun nimlaj abaj y ne c'c'ac', next jun mkun chpam. 42 Com xchenkaj c'ol wa' jara' panteón rmal c'ara' xqueya' cana recuerpo Jesús chpam. Cara' xqueban com xyamer nerla' hor rxin nimk'ij pascua.

Juan 20

1 Rxin domingo xinak'a' xba María Magdalena abar mkun wa' Jesús, k'ejku'm na tak xekaja. Tak xutz'et jnimlaj abaj je tz'apben ruchi' panteón jwer y-on pon chwa'. 2 Xemloj ta alnak y xba abar c'ol wa' Simón Pedro ruq'uin jdiscípulo jcongan njo'xa rmal Jesús. Tak xekaja cawra xbij: —Kajaw Jesús majo'n chic chpam panteón, xec'mar ela y abar le tzra' y-on wa'. 3 Pedro ruq'uin rexbil xeba abar c'ol wa' panteón. 4 Concrer xeba che c-e' per jun más xutaj ruk'ij chwech Pedro rmal c'ara' xekaja nabey mul abar c'ol wa' panteón. 5 Tak xekaja xca'y oca, xutz'et xruyon rtziak Jesús c'o cana per mxoc ta chpam panteón. 6 Simón Pedro tren cana per tak xerkaja xoc ela junlic chpam panteón, arja' xutz'et utzlaj tziak rxin comnak chpam panteón xruyon c'o cana. 7 Chka' xutz'et je tziak jbarben ruplaj jwer c'o chwa', rebton ri' ruyon. 8 Ejkal xoc chic jun discípulo chpam panteón je xpona nabey mul, tak xutz'et tziak arja' xnimaj che xc'astaja Jesús chquecjol cnomki'. 9 Com j-e' nabey mesquier nch'obtaja cmal jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che nc'atzina nc'astaja Cristo chquecjol cnomki'. 10 C'jara' xemloja discípulo pcuchoch. 11 María pa'l cana chuchi' panteón, remjon ok'ej, chek q'uenjlal xca'y oca chpam panteón. 12 Xerutz'et e c-e' ángel chpam, congan sak quetziak, jun tz'bula abar xq'ue' wa' rwá' Jesús y jun chic pe rkan. 13 Cawra xecbij tzra María. —Ixak ¿nak tzra tak ncatok'a? —Xec'mar ela Wajaw y majo'n wutkin ta abar xbeya' wa', cara' xbij María. 14 Tak xbitaja tzij rmal xuya' volt y xutz'et Jesús pa'l chwech per majo'n xrutkij ta chJesús. 15 Jesús cawra xbij tzra: —Ixak ¿nak tzra tak ncatok'a y nak nacanoj? Xuch'ob ja' María jun tcol tejco'n ntzijona ruq'uin y cawra xbij tzra: —Watet xatec'mow ela rxin tbij c'a chwa abar tzra' xaya' wa' y anen quenc'om ela. 16 Jesús cawra xbij tzra: —María. Ja' María xba ruq'uin y cawra xbij tzra: —Raboni. Jawra tzij hebreo y nbij Maestro. 17 Jesús cawra xbij tzra: —Me cnachap ta, cnasak'pij com q'uemja'na quenjte'a ruq'uin Nedta'. Per jnaban camic jat cuq'uin wch'alal, abij chca chquenjte'a ruq'uin Nedta', y Edta' ixix chka'. Jara' Dios wxin anen y ewxin ixix chka'. 18 C'jara' xba María Magdalena y xerbij chca discípulo: —Anen xentz'et rwech Kajaw Jesús, cara' xbij, y xbij njelal je xcho'la tzra rmal Jesús. 19 Jara' k'ij domingo. Com je' discípulo necxibej qui' chquewech aj Israel rmal ra' tak quemlon qui' pjay y quetz'apin quechi'. Tak xoca ak'a' xekaja Jesús cuq'uin, xpe'a chquecjol y cawra xbij chca: —Qui'il tec'je'a ewanm chwech Dios. 20 Tak xbitaja tzij rmal, c'jara' xuc'ut chquewech pruk'a' ruq'uin prupox. Congan xequicota j-e' rdiscípulo tak xquetz'et che ktzij wa' ja' Kajaw Jesús c'ola cuq'uin. 21 Jesús xbij chic jmul: —Qui'il tec'je'a ewanm chwech Dios. Nedta' xenrutak ta wawe' chwech ruch'lew y cara' c'a quenban chewa ixix chka', quixnutak ela chnebna' nsamaj. 22 Tak xbitaja tzij rmal, c'jara' xerxupuj y cawra xbij chca: —Camic tec'lu' c'a Espíritu Santo. 23 Wnebij tzra jun wnak ncuytaja ril rumac ncuytaj c'ara', o wnebij majo'n ncuytaj ta majo'n c'ara' ncuytaj ta. 24 Per c'o jun chca e cbeljuj apóstol rubi' Tomás, yu'x nbixa tzra, arja' majo'n tak xekaja Jesús cuq'uin jle' chic discípulo. 25 Tak xekaja Tomás xbixa tzra cmal jle' chic: —Xkatz'et rwech Kajaw Jesús. Per Tomás xbij: —Jara' majo'n quennimaj ta che xc'astaja. Wxtentz'et rpam ruk'a' je tk'ala rmal claws y xtenmin rwá'nuk'a' chpam y xtencsaj nuk'a' prupox abar tk'al wa' chka', c'jara' xtennimaj. 26 Jun domingo chic quemlon chic qui' je' discípulo chpam jay, jun ja' Tomás. Tz'pala chijay per chek q'uenjlal xekaja Jesús, xpe'a chquecjol y cawra xbij: —Qui'il tec'je'a ewanm chwech Dios. 27 C'jara' xbij tzra Tomás: —Tetz'ta' mpa' pnuk'a' y temna' rwá'ak'a' abar tk'al wa'. Chka' temna' ak'a' pnupox. Atet majo'n xnanimaj ta che xenc'astaja per camic teyke' c'a ac'u'x wq'uin. 28 —Atet at Wajaw, atet at neDios, cara' xbij Tomás. 29 Jesús xbij: —Tomás, atet cnatz'et camic rmal c'ara' cnanimaj, per más na nim quek'ij jmajo'n nwech quetz'ton ta y xeyke'a quec'u'x wq'uin. 30 Jesús q'uiy je' milagro xuban chquewech rdiscípulo je xk'alsbej ri' per jara' majo'n xentz'ibaj ta chpam jawra libro. 31 Per jxentz'ibaj chpam jawra libro ch-utz c'ara' nenimaj ja' Jesús che arja' Cristo, Rlec'wal Dios, y tak nenimaj nyataja chewa utzlaj c'aslemal je rxin junlic, com jara' nyataja chka tak xjun kabnon ruq'uin.

Juan 21

1 Tak xbantaja njelal jawra c'jara' xuc'ut chic ri' Jesús chquewech rdiscípulo tak ec'ola chuchi' mar Tiberias, y cawra xuban. 2 Ec'ol c'a jle' rdiscípulo quemlon qui' y j-ewra: Simón Pedro, Tomás yu'x nbixa tzra, Natanael aj Caná jc'ola precwent Galilea, je rc'ajol Zebedeo, y ec'o chna e c-e' rdiscípulo. 3 Simón Pedro cawra xbij chca: —Anen quenba pe chpoj ch'u'. —Nokba ajoj chawij chka'. Cara' xqueban xeba, xe'oc ela chpam lanch per jara' ak'a' majo'n ch'u' xquechap. 4 Tak xpeta rsakric pa'la Jesús chiya' abar ec'ol wa' rdiscípulo. Per j-e' majo'n cutkin ta che Jesús pa'l tzra'. 5 Jesús cawra xbij chca: —Wlec'wal ¿me c'o ta ch'u' echpon che nquekataj? —Majo'n achnak xkachap, cara' xecbij. 6 —Camic pnewejquenk'a' tch'akij wa' ec'am, ec'ola ch'u' nque'echap. Cara' xqueban y e q'uiy ch'u' xequechap, y nmesquier chic nel ta cmal pya'. 7 Tzra' c'ol wa' jdiscípulo jcongan njo'xa rmal Jesús. Arja' xbij tzra Pedro: —Jala' Kajaw Jesús. Ja' Simón Pedro tak xc'axaj chcara' xcosla' ta rtziak y xel ta alnak pya'. 8 Per jle' chic discípulo planch xexle' pwa', ccherren pa c'am, enojnak ch'u' chpam. Xjun cient metro quey-on cana chiya'. 9 Tak xekaj ta chiya' xquetz'et rchak k'ak' s-on chic jun ch'u' pe rwá' y c'ola jle' xquelway chka'. 10 Jesús cawra xbij: —Que'ec'ma' ta jle' ch'u' je c'ja' xe'echpa' ta. 11 C'jara' xba Simón Pedro, xoca chpam lanch, xerelsaj ta c'am pya', enojnak nmak tak ch'u' chpam y ec'ola jun cient ruq'uin cincuentitres ch'u' chpam. E congan e q'uiy ch'u' per majo'n xraktaj ta quec'am. 12 Jesús cawra xbij chca. —Quixjo' quixwa'a. Conjelal discípulo necxibej qui' necc'axaj tzra: —¿At achnak wnak c'a atet? Cutkin c'a chja' Kajaw Jesús. 13 Xpeta Jesús tzra', xuc'om jun xquelway, xuya' chca, y cara' xuban chca ch'u' chka'. 14 Cawra c'a xuban Jesús tak xc'astaja chquecjol cnomki', rox mul jawra tak xuc'ut ri' chquewech rdiscípulo. 15 Tak xec'choja w-im cmal xc'axaxa tzra Simón Pedro rmal Jesús: —Simón, at rlec'wal Jonás ¿le ktzitzij cnawajo' congan que chquewech nic'aj chic awexbil? —Cara' Wajaw, atet awutkin chcatnwajo', cara' xbij Pedro. —Que'atzku' c'a je' ch'tak carne'l je ykul quec'u'x wq'uin. 16 C'jara' Jesús xc'axaj chic tzra: —Simón, rlec'wal Jonás ¿le cnawajo'? —Cara' Wajaw, atet awutkin chcatnwajo', xbij chic jmul Pedro. —Que'ayuk'uj c'a ncarne'l. 17 Xc'axax chic jmul tzra Pedro, jawra rox mul: —Simón, at rlec'wal Jonás ¿le cnawajo'? Ja' Pedro xumaj bis rmal je xc'axaxa oxmul tzra wcongan nrajo' Jesús. —Wajaw, atet majo'n nak mquita awutkin, awutkin chcatnwajo', xbij Pedro. —Que'atzku' c'a ncarne'l. 18 Cawra xbij chic jmul tzra: —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chawa camic ra', tak c'at c'jol xacsaj tak atziak, xatba abar tzra' c'o wa' agan che ncatba wa' per tak xtcaterji'xa nxi'ma ak'a', ncatec'mar ela y ncatc'axa abar majo'n wa' agan. 19 Tak cara' xbij jara' xc'utbej nak xtba'na tzra Pedro tak xtcamsasa, jara' xc'utbej chrecmic Pedro nc'atzina che nyabexa ruk'ij Dios. C'jara' Jesús xbij chic tzra Pedro: —Jo', cnawexbilaj ela. 20 Ja' Pedro xca'y cana tzrij, xutz'et trena jun discípulo chquij, jara' jcongan njo'xa rmal Jesús. Jara' mism discípulo jxuya' rwá' chwech ruc'u'x Jesús tak xqueban q'uisbal w-im ruq'uin tak xc'axaj tzra Jesús: —Wajaw ¿nak nejchowa awxin pquek'a' je nquetzelana awxin? 21 Ja' Pedro tak xutz'et che tren ela jara' discípulo chquij cawra xbij tzra Jesús: —Wajaw, jala' jun kexbil ¿nak xteba'na tzra? 22 —Wc'ola ngan c'as na quenruwla' tak xtquenmloj pchic jmul per jawra majo'n ak'a' tzra, xerwara' quenbij chawa, cnawexbilaj, cara' xbixa tzra Pedro rmal Jesús. 23 Jara' tzij je xbij Jesús xba rtzojxic chquecjol kch'alal per xqueq'uex rbixic: —Majo'n ncom ta discípulo, cara' xecbij. Per mcara' ta xbij Jesús com arja' xbij: —Wc'ola ngan c'as na quenruwla' tak xtquenmloj pchic wjic per jawra majo'n ak'a' tzra. 24 Jara' mism discípulo ntajina nk'alsaj njelal jawra xbantaja. Ja' tz'ibyona njelal jc'ola chpam jawra libro y kutkin che ktzitzij nbij. 25 Per ja' Jesús c'o na je' achnak xuban wawe' chwech ruch'lew. Njelal jxuban Jesús wexte ntz'ibaxa chpam je' libro jara' je' libro mesquier nuban rwech ruch'lew. Amén.

Hechos 1

1 Teófilo, jnabey libro jxentak ela awq'uin xentz'ibaj chpam njelal samaj jxuban Jesús y xentz'ibaj chpam chka' njelal jxuc'ut chquewech wnak. 2 Xentz'ibaj abar xumaj twa' rsamaj y abar xerec'sa' wa' tak xojte'a chcaj. Tak q'uemjana tojte'a chcaj xerucha' je' rapóstol y xuch'ob chquewech nak xtqueban cana tak xtba. Njelal jxuchol cana, Espíritu Santo xbina tzra. 3 Tak xcoma y xc'astaja c'jara' xuc'ut ri' chquewech je' rapóstol. Cawnak k'ij xec'je' na chwech ruch'lew y q'uiylaj mul xuc'ut ri' chquewech y q'uiy je' achnak xuban chquewech ch-utz c'ara' necnimaj che ne ktzitzij wa' c'astanak chic. Chka' xtzijona cuq'uin y xuch'ob chquewech nak rbanic rgobierno Dios. 4 Tak c'o na chquecjol rapóstol cawra xbij chca: —Me quixel tna chpam tnamet Jerusalén. Nedta' rtzujun chnutak pna Espíritu Santo ewq'uin ajni' nbin cana chewa, jara' c'a teybej chpam jawra tnamet Jerusalén. 5 Juan Bautista, ya' xucsaj tak xeruban bautizar je' wnak per ixix xyamer nerla' k'ij tak xtquixba'na bautizar rmal Espíritu Santo. 6 J-e' apóstol quemlon qui' ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: —Kajaw ¿ljawra tiemp nacsaj chic jmul gobierno pkak'a' ajoj ja ok tnamet Israel? cara' xecc'axaj tzra. 7 —Ixix me tyataja chewa chnewutkij nak k'ij xtbantaja. Ja' Ttixel ojtakyona y xruyon ja' c'ola ruk'a' tzra nak k'ij xtchumij. 8 Per tak xtkaj ta Espíritu Santo ewq'uin, tzra' c'ara' nyataj wa' chewa rpoder Dios. Tak xtyataja chewa c'jara' nquixba y nemaj rbixic chca wnak njelal achnak etz'ton y ewc'axan jxenban chewech. Nemaj ela rbixic chpam tnamet Jerusalén y nquixba che rbixic chpam njelal tnamet jc'ola precwent Judea, y nquixba chpam departamento Samaria chka'. C'jara' nquixba che rbixic che c'nat nkaj chwech ruch'lew. 9 Tak xec'choja jawra tzij rmal xojte'a chcaj y xwiwax ela chquewech rmal jle' sutz' y majo'n xquetzu' xta. 10 Tak quemjon na rtz'etic chcaj xewanker ta e c-e' ach-i', sak quetziak quecsan. 11 J-e' ach-i' cawra xecbij chca apóstol: —Ach-i' ix aj Galilea ¿nak tzra tak nquixca'ya chcaj? Jesús xojte'a chewech chcaj per nemloj pe chna jmul. Ajni' xetz'et tak xojte'a chcaj cara' nuban tak xtemloj pchic jmul. 12 C'jara' j-e' apóstol xe'el ta pe rwá' jyu' Olivo rubi' y xemloja pJerusalén. Je jyu' Olivo xjun c-e' kilómetro recjol ruq'uin Jerusalén. 13 Tak xe'ekaja pJerusalén xeba pjay abar ec'o wa' y xejte'a prucab piso. Y cawra quebi' j-e' apóstol: Pedro, Jacobo, Juan, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Jacobo rlec'wal Alfeo, Simón jun acha jc'ola chquecjol jun partido rbin-an Zelote, ruq'uin Judas rch'alal Jacobo. 14 J-e' xjun quebnon tzan rbanic oración e quexbil jle' ixki'. C'ola María rute' Jesús y ec'ola je rch'alal Jesús chka'. 15 Jara' tiemp xpe'a Pedro chquewech jle' chic kch'alal je cniman chic Jesús. Che conjelal quebnon jun cient ruq'uin juwnak. Pedro cawra xbij chca: 16 —Wch'alal, ne ktzitzij wa' che nbantaj na cumplir rtzojbal Dios ajni' tz'iban ta tzrij Judas rmal David je xbixa tzra rmal Espíritu Santo nak xtuban Judas, y xbantaj na cumplir, xujach Jesús pquek'a' wnak y xquecsaj pcars. 17 Com Judas xyataja tzra che noca apóstol y kexbil chpam nimlaj samaj rxin Dios jkamjon rij. 18 Per jxuban ja' xulok' jun ulew tzra pak je xtojbexa ruk'ij rmal rtzilal jxuban. Tak xlok'taja rmal xerq'uiekbej ta ri' y ne rwá' xkasaj chwech abaj y xel ta njelal rexculo'. 19 Je' wnak jec'ola chpam tnamet Jerusalén tak xcutkij nak xuban Judas xeccanoj rubi' jara' lwar jxulok', Acéldama rubi' xqueya'. Pe ctzojbal j-e' Acéldama nbij tzij lwar rxin quic'. 20 Com chpam rtzojbal Dios tz'ibtanak cana chpam liwr rxin salmos jcawra nbij: —Ruyon ruchoch nec'je' cana y next jun wnak nec'je'a chpam. Y jun chic cawra nbij: —Je rsamaj jun chwa' nec'sowa. Cara' tz'ibtanak cana. 21 Y camic ec'ola je' wnak chkacjol jnec'ola kuq'uin tak xkamaj ta ksamaj. Tak xec'je'a Kjawal Jesús kuq'uin ec'ola j-e' chka'. 22 Tak xba'na bautizar Jesús rmal Juan Bautista ec'ola j-e' tzra', y tak xojte'a Jesús chcaj ec'ola j-e' kuq'uin chka'. Rmal c'ara' camic nc'atzina nekcanoj jun chquecjol che noca apóstol y nela che rbixic nak rbanic c'astajic rxin Jesús. Cara' xbij Pedro. 23 Xequecha' c'a e c-e' ach-i', jun José Barsabás rubi', Justo nbixa tzra chka', y jun chic Matías rubi'. 24 C'jara' xquemaj rbanic oración y cawra xecbij: —Kjawal, atet awutkin njelal achnak jc'ola ptak kanm. Atet ta xtcatec'tuwa chkawech nak jun chca e c-e' ach-i' j-ewra ach-on 25 je xtoca awapóstol prec'xel Judas. Com ja' Judas xuya' cana rsamaj rmal rtzilal jxuban y xba chpam lwar abar yatanak wa' tzrij che nba wa'. Cara' oración xqueban. 26 C'jara' xquemaj rbanic suert che rcha'ic jun chic apóstol. Tak xec'choja cmal, tzrij Matías xkaj wa' y njara' hor Matías xoca quexbil e juljuj apóstol.

Hechos 2

1 Tak xerla' nimk'ij rbin-an Pentecostés conjelal rdiscípulo Jesús xjun quebnon y xjun quemlon wa' qui'. 2 Chek q'uenjlal xecc'axaj jun achnak ajni' rukul jun nimlaj k'ek' tak xkaj ta, y jawra xecc'axaj conjelal wnak jetz'bula pjay. 3 C'jara' xwankera chquewech ajni' ruxak k'ak' y xuq'uiek ri' chquij che jujnel. 4 C'jara' xnoja Espíritu Santo ptak canm conjelal y xquemaj tzij chpam jle' chic tzojbal ajni' xyataja chca che jujnel rmal Espíritu Santo. 5 Jara' tiemp ec'ola aj Israel jepenak chpam njelal nación, quemlon qui' pJerusalén y congan quey-on ruk'ij creligión. 6 Tak xecc'axaj je xbantaja xquemol je' qui' y congan xsa'cha cna'oj com pe ctzojbal j-e' nquetzijon wa' je' rdiscípulo Jesús, y ncara' xecc'axaj che jujnel. 7 Congan xel ta quec'u'x y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak tzra c'ala'? ¿Me aj Galilea tc'ala' je' wnak je nquetzijona? 8 ¿Nak tzra c'ara' tak nquetzijona ptak je' ktzojbal? 9 Com ec'ola jle' chka e aj Partia, jle' chic e aj Media, ec'ola epenak chpam tnamet Elam, ec'ola e aj Mesopotamia, ec'ola e aj Judea, ec'ola e aj Capadocia, ec'ola epenak Ponto, ec'ola epenak Asia. 10 Ec'ola epenak Frigia, ec'ola epenak Panfilia, ec'ola epenak chpam Egipto, ec'ola epenak ptak lwar jc'ola precwent Africa jc'ola chenkaj Cirene. Ec'ola e aj Roma, jle' chca wawe' chpam Israel elexnak wa' y jle' cniman kreligión ja ok aj Israel. 11 Ec'ola chka' e aj Creta y jle' chic e aj Arabia, per konjelal nekc'axaj nimlaj samaj rxin Dios jquemjon rch'obic chkawech ptak ktzojbal che kjujnel. 12 Conjelal congan xel ta quec'u'x tak xecc'axaj y xsa'cha cna'oj com j-e' mesquier nch'obtaja cmal nak rbanic je xbantaja, y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'a wa' je xbantaja? 13 Per ec'ola nic'aj xjic nqueyok'ona y cawra necbij: —J-e' la wnak xe e k'abrela'. 14 Ja' Pedro c'ola chquecjol e juljuj apóstol, xumaj tzij cuq'uin wnak y cawra xbij chca: —Ach-i' ix aj Israel, ixix chka' ixconjelal jixc'ola chpam tnamet Jerusalén, tewc'axaj jawra je xtenbij chewa y tech'bo' rij rwech. 15 Ajoj majo'n ok k'abrela' ta ajni' nebij chka com camic c'a a las nueve rxin xinak'a'. 16 Jxetz'et camic jara' bitanak cana rmal profeta Joel jcawra nbij: 17 —Pe rq'uisbal k'ij quentak ela Espíritu Santo cuq'uin wnak chka bechnak cbanic. Je' ewlec'wal che al-i' ruq'uin je xtni' nqueya' na rbixic jquenk'alsaj chquewech, y chka' je' ewlec'wal je c'jola' quenya' na chca che nquetz'et je' achnak jq'uemjana tbantaja. Y chca je' rija' jec'ola ewq'uin c'ola je' achic' nquech'c'aj na jq'uemjana tbantaja. 18 Jara' tiemp chka' quentak ela Espíritu Santo cuq'uin ajsmajma' wxin che ach-i' y che ixki', y j-e' nqueya' na rbixic nak xtenk'alsaj chquewech. 19 Y c'ola je' achnak quenwankersaj chwech caj per nexte wjic quetz'ton ta je' wnak, y chka' chwech ruch'lew c'ola je' rital quenya' ajni' tzra quic', ajni' tzra k'ak', y ajni' tzra seb. 20 Chka' majo'n chic nca'y xta k'ij y noca ic' ajni' quic'. Njelal jawra nbantaj na cumplir tak q'uemjana terla' nimlaj k'ij rxin juicio. 21 Conjelal je' wnak jnecc'utuj cto'ic tzra Dios j-e' c'ara' nquetotaja. Cara' rbin cana Dios ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal rmal profeta Joel. 22 Cawra xbij chic Pedro chca: —Ach-i' ix aj Israel, tewc'axaj je xtenbij chic chewa. Ja' Dios arja' xuya' tzra Jesús je aj Nazaret che xuban jun nimlaj samaj checjol, y ixix ewutkin jle' nmak tak milagro xuban chewech. Tzra' c'a nkatz'et wa' che Jesús jara' utzlaj acha y najni'la utz ntz'e'ta rmal Dios. 23 Per Dios xuya' c'as chewa che xecamsaj ela Jesús com xejach pquek'a' wnak jmajo'n cutkin ta rtzojbal Dios, y j-era' wnak xquerip chwech cruz. Dios rutkin chic ojer che Jesús nja'ch na pquek'a' jnetzelana rxin com ja' rchumin ta ojer chcara' nba'na tzra. 24 Per Dios xet-owa rxin chpam cmic y xuya' tzra che xc'astaja, com je cmic mxecwin ta tzrij Jesús xuchap ta junlic. 25 Majo'n xecwin ta com rey David cawra rtz'iban cana ojer tzrij Jesús: —Anen wutkin che Wajaw Dios nc'o wa' wq'uin, pe wejquenk'a' c'o wa' y quenruto' ch-utz c'ara' majo'n quenxibej ta wi'. 26 Rmal c'ara' congan nquicota wanm y quenya' rbixic quicotemal jc'ola wq'uin. Tak xtencoma wutkin chc'o na nc'aslemal y congan utzil quenwil na. 27 Com atet majo'n quenaya' cta junlic chquecjol cnomki'. Jrecuerpo Santlaj Awlec'wal wutkin chmajo'n naya' ta c'as che nk'oya. 28 Atet ach'bon chenwech nak rbeyal utzlaj c'aslemal. Tak xtnec'je'a awq'uin junlic jara' congan nnoja quicotemal pwanm. Cara' rtz'iban cana ojer rey David. 29 Ixix wch'alal je ix aj Israel, kutkin bien che xcoma rey David jkawma' y xmu'ka, rpanteón camic c'c'o na kuq'uin. 30 Per David arja' jun profeta rxin Dios y rutkin nak tzujun tzra rmal Dios chpam jun juramento jcawra nbij: —David, jawra quentzujuj chawa. C'ola jun chca awiy amam jq'uemjana talexa jara' quencsaj rey jnec'je' cana pnac'xel. Jawra c'a rtzujun cana Dios tzra David. 31 David xtz'ibaj cana tzrij Cristo tak q'uemjana tpeta wawe' chwech ruch'lew, xbij cana che nc'astaj na y xbij che majo'n nya' cta junlic chquecjol cnomki' y chka' majo'n nk'oy ta recuerpo. 32 Dios xuya' tzra Jesús che xc'astaja y jara' kutkin konjelal, y kamjon rbixic. 33 C'jara' xojte'a chcaj rmal Dios y xya'a tzra rmal Ttixel che xutak ta Espíritu Santo wawe' chwech ruch'lew ajni' tzujun ta tzra ojer. Ixix camic, jemjon rtz'etic y je emjon rc'axic jara' Espíritu Santo nebnowa. 34 Per mja' ta David xojte'a chcaj per David cawra xbij cana: —Ja' Kajaw Dios cawra xbij tzra Wajaw: —Catetz'be'a pwejquenk'a' com atet congan nim ak'ij. 35 Wawe' catec'je' wa' y quenuya' na pnak'a' nak nquetzelana awxin, y atet ncatech'cowa cxin. Cara' rbin cana David. 36 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, Jesús xri'pa chwech cruz com ixix xixc'utuna cmic tzrij. Per jara' Jesús xya'a tzra rmal Dios che xoca Cristo y xoca Rjawal njelal achnak. Twutkij c'a bien jxenbij chewa y tcutkij bien chka' conjelal e aj Israel. Cara' xbij Pedro. 37 Conjelal wnak tak xecc'axaj je xbixa chca rmal Pedro congan junwa' xquena', kas xuk'ut ri' canm y cawra xecbij: —Ixix ix kwinak aj Israel ¿nak nkaban c'ara' camic? cara' xecc'axaj tzra Pedro y chca nic'aj chic apóstol. 38 Pedro cawra xbij chca: —Tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal. Y nquixba'na bautizar chixjujnel prubi' Jesucristo ch-utz c'ara' ncuytaja ewil emac. Wcara' neban nkaj ta Espíritu Santo ewq'uin je nsipaj Dios. 39 Jara' Espíritu Santo je rtzujun cana Dios ojer y ja' Espíritu ntzujux chewa y chca ewlec'wal, y ntzujux chca chka' conjelal wnak jec'ola chpam c'nat tak tnamet. Ja' Espíritu Santo nkaj ta cuq'uin conjelal wnak je nquesiq'uisa rmal Dios. 40 Jawra tzij xbij chic Pedro y xuya' nic'aj paxbanem chca wnak cawrara: —Tey-a' cana rtzilal je nqueban je' wnak chpam jawra tiemp y quixtotaj c'a pruk'a' Dios. 41 Je' wnak j-utz xecc'axaj je xbij Pedro j-e' c'ara' xeba'na bautizar. Jara' k'ij ec'ola la' e oxi' mil che conjelal jxe'oca kch'alal. 42 J-e' congan xectijoj qui' tzrij rtzojbal Dios je nc'u'ta chquewech cmal je' apóstol y xjun quebnon che conjelal che rtijic xquelway y che necnatbej Jesús, y congan oración nqueban. 43 Conjelal wnak congan xecxibej qui' com j-e' apóstol xyataja chca chcongan milagro xqueban. 44 Conjelal jxenimana Jesucristo xjun xuban cna'oj y njelal cmibil jc'ola cuq'uin xjun xquech'ob tzrij. 45 J-e' necc'ayij cmibil y nqueya' rjel chca kch'alal jcongan nc'atzina chca. 46 K'ij k'ij nequemlo' qui' chpam nimlaj rtemplo Dios y xjun quebnon conjelal. Y nquemol qui' ptak jay y xjun nqueban nquewa'a y congan nquequicota, y njelal quec'u'x ruq'uin njelal canm necmeltioxij tzra Dios. 47 Congan nqueya' ruk'ij Dios y wen nquetz'e'ta cmal wnak. Ja' Kjawal Dios xuya' chca k'ij k'ij che ec'ola je' wnak nquewil totanem rxin Dios y je iglesia xba pnim.

Hechos 3

1 Xqueban jmul Pedro ruq'uin Juan xeba chpam nimlaj rtemplo Dios a las tres rxin tk'ak'ij, jara' hor rxin oración. 2 Y njelal k'ij nec'je'a tzra' jun acha sic rkan, y prelxic ocnak pwa' sic. C'mon ela ja' sic y y-on chuchi' jun chijay rxin templo, rubi' jara' chijay La Hermosa. Tzra' nya' cwa' jara' sic ch-utz c'ara' nc'utuj pak chca wnak je nque'oca chpam templo. 3 Tak xerutz'et Pedro ruq'uin Juan je nque'oca chpam templo xc'utuj pak chca. 4 Y j-e' xera' xquetzu' ch'it sic y Pedro cawra xbij tzra: —Ko'atz'ta' ta. 5 Ja' ch'it sic xuya' rexquin tzrij je xbixa tzra y xuch'ob chc'ola jun achnak nsipasa tzra. 6 Per ja' Pedro cawra xbij chic tzra: —Anen majo'n pak wq'uin per y-on chwa rmal Dios che anen quencwina catnchumsaj. Camic quenbij chawa, prubi' Jesucristo je aj Nazaret catyictaja y catbina. 7 C'jara' Pedro xuchap kaja ruk'a' rxin rejquenk'a' y xusic' acha, y jara' hor xchumtaja rkan sic. 8 Y ja' sic congan xuq'uiek ri' chcaj, xpe'a y xumaj binem. Xerexbilaj ela Pedro ruq'uin Juan y xe'oca chpam templo, congan nuq'uiek ri' y congan nuya' ruk'ij Dios. 9 Conjelal wnak xquetz'et che necwin chic nbina y xquetz'et chka' remjon rya'ic ruk'ij Dios. 10 Congan xsa'cha cna'oj rmal y nxel ta ck'awech tak xquetz'et milagro je xbantaja. Cara' xqueban com cutkin rwech acha sic jnetz'be'a chuchi' templo abar c'o wa' ruchi' jun chijay La Hermosa rubi', abar nc'utuj wa' pak. 11 Jara' acha majo'n nrajo' ta nqueruya' cana Pedro ruq'uin Juan. J-e' ec'ola chpam nimlaj templo, tzra' ec'o wa' abar c'o wa' jun nimlaj rkan jay rbin-an rxin Salomón. J-e' wnak mesquier nch'obtaja cmal je xbantaja y conjelal xeba alnak abar ec'o wa' Pedro. 12 Pedro tak xerutz'et wnak cawra xbij chca: —Ach-i' ix aj Israel ¿nak tzra tak mesquier nch'obtaja ewmal je xbantaja? ¿Nak tzra tak xera' noketzu'? ¿La ajoj xokchumsana jawra acha nech'ob ixix? Jawra acha necwin chic nbina me rmal ta kchuk'a' ajoj, chka' me xchumtaj ta rmal ta che ok utzlaj tak wnak ta ajoj. 13 Je Dios rxin Abraham, rxin Isaac, chka' rxin Jacob, Dios cxin e kti't kawma', arja' xk'alsaj che Jesucristo je Rlec'wal congan nim ruk'ij. Per ixix xejach Jesús pquek'a' e k'toy tak tzij. Pilato xrajo' ta xsak'pij ela per ixix majo'n xewajo' ta. 14 Jesús arja' ch-on rmal Dios, arja' majo'n ril rumac, per ixix majo'n xewajo' ta che nsak'pix ela, y xjun acha comsanel xec'utuj che nsak'pix ela. 15 Xecamsaj c'a Jesús je nyowa utzlaj c'aslemal rxin Dios, per Dios xuya' tzra che xc'astaja chquecjol cnomki'. Jara' xkatz'et ruq'uin kk'awech y jara' c'a kamjon rbixic camic. 16 Camic emjon rtz'etic acha je xchumtaja y ixix ewutkin rwech, y prubi' Jesucristo xchumtaj wa'. Ja' Dios xchumsana rxin y com ajoj c'ola yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo y ja' Jesús yoyona chka chc'ola yukbal kac'u'x ruq'uin, y rmal yukbal kac'u'x jc'ola ruq'uin tak xchumtaja jawra acha, majo'n chic achnak nti'ona tzra y chewech ixix xchumtaj wa'. 17 Ixix je ix nwinak, tak xec'utuj recmic Jesús wutkin che ixix majo'n ewutkin ta nak emjon rbanic, y cara' chca e k'toy tak tzij chka' jec'ola checjol. 18 Per jxeban ixix chumin pchic rmal Dios y cara' xbantaja ajni' rbin cana chpam rtzojbal. Com conjelal profeta rxin Dios ctz'iban cana ojer che Cristo nutaj na pen. 19 Rmal c'ara' quenbij chewa, tec'xa' ena'oj y tey-a' cana itzel tak achnak chpam ec'aslemal. Quixemloj ta ruq'uin Dios ch-utz c'ara' nchuptaja ewil emac. Cara' tc'a neban ch-utz c'ara' newla' pjun k'ij chnec'je'a Kjawal Dios checjol y congan nquixquicot na rmal. 20 Cara' ta neban ch-utz c'ara' Dios xtutak pchic jmul Jesús je Cristo je To'onel jbitanak cana chewa che npet na. 21 Ja' Jesús nec'je' na tzra' chcaj camic per nerla' na jun k'ij tak xtpet chic jmul erchumsay njelal jyojtanak wawe' chwech ruch'lew ajni' bin cana cmal santlaj tak profeta ojer chpam rtzojbal Dios. 22 Ajni' rbin cana Moisés ojer chca kti't kawma' jcawra nbij: —Kjawal Dios nutak tna jun profeta ewq'uin ajni' xuban chwa anen tak xenrutak ta. Jara' profeta aj Israel y tey-a' ewexquin tzrij nak xtbij chewa. 23 Nak je' wnak majo'n cgan necc'axaj je nbij jara' profeta j-e' c'ara' wnak c'ola jun nimlaj juicio npeta chquij y nquelsas ela chpam rtnamet Dios. Cara' rbin cana Moisés. 24 Chka' cawra xbij chic Pedro: —Conjelal profeta rxin Dios cbin cana ojer nak xtbantaja chpam jawra k'ij jokc'o wa' camic, xmajtaj ta rbixic rmal profeta Samuel y junam cbin cana jle' chic profeta chka'. 25 Ixix ix quiy quemam cana je' profeta rxin Dios, ewxin ixix chka' utzil je rtzujun cana Dios ojer. Tak xtzujuj cana c'ola jun chuminem xuban cuq'uin e kti't kawma' y cawra xbij cana tzra Abraham: —Njelal tnamet jc'ola chwech ruch'lew nyataj na utzil rxin Dios chca per rmal ajatzul jq'uemjana talexa tak cara' nba'na chca. Cara' xbij ja' Dios. 26 Ja' Dios xutak ta Jesús je Rlec'wal y ewq'uin ixix ix aj Israel xutak twa' nabey. Cara' xuban com arja' nrajo' nuya' utzil chewa ch-utz c'ara' chixjujnel neya' cana itzel tak achnak jc'ola chpam ec'aslemal. Cara' xbij Pedro.

Hechos 4

1 Pedro ruq'uin Juan quemjon tzij cuq'uin wnak tak xe'epona jle' sacerdote cuq'uin, quexbil cjefe e chjalbey templo y chka' ebnak je' saduceo. 2 Congan penak cyiwal chquij Pedro ruq'uin Juan rmal tak quemjon ctojxic wnak, y cawra tijonem quemjon rya'ic: —Com xc'astaja Jesús rmal c'ara' nquec'astaj na je cnomki' chka'. 3 C'jara' xecha'p ela Pedro ruq'uin Juan y xec'axa pcars. Y q'ue rcab k'ij xk'a'ta tzij chquij com xtk'ak'ij chic xe'oca pcars. 4 Per je' wnak jxecc'axaj rtzojbal Dios e q'uiy chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús. Ec'ola la' e j-o' mil quebnon che conjelal, y xqueyon ach-i'. 5 Jpe rcab k'ij je k'toy tak tzij cxin aj Israel xquemol qui' pJerusalén e quexbil je' principal-i' rxin tnamet, chka' e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzra rley Dios. 6 C'ola chka' Anás jnimlaj sacerdote y chka' ec'ola Caifás, Juan, Alejandro y conjelal je' rch'alal nimlaj sacerdote. 7 C'jara' xquetak rc'amric Pedro ruq'uin Juan, y tak ec'ol chic chquewech cawra xecbij chca: —¿Nak tzra tak xixcwina xechumsaj acha? ¿Nak xbina chewa tak xechumsaj? 8 Ja' Pedro xnoja Espíritu Santo pranm, cawra xbij chca: —Ixix je ix k'toy tak tzij, ixix je ix principal-i' rxin ketnamet Israel, 9 camic emjon rc'axic chka nak rbanic utzil jxuwil acha jsic nabey. Newajo' newutkij nak xuban tak xchumtaja. 10 Utz c'ara' twutkij c'a, y chka' tcutkij c'a conjelal aj Israel, prubi' Jesucristo aj Nazaret xchumtaj wa' y rmal Jesucristo tak pa'la chewech camic. Ixix xixc'utuna che nri'pa Jesucristo chwech cruz per Dios xuya' tzra che xc'astaja chquecjol cnomki'. 11 Ja' Jesús ajni' jun abaj nim ruk'ij com jara' abaj nechpowa resquina-il jay, per ixix itzel xetz'et y camic jara' abaj más na nim ruk'ij. 12 Xruyon ruq'uin Jesús nkawil wa' totanem rxin Dios y majo'n chic jun retkon ta Dios wawe' chwech ruch'lew jnet-owa kxin. Cara' xbij Pedro. 13 J-e' e k'toy tak tzij tak xquetz'et chmajo'n necxibej ta qui' Pedro ruq'uin Juan y xquetzu' chka' che j-e' majo'n estudio quebnon ta y xe ch'tak sencillo wnak cbanic, rmal c'ara' xel ta quec'u'x chquij y xch'obtaja cmal che j-e' xec'je'a ruq'uin Jesús. 14 Y nquetz'et chka' che chumtanak chic acha sic y pa'la pquexquin Pedro ruq'uin Juan, rmal c'ara' majo'n achnak nquecchapbej. 15 C'jara' xequelsaj ela chpam jay abar quemlon wa' qui' y xeq'ue' cana queyon j-e' ch-utz c'ara' nquech'ob kaja queyon nak nqueban chca. 16 ¿Nak nkaban chca j-e' la ach-i'? Com conjelal wnak jec'ola pJerusalén k'alaj chic chquewech chc'ola jun nimlaj milagro xqueban y ajoj mesquier nkocwina nekwiwaj. 17 Je nkaban camic, nquekxibej ela y cawra nekbij chca: —Majo'n nenataj xta rubi' Jesús chquewech wnak, per we xtenataj jara' netaj na pen y lowlo' nkaban chewa. Cara' kbij chca ch-utz c'ara' majo'n nba ta pnim rbixic jmilagro je xqueban. 18 C'jara' xecsiq'uij chic jmul y cawra xecbij chca: —Mtenataj xta rubi' Jesús chquewech wnak y me tque'etijoj xta tzrij nak rbanic Jesús. 19 Per Pedro ruq'uin Juan cawra xecbij chca: —Kas tech'bo' na ejkal nak nebij. ¿Lrubey c'ara' nech'ob ixix jmajo'n neknimaj xta Dios y xe ixix nquixknimaj? 20 Ajoj majo'n nkaya' cta rbixic jkatz'ton y je kc'axan, cara' xecbij chca. 21 J-e' c'a e k'toy tak tzij xecbij chca che nquetaj pen y lowlo' pquek'a' we xtquemaj chic rbixic rubi' Jesús. Tak xbitaja tzij cmal c'jara' xesak'pix ela. Mesquier xecwin ta xqueban lowlo' chca com conjelal wnak congan nqueya' ruk'ij Dios rmal milagro je xbantaja. 22 Cara' xqueban wnak com ja acha je xba'na milagro tzra, arja' más chic cuarenta rjuna'. 23 Tak xesak'pix ela Pedro ruq'uin Juan xeba cuq'uin quexbil. Tak xe'ekaja xquemaj rcholic chquewech njelal je xbixa chca cmal je' cjefe sacerdote ruq'uin je' principal-i' rxin tnamet. 24 Tak xc'axtaja cmal quexbil xquemaj c'a rbanic oración y cawra xecbij: —Kajaw, atet jc'ola pnak'a' njelal jxawankersaj ajni' tzra caj ruq'uin ruch'lew, chka' nimlaj mar, y njelal achnak jc'ola wawe' atet c'a atwankersyona y pnak'a' c'a c'ol wa'. 25 Cawra c'a xabij cana ojer chpam atzojbal jtz'iban cana rmal David je ajsmajma' awxin jcawra nbij: —Je' wnak jme aj Israel ta ¿nak tzra xch'oj ncajo'? Y j-e' aj Israel ¿nak tzra tak xitzel tak na'oj nquech'ob jmajo'n rc'atzil? 26 Je' reyes y je' e k'toy tak tzij rxin rwech ruch'lew nquemol je qui' che nquech'ojina wq'uin y chka' ruq'uin Cristo jnech-on. Cara' abin cana. 27 Y cara' xbantaja ajni' abin cana. Com cara' xqueban Herodes ruq'uin Poncio Pilato, arj-e' xjun xqueban wawe' pJerusalén che rcamsic Jesús jSantlaj Awlec'wal jxacha' che noca To'onel kxin ajoj ja ok wnak, y chka' xjun xqueban cuq'uin je' wnak jme aj Israel ta y je' aj Israel. 28 Njelal je xqueban nachumin pwa' ojer che nbantaj na. 29 Kajaw Dios, camic natz'et chcongan cyiwal chka, per ajoj ok ajsmajela' awxin nekc'utuj chawa che naya' kchuk'a' ch-utz c'ara' majo'n nekxibej ta ki' che nkaya' rbixic atzojbal. 30 Atet tc'a xtcatchumsana cxin je' yuw-i' y xtaban ta nmak tak milagro prubi' Jesús jSantlaj Awlec'wal. Cara' oración xqueban. 31 Tak xec'choja oración cmal congan xusil ri' lwar abar tzra' quemlon wa' qui', xnoja Espíritu Santo ptak canm che conjelal y xquemaj rbixic rtzojbal Dios per majo'n xben ri'il chca. 32 Conjelal je cniman chic Jesús xjun quebnon y xjun na'oj quecsan y njelal cmibil xjun quebnon tzra, next jun xtbij ta tzrij rmibil: —Wxin wanen, xnuyon tzrij. 33 J-e' apóstol njelal k'ij nqueya' rbixic njelal jquetz'ton tzrij tak xc'astaja Jesús, y congan rpoder Dios c'ola cuq'uin y c'ola utzil rxin Dios pquewá' conjelal. 34 Next jun c'ola chquecjol c'o ta rnecesidad com je' kch'alal wc'ola je' culew o cuchoch necc'ayij cana y nquec'om ela rjel, 35 y nquejach pquek'a' apóstol, y j-e' apóstol nquejach pquek'a' jc'ola cnecesidad. 36 Cara' c'a xuban jun kch'alal José rubi', riy rumam cana Leví, pChipre penak wa'. J-e' apóstol xeccanoj chic jun rubi', Bernabé xecbij tzra. Bernabé nbij tzij jun acha nyukba' quec'u'x wnak. 37 Bernabé c'ola jun ulew xc'ayij y rjel xuc'om ela y xujach pquek'a' apóstol.

Hechos 5

1 Per c'o chna jun acha Ananías rubi' y rexkayil Safira rubi', j-e' c'ola jun ulew xecc'ayij chka'. 2 Ja' Ananías xqueya' chquewech ruq'uin rexkayil che nquelsaj cana nic'aj rjel ulew chnec'je' cana cuq'uin y nic'aj chic xuc'om ela y xujach pquek'a' apóstol y xbij chca: —Xerwa' njelal rejlal ulew jxekc'ayij. 3 Tak xjachtaja njelal rmal, cawra xbixa tzra rmal Pedro: —Ananías, c'ola nic'aj rjel ulew xec'je' cana awq'uin. ¿Nak tzra tak xaban cara'? ¿Nak tzra tak xaya' c'as tzra Satanás xoca pnawanm y xaterchajtij che xatz'ak tzij chwech Espíritu Santo? 4 ¿Lma awxin tc'a ulew? C'ola ak'a' tzra che xac'ayij y rjel pnak'a' atet c'ol wa'. Atet c'ara' nak kas naban tzra per jara' m-utz ta xaban xatz'ak tzij. ¿Nak tzra tak xaban cara'? Chwech Dios xatz'ak wa' tzij, me chquewech ta wnak, cara' xbixa tzra Ananías. 5 Ja' Ananías tak xc'axaj je xbixa tzra xba chuch'lew y xcoma. J-e' wnak tak xecc'axaj che xcoma Ananías congan xecxibej qui' rmal. 6 Ec'o c'a jle' c'jola' xquebutz comnak y xqueban ela rchumsic, tak xec'choja cmal xectelej ela y xequemku' cana. 7 C'ola la oxi' hor comnak Ananías tak xekaja rexkayil cuq'uin apóstol, arja' majo'n rutkin ta che comnak chic rechjil. 8 Ja' Pedro cawra xbij tzra: —Tbij chwa, tak xec'ayij ulew ¿le xjara' rjel njelal ajni' xejach pkak'a'? —Xjala' rejlal njelal, cara' xbij ixak. 9 ¿Nak tzra tak xjunam xech'ob ruq'uin awechjil? ¿Nak tzra tak xewajo' xeban probar Espíritu Santo rxin Kajaw Dios? Tetz'ta' mpa', camic xemloj ta jxemkuwa rxin awechjil, y camic ncatc'om el chic atet, ncattelex ela y ncatemu'k cana. Cara' xbij Pedro tzra. 10 Tak xbitaja tzij ja' Safira xba penlew chwech Pedro, xepne' kaja y xcoma. J-e' c'jola' tak xerkaja y xquetz'et che comnak chic c'jara' xectelej ela y xequemku' cana. Y prexquin rechjil xequemku' cwa'. 11 Iglesia congan xecxibej qui' conjelal y cara' xqueban conjelal jle' chic wnak chka' tak xecc'axaj je xbantaja. 12 J-e' c'a apóstol c'ola jle' nmak tak milagro nqueban chquewech je' wnak y je' kch'alal xjun quebnon che conjelal. C'o jun rkan jay c'ola chuchi' rtemplo Dios, rubi' rkan jay rxin Salomón, tzra' quemlon wa' qui' conjelal kch'alal. 13 Je jle' chic wnak necxibej qui' che nque'oca chquecjol kch'alal per j-e' kch'alal ajni'la utz xetz'e'ta cmal tnamet. 14 Y más e q'uiy wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo, ach-i' ruq'uin je' ixki', y xjun xqueban cuq'uin je' kch'alal. 15 Ec'ola je yuw-i' xelsas ta ptak bey, ey-on ta chwech cwarbal. Cara' xba'na chca ch-utz c'ara' Pedro tak xtpeta xe rnatu' opech nk'axa chquij, nquerchumsaj cana. 16 Chka' e q'uiy je' wnak jec'ola ptak tnamet chenkaj ruq'uin Jerusalén arj-e' xequec'om pa je yuw-i' jec'ola cuq'uin, xequec'om pa jemajtanak cmal itzel tak espíritu y xechumtaj ela conjelal. 17 Per xyictaja jnimlaj sacerdote y xeyictaja conjelal jec'ola ruq'uin, arj-e' aj saduceo y congan nk'utluja canm chquij apóstol. 18 Xequechap y xequecsaj pcars. 19 Per c'ola jun ángel rxin Dios xerkaja chak'a', xujak ruchi' cars y xerelsaj ta apóstol. Tak xelestaj ela cawra xbixa chca rmal ángel: 20 —Camic jax chpam nimlaj templo rxin Dios ey-a' rbixic chca wnak nak rbanic jc'ac'laj c'aslemal jnuya' Jesucristo. 21 Tak xbitaja chca xeba c'a, kas samakmuj xe'ekaja chpam templo y xquemaj ctojxic je' wnak. Jnimlaj sacerdote y chka' jec'ola ruq'uin arj-e' xquemol qui' cuq'uin e k'toy tak tzij rxin tnamet Israel y xequetak ela cc'omric apóstol jec'ola pcars. 22 Tak xe'ekaja je' policía abar ec'o wa' pcars xquetz'et che e majo'n chic j-e' apóstol. C'jara' xemloj ta y xecrey-a' rbixic je xbantaja. 23 Cawra xecbij: —Tak xokekaja chuchi' cars bien tz'pala y bien chjalben cmal soldado chka'. Per tak xkajak ruchi' next jun wnak c'ola chpam. 24 Jnimlaj sacerdote rexbil cjefe e chjalbey templo e quexbil jle' chic sacerdote je nmak quek'ij, congan xsa'cha cna'oj rmal je xbixa chca y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak lc'a xtuban je xbantaja? 25 C'jara' c'ola jun acha xekaja cuq'uin y cawra xbij chca: —Ach-i' jxecsaj pcars, camic quemjon ctojxic wnak chpam nimlaj templo rxin Dios. Cara' xbixa chca. 26 Je cjefe e chjalbey templo e rexbil je' policía xeba che cc'omric apóstol. Tak xe'ekaja cuq'uin xequechap per majo'n lowlo' xqueban ta chca com necxibej qui' chquewech wnak: —Mal-il xtokqueq'uiek tzan abaj. Cara' xquech'ob. C'jara' xequec'om pa apóstol. 27 Tak xerkaja xequejach pquek'a' e k'toy tak tzij. Jnimlaj sacerdote cawra xbij chca apóstol: 28 —Ajoj cow xixkachap y xekbij chewa che mtenataj xta rubi' Jesús chquewech wnak. ¿Nak q'ue tzra mtenimaj jxekbij chewa? Com jtijonem jneya' congan bnak pnim camic wawe' chpam tnamet Jerusalén y ixix newajo' neya' chkij che ajoj xokcamsana rxin Jesús. Cara' xbij chca. 29 Pedro e rexbil jle' chic apóstol cawra xecbij chca: —Ajoj pors neknimaj je nbij Dios chka che nkaban que chwech nquixknimaj ixix. 30 Ixix xec'utuj recmic Jesús, xec'utuj che nri'pa chwech cruz, per Kadta' Dios, Dios rxin kti't kawma', arja' xuc'as chquecjol cnomki'. 31 Ja' Dios congan xucsaj rchuk'a' y xuya' tzra Jesús che más nim na ruk'ij y camic rucsan Jefe chkawech y rucsan To'onel kxin. Cara' xuban Dios com kas nrajo' chewa ixix ix aj Israel che neq'uex ena'oj y neya' cana itzel tak achnak ch-utz c'ara' ncuytaja njelal ewil emac. 32 Njelal jawra jxekbij kaja chewa jara' katz'ton ta y kc'axan chka', y Espíritu Santo arja' remjon rk'alxic chkawech che ne ktzitzij wa'. Ja' Dios retkon ta Espíritu Santo kuq'uin konjelal ajoj jnoknimana rxin. Cara' xecbij apóstol chca. 33 Tak xc'axtaja cmal je xbixa chca congan xpeta cyiwal y ncajo' nqueccamsaj apóstol. 34 Per tzra' c'o wa' jun fariseo Gamaliel rubi', arja' jun maestro chca je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios y congan utz ntz'e'ta cmal conjelal tnamet. Gamaliel xpe'a y xbij chca apóstol che nque'el ela jurat chquecjol. 35 Tak e'elnak chic xumaj tzij Gamaliel cuq'uin e k'toy tak tzij: —Ach-i' ix aj Israel, kas tech'bo' na bien nak neban chca ach-i'. 36 Terkaja pnewá' nak xbantaja tak c'ola jun acha xyictaja Teudas rubi', arja' xucsaj ri' com jun nimlaj acha y ec'ola e cji' cient ach-i' xetre'a tzrij. Per ja' Teudas xcamsasa y xenanmaja conjelal rexbil, cara' xqueban y ejkal xqueq'uis qui' conjelal y majo'n chic achnak xqueban. 37 Y c'o chic jun acha cara' xuban, jrubi' jara' Judas aj Galilea, arja' xyictaja tak c'ola jun censo xba'na y e q'uiy je' wnak xetre'a tzrij. Per ja' Judas xcamsasa chka' y xqueq'uis qui' conjelal rexbil. 38 Rmal c'ara' tak quenbij chewa camic, majo'n nak teban chca j-e' la ach-i' y más na wen neban camic que'esak'pij ela. Cara' quenbij chewa com njelal jquemjon rbanic we xtijonem cxin wnak jara' nq'uis kaja ruyon. 39 Per wtijonem rxin Dios nqueya' jara' mtquixecwina neyoj ixix. Kas tebna' na cwent, mex ruq'uin Dios xtquixch'ojin wa'. Cara' xbij Gamaliel chca rexbil. 40 Arj-e' xch'obtaja cmal je xbixa chca, xquetak cc'omric apóstol. Tak xe'erkaja apóstol xmajtaja cch'ayic y cawra xecbij chca: —Mtenataj xta rubi' Jesús chquewech wnak. Y xesak'pix ela. 41 Xeba j-e' apóstol, congan nquequicota com xyataja chca che xba'na lowlo' chca prubi' Jesucristo. 42 K'ij k'ij nectijoj je' wnak chpam templo y chka' ptak je' jay y nqueya' rbixic Jesucristo chca.

Hechos 6

1 Jara' k'ij xwankera problema chquecjol kch'alal com congan e q'uiy chic. K'ij k'ij q'uiy way nja'cha per je kch'alal je nquetzijona pe griego cawra xecbij: —Je' melcani' tak ixki' jec'ola kuq'uin majo'n q'uiy ta way nya'a chca tak nja'cha way que chwech je nquetzijona chpam tzojbal hebreo. 2 J-e' e cbeljuj apóstol xequemol conjelal kch'alal y cawra xecbij chca: —Kch'alal, ajoj majo'n yatanak ta chkij xtektenba' ta rbixic rtzojbal Dios y xtkamaj ta rjachic way. 3 Rmal c'ara' tak nekbij chewa camic, que'ecanoj e wku' ach-i' checjol j-utz nquetz'e'ta cmal kch'alal y nojnak Espíritu Santo ptak canm y congan utzlaj tak cna'oj. Tak xtquecontaja ewmal, ajoj nkaya' chca che j-e' nquejchow way. 4 Je nkaban ajoj camic junlic nkamaj rij oración y chka' ctojxic je' wnak tzan rtzojbal Dios. 5 J-e' c'a kch'alal utz xecc'axaj je xbixa chca cmal apóstol. Xeccanoj c'a e wku' ach-i', jun Esteban rubi' y arja' congan ykula ruc'u'x ruq'uin Jesucristo y nojnak Espíritu Santo pranm. E wajki' chic cawra quebi': Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas ruq'uin Nicolás. Nicolás arja' aj Antioquía, y nabey tak q'uemjana tnimaj Jesucristo xnimaj creligión tnamet Israel. 6 J-e' c'a wa' e wku' ach-i' xepabaxa chquewech apóstol. J-e' c'a apóstol xqueban oración pquecwent y xqueya' quek'a' pquewá'. 7 Je rtzojbal Dios chkajni' xba pnim y congan xeq'uiya je' kch'alal pJerusalén. Congan e q'uiy chca sacerdote xecnimaj rtzojbal Dios y xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 8 Esteban nojnak pranm utzil je nsipaj Dios y congan rpoder Dios c'ola ruq'uin, y c'ola jle' nmak tak milagro nuban chquewech je' wnak. 9 C'ola jun jay rxin molbal ri'il je nbixa tzra molbal ri'il cxin je' wnak je e'elnak chic libre. Ec'ola je' wnak chpam e aj Cirene e quexbil jle' aj Alejandría, jle' chic aj Cilicia y jle' chic aj Asia, j-e' c'a xeyictaja y xquemaj ch'oj ruq'uin Esteban tzrij jremjon rbixic. 10 Per tak xtzijona Esteban j-e' mesquier chic necneya quetzij nak necbij tzra com rna'oj Dios necsaj y Espíritu Santo c'ayona rxin che rbixic je' tzij. 11 Je xqueban, ec'ola jle' ach-i' xeccanoj, xqueya' pak chca y cawra xecbij chca: —Camic telsaj rtzojxic che Esteban cawra nbij chca wnak: —Ja' Esteban xitzel ntzijona tzrij Moisés y chka' xitzel ntzijona tzrij Dios, cara' xtechol. 12 Cara' xqueban j-era' ach-i', xquetz'ak tzij tzrij Esteban y rmal c'ara' je tnamet e quexbil principal-i' e quexbil chka' je' maestro rxin ley xeyictaja tzrij. J-e' c'a ach-i' tak xe'ekaja ruq'uin Esteban xquechap ela y xquec'om ela chquewech e k'toy tak tzij. 13 Ec'o chic jle' ach-i' xeccanoj je nque'oca testigo che nquetz'ak tzij tzrij. J-e' c'a testigo cawra xecbij chca e k'toy tak tzij: —Jala acha remjon rbixic jle' tzij tzrij jawra lwar santo y tzrij ley rxin Moisés per xe m-utz ta nbij tzra. 14 Com ajoj kc'axan je nbij che Jesús aj Nazaret nuyoj na templo ruq'uin je' kcostumbre jyatanak chka rmal Moisés. Cara' nbij jala acha. 15 J-e' c'a e k'toy tak tzij conjelal xectz'ulchij ruplaj Esteban, cara' nca'ya ruplaj ajni' jun ángel rxin Dios.

Hechos 7

1 C'jara' jnimlaj sacerdote cawra xbij tzra Esteban: —¿Le ktzitzij jnecbij jtestig chawa? Esteban xumaj rij tzij cuq'uin e k'toy tak tzij y cawra xbij chca: 2 —Ach-i' je ix nwinak ruq'uin ixix je ix principal-i', ixconjelal je ix aj Israel, tewc'axaj je xtenbij chewa. Jnimlaj Dios arja' xuc'ut ri' chwech kawma' Abraham ojer tak c'c'o na pMesopotamia tak q'uemjana tba chpam tnamet Harán. 3 Cawra xbij ja' Dios tzra Abraham: —Tey-a' cana atnamet y que'ay-a' cana awch'alal perc c'ola jun tnamet quenc'ut chawech, tzra' jat wa'. 4 Ja' Abraham xel ta pMesopotamia abar ec'ol wa' je' wnak aj Caldeos nbixa chca, y xba chpam tnamet Harán y tzra' xec'je' chwa'. Tak xcoma redta' Abraham xta'k ta ja' Abraham rmal Dios wawe' chpam tnamet abar okc'ol wa' camic ajoj ok tnamet Israel. 5 Per next jun ulew xuya' ta tzra wawe' per nexte jtz'it. Per Dios c'ola xtzujuj cana tzra y cawra xbij: —Abraham, nerla' na jun k'ij tak anen xtenjach tnamet pnak'a' y pquek'a' awiy amam chka'. Cara' xbij ja' Dios tzra mesque jara' tiemp ja' Abraham majo'n rlec'wal. 6 Y cawra xbij tzra chka': —Je' awiy amam nquec'je' na cji' cient juna' chpam jun tnamet y tzra' nquetaj wa' pen y lowlo' pquek'a' jle' chic wnak jme e cwinak ta. 7 Per anen c'ola jun nimlaj juicio quentak ela chquij j-e' wnak je nquebnowa lowlo' chca. C'jara' nquesak'pix ta awiy amam y nquerkaja chpam tnamet je xtenjach pquek'a', y wawe' ra' nqueya' wa' nuk'ij. Cara' xbij ja' Dios tzra. 8 Ja' Dios c'ola jun chuminem xchumsaj ruq'uin Abraham, chuminem rxin circuncisión cara' nbixa tzra. Ja' Abraham c'ola jun ch'it rlec'wal xec'je'a, Isaac rubi'. Tak xuban waxki' k'ij alexnak ac'al xuban circuncidar. Y cara' xuban chic Isaac chka' tak xoca acha, c'ola jun rlec'wal xec'je'a Jacob rubi', chka' xuban circuncidar. Y cara' xuban chic Jacob chka' tak xoca acha, xeq'ue'a e cbeljuj rlec'wal, j-e' c'ara' xe'oca ttixel kxin ajoj ok tnamet Israel. 9 Xqueban jmul j-e' rlec'wal Jacob congan xk'utluja canm tzrij jun quechak' rubi' José rmal c'ara' tak xecc'ayij ela pquek'a' jle' chic wnak. Ja' José xec'mar ela chpam tnamet Egipto per Dios c'ola ruq'uin. 10 Dios xet-owa rxin chpam je' lowlo' je xk'ax wa', xuya' rna'oj rmal c'ara' tak congan wen xtz'e'ta ja' José rmal Faraón rey rxin Egipto. Ja' Faraón xucsaj José gobernador rxin Egipto y xuya' tzra chka' ch-ja' npe'a tzrij njelal rmibil jc'ola pruchoch. 11 Jara' k'ij c'ola jun nimlaj wyejal xwankera ptak tnamet jc'ola precwent Egipto y chka' jc'ola precwent Canaán, congan quetjon pen wnak rmal. J-e' kti't kawma' mesquier chic necneya cmal nak nquetaj. 12 Tak xerkaja rbixic ruq'uin Jacob chc'ola trigo chpam tnamet Egipto arja' xerutak ela rlec'wal che nequelk'o' trigo. Jara' tak xeba nabey mul. 13 Tak xeba chic pe rcamul, tak xe'ekaja cawra xbixa chca rmal José: —Anen c'ara' en echak'. Jrey rxin Egipto tzra' xutkij wa' che aj Israel ja' José. 14 C'jara' José xutak rc'amric Jacob jredta' ruq'uin je rch'alal chka', e setenticinco che conjelal. 15 Cara' c'a rbanic tak xec'je'a Jacob chpam tnamet Egipto, y tzra' chpam tnamet Egipto xcom wa' y tzra' xecom wa' conjelal rlec'wal jxe'oca ttixel kxin ajoj ok tnamet Israel. 16 Tak xk'axa q'uiylaj tiemp xec'mar ta cbakil y xe'ermu'ka chpam panteón jc'ola chpam tnamet Siquem. Jara' panteón je lk'on cana rmal comnak Abraham, com ja' Abraham relk'on cana panteón tzan pak chca rlec'wal jun acha Hamor rubi'. 17 Tak xyamer nerla' k'ij tak nbantaja cumplir je rtzujun cana Dios tzra Abraham congan xeq'uiya j-e' aj Israel chpam tnamet Egipto. 18 Jara' tiemp gobierno rxin Egipto xoca pruk'a' jun chic rey jmajo'n rutkin ta njelal nak rebnon cana José. 19 Jara' rey xuch'ob jun mellaj na'oj chquij tnamet Israel jec'ola chpam tnamet Egipto perc xelsaj jun orden cawra nbij: —Tak nque'alexa clec'wal aj Israel ch'tak al-i' pors nqueya' cana queyon ch-utz c'ara' nquecoma. Cara' nbij jara' orden. 20 Chpam jara' tiemp xalex wa' Moisés. Ja' Moisés jun ac'al ajni'la xtz'e'ta rmal Dios. Je redta' rute' x-oxi' ic' xecq'uettzij pcuchoch. 21 C'jara' mtcajo' chumni xqueya' cana. Per c'ola jun rmi'al rey rxin Egipto arja' xusic' ela Moisés y xuc'om ela pruchoch. Arja' xq'uettzina rxin, xuban tzra ajni' ch'it ral. 22 Ja' Moisés xtijoj ri' tzrij njelal tijonem cxin aj Egipto. Tak ntzijona congan nbekaja pnawá' je nbij y njelal achnak necwina nuban. 23 Tak cawnak chic rjuna' Moisés xuban jmul xuch'ob che nquerk'ijla' ch'tak aj Israel y cara' xuban. 24 Tak xekaja cuq'uin c'ola jun aj Israel xutz'et congan lowlo' nba'na tzra rmal jun aj Egipto. C'jara' xuto' aj Israel y xuya' rec'xel tzra aj Egipto y xcamsaj. 25 Y cawra xuch'ob kaja pranm: —Conjelal aj Israel nch'obtaj c'ala' cmal che Dios entakyon ta che que'enelsaj ela libre pquek'a' aj Egipto. Per j-e' aj Israel mesquier nch'obtaja cmal. 26 Pe rcab k'ij chic ec'ola e c-e' aj Israel xerutz'et quemjon ch'oj. Ja' nrajo' nquerujach y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak neban ch'oj? Per xe ewinak c'a ewi'. Cara' xbij chca. 27 Per acha kas nnakona xumin Moisés y cawra xbij tzra: —¿Nak xbina chawa che atet ncatebnowa mandar kxin? ¿Nak xbina chawa che atet ncatek'towa tzij chkij? 28 ¿Lnawajo' cnacamsaj chic anen ajni' xaban tzra aj Egipto iwir? 29 Ja' Moisés tak xc'axaj chcara' xbixa tzra, xnanmaj ela y q'ue c'nat xba wa' chpam jun tnamet Madián rubi'. Chpam jara' tnamet Madián xec'je' wa', chquecjol jle' wnak jme aj Israel ta xec'je' wa'. Chpam jara' tnamet xec'le' wa' y tzra' xe'alex wa' e c-e' rlec'wal. 30 Cawnak juna' tekaja Moisés chpam tnamet Madián tak pjun k'ij xwankera jun ángel chwech chpam jun chkilaj ulew jc'ola chenkaj ruq'uin jyu' rbin-an Sinaí. Tzra' c'ol wa' jmoc xulquiej congan nebc'owa chpam k'ak' y chpam xwanker wa' ángel. 31 Ja' Moisés congan xel ta ranm tzrij. Com c'ola rgan nutzu' rmal c'ara' xki'l pona más ruq'uin. Tak chek q'uenjlal xc'axaj rukul Dios y cawra xbixa tzra rmal Dios: 32 —Anen en Dios cxin awti't awma', en Dios rxin Abraham, en Dios rxin Isaac, en Dios rxin Jacob. Cara' nbixa tzra, congan xberbeta y nxibej chic ri' nutz'et. 33 Cawra xbix chic jmul tzra rmal Kajaw Dios: —Telsaj axjab com ulew apalben jara' santlaj ulew rxin Dios. 34 Anen netz'ton bien jlowlo' jquemjon rtijic netnamet pquek'a' aj Egipto y newc'axan ok'ej jquemjon rbanic. Camic enkanak ta wawe' che cto'ic. Camic tchumij awi' com catnutak ela chpam tnamet Egipto. Cara' xbixa tzra Moisés rmal Dios. Cara' xbij Esteban y xumaj chic rbixic nic'aj tzij y cawra xbij: 35 —Ja' Moisés majo'n cgan aj Israel tzrij com j-e' xcawra necbij tzra: —¿Nak xbina chawa che atet ncatebnowa mandar kxin? ¿Nak xbina chawa che atet ncatek'towa tzij chkij? Per ja' Moisés, Dios xetkowa rxin ch-utz c'ara' ja' nebnowa mandar cxin y ch-utz c'ara' chka' ja' net-owa cxin pquek'a' aj Egipto. Ja' Dios c'ola jun ángel xutak ta che rto'ic Moisés jara' xwankera chpam k'ak' tak c'ola jmoc xulquiej congan nebc'owa. 36 Ja' Moisés xelsan ta cxin kti't kawma' chpam Egipto y congan nmak tak milagro xuban che clasic. C'ola milagro xuban chpam Egipto, c'ola milagro xuban tzra nimlaj mar rbin-an quiek mar y c'ola milagro xuban tzra cawnak juna' tak xerc'aj tnamet rxin Dios chpam chkilaj lwar. 37 Ja' mism Moisés cawra xbij chca rtnamet Dios: —Kajaw Dios nutak tna jun profeta che nquixruto' ajni' xuban chwa anen tak xenrutak ta ewq'uin. Jara' profeta aj Israel, kas tey-a' c'a ewexquin tzrij nak xtbij chewa. Cara' xbij ja' Moisés chca. 38 Ja' mism Moisés c'ola chquecjol rtnamet Dios tak xquemol qui' chpam chkilaj lwar abar ec'o wa', y tzra' c'ola jun ángel xtzijona ruq'uin pe rwá' jyu' rbin-an Sinaí. Je xbixa tzra Moisés rmal ángel jara' xbixa chca kti't kawma' chka'. C'ola jle' tzij xbixa tzra rec'mon ta utzlaj c'aslemal rxin Dios jara' xtz'ibaj cana ch-utz c'ara' ajoj nokocwina nekc'axaj camic. 39 Per j-e' kti't kawma' majo'n xecnimaj ta Moisés, j-e' c'ola cgan xemloj pe chta jmul chpam Egipto. 40 Com cawra xecbij tzra Aarón: —Que'abna' jle' tioxa' je nquec'an chic kxin, com Moisés jxelsan ta kxin chpam Egipto abar le tzra' xoc wa' camic. Cara' xecbij. 41 C'jara' xquemaj rbanic jun rechbal wajquex. Tak xec'choja cmal xectzujuj jle' chcop chwech, jara' jun sacrificio. Congan jun nimlaj quicotemal xqueban rmal jxecwankersaj ruq'uin quek'a'. 42 Per Dios xeruya' cana rmal c'ara' tak xeyojtaja, xe chwech ch'umil nquexque' chwa'. Cara' xqueban ajni' ctz'iban cana ojer je' profeta rxin Dios jcawra nbij: —Ixix ix tnamet Israel, tak xixc'je'a cawnak juna' chpam chkilaj lwar ¿le chenwech anen xetzujuj wa' chcop rxin sacrificio? 43 Per mcara' ta xeban, per jxeban ixix xruk'ij je' tioxa' xeya' jxewankersaj ruq'uin ek'a'. Xe rc'ulibal Moloc xetelej ruq'uin rechbal jun ch'umil je rbin-an Renfán. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, c'ola jun lwar quixnutak el wa' jmás na c'nat chwech Babilonia. Cara' xbij Dios tzra retnamet. 44 Je kti't kawma' tak xebina chpam chkilaj lwar, j-e' xec'ana ruchoch Dios tz'um ruq'uin tziak ocnak. Chpam quey-on wa' tz'lem tak abaj abar tz'iban wa' rley Dios. Tak xqueban ruchoch Dios ncara' xqueban tzra ajni' c'tun chwech Moisés rmal Dios. Com Moisés xyataja tzra che xutz'et nabey mul nak nba'na tzra ruchoch Dios tak q'uemjana tumaj rij. 45 J-e' kti't kawma' tak xe'oc ta wawe' chpam tnamet jtzujun chca rmal Dios ne cc'an chquij ruchoch Dios tak Josué c'ayona cxin. Tak xe'oca chpam tnamet ec'o chic jle' wnak chpam per ja' Dios xelsan ela cxin ch-utz c'ara' j-e' kti't kawma' nec'je' cana chpam. Cara' c'a xqueban y ruchoch Dios wawe' xec'je' cwa' q'ue pe rtiemp rey David. 46 David congan utz xtz'e'ta rmal Dios, ja' xrajo' ta xuban jun rtemplo Dios je Dios rxin Jacob. 47 Per mja' ta David xebnowa rtemplo Dios com c'ola jun rlec'wal rubi' Salomón jara' xebnowa. 48 Per nimlaj Dios majo'n nca'tzin ta tzra xtec'je' ta chpam je' templo je bnon cmal wnak. Com ajni' tz'ibtanak cana rmal jun profeta jcawra nbij: 49 —Ja' caj ocnak ntz'ulibal y rwech ruch'lew rexlanbal wkan. ¿Le nc'atzina neban jun wuchoch nech'ob ixix? ¿Le nc'atzina chwa anen che nechumij jun lwar abar quenxle'n wa'? 50 ¿Manen tc'a xenwankersana caj ruq'uin ruch'lew? Cara' nbij ja' Dios. 51 Ixix majo'n egan ruq'uin je nrajo' ranm Dios, xe ix junam cuq'uin wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios com majo'n neya' ta c'as tzra rtzojbal noca ptak ewanm next c'a ptak ewexquin chka'. Y majo'n neya' ta c'as che Espíritu Santo nc'ana ewxin. Ajni' xqueban ewti't ewma' ojer ncara' neban chic ixix camic chka'. 52 Com j-e' next jun chca mquita xqueban lowlo' chca je' profeta. Xeccamsaj je' profeta jxeyowa rbixic che npe na Cristo je bnoy rbeyal rxin Dios. Y tak xpeta Cristo ixix xejach pquek'a' wnak je nquetzelana rxin y xec'utuj cmic tzrij. 53 Cara' c'a xeban, je rley Dios, mesque n-ángel xyowa chewa per majo'n nenimaj ta. Cara' xbij Esteban chca e k'toy tak tzij. 54 Tak xecc'axaj je xbixa chca rmal Esteban congan xek'utluja rmal, kas neccach'ch'ej quey rmal cyiwal. 55 Per Esteban nojnak Espíritu Santo pranm, kas xch'ulchij caj y xuc'ut ri' Dios chwech, xutz'et Jesús chka' prejquenk'a' Dios pa'l wa'. 56 —Tetz'ta' mpa', camic quentz'et caj jaktanak y quentz'et Jesucristo Rlec'walxel jxoca alxic kuq'uin pa'la prejquenk'a' Dios. Cara' xbij Esteban. 57 Per congan xquemaj rakic quechi', xectz'apij quexquin y xeyictaja tzrij Esteban per ne che conjelal. 58 Xquechap ela, xquelsaj ela chpam tnamet y xquemaj rcamsic tzan abaj. J-e' testigo jxetz'kowa tzij tzrij xecjalla' cana quetziak ch-utz c'ara' nquecwina nqueq'uiek abaj. Je' quetziak xechjalbex cana rmal jun c'jol rubi' Saulo. 59 Esteban kas majtanak rq'uiekxic tzan abaj xumaj rij jun oración: —Wajaw Jesús, pnak'a' quenjach wa' wanm. 60 C'jara' xexque'a, xurak ruchi' y cawra xbij: —Wajaw, kas quenwajo' anen mquita xtaya' rec'xel je nqueban chwa. Tak xbitaja rmal xwar kaja.

Hechos 8

1 Ja' Saulo utz xutz'et che xcamsasa Esteban. Jara' mism k'ij xmajtaja rbanic lowlo' chca kch'alal jec'ola pJerusalén y che conjelal kch'alal xquech'or je' qui'. Ec'ola nic'aj chca xeba chpam tak lwar jc'ola precwent Judea y nic'aj chic xeba precwent Samaria. Per j-e' apóstol majo'n xeba ta, xec'je' cana chpam tnamet Jerusalén. 2 Ec'ola nic'aj ach-i' congan ncajo' Dios j-era' xemkuwa rxin Esteban, congan ok'ej nqueban rmal je xba'na tzra. 3 Ja' Saulo xumaj rij lowlo' chca iglesia, jnuban jara' noca je' ptak jay abar ec'o wa' je' kch'alal, nquercherrej ta che ixki' ruq'uin ach-i' y nquerecsaj pcars. 4 Je' kch'alal jxe'el ela pJerusalén y xeba chic pjun tnamet, tzra' xquemaj wa' rbixic utzlaj tzij je rxin Jesucristo. 5 C'ola jun chca Felipe rubi', arja' xba chpam jun tnamet jc'ola precwent Samaria. Tak xe'ekaja xumaj rbixic chca wnak nak rbanic Jesucristo. 6 J-e' c'a wnak tak xecc'axaj je xbij Felipe y tak xquetz'et nmak tak milagro xuban, che conjelal xqueya' quexquin tzrij je xbixa chca. 7 Com e q'uiy je' wnak xechumtaja jec'ola itzel tak espíritu cc'an y j-e' itzel tak espíritu congan nquerak quechi' tak nque'el ela. Chka' xechumtaja je' sic ruq'uin je' wnak ch'e'y nquebina. 8 Cara' c'a xbantaja y congan xquicota tnamet rmal. 9 Per c'ola jun acha Simón rubi', arja' c'ola chpam jara' tnamet. Ja' Simón arja' aj-itz nabey, congan tz'koj tak tzij rebnon chca wnak aj Samaria y cawra nbij chca wnak: —Anen congan nim nuk'ij. 10 J-e' wnak congan necc'axaj je nbixa chca per ne che conjelal rija' ruq'uin ac'ala', y cawra necbij: —Ja' Simón c'ola nimlaj rpoder Dios ruq'uin. 11 J-e' congan necc'axaj je nbixa chca com q'uiylaj tiemp tz'kon tzij chquewech rmal itz jnuban. 12 Per ja' Felipe xuya' rbixic chca utzlaj tzij je' tzrij nak rbanic rgobierno Dios y tzrij Jesucristo. Tak xecnimaj je xbixa chca rmal Felipe c'jara' xeba'na bautizar che ixki' y che ach-i'. 13 Chka' ja' mism Simón xnimaj je xbixa tzra rmal Felipe y xba'na bautizar. Tak xbantaja bautizar xbilaj ela Felipe. C'ola nmak tak milagro xba'na chwech y congan xel ta ranm tzrij tak xutz'et. 14 J-e' apóstol ec'o cana pJerusalén. Tak xerkaja rbixic cuq'uin che aj Samaria xecnimaj rtzojbal Dios c'jara' xquetak ela Pedro ruq'uin Juan cuq'uin. 15 Pedro ruq'uin Juan tak xe'ekaja xqueban jun oración pquecwent aj Samaria ch-utz c'ara' nkaj ta Espíritu Santo cuq'uin. 16 Cara' xqueban com next jun kanak ta Espíritu Santo ruq'uin xerwara' ebnon chic bautizar prubi' Kajaw Jesús. 17 Pedro ruq'uin Juan xqueya' quek'a' pquewá' aj Samaria y xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin. 18 Ja' Simón xutz'et che cmal apóstol tak xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin aj Samaria tak xqueya' quek'a' pquewá'. Rmal je xbantaja ja' Simón xtzujuj jle' pak chca apóstol. 19 Cawra xbij chca: —Tey-a' poder chwa anen ajni' c'ola ewq'uin ixix ch-utz c'ara' tak c'ola jun quenya' nuk'a' pe rwá' nkaj ta Espíritu Santo ruq'uin chka'. 20 Per cawra xbixa tzra rmal Pedro: —Xjun ta xtba'na chawa ruq'uin apak xtquixrukix ta pk'ak' com nach'ob atet che ncatecwina nalok' tzan apak nak nsipaj Dios. 21 Jawra samaj rxin Dios kamjon rbanic majo'n ak'a' tzra atet com xe m-utz ta awanm chwech Dios. 22 Ja itzel tak na'oj jamjon rch'obic pnawanm tey-a' cana y tc'utuj tzra Dios xtcatrucuy ta. 23 Com anen nch'obtaja nmal che awanm congan lowlo' elnak chwech Dios y congan atrechpon itzel tak achnak. Cara' xbixa tzra ja' Simón. 24 —Tebna' jun nimlaj utzil, tebna' orar pnecwent, tc'utuj tzra Kajaw Dios ch-utz c'ara' mquita xtbantaja cara' chwa ajni' xabij kaja chwa. 25 J-e' c'a apóstol xquemaj rbixic chca wnak njelal jquetz'ton tzrij rc'aslemal Jesucristo y xqueya' rbixic rtzojbal Dios chka'. C'jara' xemloj pchic pJerusalén. Xek'axa chpam jle' chic tnamet cxin aj Samaria y xqueya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo. 26 C'ol c'a jun ángel xta'k ta rmal Kajaw Dios y ruq'uin Felipe xekaj wa' y cawra xbij tzra: —Felipe, catyictaja, jat tec'ma' ela bey je nba pJerusalén y nexle'a chpam tnamet Gaza. Cara' xbij ángel. Jara' jun bey je nk'axa chpam jun nimlaj chkilaj lwar. 27 Xyictaja Felipe y xba. Kas remjon binem tak c'ola jun caret xutzu' pona cherren cmal quiej y tz'bula jun acha chpam. Jara' acha aj Etiopía, jun acha eunuco. Jara' acha congan nim ruk'ij com ja' ocnak tesorero chpam rgobierno Candace jreina rxin Etiopía. Ja' acha pJerusalén penak wa' abar xuya' wa' ruk'ij Dios. 28 Y camic nemloja chpam rtnamet Etiopía. Tz'bula chpam caret y remjon rsic'sic rtzojbal Dios je rtz'iban cana profeta Isaías. 29 Felipe cawra xbixa tzra rmal Espíritu Santo: —Jat awla' caret y catki'l oca ruq'uin. 30 Xba alnak Felipe, tak xekaja ruq'uin caret xc'axaj acha remjon rsic'sic je rtz'iban cana profeta Isaías y cawra xc'axaj tzra: —¿Le nch'obtaja awmal jamjon rsic'sic? 31 —¿Nak tzra tak xtch'obtaja nmal tak next jun nech'bowa chenwech? Catojte' ta wq'uin, xbixa tzra ja' Felipe. 32 Je rtzojbal Dios jremjon rsic'sic ja' acha cawra nbij: —Cara' xba'na tzra ajni' nba'na tzra jun carne'l tak nec'mar ela che ncomsasa, arja' majo'n achnak nbij chca je nquebnowa lowlo' tzra, cara' nuban ajni' jun carne'l tak nch'upuxa rlan je rc'an. 33 Xruq'uix nqueya', me pril ta je nba'na tzra cmal e k'toy tak tzij. Je' wnak jec'ola pretiemp, arj-e' congan lowlo' xqueban com xeccamsaj. Cara' rtz'iban cana profeta Isaías. 34 Ja' acha cawra xbij tzra Felipe: —Tebna' jun utzil, tbij chwa ¿nak chu tzra nbij wa' tzij profeta, le tzra ja' kaja, o tzrij jun acha chic? 35 Ja' Felipe arja' xumaj rch'obic chwech nak rbanic tzij y xuch'ob chwech nak rbanic Jesús. 36 Kas quemjon binem chpam caret tak xequewla' jun ya'. —Tetz'ta' mpa' jun ya' la. ¿Mex utz quenba'na bautizar camic? Cara' xbij ja' acha. 37 —Wneyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo per ne che njelal ac'u'x y che njelal awanm jara' utz ncatba'na bautizar. Cara' xbixa tzra rmal Felipe. —Anen ykula nuc'u'x ruq'uin Jesucristo che arja' Rlec'wal Dios. Cara' xbij tzra Felipe. 38 C'jara' xuya' jun orden che npe'a caret y xekaj ta chpam y xe'oca chpam ya' che c-e'. C'jara' xba'na bautizar ja' acha rmal Felipe. 39 Tak xe'el ta pya' chek q'uenjlal xec'mar ela Felipe rmal Espíritu Santo. Ja' acha majo'n chic xutz'et xta rwech Felipe, xumaj chic wjic rubey y congan nquicota. 40 Ja' Felipe c'xuna' c'o pon chic chpam tnamet Azoto. Xumaj chic rubey y tak nk'axa ptak je' tnamet nuya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo. Cara' xuban y xekaja chpam tnamet Cesarea.

Hechos 9

1 Ja' Saulo congan ryiwal chca kch'alal y remjon rconxic nak nuban chca che nquercamsaj. Rmal c'ara' tak xba ruq'uin nimlaj sacerdote. 2 Tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Ttz'ibaj nic'aj carta y naya' ela chwa che cnebna' presentar ptak jay rxin molbal ri'il jc'ola chpam tnamet Damasco ch-utz c'ara' quencwina cnecanoj je' wnak je cniman chic Jesús, y tak xtquenuwil quenucsaj pcars che ach-i' y che ixki' y quenuc'om pa wawe' pJerusalén. Cara' xbij ja' Saulo. 3 Y cara' xuban xba chpam tnamet Damasco. Kas remjon binem y xchenkaj chic c'o wa' tnamet tak chek q'uenjlal c'ola jun luz xkaj ta chcaj y xuq'uiek ri' ruch'ab tzrij. 4 Xkaja chuch'lew rmal luz y c'ola jun kul xtzijon ta y cawra xbij: —Saulo, Saulo ¿nak tzra tak naban lowlo' chwa? Cara' xbixa tzra. 5 —¿At achnak wnak c'a atet wajaw? xbij ja' Saulo. —Anen en Jesús, chwa anen amjon wa' rij lowlo'. Xayon nacamsaj kaja awi' ajni' nuban jun chcop tak ruyon nerquiraj rwá' chwech jun che' ch'ut rutza'm, cara' naban atet. Cara' xbixa tzra. 6 Ja' Saulo congan nberbeta y congan xel ta ranm je xbixa tzra: —Wajaw ¿nak nawajo' chwa chquenban? Cara' xbij tzra Jesús. —Catyictaja, jat chpam tnamet jc'ola chenkaj, tzra' nbix wa' chawa nak xtaban. Cara' xbixa tzra rmal Kajaw Jesús. 7 E rexbil Saulo congan xecxibej qui' com xecc'axaj jun kul je xtzijona per majo'n xecwin ta xquetz'et nak xtzijona. 8 Ja' Saulo xyictaja pnulew per majo'n chic nca'y ta, xoca moy. Rmal c'ara' xcha'p ela ruk'a' y xec'mar ela chpam tnamet Damasco. 9 Oxi' k'ij xoca moy y majo'n achnak xutaj. 10 C'ola jun kch'alal chpam tnamet Damasco Ananías rubi'. Ja' Kjawal Jesucristo xuc'ut ri' chwech Ananías ajni' pnachic', cawra xbij tzra: —Ananías. —Wajaw ¿nak nawajo' chwa chquenban? Cara' xbixa tzra rmal Ananías. 11 —Camic jat tec'ma' ela bey je nbixa tzra Derecha y ncatba chruchoch Judas. Tak xtcatekaja, tzra' nacanoj wa' jun acha aj Tarso, Saulo rubi'. Ja' Saulo remjon rbanic oración camic. 12 Y nutzu' ajni' pnachic' che atet xatba ruq'uin y xaya' ak'a' pe rwá' y xca'y chic jmul rk'arwech. Cara' xbij ja' Jesucristo. 13 —Per Wajaw, e q'uiy wnak nquebina chwa nak rebnon Saulo, congan lowlo' rebnon chca atnamet jec'ola pJerusalén. 14 Y camic ulnak wawe' ra', y-on ta tzra cmal cjefe sacerdote che nokruchap y nokrucsaj pcars konjelal ajoj jneknataj abi'. 15 —Jat ruq'uin com arja' ocnak jun ajsmajma' jnech-on che nerey-a' nbixic chca wnak jme aj Israel ta, chka' chca je' reyes je nquebnowa mandar cxin, y chka' chca tnamet Israel. 16 Y anen quenc'ut na chwech ajni' lowlo' xtutaj rmal nubi'. 17 Ja' Ananías xba. Tak xekaja xoca pjay y xuya' ruk'a' pe rwá' Saulo y cawra xbij tzra: —Wch'alal Saulo, ja' Kajaw Jesús xuc'ut ri' chawech tak amjon binem tak atpenak. Ja' takyon ta wxin awq'uin ch-utz c'ara' njaktaja ak'awech, y chka' nnoja Espíritu Santo pnawanm. 18 Tak xbitaja jawra tzra Saulo xtzak ta chuchi' rk'arwech ajni' rsojlal ch'u' y xca'y chic jmul c'jara' xyictaja y xba'na bautizar. 19 C'jara' xumaj w-im y xwanker chic jmul rchuk'a'. Y xec'je' na jun tiemp cuq'uin kch'alal tzra' chpam tnamet Damasco. 20 C'jara' xumaj rij che noca chpam je' jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel y cawra rbixic xuya': —Ja' Jesús arja' Rlec'wal Dios. 21 Conjelal wnak tak xecc'axaj je nbij Saulo congan xsa'cha cna'oj rmal y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Le mja' tc'a wa' Saulo jcongan lowlo' xuban chca wnak pJerusalén jnecnataj rubi' Jesucristo? ¿Me rkanak tc'a wawe' ra' che nquerechpa' ela conjelal wnak jnecnataj rubi' Jesucristo che nquerecsaj pcars y nquerujach pquek'a' cjefe sacerdote? 22 Per ja' Saulo congan chic nuya' rbixic rtzojbal Dios y congan k'alaj nuch'ob chquewech wnak che Jesús arja' Cristo je ch-on rmal Dios. J-e' c'a aj Israel jec'ola tzra' chpam tnamet Damasco arj-e' xsa'cha cna'oj com mesquier nch'obtaja cmal nak remjon rbixic Saulo. 23 Xeyloja Saulo c'ola chpam tnamet Damasco tak j-e' aj Israel xecchumsaj che neccamsaj. 24 Per xekaja rbixic ruq'uin ja' Saulo nak nch'o'ba tzrij. J-e' che pk'ij y chak'a' queyben Saulo chuchi' nmak tak chibey jabar ncatel wa' chpam tnamet com ncajo' neccamsaj. 25 Per j-e' kch'alal c'ola jun nimlaj chquech xeccanoj, xqueya' Saulo chpam y chak'a' xeckasaj tzrij nimlaj tz'ak jk'otben rij tnamet, cara' xqueban tzra che xtotaja Saulo. 26 C'jara' xba Saulo pJerusalén. Tak xekaja, ja' xrajo' ta xec'je' ta cuq'uin kch'alal per arj-e' xecxibej qui' chwech com arj-e' majo'n necnimaj ta che ykul chic ruc'u'x ruq'uin Jesucristo. 27 Per ja' Bernabé xc'ana rxin chquewech apóstol, xumaj rcholic chquewech nak xuban Saulo tak xutz'et Kjawal Jesús pbey tak xtzijona ruq'uin. Y xuchol chquewech chka' che ja' Saulo majo'n xxibej ta ri' xuya' rbixic rtzojbal Jesús chquewech wnak jec'ola chpam tnamet Damasco. 28 C'jara' ja' Saulo xc'u'la cmal kch'alal y xoca quexbil pJerusalén. 29 Arja' majo'n nxibej ta ri' nuya' rbixic rtzojbal Kjawal Jesús. Tak xuya' rbixic chca aj Israel je nquetzijona pe griego arj-e' xecch'ojquij je nbixa chca y xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra che neccamsaj. 30 J-e' kch'alal tak xerkaja rbixic cuq'uin che njo'xa ncomsasa Saulo arj-e' xquec'om ela chpam tnamet Cesarea. Tak xekaja pCesarea xquetak el chic chpam tnamet Tarso. 31 Je' iglesia jec'ola chpam Judea, jec'ola chpam Galilea, y chka' jec'ola pSamaria arj-e' qui'il chic ec'ola. Congan xeq'uiya chpam rtzojbal Dios y congan necxibej qui' chwech Kjawal. Y Espíritu Santo congan eret-on che xeba pnim. 32 Pedro arja' congan binem nuban che nquerk'ijla' je' kch'alal. Xuban jmul xba cuq'uin rtnamet Dios jec'ola chpam tnamet Lida. 33 Tak xe'ekaja, tzra' xuwil wa' jun acha Eneas rubi'. Ja' Eneas xuban waxki' juna' c'ola chwech rwarbal com xsic. 34 Ja' Pedro cawra xbij tzra: —Eneas, camic Jesucristo ncaterchumsaj, catyictaja, tchumij awarbal. Y cara' xuban ja' Eneas xchumtaja y xyictaj ela. 35 Conjelal jec'ola chpam tnamet Lida e quexbil chka' jun chic tnamet Sarón, arj-e' xquetz'et che xchumtaja Eneas rmal c'ara' xqueq'uex cna'oj y xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 36 C'o c'a jun kch'alal ixak chpam tnamet Jope, Tabita rubi'. Je chpam tzojbal griego Dorcas nbixa tzra. Ja' Dorcas c'ola utzlaj tak achnak rebnon, congan eret-on mibi'. 37 Ja' Pedro c'ola chpam tnamet Lida tak xeywaja Dorcas y xcoma. Xch'aja rij cmal kch'alal, tak xch'ajtaja rij xqueya' pjun jay jc'ola prucab wik. 38 Je tnamet Lida xe mnim ta recjol ruq'uin tnamet Jope. Je' kch'alal jec'ola pJope cutkin che chpam tnamet Lida c'o wa' Pedro y xequetak ela e c-e' ach-i' ruq'uin che necsiq'uij. Tak xe'ekaja ruq'uin Pedro cawra xecbij tzra: —Camic okpenak ok siq'uiy awxin che ncatba alnak chpam tnamet Jope. 39 Ja' Pedro xetre' ela chquij ach-i' y xeba chpam tnamet Jope. Tak xe'ekaja xec'mar ela chpam jay abar c'o wa' comnak. Tzra' ec'o wa' jle' ixki' melcani' quemjon ok'ej y xquemaj rc'utic chwech Pedro njelal tziak jrebnon ja' Dorcas. 40 Ja' Pedro xerelsaj ela conjelal wnak jec'ola pjay abar c'o wa' comnak. Tak xe'el ela conjelal wnak xexque'a y xuban jun oración. C'jara' xba ruq'uin comnak y cawra xbij tzra: —Tabita, catyictaja. Ja' Dorcas xujak rk'arwech y tak xutz'et Pedro xetz'be'a. 41 Ja' Pedro xuchap chuk'a' y xuyic. C'jara' xersiq'uij ixki' je e melcani' e quexbil jle' chic kch'alal y xuc'ut Dorcas chquewech per c'astanak chic. 42 Je xbantaja congan xela rbixic chpam tnamet Jope y e q'uiy wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo. 43 Ja' Pedro xec'je' chna c-e' oxi' k'ij pJope. Ruq'uin jun acha tzcoy tz'um Simón rubi', tzra' xec'je' wa'.

Hechos 10

1 C'o c'a jun acha chpam tnamet Cesarea, Cornelio rubi', arja' capitán cxin jle' soldado aj Italia nbixa chca. 2 Ja' Cornelio congan nuya' ruk'ij Dios y conjelal jec'ola pruchoch nqueya' ruk'ij Dios chka'. Ja' congan nqueruto' wnak y nuban oración chka'. 3 Xuban jmul Cornelio com a las tres rxin tk'ak'ij nxutzu' bien jun ángel rxin Dios xerkaja ruq'uin, ajni' pnachic' xutz'et wa'. —Cornelio, cara' xbixa tzra rmal ángel. 4 Ja' Cornelio xera' xutzu' ángel, congan xxibej ri' y cawra xbij tzra: —Wajaw ¿nak nawajo' chwa? Ja' ángel cawra xbij chic tzra: —Ja' Dios rc'axan njelal aworación abnon, rutkin njelal to'ic ay-on chca wnak y jara' majo'n nmestaj ta. 5 Camic que'atka' ela jle' ach-i' chpam tnamet Jope che necsiq'uij jun acha rubi' Simón y chka' nbixa tzra Pedro. 6 Ruq'uin jun acha tzcoy tz'um c'o wa', Simón rubi' chka'. Chuchi' mar c'o wa' ruchoch. Tak xterkaja Pedro awq'uin arja' nbina chawa nak xtaban. Cara' xbij cana tzra Cornelio. 7 Xba ja ángel. Ja' Cornelio alnak xersiq'uij e c-e' ach-i' ajsmajma' y jun soldado. Jara' jun chca soldado jnuto' Cornelio y junlic c'ola ruq'uin y congan nuya' ruk'ij Dios chka'. 8 Tak xe'erkaja ruq'uin, ja' Cornelio xuchol chca njelal je xbixa tzra rmal ángel c'jara' xerutak ela chpam tnamet Jope. 9 Tak xuban nic'aj k'ij rxin rcab k'ij j-e' quemjon binem y q'uemjana te'ekaja chpam tnamet Jope. Jara' hor xojte'a Pedro pe rwá' terraza rxin jay abar c'o wa' che bnoy oración. 10 Y xmajtaja rmal jun k'ak'nic rpam. Tak majtanak rchumsic rway rxin almuerzo xutz'et ajni' pnachic' jun achnak penak chcaj. 11 Jxutz'et, xjaktaja caj chwech y xutz'et jun nimlaj mant xkaj ta chcaj ruyon penak y jtela che cji' rutza'm chcaj. 12 E congan e q'uiy chcop chpam y che njelal quewech chcop c'ola chpam. Ec'ola cajcaj ckan chcop chpam, ec'ola chcop jic necjuccuj qui' penlew, ec'ola chcop c'ola quexic'. 13 Tak xerutz'et jawra chcop c'ola nic'aj tzij penak chcaj y cawra xbixa tzra: —Pedro catyictaja, que'acamsaj j-ewra chcop y que'atja'. 14 —Wajaw, m-utz ta quenutaj j-ela chcop y nexte wjic enetjon ta, xjan nquekataj ajoj ok tnamet Israel com cara' nbij ley. Cara' xbij Pedro. 15 Cawra xbix chic tzra Pedro y ja' tzij q'ue chcaj penak wa': —Per jara' chumsan chic rmal Dios, camic majo'n xjan xta. Per wmajo'n chic xjan ta chwech Dios mtabij xtc'a che xjan nataj. 16 Oxmul xbixa cara' tzra Pedro c'jara' xojte'a jara' mant chcaj. 17 —¿Nak nbij c'a wa' jxentz'et? Cara' nbij kaja Pedro pranm. J-e' c'a ach-i' jetkon ela rmal Cornelio quemjon rc'axic abar c'o wa' ruchoch Simón. Ja' Pedro kas remjon rch'obic tak xe'ekaja j-e' ach-i' chijay. 18 Cawra xecc'axaj: —¿Lwawe' c'o wa' jun acha Simón jc'o chic jun rubi' Pedro nbixa tzra? 19 Tak c'remjon rch'obic Pedro cawra xbixa tzra rmal Espíritu Santo: —Ec'ola e oxi' ach-i' ncatccanoj. 20 Camic catyictaja, catkaja cuq'uin. Jat chquij y mtaxibej ta awi' com anen entakyon ta cxin. Cara' xbixa tzra. 21 Ja' Pedro xkaj ta y xba cuq'uin ach-i', cawra xbij chca: —Anen c'ara' en Pedro jnecanoj ¿Nak newajo' chwa? 22 —Ajoj oktkon ta awq'uin rmal jun capitán Cornelio rubi'. Arja' jun acha bnoy rbeyal y nxibej ri' chwech Dios, y congan utz ntz'e'ta cmal conjelal aj Israel. C'ola jun ángel rxin Dios xbij tzra chnutak ta asic'sic ch-utz c'ara' ncatba ruq'uin che nc'axaj nak xtabij tzra. Rmal c'ara' okpenak awq'uin camic. 23 J-e' ach-i' xecsasa pjay rmal Pedro, tzra' xewar wa'. Pe rcab k'ij xba Pedro chquij y xetre' ela nic'aj kch'alal chquij jec'ola chpam tnamet Jope. 24 Rox k'ij xekaja chpam tnamet Cesarea. Ja' Cornelio ereyben, ec'o chic jle' rch'alal ersiq'uin ruq'uin y chka' ec'ola jle' ramigos. Quemlon qui' queyben Pedro. 25 Ja' Cornelio tak xekaja Pedro chuchi' ruchoch xel ta pjay che rc'ulic. Tak xekaja ruq'uin xexque'a chwech Pedro y xumaj rya'ic ruk'ij. 26 Per ja' Pedro xuyic y cawra xbij tzra: —Catyictaja, mtcatexque' ta chenwech com anen xen wnak, xok junam awq'uin, cara' xbij tzra Cornelio. 27 Kas remjon tzij ruq'uin Cornelio tak xoc oca pjay y e q'uiy wnak xerutz'et quemlon qui' pjay. 28 Xumaj tzij cuq'uin y cawra xbij chca: —Ixix ewutkin che kreligión ajoj ja ok tnamet Israel nuc'ut chkawech che xjan nok-oca ewexbil jme ix aj Israel ta, o wnok-oca ptak ewuchoch. Per Dios xuc'ut chenwech che me tkal xta chwij xtenbij ta tzra jun wnak che xjan quenxbilaj chka bechnak wnak opech. 29 Rmal c'ara' anen tak xta'ka nsic'sic majo'n nak xenbij chca jxesiq'uina wxin y xenpeta alnak. Camic tbij chwa nak rmal tak xnesiq'uij. Cara' xbij chca. 30 Ja' Cornelio cawra xbij tzra Pedro: —Camic xuban cji' k'ij ctakwra hor nemjon rbanic ayuno, y ptak a las tres rxin tk'ak'ij tak nemjon rij oración chpam wuchoch chek q'uenjlal xwankera jun acha chenwech, rucsan jun tziak congan nyic'loja y chka' congan ruch'ab. 31 Xumaj tzij wq'uin y cawra xbij chwa: —Cornelio, Dios rc'axan aworación jabnon y chka' majo'n rmestan ta njelal to'ic jay-on chca wnak. 32 Camic que'atka' ela jle' ach-i' chpam tnamet Jope che necsiq'uij jun acha Simón jc'o chic jun rubi' Pedro nbixa tzra, ruq'uin jun acha tzcoy tz'um c'o wa', Simón rubi' chka' y chuchi' mar c'o wa' ruchoch. Tak xterkaja, ja' ntzijona awq'uin. Cara' xbij chwa. 33 Cara' xenban, xentak ela asic'sic chanim y meltiox chawa xatpeta chanim. Camic kamlon ki' konjelal chwech Dios ch-utz c'ara' nekc'axaj nak xtabij chka jbin ta chawa rmal Dios. Cara' xbij Cornelio. 34 Ja' Pedro xumaj tzij y cawra xbij: —Camic nch'obtaja nmal che Dios majo'n jun itzel ta nutz'et y majo'n jun utz ta nutz'et. 35 Per jnuban, we nekxibej ki' chwech y nkaban rbeyal rxin ja', jara' nokruc'ul chka bechnak opech ketnamet. 36 Xutak ta Jesucristo Kjawal konjelal ja ok wnak. Xutak ta kuq'uin ajoj ja ok tnamet Israel, y ja' Jesucristo xuya' rbixic chka utzlaj tzij jrec'mon ta chka che qui'il nec'je'a kanm chwech Dios. 37 Ixix ewutkin utzlaj tzij jxel ta rbixic chpam departamento Judea je xmajtaj ta rbixic chpam departamento Galilea tak Juan Bautista rbin chic chca wnak che nc'atzina nqueba'na bautizar. 38 Ixix ewutkin nak xuban Jesús aj Nazaret, ewutkin che Dios xuya' tzra che xkaj ta Espíritu Santo ruq'uin y xuya' rpoder, y ja' Jesús xba c'nat nkaj cuq'uin je' wnak, xuban nimlaj tak utzil chca y xerchumsaj achnak quetjon pen pruk'a' diablo. Cara' xuban com Dios c'ola ruq'uin. 39 Ajoj ok rapóstol Jesús ok testigo tzrij che njelal achnak jxuban chpam departamento Judea ruq'uin chpam tnamet Jerusalén. C'jara' xcamsasa, xtzakbaxa chwech jun cruz. 40 Per prox k'ij Dios xuyic chpam cmic y xuya' tzra chxuc'ut ri' chkawech. 41 Per majo'n xuc'ut ta ri' chquewech conjelal wnak, per xuc'ut ri' chkawech ajoj ja okch-on rmal Dios ch-utz c'ara' nkaya' rbixic che xc'astaja chquecjol cnomki'. Chka' xokwa' chna ruq'uin. 42 C'jara' xokrutak ela cuq'uin je' wnak ch-utz c'ara' nkaya' rbixic utzlaj tzij chca ruq'uin che nekbij chca chja' Dios xucsaj Jesús chnuk'at tzij chquij conjelal wnak che c'asla ruq'uin je e cnomki' chic. 43 Conjelal ojer tak profeta cawra ctz'iban cana tzrij: —Achnak neyke'a quec'u'x ruq'uin, jara' prubi' ja' ncuytaj wa' quil quemac. Cara' tz'ibtanak cana. 44 C'remjon tzij Pedro tak chek q'uenjlal xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin che conjelal jquemjon rc'axic Pedro. 45 J-e' c'a kch'alal je aj Israel jquexbilan ela Pedro arj-e' congan xel ta quec'u'x tzrij je xbantaja com xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin wnak chka' jme aj Israel ta. 46 Perc j-e' wnak jme aj Israel ta quemjon tzij chpam jle' chic tzojbal jmajo'n cutkin ta. Congan quemjon rya'ic ruk'ij Dios. 47 Ja' Pedro cawra xbij chca e rexbil: —Camic n-utz wa' nqueba'na bautizar j-ewra wnak com kanak pchic Espíritu Santo cuq'uin ajni' xkaj ta kuq'uin ajoj. 48 C'jara' cawra xbij chca: —Camic nquixba'na bautizar prubi' Jesucristo. Tak xebantaja bautizar xecc'utuj jun utzil tzra Pedro che nec'je' na c-e' oxi' k'ij cuq'uin.

Hechos 11

1 J-e' c'a apóstol e quexbil jle' chic kch'alal jec'ola chpam departamento Judea xekaja rbixic cuq'uin che je' wnak jme aj Israel ta xecnimaj rtzojbal Dios. 2 Xemloja Pedro pJerusalén, y tak xekaja ec'ola nic'aj aj Israel xecch'ojquij tzra je njelal jxuban cana. J-era' je nquebina che nc'atzina nqueba'na circuncidar je' kch'alal jme aj Israel ta. 3 Cawra xecbij tzra: —¿Nak tzra tak xatba pcuchoch wnak jme aj Israel ta? ¿Nak tzra tak xatwa'a cuq'uin? 4 Ja' Pedro xuya' rchumilal chquewech nak kas xbantaja y cawra xbij chca: 5 —Anen enc'ola chpam tnamet Jope, kas nemjon rbanic oración tak c'ola jun achnak xentzu' ajni' pnachic'. Xentzu' ajni' jun nimlaj mant ntajina nkaj ta chcaj, ruyon tquil ta che cji' rutza'm jtela chcaj. 6 Kas nemjon rtz'etic ja' mant tak xenutz'et jle' chcop ec'ola chpam per q'uiy je' quewech, ec'ola je cajcaj ckan, nic'aj nqueti'ona, nic'aj jnecjuccuj qui' ptak ulew, nic'aj chic jc'ola quexic'. 7 C'jara' xenc'axaj nic'aj tzij cawrara: —Pedro catyictaja, que'acamsaj j-ewra chcop y que'atja'. Cara' xbixa chwa. 8 Per anen cawra xenbij: —Wajaw, m-utz ta quenutaj j-ewra chcop com anen nexte wjic netjon ta je' chcop jxe xjan nquekataj ajoj ok tnamet Israel ajni' nbij ley. Cara' xenbij. 9 Per xenc'axaj chic jmul tzij jpenak chcaj cawra xbij chic chwa: —Per jara' rchumin chic Dios, majo'n xjan chta. Wmajo'n xjan chta chwech Dios mtabij xta atet che xjan. 10 Oxmul xbixa cara' chwa c'jara' xojte'a jara' mant chcaj. 11 Jara' mism hor ec'ola e oxi' ach-i' xe'ekaja abar enc'o wa', etkon ela che nconxic y e'elnak ela chpam tnamet Cesarea. 12 C'jara' cawra xbij Espíritu Santo chwa: —Camic que'axbilaj ela j-ela ach-i', mtaxibej ta awi'. Cara' xenban, xenba e wexbil j-ewra e wajki' kch'alal je nque'etzu' wawe' ra'. Tak xokekaja xok-oca pruchoch jun acha Cornelio rubi'. 13 Ja' Cornelio xumaj rcholic chkawech nak retz'ton, com c'ola jun ángel xutz'et pa'la pruchoch y cawra xbixa tzra rmal ángel: —Camic que'atka' ela jle' ach-i' chpam tnamet Jope che necsiq'uij jun acha Simón jc'o chic jun rubi' Pedro. 14 Arja' c'ola jun utzlaj tzij nbij chawa ch-utz c'ara' nawil totanem rxin Dios, y chka' nquewil conjelal jec'ola pnawuchoch. Cara' xbixa tzra Cornelio rmal ángel. 15 Tak xenmaj rbixic chca utzlaj tak tzij chek q'uenjlal xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin ajni' xkaj ta kuq'uin ajoj nabey. 16 C'jara' xerkaja pe nwá' je rbin cana Kjawal Jesucristo cawrara: —Juan Bautista ya' xucsaj tak xeruban bautizar je' wnak, per ixix nkaj tna Espíritu Santo ewq'uin y ja' Espíritu nquixbanbexa bautizar, cara' xbij cana chka. 17 Com ja' Dios xutak ta Espíritu Santo cuq'uin j-e' ajni' xuban chka ajoj tak xeyke'a kac'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo ¿nak c'a enocnak wa' anen nech'ob ixix tak xtench'ojquij tzra Dios nak nuban? Cara' xbij Pedro chca. 18 Tak xbixa cara' chca majo'n chic achnak xecbij tzra Pedro. Xquemaj rya'ic ruk'ij Dios y cawra xecbij: —Ne ktzitzij wa' conjelal wnak jme aj Israel ta yatanak chca chka' rmal Dios che nqueq'uex cna'oj ruq'uin che nqueya' cana il mac ch-utz c'ara' nquewil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Cara' xecbij. 19 Tak xcamsasa Esteban xmajtaja rbanic lowlo' chca jle' chic kch'alal rmal c'ara' ec'ola nic'aj xenanmaj ela y xeba c'nat. Jle' xeba chpam tnamet Fenicia, jle' xeba pChipre, y jle' chic xeba chpam Antioquía. Tak xe'ekaja xquemaj rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo, per xqueyon chca aj Israel xecbij wa'. 20 Per ec'ola nic'aj chca, jle' aj Chipre, jle' chic aj Cirene, arj-e' xe'ekaja chpam Antioquía, xquemaj tzij cuq'uin wnak jme aj Israel ta y xqueya' rbixic Kjawal Jesucristo chca. 21 Rpoder Kjawal Dios c'ola cuq'uin rmal c'ara' e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo, xqueya' cana ccostumbre je cniman. 22 Iglesia jc'ola pJerusalén xekaja rbixic cuq'uin je xbantaja rmal c'ara' xquetak ela Bernabé p-Antioquía. 23 Ja' Bernabé tak xekaja p-Antioquía xutz'et chcongan smajnak utzil je nsipaj Dios ptak canm je' wnak, congan xquicota rmal c'ara' cawra xbij chca: —Cow quixpe'a, mteya' cta yukbal ec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo. 24 Cara' xbij Bernabé com ja' utzlaj acha, nojnak Espíritu Santo pranm, congan ykula ruc'u'x ruq'uin Jesucristo y e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Kajaw rmal ja'. 25 C'jara' xba Bernabé chpam tnamet Tarso che rconxic Saulo. 26 Tak xuwil ta xuc'om pa p-Antioquía. Jun juna' xec'je'a tzra', e q'uiy je' wnak xectijoj tzan rtzojbal Dios chpam iglesia. Tzra' chpam tnamet Antioquía xwanker wa' nabey mul bi'aj cristiano je xbixa chca kch'alal. 27 Jara' tiemp ec'ola nic'aj profeta xe'el ela pJerusalén y xeba p-Antioquía. 28 Tak xe'ekaja c'ola jun chca Agabo rubi', arja' xpe'a chquewech kch'alal, xbij chca nak bin tzra rmal Espíritu Santo y cawra xbij chca: —C'ola jun nimlaj wyejal penak chwech ruch'lew, cara' xbij. Jara' wyejal xbantaja pretiemp Claudio jnimlaj rey rxin Roma. 29 J-e' c'a kch'alal jec'ola p-Antioquía xquech'ob che nquetak ela jun ayuda chca kch'alal jec'ola pJudea: —Nkaya' ajni' nkocwina nkaya' chok jujnel. Cara' xecbij je'a. 30 Cara' xqueban, xequetak ela Bernabé ruq'uin Saulo che j-e' nequejcha' ayuda pquek'a' anciano jepa'la chquij kch'alal jec'ola pJudea.

Hechos 12

1 Chpam jara' tiemp rey Herodes xumaj lowlo' chquij nic'aj kch'alal ptak iglesia. 2 Xutak rcamsic Jacobo tzan espada, jara' Jacobo renmal Juan. 3 Tak xutz'et che nquequicota aj Israel rmal jxuban tzra Jacobo c'jara' xutak chic rchapic Pedro tak majtanak nimk'ij pascua, jara' nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin. 4 Ja' rey Herodes tak xchaptaja Pedro, xucsaj pcars. Ec'ola e cji' moc soldado xujach pquek'a' che necchjalbej, e cajcaj soldado ec'ola chpam jun moc. Xuch'ob ja' Herodes q'ue nq'uis na nimk'ij pascua nabey c'jara' xterelsaj ta Pedro pcars chnuk'at tzij tzrij per ne chquewech tnamet. 5 Cara' xuban Pedro, congan chjalben pcars cmal je' soldado, per je iglesia arj-e' nmajo'n nquetne' ta che rbanic oración precwent. 6 Tak xjun k'ij chic nrajo' che nk'a'ta tzij tzrij rmal Herodes c'ola jun ángel rxin Kjawal Dios xta'k ta che rto'ic. Ja' Pedro warnak chak'a', ec'ola e c-e' soldado ptak rupox y bien xmon tzra c-e' cadena. Ec'o chna jle' soldado chka' quechjalben ruchi' cars. 7 Chek q'uenjlal xekaja ángel ruq'uin Pedro y congan sak xuban pcars rmal. Ja' ángel xuchap oca prupox Pedro che rc'asic y cawra xbij tzra: —Catyictaja per alnak, y chek q'uenjlal xtzak ela cadena chuk'a' Pedro. 8 Xtzijon chic jmul ángel y cawra xbij tzra: —Tchumsaj awi' y tcosla' axjab. Cara' xuban Pedro ajni' xbixa tzra. —Camic tecsaj acap y catetre' ta chwij, cara' xbij ja' ángel tzra. 9 Ja' Pedro xetre' ta tzrij ángel per mesquier nch'obtaja rmal we ktzij o me ktzij ta xelsas ta. Jxuch'ob ja' xajni' jun achic' nuban. 10 Xek'axa chwech c-e' lwar abar ec'o wa' soldado e chajinel. C'jara' xe'ekaja abar c'o wa' ruchi' cars jch'ech' ocnak jc'ola chibey, ruyon xjaktaja chquewech y xe'el ta. Xquemaj binem pbey y tak xec'choja jun rkan bey cmal, ja' ángel chek q'uenjlal xuya' cana Pedro ruyon. 11 Tak xch'obtaja jawra rmal Pedro cawra xbij kaja pranm: —Camic xenwutkij chja' Kajaw Dios c'ola jun r-ángel retkon ta che nto'ic pruk'a' Herodes ruq'uin chmajo'n nya' ta cgan aj Israel, com j-e' xecmic queyben chwij. 12 Tak xch'obtaja njelal rmal, c'jara' xba pruchoch María, jara' María jrute' Juan jMarcos nbixa tzra chka'. E q'uiy kch'alal quemlon qui' pruchoch María y quemjon rij oración. 13 Tak xekaja Pedro xtarij chibey. C'ol c'a jun xten Rode rubi', arja' xel ta che rtz'etic nak wnak ntarina chibey. 14 Tak xc'axaj chrukul Pedro ntzijona congan qui' ruc'u'x xpeta, y xsa'cha rna'oj rmal como majo'n xujak cta chibey chwech. Per jxuban, xba alnak pjay y xerbij chca kch'alal chja' Pedro c'ola chibey. 15 Per j-e' majo'n xecnimaj ta je xbixa chca rmal Rode: —Xatech'jurnak. Cara' xecbij tzra. —Ne ktzij wa' chja' Pedro ntarina chibey. Cara' nbij chca. —Mjara' ta, x-ángel lara' jnechjalbena rxin. Cara' xecbij chic tzra. 16 Per ja' Pedro congan ntarij chibey. Per tak xquejak chibey xquetz'et chPedro pa'la, congan xel ta quec'u'x tzrij. 17 Per ja' Pedro xuya' ruruk'a' chuchi' che nbij chca che nquetne'a y xumaj rcholic chquewech nak xuban Kjawal Dios che xerelsaj ta pcars. C'jara' cawra xbij chic chca: —Njelal jxenbij chewa tbij chic ixix tzra Jacobo y chka' chca jle' chic kch'alal. C'jara' xel ela cuq'uin y xba chpam jun lwar chic. 18 Tak xeskara congan xsa'cha cna'oj j-e' soldado com majo'n cutkin ta abar xoc wa' Pedro. 19 Ja' Herodes xutak rconxic per majo'n xuwil ta. C'jara' xuc'ot quechi' soldado jxechjalbena rxin Pedro pcars per mesquier nquecwina necbij nak xbantaja. Rmal c'ara' xya'a jun orden che nquecomsasa. C'jara' xel ela Herodes chpam departamento Judea, xba chpam tnamet Cesarea y tzra' xec'je' chwa'. 20 Chpam jara' tiemp Herodes congan ryiwal penak chquij wnak jec'ola chpam e c-e' nación rubi' Tiro ruq'uin Sidón. J-ewra wnak chpam tnamet Israel nquelok' wa' je' cachnak je nc'atzina chca che nquetaj. Per ja' Herodes majo'n xc'ayij xta chca. Per j-e' xjun xquech'ob ela xeba ruq'uin Herodes che necchumij ruq'uin nak tzra tak majo'n chic nc'ayij xta je nc'atzina chca j-e'. Tak xe'ekaja c'ola jun acha Blasto rubi', arja' oficial chpam rgobierno Herodes. Xqueya' pak pruk'a' Blasto ch-utz c'ara' ntzijona pquecwent chwech rey Herodes. 21 Ja' Herodes xucha' jun k'ij che ntzijona cuq'uin. Tak xerla' k'ij, ja' Herodes xucsaj jun wen tziak rxin rey, xetz'be'a chwech retrono y xumaj tzij cuq'uin. 22 J-e' wnak tak xecc'axaj nak xbij, conjelal xquerak quechi' y cawrara xecbij: —Me wnak ta xtzijona kuq'uin, Dios xtzijona. 23 Chek q'uenjlal xpaleja jun ángel rxin Kjawal Dios, xuya' jun ryubil Herodes rmal che ajni'la xuna' tak xya'a ruk'ij cmal wnak y majo'n xuya' ta ruk'ij Dios. Jyubil xya'a tzra Herodes jara' jle' jut xetjowa rxin y cara' xuban xcoma. 24 Per rtzojbal Dios congan xela rbixic y congan e q'uiy wnak xenimana rxin. 25 Bernabé ruq'uin Saulo tak xjachtaj cana ayuda cmal xe'el ela pJerusalén xeba p-Antioquía, y xquec'om ela Juan je nbixa tzra chka' Marcos.

Hechos 13

1 Chpam iglesia jc'ola p-Antioquía ec'ola jle' profeta ruq'uin jle' maestro cawra quebi': Bernabé, Simón, chka' nbixa tzra Niger, Lucio je aj Cirene, Manaén jawra junam xeq'uiy ta ruq'uin Herodes jgobernador rxin Galilea, y chka' c'ola Saulo. 2 Xqueban c'a jmul quemlon qui' che rya'ic ruk'ij Dios y quemjon rij ayuno tak xbixa chca rmal Espíritu Santo cawrara: —Anen ensiq'uin chic Bernabé ruq'uin Saulo che rbanic jun samaj. Camic que'enyonaj chnequebna' samaj. Cara' xbixa chca. 3 C'jara' xquemaj rij jun oración. Tak xec'choja oración y ayuno cmal, xqueya' quek'a' pquewá' Bernabé ruq'uin Saulo che nquecyonaj, y xequetak ela che rbanic samaj. 4 Cara' xqueban Bernabé ruq'uin Saulo, xeta'k ela rmal Espíritu Santo, xeba chpam jun tnamet rubi' Seleucia y bnak Juan chquij je nbixa tzra chka' Marcos. Juan nqueruto' chpam samaj. Chka' chpam jara' lwar xe'oc ela chpam jun lanch y xeba chpam jun lwar rubi' Chipre, jawra lwar jun isla, y xe'ekaja chpam jun tnamet Salamina jc'ola precwent Chipre. Tzra' c'a xquemaj wa' rbixic rtzojbal Dios ptak jay rxin molbal ri'il abar nquemol wa' qui' aj Israel. 6 Xeba nat nkaj chpam jawra lwar Chipre. Tak xe'ekaja chpam jun tnamet rubi' Pafos, tzra' xquewil wa' jun acha aj Israel Barjesús rubi', jawra acha aj-itz. Jawra acha nbij che profeta ocnak wa' per xe tz'koj tzij nuban. 7 Nesmaja precwent gobernador rxin Chipre. Jgobernador jara' jun acha congan rna'oj, Sergio Paulo rubi'. Jawra gobernador ajni'la c'ola rgan nc'axaj rtzojbal Dios rmal c'ara' xutak csic'sic Bernabé ruq'uin Saulo. 8 Ja' Barjesús c'o chic jun rubi' canon jara' Elimas. Elimas nbij tzij aj-itz. Tak xe'ekaja Bernabé ruq'uin Saulo jawra aj-itz xch'ojquij tijonem je nqueya', cara' xuban ch-utz c'ara' gobernador majo'n neyke' ta ruc'u'x ruq'uin Jesucristo. 9 Ja' Saulo c'o chic jun rubi' nbixa jara' Pablo. Ja' Pablo congan xnoja Espíritu Santo pranm, xera' xch'ulchij aj-itz, 10 y cawra xbij tzra: —Atet xat tz'koy tzij, at jun itzel acha, xat rlec'wal diablo y xitzel natzu' rbeyal rxin Dios. ¿Nak tzer c'a tak natz'apij rubey Dios chquewech wnak? ¿Nak tzer c'a mtaya' c'as che necnimaj nic'aj chic wnak? 11 Camic nataj na lowlo' pruk'a' Kajaw Dios, camic ncatoca moy y majo'n chic natzu' xta rwech k'ij jun tiemp. Tak xbitaja jawra tzij rmal Pablo njara' hor xoca moy jawra aj-itz. C'jara' xumaj rconxic jun wnak je ntzaken ela chuk'a'. 12 Jgobernador tak xutz'et che xoca moy aj-itz xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Jesucristo com ajni'la xc'axaj tijonem je nqueya' Bernabé ruq'uin Pablo tzrij Kjawal Dios. 13 C'jara' Pablo xel ela chpam tnamet Pafos, xe'oc ela chpam lanch y xeba chpam jun chic tnamet rubi' Perge jc'ola precwent Panfilia. Per Juan xeruya' cana y xemloj ta pJerusalén. 14 Pablo ruq'uin Bernabé tak xe'el ela chpam tnamet Perge xeba chic chpam tnamet Antioquía jc'ola precwent Pisidia. Tak xerla' xlanbal k'ij xe'oca chpam jay rxin molbal ri'il y xetz'be'a chpam. 15 Xmajtaj c'a rsic'sic rtzojbal Dios jtz'iban cana rmal Moisés y cmal jle' chic profeta. Tak xsic'taja ec'ola jle' oficial rxin jay rxin molbal ri'il xquetak ela rbixic tzra Pablo ruq'uin Bernabé cawrara: —Nwinak aj Israel, wc'ola jun paxbanem newajo' nebij chca wnak nkaya' cana tiemp chewa camic. 16 Pablo xpe'a y xuya' ruruk'a' chuchi' che nbij chca che nquetne'a y cawra xbij chca: —Ixix ix aj Israel, ixix chka' jnexibej ewi' chwech Dios, tewc'axaj je xtenbij chewa. 17 Je Dios kxin ajoj ja ok tnamet Israel arja' xerucha' e kti't kawma' ojer y xuya' chca che xe'oca jun nimlaj tnamet tak q'uec'o na chpam tnamet Egipto. Per mja' ta Egipto kas mer quetnamet. Tak xq'uisbena k'ij, ja' Dios congan xucsaj rchuk'a' che xerelsaj ta pquek'a' tnamet Egipto. 18 Tak xe'el ta chpam Egipto cawnak juna' xec'je'a chpam jun nimlaj chkilaj lwar per congan itzel tak achnak xqueban tzra' per ja' Dios xucoch' njelal. 19 Tak xekaja chpam jun ulew rbin-an Canaán ec'o chic e wku' tnamet chpam y Dios xercamsaj che wku' tnamet y jara' ulew xuya' chca e kti't kawma', jara' jun nimlaj herencia xuya' chca. 20 Jk'atbaltzij jara' xuya' pquek'a' juez. Cji' cient juna' ruq'uin nic'aj xec'axa cmal juez, y q'uisbal juez jara' profeta Samuel. 21 C'jara' xecc'utuj jun rey tzra Dios ch-utz c'ara' nec'je'a k'atbaltzij pruk'a'. Y cara' xuban Dios, xuya' k'atbaltzij pruk'a' jun rey, y rey jara' Saúl rlec'wal Sis, y ja' Sis jara' riy rumam Benjamín, y ja' Benjamín jara' jun chca e cbeljuj rlec'wal Jacob. Cawnak juna' xoca rey Saúl. 22 Ja' Dios tak xelsaj k'atbaltzij pruk'a' Saúl xucsaj cana David rey y cawra xbij tzra: —Anen congan nel ta nuc'u'x tzrij David rlec'wal Isaí, arja' nuban njelal achnak ajni' quenwajo' anen. Cara' xbij Dios. 23 David c'ola jun riy rumam Jesús rubi'. Ja' Jesús Dios takyon ta rxin che kto'ic ajoj ja ok tnamet Israel com cara' rtzujun cana Dios ojer. 24 Ja' Jesús tak q'uemjana tumaj rsamaj majtanak chic rchumsic rubey rmal Juan Bautista, com ja' Juan cawra xbij chca conjelal wnak aj Israel: —Tec'xa' ena'oj, tey-a' cana rtzilal y nquixba'na bautizar. 25 Juan Bautista tak xyamer nuq'uis rsamaj cawra xbij chca wnak: —Ma anen ta en Cristo ja To'onel jtzujun ta rmal Dios ojer ajni' nech'ob chwij ixix. Cristo arja' mja'na tumaj rsamaj, y más na nim ruk'ij que chenwech anen y majo'n yatanak ta chwij xtenquir ta rc'amal rexjab. Cara' xbij. 26 Ach-i' je ix nwinak ja ix riy rumam kawma' Abraham, y chka' ixix ixconjelal jnexibej ewi' chwech Dios, camic quenbij chewa, ewxin ixix utzlaj tzij jkamjon rbixic chewa jrec'mon ta totanem rxin Dios. 27 Com je' wnak jec'ola pJerusalén e quexbil e k'toy tak tzij je nquebnowa mandar cxin, arj-e' majo'n xch'obtaj ta cmal che Jesús arja' To'onel tkon ta rmal Dios, y majo'n xch'obtaj ta cmal chka' nak rbanic rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana ojer cmal je' profeta je nsiq'uisa ptak quexquin ptak xlanbal k'ij. Per j-e' xecc'utuj recmic Jesús, y tzra' xbantaj wa' cumplir jtz'ibtanak cana cmal je' profeta. 28 Xeccanoj ril Jesús y Jesús majo'n ril, per j-e' xecc'utuj recmic tzra Pilato. 29 Ja' Jesús tak xcoma y xbantaja cumplir rmal njelal ajni' tz'iban cana tzrij, c'jara' xkasasa chwech cruz y xemu'k cana. 30 Per Dios xuc'as chquecjol cnomki'. 31 Tak c'astanak chic q'uiy k'ij xec'je'a chquecjol jle' rdiscípulo, j-era' rdiscípulo jxerexbilaj ela tak xe'el ela pGalilea y xeba pJerusalén, y camic quemjon rbixic chca conjelal wnak njelal jquetz'ton ta tzrij rc'aslemal Jesús. 32 Camic c'ola jun utzlaj tzij kac'mon ta chewa jtzujun cana chca kti't kawma' ojer rmal Dios. 33 Jara' rebnon chic cumplir Dios pkatiemp ajoj ja ok quiy quemam com ja' Dios xuyic Jesús chpam cmic. Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios chpam rucab salmo, cawra nbij Dios tzrij Cristo: —Atet at Wlec'wal, camic xenc'ut chquewech wnak che ktzitzij wa' che at Wlec'wal. 34 Y c'o na más tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jnuc'ut chkawech che Dios rtzujun cana ojer che Cristo nc'astaj na chquecjol cnomki' ch-utz c'ara' majo'n nk'oy ta recuerpo. Y cawra xbij tzra retnamet: —Je' santlaj tak achnak je ntzujun cana trza David, jara' nqueya' wa' chewa. 35 David cawra rtz'iban cana tzrij Cristo tak xbij tzra Ttixel: —Jrecuerpo Santlaj Awlec'wal wutkin che majo'n naya' ta c'as tzra che nk'oya. 36 Com David tak xuq'uis samaj je y-on tzra rmal Dios chnuban, bien kutkin che xcoma y xk'oya recuerpo. 37 Per jrecuerpo Jesús majo'n xk'oy ta com Dios xuc'as chquecjol cnomki'. 38 Ach-i' je ix kwinak, rmal c'ara' tak nekbij chewa, bien twutkij chJesús jkamjon rbixic chewa arja' nucuy kil kamac ja ok wnak. 39 Chka bechnak wnak xteyke'a ruc'u'x ruq'uin Jesucristo jara' nbixa tzra rmal Dios che rc'an rbeyal rxin Dios. Per jley je rtz'iban cana Moisés jara' mxecwin ta xuya' echuk'a' che xewc'aj rbeyal rxin Dios. 40 Rmal c'ara' quenbij chewa, tebna' cwent ewi' ch-utz c'ara' majo'n nkaj ta chewij ajni' tz'ibtanak cana ojer cmal profeta jcawra nbij: 41 —Ixix je nquixyok'ona tewc'axaj jawra, junwa' nena' tak xtekaja jun nimlaj juicio chewij. Com anen c'ola jun nimlaj samaj quenban pnetiemp ixix per jara' majo'n nenimaj ta mesque nc'ola jun nyo'wa rchumilal chewech. Cara' tz'ibtanak cana. 42 Tak xe'el ta chpam jay rxin molbal ri'il cawra xbixa chca Pablo cmal wnak jme aj Israel ta: —Xtquixpet chic kuq'uin wekbix chpam chic jun xlanbal k'ij ch-utz c'ara' neya' chic rchumilal chkawech ajni' xabij chka camic. 43 Tak xquejach je' qui', e q'uiy chca aj Israel e quexbil jle' chic jnecxibej qui' chwech Dios arj-e' xetre' ela chquij Pablo ruq'uin Bernabé. Ja' Pablo ruq'uin Bernabé xqueya' jun paxbanem chca jcawra nbij: —Cow quixpe'a, mtecsaj ta ptz'anem nimlaj si'p jxuya' Dios chewa. 44 Tak xerla' chic jun sman, rxin xlanbal k'ij xeyictaja conjelal tnamet che rc'axic rtzojbal Dios. 45 Per aj Israel tak xquetz'et congan e q'uiy wnak, j-e' xkutlina canm. Xquemaj c'a rbixic che me rbeyal ta nbij Pablo, y congan rtz'ujic xqueban. 46 Pablo ruq'uin Bernabé majo'n xecxibej ta qui' chquewech y cawra xecbij chca: —Congan nc'atzina che nekbij chewa ixix nabey mul rtzojbal Dios, per com ixix xitzel newc'axaj y majo'n egan tzrij, tzra' nek'alsbej wa' che me tkal ta chewij che newil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Rmal c'ara' nokba cuq'uin wnak jme aj Israel ta. 47 Com cara' bin chka rmal Dios che nkaban ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij: —Atnecsan che at luz je nsakersana quebey je' wnak jme aj Israel ta ch-utz c'ara' naya' rbixic nimlaj totanem rxin Dios chca conjelal wnak jec'ola nat nkaj chwech ruch'lew. 48 Je' wnak jme aj Israel ta, tak xecc'axaj je xbij Pablo ajni'la xquicota canm y rmal c'ara' congan xqueya' ruk'ij rtzojbal Dios. Ec'ola jle' xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Cara' xqueban conjelal jech-on rmal Kadta' Dios che nquewil rc'aslemal Dios je rxin junlic. 49 Je rbixic Kajaw Jesucristo xba nat nkaj chpam njelal lwar. 50 Per jle' aj Israel xeba cuq'uin nic'aj ixki' jcongan quey-on ruk'ij Dios y nmak quek'ij, chka' xeba cuq'uin principal-i' rxin tnamet. Tak xe'ekaja cuq'uin xecchajtij che nqueyic jun nimlaj ch'oj chquij Pablo ruq'uin Bernabé. Cara' c'a xqueban y xequelsaj ta chpam quetnamet. 51 Ja' Pablo ruq'uin Bernabé xecquiraj cana pkok rxin jara' tnamet jc'ola ptak ckan, jara' xecyabej rital che j-e' wnak nquetaj na lowlo' xe rmal itzel necc'axaj utzlaj tzij rxin Jesucristo. C'jara' xeba chic chpam jun tnamet Iconio rubi'. 52 Per je' wnak jxeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo arj-e' ne nquequicot wa' y Espíritu Santo ne nnoj wa' ptak canm.

Hechos 14

1 Ja' Pablo ruq'uin Bernabé tak xe'ekaja chpam tnamet Iconio xe'oca chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel. Xquemaj rbixic utzlaj tzij y congan e q'uiy wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo, cara' xqueban aj Israel y cara' chka' xqueban jme aj Israel ta. 2 Per jle' aj Israel jmajo'n xecnimaj ta, arj-e' xecchajtij je' wnak jme aj Israel ta ch-utz c'ara' itzel nquequetz'et kch'alal. 3 Rmal c'ara' Pablo ruq'uin Bernabé xec'je' na jun tiemp chpam tnamet che nqueya' rbixic rtzojbal Dios per majo'n necxibej ta qui'. Xqueya' rchumilal chquewech wnak nak rbanic utzil je nsipaj Dios che nucuy kil kamac ja ok wnak. Ja' Dios xuya' chca Pablo ruq'uin Bernabé che c'ola je' milagro xqueban ch-utz c'ara' je' wnak ncutkij che ktzij wa' quemjon rbixic. 4 Per tnamet c-e' xqueban, nic'aj xjun xqueban cuq'uin aj Israel jmajo'n xecnimaj ta y nic'aj chic xjun xqueban cuq'uin apóstol Pablo ruq'uin Bernabé. 5 Per aj Israel e quexbil jme aj Israel ta xquec'om pa qui' cuq'uin e k'toy tak tzij rxin tnamet che nquequetz'uj ela Pablo ruq'uin Bernabé y nquequeq'uiek ela tzan abaj. 6 Pablo ruq'uin Bernabé tak xekaja rbixic cuq'uin xenanmaj ela y xeba chpam c-e' tnamet jc'ola precwent Licaonia, jun Listra rubi' y jun chic Derbe. Chka' xeba chpam je' lwar jc'ola chenkaj ruq'uin jawra c-e' tnamet. 7 Tak xe'ekaja chpam tnamet xquemaj rbixic rtzojbal Dios. 8 Chpam tnamet Listra c'ola jun acha tz'bula sic rkan, jawra acha prelxic wa' mesquier necwina nbina y nexte wjic binnak chpam rc'aslemal. 9 Jawra acha remjon rc'axic nak nbij Pablo. Ja' Pablo xera' xch'ulchij acha y xutz'et chc'ola yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios che nchumtaja. 10 Cow xtzijona ruq'uin: —Catyictaja. Cara' xbij tzra. Xyictaj c'a jawra acha y xumaj binem. 11 J-e' wnak tak xquetz'et milagro jxuban Pablo xquemaj rakic quechi' chpam tzojbal rxin Licaonia, cawra necbij: —Tetz'ta' mpa' e c-e' dios ekanak ta kuq'uin, e ajni' wnak cbanic. 12 Tzra Bernabé xecbij wa' che arja' jun dios rbin-an Júpiter. Tzra Pablo xecbij che arja' jun dios rbin-an Mercurio com más ntzijona ja' Pablo. 13 C'o jun sacerdote rxin dios Júpiter y c'ola jun templo rxin chka', jawra templo tzra' c'ol wa' abar ncatoc el wa' chpam tnamet. Tzra' xba wa' sacerdote, erec'mon ela jle' wajquex ruq'uin jle' ctz'e'j chka'. Je nrajo' sacerdote nquercamsaj wajquex ch-utz c'ara' e rexbil je' wnak nectzujuj sacrificio chquewech Pablo ruq'uin Bernabé. 14 Per j-e' apóstol Bernabé ruq'uin Pablo tak xekaja rbixic cuq'uin chcara' nba'na chca xquemaj rakic quetziak, jara' rital che pkan nquena' je nba'na chca ecsan com e ajni' jun dios. Xeba alnak, xe'oca chquecjol wnak y xquemaj rbixic chca cawrara: 15 —¿Nak tzra tak neban cawra chka? Ajoj xok wnak, xok junam ewq'uin. Ajoj okpenak ewq'uin che nkerbij chewa che nque'eya' cana j-ewra jle' dios jmajo'n nak cbanic, y xteyke' ta ec'u'x ruq'uin jun c'aslic Dios com arja' xwankersana caj ruq'uin ruch'lew y mar chka', y njelal achnak ja' wankersyona. 16 Chpam ojer tiemp jk'axnak cana, Dios xuya' c'as chca wnak che necnimaj ccostumbre, jle' costumbre cwankersan kaja queyon j-e'. 17 Per c'ola xc'utbej chquewech chc'ola jun c'aslic Dios com c'ola nimlaj tak utzil nuban, nkasaj jab, nuya' wen tak csech, nuya' je nc'atzina je' chka che nkataj, y nuya' quicotemal ptak kanm. Cara' xbij Pablo. 18 Per mesque cara' xbixa chca mk'elic ta ncajo' com j-e' wnak nc'ola cgan nectzujuj jun sacrificio chquewech. 19 Ec'o c'a jle' wnak e aj Israel xe'ekaja pListra, jle' p-Antioquía e'elnak el wa', jle' chic chpam Iconio e'elnak el wa'. J-era' xecchajtij wnak che nqueq'uiek Pablo tzan abaj. Tak xq'uiektaja cmal tzan abaj xquelsaj ta chpam tnamet. Xcoma Pablo xquech'ob j-e'. 20 Ja' Pablo tak xquemol qui' kch'alal tzrij xyictaj ela y xoc chic jmul chpam tnamet. Jche rcab k'ij e c-e' ruq'uin Bernabé xeba chpam tnamet Derbe. 21 Tak xe'ekaja chpam tnamet Derbe xquemaj rbixic je' utzlaj tzij rxin Jesucristo, y e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin. C'jara' xemloj pchic chpam jara' oxi' tnamet Listra, Iconio ruq'uin Antioquía. 22 Xecyukba' quec'u'x kch'alal y c'ola jle' paxbanem xqueya' chca jcawrara: —Cow quixpe'a, mteya' cta yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. Konjelal jnok-oca chpam rgobierno Dios ne nc'atzin wa' nokk'axa chpam nimlaj tak lowlo'. 23 Chpam jujun iglesia ec'ola jle' anciano xequecha' cana je nquec'ana cxin kch'alal. Xquemaj rbanic oración ruq'uin ayuno. Tak xec'choja oración ruq'uin ayuno cmal cawra xecbij chca kch'alal: —Camic ykul chic ec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo y ja' tc'a xtchajina ewxin. 24 C'jara' xeba, xek'axa chpam je' tnamet jc'ola precwent Pisidia y xe'ekaja chpam tnamet Perge jc'ola precwent Panfilia. 25 Xqueya' rbixic rtzojbal Dios chca wnak aj Perge c'jara' xeba chic chpam tnamet Atalia. 26 Tzra' xe'oc el wa' chpam lanch y xeba chpam tnamet Antioquía abar e'elnak el wa' nabey tak xeba'na recomendar pruk'a' Dios che rbanic samaj jxec'choja cana cmal. 27 Tak xe'ekaja xequemol kch'alal y xquemaj rcholic chquewech njelal samaj jxuban Dios tak xqueya' rbixic rtzojbal, y xquech'ob chquewech chka' nak rebnon Dios che rjakic quebey wnak jme aj Israel ta ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 28 Cara' xqueban, xec'je' na jun tiemp cuq'uin kch'alal p-Antioquía.

Hechos 15

1 Ec'o c'a jle' ach-i' e'elnak ela chpam departamento Judea ebnak p-Antioquía. Tak xe'ekaja xquemaj ctojxic kch'alal y cawra tojxic xqueya': —Per wmajo'n xtquixba'n ta circuncidar ajni' rbin cana Moisés chka che nkaban jara' majo'n newil ta totanem rxin Dios. Cara' xecbij. 2 Pablo ruq'uin Bernabé xecch'ojquij jawra c'utxic jquemjon rya'ic j-ewra ach-i', congan xetzijona tzrij. Tak xq'uisbena Pablo ruq'uin Bernabé e quexbil jle' chic kch'alal xecha'a che nqueba pJerusalén cuq'uin apóstol ruq'uin je' anciano ch-utz c'ara' necchumij tojxic ri'il tzrij circuncisión. 3 Cara' xqueban, xeta'k ela cmal iglesia y xek'axa ptak tnamet jc'ola precwent Fenicia y jc'ola precwent Samaria chka'. Chka bar opech nquek'ax wa' nqueya' cana rbixic chca kch'alal che je' wnak jme aj Israel ta xqueya' cana ojer tak ccostumbre je cniman nabey y camic xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Conjelal kch'alal congan xequicota rmal. 4 Tak xe'ekaja pJerusalén xec'u'la cmal apóstol ruq'uin je' anciano y cmal jle' chic kch'alal. Xquemaj rcholic chquewech njelal samaj xuban Dios tak xqueya' rbixic rtzojbal chca wnak jme aj Israel ta. 5 Per ec'ola jle' kch'alal e aj fariseo xeyictaja y cawra xecbij: —Ne nc'atzin wa' nquekaban circuncidar je' kch'alal jme aj Israel ta y nc'atzina nekbij chca che pors necnimaj rley Dios je rtz'iban cana Moisés. 6 Je' apóstol e quexbil anciano arj-e' xquemol qui' che rch'obic rij rwech tzrij circuncisión. 7 Congan xetzijona tzrij. Tak xq'uisbena xyictaja Pedro y cawra xbij chca: —Wch'alal, ewutkin bien tak xkamaj ta samaj, Dios xenrucha' checjol, xenrutak ela cuq'uin wnak jme aj Israel ta che xenya' rbixic chca utzlaj tzij rxin Jesucristo ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x ruq'uin. 8 Ja' Dios bien rutkin rwech kanm ja ok wnak, xutak ta Espíritu Santo cuq'uin wnak jme aj Israel ta ajni' xuban chka ajoj nabey, jara' xc'utbej chquewech che nqueruc'ul chka'. 9 Ja' Dios majo'n jun wen ta xtutz'et y jun ta itzel ta xtutz'et, per ja' xjunam nokrutz'et chok c-e' tnamet com xch'ach'jorsaj canm j-e' chka' tak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 10 Camic ¿nak q'ue tzra mtenimaj jrebnon Dios? Tak nebij chca kch'alal che pors necnimaj na ley je rtz'iban cana Moisés jara' ajni' jun nimlaj ejka'n neya' chquij. Je' kti't kawma' arj-e' majo'n xecwin ta xecnimaj ley next c'a ajoj okcwinnak ta kniman chka'. 11 Per ajoj kutkin xe rmal utzil je xsipaj Kjawal Jesucristo chka tak xkawil totanem rxin Dios, y cara' chca kch'alal chka' jme aj Israel ta. Cara' xbij Pedro. 12 Conjelal jquemlon qui' chpam lwar majo'n chic tzij nqueban. Xqueya' chic quexquin tzrij je xbixa chca rmal Pablo ruq'uin Bernabé, y xcho'la chquewech njelal jxuban Dios tak xuya' chca che xqueban nmak tak milagro chquewech wnak jme aj Israel ta. 13 Tak xec'choja tzij cmal c'jara' xtzijon chic Jacobo y cawra xbij: —Wch'alal, tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa. 14 Kch'alal Simón Pedro xuch'ob chkawech nak rbanic samaj jxuban Dios chquecjol jme aj Israel ta tak xmajtaj ta samaj. Ec'ola jle' xerucha' che xe'oca rtnamet Dios. 15 Jara' junam nela ruq'uin ajni' tz'ibtanak cana ojer cmal profeta chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: 16 —Tak xtbantaja cumplir njelal jawrara c'jara' xtquenmloj pchic jmul quenrchumsaj jgobierno jxec'je'a pruk'a' rey David, com xyojtanak camic ajni' jun jay bnak ptak ulew. Per anen quenrchumsaj na jyojtanak y quenyic chna jmul. 17 Cara' xtenban chca ch-utz c'ara' quenccanoj chka' je jle' chic wnak, j-era' conjelal jme aj Israel ta che nque'oca e netnamet. 18 Cara' nbij Kjawal Dios y ncara' rk'alsan ta ojer. Cara' tz'ibtanak cana. 19 Com cara' nbij Dios, camic quench'ob anen mtquekanak ta wnak jme aj Israel ta je nquenimana rxin Dios. 20 Xerwara' je nkaban, nkatak ela rbixic cuq'uin che mtquetaj ta ti'ij jtzujun chquewech tioxa'. Y jun chic, mtque'oc ta cuq'uin ixki' jme quexkilal ta, y je' ixki' chka' mtque'oc ta cuq'uin ach-i' jme quechjilal ta. Jun chic, mtquetaj ta ti'ij wmajo'n elnak ta recq'uiel chcop, y chka' mtquetaj ta quic'. 21 Cara' nekbij ela chca com ley rxin Moisés ojer majtanak ta rbixic ptak tnamet per njelal tnamet. Perc njelal xlanbal k'ij nsiq'uisa ley rxin Moisés ptak jay rxin molbal ri'il kxin ajoj ok tnamet Israel. Cara' xbij Jacobo. 22 J-e' apóstol e quexbil jle' anciano y conjelal kch'alal xjun xquech'ob, xequecha' e c-e' kch'alal che nqueba p-Antioquía y nquequexbilaj ela Pablo ruq'uin Bernabé, jun Judas rubi' jBarsabás nbixa tzra chka', y jun chic Silas rubi', j-era' nmak tak quek'ij chquecjol kch'alal. 23 C'jara' xba'na jun carta, xya' ela chca Pablo, y jcarta cawra nbij: —Ajoj ok apóstol e kaxbil anciano ruq'uin conjelal kch'alal nkatak ela jun rutzil ewech ixix ix kch'alal jme ix aj Israel ta jixc'ola p-Antioquía ruq'uin je' tnamet jc'ola precwent Siria y chka' jc'ola precwent Cilicia. 24 Kch'alal, xerkaja rbixic kuq'uin chec'ola jle' ach-i' xe'el ela chkacjol xeba ewq'uin y xecbij chewa che nc'atzina nquixba'na circuncidar y pors nenimaj ley je rtz'iban cana Moisés. Cara' necbij chewa y nquetur ec'u'x y nquesach ena'oj. Per kch'alal, majoj ta oktakyon ela cxin ewq'uin. 25 Rmal c'ara' tak xkamol ki' y xjun xkach'ob, xekacha' c'a e c-e' kch'alal che nqueba ewq'uin y nquequexbilaj ela e quilaj tak kch'alal Bernabé ruq'uin Pablo. 26 Ja' Bernabé ruq'uin Pablo quey-on qui' pe cmic rmal Kjawal Jesucristo. 27 Judas ruq'uin Silas j-era' e c-e' kch'alal nquekatak ela ewq'uin, j-era' nquech'bowa chewech nak rbanic je ktz'iban chpam jawra carta. 28 Com Espíritu Santo nbina che xjun c-e' punto nc'atzina che nkaya' chewa y me rbeyal ta che xtkaya' ta chewa ajni' jun nimlaj ejka'n chewij, y ncara' nkach'ob ajoj chka'. 29 Jawra je' achnak nkajo' nekbij chewa: mtetaj ta ti'ij jtzujun chquewech tak tioxa', mtetaj ta je' quic', mtetaj ta ti'ij tak q'uemjana tela recq'uiel chcop. Chka' nekbij chewa, mtquixoc ta cuq'uin ixki' jme ewexkilal ta ixix, y je' ixki' mtque'oc ta cuq'uin ach-i' jme quechjilal ta. Wnek'il ewi' che rbanic jawrara jxekbij chewa jara' k'axnak wen neban. Tebna' cwent ewi', Dios ta xtechjalbena ewxin. Cara' xtz'ibax ela chpam carta. 30 C'jara' xeta'k ela Pablo. Tak xe'ekaja p-Antioquía xequemol kch'alal y xquejach carta pquek'a'. 31 J-e' c'a kch'alal tak xecsiq'uij carta congan xequicota com congan xyukba' quec'u'x. 32 Judas ruq'uin Silas arj-e' e profeta, congan paxbanem xqueya' chca kch'alal y xeccwersaj más quec'u'x chpam rtzojbal Dios. 33 Tzra' xec'je' na jun tiemp. C'jara' xquech'ob che nquemloj ta pJerusalén cuq'uin kch'alal jetakyon pa cxin. Tak q'uemjana que'el pa, cawra xbixa chca cmal kch'alal: —Tebna' cwent ewi', Dios ta xtechjalbena ewxin. 34 Per Silas xuch'ob chnec'je' cana cuq'uin. 35 Pablo ruq'uin Bernabé xec'je'a p-Antioquía chka'. J-e' e quexbil jle' chic kch'alal xectijoj je' wnak y xqueya' rbixic rtzojbal Kjawal Dios. 36 Xec'je' na jun tiemp p-Antioquía c'jara' Pablo cawra xbij tzra Bernabé: —Jo' chic jmul, jo' ekk'ijla' je' kch'alal jme aj Israel ta jec'ola ptak tnamet abar kachlon cwa' rtzojbal Kjawal Dios. Jo' que'ekatz'ta' nak quebnon. 37 Bernabé nrajo' nquec'om ela Juan je nbixa tzra chka' Marcos. 38 Per Pablo cawra xbij tzra: —M-utz ta nkac'om ela Juan com arja' xuban chka jmul xokruya' cana pPanfilia y majo'n xokerxbilaj xta tzra rsamaj Dios jxekabna'. 39 Congan xquech'ob rij rwech nak nqueban tzra Juan. Tak xq'uisbena xqueban c-e' rmal com mjunam ta xquech'ob. Bernabé xuc'om ela Marcos y xe'oc ela planch, xeba chpam lwar rbin-an Chipre. 40 Pablo arja' xcanoj kch'alal Silas. Xba'na oración pquecwent cmal kch'alal: —Dios ta xtechjalbena ewxin. Cara' xbix ela chca. 41 C'jara' xeba ptak iglesia jec'ola ptak tnamet jc'ola precwent Siria y chka' jc'ola precwent Cilicia. Xeccwersaj canm kch'alal chpam rtzojbal Dios.

Hechos 16

1 Xquemaj chic jmul quebey, xeba chpam c-e' tnamet rubi' Derbe y jun chic Listra. Tak xe'ekaja, tzra' xquewil wa' jun c'jol Timoteo rubi'. Ja' Timoteo rsamaj Jesucristo nuban, rute' arja' aj Israel y ykul chic ruc'u'x ruq'uin Jesucristo. Redta' Timoteo arja' aj Grecia. 2 Je kch'alal jec'ola chpam tnamet Listra ruq'uin jec'ola chpam tnamet Iconio, arj-e' kas k'axnak wen nquetzu' Timoteo. 3 Pablo c'ola rgan noca Timoteo rexbil tzan rbanic rsamaj Dios rmal c'ara' tak xuban circuncidar. Cara' xuban tzra ch-utz c'ara' majo'n itzel ta nquena' aj Israel jec'ola chpam jara' lwar com j-e' cutkin che aj Grecia redta' Timoteo, ma aj Israel ta. 4 C'jara' xeba ptak tnamet che nqueck'ijla' je kch'alal. Tak xe'ekaja cuq'uin xqueya' rbixic chca nak jbin pa chca cmal apóstol y cmal anciano jec'ola pJerusalén. 5 Cara' xqueban y congan xeyke'a quec'u'x je iglesia ruq'uin Jesucristo rmal je xbixa chca, k'ij k'ij congan xeba pnim. 6 Pablo ruq'uin Silas arj-e' nqueba ptzij chpam departamento Asia che nequey-a' rbixic rtzojbal Dios, per majo'n xya' ta c'as chca rmal Espíritu Santo. C'jara' xek'axa ptak lwar jc'ola precwent Frigia y chka' ptak lwar jc'ola precwent Galacia. 7 Tak xe'ekaja pe rmonjon tnamet Misia xquech'ob che nqueba chpam departamento Bitinia, per Espíritu Santo jmul chic majo'n xuya' ta c'as chca. 8 C'jara' xeba y ne rmonjon tnamet Misia xquec'om ela y xe'ekaja chpam tnamet Troas. 9 Tak xoca ak'a', Pablo xutzu' ajni' pnachic' jun acha aj Macedonia. Jawra acha chpam tnamet Macedonia pa'l wa' y cawra xbij tzra Pablo: —Tebna' jun utzil chka, catk'ax ta wawe' chpam tnamet Macedonia che kto'ic. Cara' xbij. 10 C'jara' chanim xecchumla' qui' xeba pMacedonia. Anen en Lucas xentre' ela chquij. Xch'obtaja kmal che Dios nokersiq'uij chnokba cuq'uin aj Macedonia ch-utz c'ara' nekachlo' chca utzlaj tzij je rxin Jesucristo. 11 Xok-el ela chpam tnamet Troas, chpam lanch xok-oc el wa' y xokekaja chpam jun lwar rubi' Samocracia. Rcab k'ij chic xok-el ela y xokba chpam jun tnamet Neápolis. 12 Xok-el ela chic tzra' y xokekaja chpam tnamet Filipos. Jawra tnamet Filipos jara' cabecera rxin departamento Macedonia. Je' wnak jec'ola chpam tnamet Filipos arj-e' aj Roma. Tzra' chpam tnamet Filipos xokc'je' wa' jun tiemp. 13 Tak xerla' xlanbal k'ij xok-el ela chpam tnamet y xokba chuchi' jun rkan ya'. Tzra' c'o wa' jun lwar abar naban wa' oración. Tak xokekaja, tzra' ec'ol wa' jle' ixki' quemlon qui', xokotz'be'a cuq'uin y xkamaj rbixic rtzojbal Dios chca. 14 C'ola jun ixak chquecjol Lidia rubi', chpam tnamet Tiatira penak wa'. Lidia arja' c'yil wen tak tziak mrad rcolor, y congan nuya' ruk'ij Dios. Ja' Pablo xumaj rbixic rtzojbal Dios, y ja' Dios xuya' tzra Lidia che xnimaj je xbij Pablo. 15 C'jara' xba'na bautizar Lidia e rexbil conjelal jec'ola pruchoch. Tak xebantaja bautizar cawra xbij Lidia chka: —Camic wnech'ob ixix che ktzij ykul chic nuc'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo jo' chpam wuchoch, tzra' quenya' wa' epsad. Cara' xbij chka, npors xuban chka che nokec'je' kaja ruq'uin. 16 Xkaban jmul okobnak chpam lwar abar nba'n wa' oración tak xkawil jun xtan. Jawra xtan c'ola jun itzel espíritu ocnak pranm y rmal jara' itzel espíritu necwina xtan nuch'ob je' achnak jq'uemjana tbantaja. Ja' xtan ec'ola rjawal y congan pak nquech'ec tzrij rmal jnuban. 17 Ajoj ruq'uin Pablo kamjon binem y ja' xtan tren ela chkij. Ja' xtan xumaj rakic ruchi' y cawra xbij chca wnak: —J-ewra ach-i' e ajsmajma' rxin nimlaj Dios y quemjon rbixic chka nak nkaban che nkototaja. 18 Q'uiylaj k'ij cara' xbij jawra xtan. Per jun k'ij xc'owa ruc'u'x Pablo rmal, arja' xuya' volt y cawra xbij tzra itzel espíritu: —Prubi' Jesucristo quenbij wa' chawa, catel ela pranm xtan. Y njara' hor xel ela itzel espíritu y xuya' cana xtan. 19 J-e' c'a rjawal xtan tak xquetz'et chmajo'n chic pak nquech'ec tzrij c'jara' xequechap Pablo ruq'uin Silas y xequec'om ela pq'uebal abar tzra' c'ol wa' k'atbaltzij. 20 Tak equey-on chic chquewech e k'toy tak tzij cawra xecbij: —Ec'ola e c-e' ach-i' wawe' e aj Israel y congan quemjon ryojic ketnamet. 21 Arj-e' c'ola nic'aj costumbre nquec'ut chkawech per ajoj ok aj Romano ch'oj rij neknimaj. 22 C'jara' je' wnak xeyictaj ela chquij Pablo ruq'uin Silas. Jk'atbaltzij cawra rbixic xqueya': —Que'ech'anba' ach-i' y que'ech'ya'. 23 Cara' xqueban, congan xquech'ay Pablo ruq'uin Silas. C'jara' xepi'tz'a pcars y xbixa tzra jnechjalbena cars che bien nquerchjalbej. 24 Ja' chjalbey cars tak cara' xbixa tzra nmás na c'nat xeruya' oc wa' pcars y xupitz' ckan chpam jun che' ch-utz c'ara' majo'n nquenanmaj ta. 25 Ptak nic'aj ak'a' Pablo ruq'uin Silas arj-e' quemjon rbanic oración y chka' necbixaj rubi' Dios. Nic'aj chic wnak jec'ola pcars arj-e' quemjon rc'axic oración ruq'uin je' bix. 26 Per chek q'uenjlal xpeta jun nimlaj cbarkan, xusil njelal ruxe' cars y jcars xjaktaja je' ruchi'. Conjelal wnak jec'ola pcars arj-e' exmon congan tzra cadena per jara' hor xequirtaja conjelal. 27 Xc'astaja alnak chjalbey cars y tak xutz'et che jkal chic je' ruchi' cars njelal alnak xelsaj respada che ncamsaj ri' ruyon, com xuch'ob ja' che xenanmaj ela conjelal wnak jec'ola pcars. 28 Per Pablo alnak xurak pona ruchi' y cawra xbij pona tzra: —Mtacamsaj ta awi', okc'ola konjelal. 29 Je chjalbey cars arja' xc'utuj k'ak' chnutzaj rubey y alnak xba cuq'uin wnak jec'ola pcars. Tak xe'ekaja ruq'uin Pablo y Silas congan nberbeta rmal xben ri'il y xexque'a chquewech. 30 C'jara' xerelsaj ta chpam cars y cawra xc'axaj chca: —Camic tbij chwa ¿nak quenban chquenwil totanem rxin Dios? 31 —Teyke'a ac'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo y ncattotaja y nquetotaja chka' conjelal jec'ola pnawuchoch. Cara' xbixa tzra. 32 C'jara' xquemaj rbixic rtzojbal Dios tzra y chka' chca conjelal jec'ola pruchoch. 33 Je chjalbey cars jara' hor xumaj rch'ajic abar esoctanak wa' Pablo ruq'uin Silas. Tak xch'ajtaja rmal c'jara' xba'na bautizar y chka' xeba'na bautizar conjelal jec'ola pruchoch. 34 C'jara' xeruc'om ela pruchoch, xerutzuk y congan nquicota, y chka' nquequicota conjelal jec'ola pruchoch com ykul chic quec'u'x ruq'uin Dios. 35 Tak xeskara, e k'atbaltzij xequetak ela nic'aj guardia ruq'uin chjalbey cars che necbij tzra che nquersak'pij ela Pablo ruq'uin Silas. 36 Ja' chjalbey cars cawra xbij tzra Pablo: —Jk'atbaltzij quetkon ta rbixic chwa che quixensak'pij ela. Camic jax we nquixba, Dios ta xtechjalbena ewxin. 37 Pablo cawra xbij chca guardia: —Mrubey ta bnon chka. Ajoj okc'ola precwent gobierno rxin Roma y c'ola kak'a' tzra rley. Xokquech'ey chquewech wnak per majo'n xquek'at ta tzij chkij, y xokquecsaj pcars. Per camic ncajo' nkocsak'pij ela pnalak' per jara' me rbeyal ta, quepe na j-e' wawe' ra' y j-e' quesak'pin ela kxin. Cara' xbij chca. 38 J-e' guardia xecbij chca k'atbaltzij njelal je xbixa chca rmal Pablo. Tak j-e' k'atbaltzij xcutkij che Pablo ruq'uin Silas ec'ola precwent gobierno rxin Roma congan xecxibej qui'. 39 C'jara' xeba cuq'uin, xecc'utuj sachbal quemac. C'jara' xqueya' c'as tzra Pablo ruq'uin Silas y cawra xecbij chca: —Tebna' jun utzil, quixel ela chpam ketnamet. 40 Pablo ruq'uin Silas tak xe'el ta pcars xeba pruchoch Lidia. Xetzijona cuq'uin kch'alal y xecyukba' cana quec'u'x y c'jara' xeba.

Hechos 17

1 Xek'axa chpam c-e' tnamet, jun Anfípolis rubi' y jun chic Apolonia. C'jara' xe'ekaja chpam jun tnamet Tesalónica. Tzra' c'ola jun jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel. 2 Pablo xoca chpam jay rxin molbal ri'il com cara' rcostumbre. Oxi' sman xec'je'a chpam tnamet Tesalónica. Ptak xlanbal k'ij npeta chpam jay rxin molbal ri'il y nquertijoj wnak tzra rtzojbal Dios. 3 Nsiq'uij rtzojbal Dios chquewech, nuch'ob chquewech nak rec'mon ta y cawra nbij chca: —Rtzojbal Dios nuc'ut chkawech che Cristo ne nc'atzin wa' xertja' pen, ne nc'atzin wa' xcoma y xc'astaja chquecjol cnomki'. Anen nemjon rbixic chewa nak rbanic jun acha rbin-an Jesús y camic quenbij chewa che Jesús jara' Cristo je ch-on rmal Dios. Cara' nuc'ut Pablo chquewech. 4 J-e' c'a aj Israel ec'ola chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo y xe'oca rexbil Pablo ruq'uin Silas. Y cara' xqueban chka' e q'uiy wnak aj Grecia je nqueban respetar Dios, y ec'ola jle' ixki' nmak quek'ij xeyke'a quec'u'x ruq'uin, per e q'uiy chka'. 5 Per aj Israel jmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin Jesucristo congan xk'utlina canm chquij Pablo. Ec'ola jle' itzel tak ach-i' xeccanoj je jargant-i', j-era' chek ptak bey ec'o wa' y xequemol e q'uiy wnak. Congan lowlo' xquemaj rij, congan rkal tak chi'ij nqueban y xeyictaja tnamet chquij Pablo ruq'uin Silas cmal. J-ewra itzel tak wnak xeba chruchoch jun acha rubi' Jasón. Tak xe'ekaja npors xe'oca chpam y xquemaj rconxic Pablo ruq'uin Silas com c'o ta ncajo' xequelsaj ta y xequejach ta pquek'a' wnak. 6 Per tak majo'n xequewil ta c'jara' xquechap Jasón, xeccherrej ela. Y chka' ec'o chic nic'aj kch'alal xequechap ela y xecc'aj pk'atbaltzij rxin tnamet. Tak xe'ekaja xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Ec'ola e c-e' ach-i' Pablo ruq'uin Silas quebi', arj-e' ebnak nat nkaj chwech ruch'lew che cyojic wnak, y camic xerkaja wawe'. 7 Jasón xeruc'ul pruchoch y jawra ch'oj rij nqueban conjelal com mjunam ta ruq'uin rley nimlaj rey César com j-e' cawra necbij: —Jesús arja' nimlaj rey. 8 Je' wnak e quexbil e k'atbaltzij congan junwa' xecc'axaj je xbixa chca. 9 Xecc'utuj jun fianza tzra Jasón y chka' chca e rexbil, c'jara' xesak'pix ela. 10 Chak'a' je kch'alal alnak xectakla' ela Pablo ruq'uin Silas che nqueba chpam tnamet Berea. Tak xe'ekaja pBerea xe'oca chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel. 11 Je aj Israel jec'ola pBerea más na e utzlaj tak wnak chquewech jec'ola pTesalónica com arj-e' congan xqueya' quexquin tzrij rtzojbal Dios. K'ij k'ij necsiq'uij rtzojbal Dios ch-utz c'ara' nquetz'et wjunam ruq'uin ajni' nbij Pablo. 12 Rmal c'ara' tak e q'uiy xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Ec'ola jle' ixki' e aj Grecia nmak quek'ij e quexbil jle' ach-i', arj-e' chka' e q'uiy xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 13 Je aj Israel jec'ola pTesalónica tak xekaja rbixic cuq'uin che Pablo remjon rbixic rtzojbal Dios pBerea arj-e' xeba tzra' chka'. Tak xe'ekaja xectajchij wnak che nqueyictaja tzrij Pablo. 14 Per j-e' kch'alal xectakla' ela Pablo alnak pcost. Per Silas ruq'uin Timoteo xec'je' cana pBerea. 15 Ec'ola nic'aj kch'alal xec'mow ela rxin Pablo, q'ue chpam tnamet Atenas xequejcha' cwa'. C'jara' xemloj ta pBerea y cawra xbix ta chca: —Tbij pon jlal chca Silas ruq'uin Timoteo che nquepeta chanim. Cara' xbij ta Pablo. 16 Pablo arja' c'o chic pnAtenas, ereyben Silas ruq'uin Timoteo. Chpam jawra tnamet congan e q'uiy tioxa' y junwa' xuna' Pablo cmal. 17 Rmal c'ara' tak npeta chpam jay rxin molbal ri'il abar nquemol wa' qui' aj Israel ruq'uin nic'aj chic wnak je nqueban respetar Dios, y tzra' nuchol wa' rtzojbal Dios. Chka' cara' nuban pq'uebal, k'ij k'ij nuchol rtzojbal Dios. 18 Ec'ola nic'aj maestro epicurios nbixa chca ruq'uin jle' chic maestro estoicos nbixa chca, congan nquetzijon ruq'uin Pablo y nic'aj quemjon ryok'ic y cawra necbij: —¿Nak c'ala' remjon rbixic jala' acha? Congan tak wan ntzijona. Nic'aj chic cawra nquetzijona: —Tak ajni' bnoy propaganda cxin nic'aj dios ja e junwa'. Cara' necbij tzra Pablo com arja' c-e' rbeyal remjon rbixic chquewech, jun tzrij Jesús y jun chic tzrij cnomki' che nquec'astaj na. 19 C'jara' xquec'om ela chpam jun molbal ri'il Areópago rubi' y tak xe'ekaja cawra xecbij tzra: —Camic tech'bo' chkawech nak rbanic c'ac' tijonem amjon rya'ic. 20 Com atet amjon rc'utic jun tijonem jnexte wjic kc'axan ajoj y camic nkajo' nkutkij nak rbanic. 21 Cara' xecbij tzra com j-e' aj Atenas ne nel ta canm che rc'axic je' c'ac'laj tak achnak y alnak necmajla' rtzojxic, y cara' nqueban jle' chic wnak je nquec'je'a pnAtenas per junwa' quetnamet. 22 Pablo pa'la chuchi' lwar Areópago chquewech wnak y cawra xumaj rbixic chca: —Ach-i' ix aj Atenas, anen wutkin chcongan neya' quek'ij je' edios. 23 Cara' quenbij chewa com anen tak xenk'axa ptak je' lwar jabar neya' wa' quek'ij je' edios c'ola jun altar xenwil jtz'ibtanak cana cawra chwech: —C'ola jun dios jmajo'n kutkin ta rwech rxin jawra altar. Ixix neya' ruk'ij jun dios jmajo'n ewutkin ta rwech per ja' c'ara' Dios jquenya' rbixic chewa camic. 24 Jara' Dios je xwankersana ruch'lew y che njelal jc'ola chwech, com ja' Rjawal caj y Rjawal ruch'lew. Y tzra ja' majo'n nc'atzin ta xtec'je' ta chpam templo je bnon cmal wnak. 25 Majo'n nc'atzin ta tzra ja' xttzujux ta je' achnak tzra cmal je' wnak com xja' yoyona kc'aslemal, ja' yoyona njelal achnak je nc'atzina chka konjelal. 26 Xjun quic' xwankersbej che conjelal wnak jec'ola chwech ruch'lew. Je nrajo' ja' che nquec'je'a wnak chwech renjelal ruch'lew. Ja' rchumin chic ajru' tiemp nekrebna' chwech ruch'lew y rchumin chic nak lwar nokoc'je' wa' chokjujnel. 27 Xokruya' wawe' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' nkach'ob rij rwech nak nkaban che nkawil Dios ch-utz c'ara' nkutkij rwech, per Dios me c'nat ta c'o wa' chka chokjujnel. 28 Cara' quenbij chewa com Dios abar ta tzra' mquita c'o wa', xe rmal ja' okc'asla, xe rmal ja' tak nkasil ki', xe rmal ja' tak okc'ola. Com ajni' xecbij jle' poetas ewinak ixix: —Ne ktzij wa', je ajoj ja ok wnak ok rlec'wal Dios. Cara' xecbij. 29 We ok rlec'wal Dios majo'n tkal ta chkij xtekbij ta tzra Dios che arja' cara' rbanic ajni' tioxa' jxe oro e'ocnak, o xe plata, o xe abaj e'ocnak, jle' tioxa' jxe wnak xwankersana rxin y rna'oj wnak recsan che rbanic. 30 Chpam ojer tiemp jk'axnak cana je' wnak majo'n xcutkij ta rwech Dios per jara' Dios xerucoch', per camic nqueruban mandar che nqueq'uex cna'oj y nqueya' cana rtzilal, y cara' nuban chca conjelal chkabar opech ec'ol wa'. 31 Com ja' c'ola jun k'ij rchumin che nuk'at na tzij chquij conjelal wnak y ne rbeyal wa' k'toj tzij nuban. Arja' c'ola jun acha rech-on jnek'towa tzij, rubi' Jesús, y xuya' tzra che xc'astaja chquecjol cnomki', y jara' xc'utbej chkawech konjelal che Jesús rech-on che noca K'toy Tzij. 32 Je' wnak tak xecc'axaj che nquec'astaj na cnomki' ec'ola nic'aj xquemaj ryok'ic Pablo, per jle' chic cawra necbij: —Ajoj nkajo' ncatkc'axaj na más per xtabij chka nak k'ij. 33 C'jara' Pablo xel ela chquecjol y xba. 34 Per ec'ola chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo y xe'oca rexbil Pablo, c'o jun acha Dionisio rubi', jun ixak Dámaris rubi', y e c'ol na más. Dionisio arja' oficial chpam molbal ri'il rbin-an Areópago.

Hechos 18

1 C'jara' Pablo xel ela chpam tnamet Atenas y xba chpam tnamet Corinto. 2 Tak xe'ekaja, tzra' xuwil wa' jun acha aj Israel Aquila rubi', penak chpam tnamet Ponto. Aquila c'ola rexkayil Priscila rubi', j-e' c'xemloj ta chpam nación Italia. C'ola jun nimlaj rey Claudio rubi', arja' c'ola jun orden xuya' chca conjelal aj Israel che pors nque'el ela chpam tnamet Roma jc'ola precwent Italia rmal c'ara' tak xe'el ta Aquila ruq'uin rexkayil. Y ja' Pablo xba chcuchoch che nquerk'ijla'. 3 Com xjunam csamaj ruq'uin rmal c'ara' tak xec'je'a cuq'uin, junam xesmaja. Je csamaj jara' bnoy tak jay lona nquecsaj. 4 Ptak xlanbal k'ij nba Pablo chpam jay rxin molbal ri'il y ntzijona cuq'uin aj Israel ruq'uin jme aj Israel ta ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 5 Silas ruq'uin Timoteo arj-e' xe'el ela pMacedonia y xeba ruq'uin Pablo. Tak xe'ekaja ruq'uin, ja' Pablo junlic xumaj rcholic rtzojbal Dios y xuch'ob chquewech aj Israel chJesús jara' Cristo je ch-on rmal Dios. 6 Per aj Israel xecch'ojquij tzra Pablo je nbij y xitzel tak tzij necbij tzra. Rmal c'ara' xquiraj rij retziak chquewech y cawra xbij chca: —Ixix c'ola emac we mtewil totanem rxin Dios, mnumac ta chewa. Camic quenba cuq'uin wnak jme aj Israel ta. 7 C'jara' xeruya' cana y xba chruchoch jun acha Justo rubi'. Ja' Justo congan nuban respetar Dios y ruchoch prexquin jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel c'ol wa'. 8 C'o chic jun acha Crispo rubi', arja' jefe rxin jara' jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel, y arja' xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Jesucristo e rexbil conjelal jec'ola pruchoch. Y e q'uiy aj Corinto tak xecc'axaj rtzojbal Dios xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo y xeba'na bautizar. 9 Pjun chak'a' Pablo xutz'et ajni' pnachic' xbixa tzra rmal Kjawal Jesucristo cawrara: —Mtaxibej ta awi' naya' rbixic ntzojbal, mtatenba' ta rbixic. 10 Anen enc'ola awq'uin, majo'n nak xtechpowa awxin y xtuban ta lowlo' chawa. E q'uiy aj Corinto neyke' na quec'u'x wq'uin. Cara' xbixa tzra. 11 Jun juna' ruq'uin nic'aj xec'je'a Pablo pCorinto che ctojxic wnak tzrij rtzojbal Dios. 12 C'ola jun acha Galión rubi', gobernador rxin departamento Acaya. Pe rtiemp jawra gobernador xquemol qui' aj Israel, xeyictaja tzrij Pablo y xquec'om ela pk'atbaltzij. 13 Tak xe'ekaja ruq'uin gobernador cawra xecbij tzra: —C'ola jun acha kac'mon ta wawe' arja' remjon rc'utic chquewech wnak nak nqueban che nqueya' ruk'ij Dios, per je nyabexa ruk'ij Dios je nbij jawra acha mtuc'om ri' ruq'uin ajni' nbij ley. 14 Pablo tak xumaj rij tzij xpeta Galión y cawra xbij chca aj Israel: —Tewc'axaj quenbij chewa aj Israel, wexte cmic, owe alak', owe ch'yonem xuban jawra acha jara' quixnc'axaj nak nechol chwa. 15 Per com xe rmal ereligión ixix tak wankernak jawra ch'oj jneban camic tchumsaj eyon. Anen majo'n nuk'a' tzra xtenk'at ta tzij tzrij jawra acha. 16 C'jara' xerelsaj ta chpam k'atbaltzij. 17 C'ola jun acha Sóstenes rubi', arja' jefe rxin jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel. Ja' Sóstenes xecha'p ta cmal aj Grecia y chwech k'atbaltzij xquech'ay wa', per jgobernador Galión chek jic xerutzu'. 18 Pablo xec'je' chna jun tiemp pCorinto c'jara' xeruban cana despedir kch'alal y xoc ela chpam lanch. Xba chpam tnamet Siria e rexbil Priscila ruq'uin Aquila. Tak xe'ekaja chpam tnamet Cencrea xch'upuj resmal rwá' che njelal jara' nyabej rital chc'ola jun achnak rtzujun tzra Dios. 19 Tak xekaja chpam tnamet Efeso xeruya' cana Priscila ruq'uin Aquila y ja' xba chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel y xeremja' tzij cuq'uin. 20 Tak xec'choja tzij rmal cuq'uin aj Israel j-e' xecbij tzra che nec'je' tna jun tiemp cuq'uin, per ja' majo'n xrajo' ta y cawra xbij chca: 21 —Anen nc'atzina chwa che cnec'lu' nimk'ij jpenak chkawech pJerusalén per quenmloj pchic jmul ewq'uin wcara' nrajo' ranm Dios. Cara' xbij chca. C'jara' xbij cana rubi', xel ela chpam tnamet Efeso y xoc ela chpam lanch. 22 Tak xekaja chpam tnamet Cesarea xel ta chpam lanch y xba pJerusalén chk'ijloy cxin kch'alal. Xel ela tzra' y xba chic chpam tnamet Antioquía jc'ola precwent Siria. 23 Tzra' xec'je' wa' jun tiemp. Ejkal xba chic jmul che nqueberk'ijla' kch'alal jec'ola ptak tnamet jc'ola precwent Galacia y precwent Frigia che necwersaj canm chpam rtzojbal Dios. 24 C'ola jun acha aj Israel xekaja chpam tnamet Efeso, Apolos rubi', penak chpam tnamet Alejandría. Apolos congan k'axnak wen ntzijona y rutkin rtzojbal Dios. 25 Ja' rtijon ri' tzrij utzlaj bey rxin Kajaw Dios y njelal ranm nquertijoj wnak tzrij Jesús. Per c'c'o na majo'n rutkin ta tzrij bautismo com xruyon bautismo rxin Juan Bautista rutkin. 26 Tak xekaja p-Efeso xoca chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel, xumaj tzij cuq'uin y majo'n nxibej ta ri' ntzijona. Tak Priscila ruq'uin Aquila xecc'axaj tijonem nuya' Apolos xquec'am ela ruyon y xquec'ut chwech nak q'uemjana trutkij tzrij utzlaj bey rxin Dios. 27 Apolos congan nyarij nquerk'ijla' kch'alal jec'ola chpam departamento Acaya y congan xya'a rchuk'a' cmal kch'alal jec'ola p-Efeso. Y j-e' xqueban ela jun carta che nquetak ela cuq'uin kch'alal jec'ola chpam departamento Acaya y cawra xectz'ibaj ela: —Tak xtekaja Apolos ewq'uin kas wen rc'ulic tebna'. Cara' xecbij ela. Tak xekaja Apolos chpam departamento Acaya congan xeruto' je' wnak jyatanak chca utzil je nsipaj Dios y ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo rmal. 28 Apolos xeruto' congan com arja' nuchol chca nak kas mer rtzojbal Dios, y chquewech wnak nquerch'ojquij wa' aj Israel, y j-e' nekaja pquewá' com ja' Apolos rtzojbal Dios nucsaj jtz'ibtanak cana y nbij chca che Jesús jara' Cristo je ch-on rmal Dios.

Hechos 19

1 C'c'o na Apolos chpam tnamet Corinto jc'ola precwent Acaya tak xel ela Pablo, xurom nmak tak c'chelaj y xbekaja chpam tnamet Efeso. Tzra' p-Efeso xeruwil nic'aj kch'alal 2 y cawra xc'axaj chca: —¿Le xkaj ta Espíritu Santo ewq'uin tak xeyke'a ec'u'x ruq'uin Jesucristo? Kch'alal cawra xecbij: —Ajoj majo'n kc'axan ta wc'ola o wmajo'n Espíritu Santo. 3 ¿Nak c'a bautismo xba'na chewa tak xixba'na bautizar? xc'axaj chic Pablo chca. J-e' cawra xecbij: —Bautismo rxin Juan Bautista. 4 Pablo cawra xbij chca: —Juan tak xeruban bautizar wnak jara' rital che quec'xon chic cna'oj y quey-on cchic il mac, per ja' Juan cawra xbij chca wnak: —C'ola jun acha npet na y nc'atzina che ixix neyke'a ec'u'x ruq'uin. Y jara' acha je xbij Juan jara' Jesucristo. 5 Tak xecc'axaj je xbij Pablo c'jara' xeba'na bautizar prubi' Kjawal Jesucristo. 6 Pablo xuya' ruk'a' pquewá' y xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin. C'jara' xquemaj tzij chpam jle' tzojbal jmajo'n cutkin ta y xk'alsasa nic'aj achnak chquewech rmal Dios che nqueya' rbixic. 7 Ec'ola la' e cbeljuj che conjelal. 8 Oxi' ic' Pablo xba chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel y majo'n nxibej ta ri' nuchol rtzojbal Dios chca wnak. Congan ntzijona cuq'uin y nuch'ob chquewech nak rbanic rgobierno Dios. 9 Per ec'ola jle' majo'n cgan tzrij je nbij Pablo y majo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Tak quemlon qui' cuq'uin wnak chpam jay rxin molbal ri'il xe itzel nquetzijona tzrij utzlaj tijonem rxin Jesucristo. Rmal c'ara' xel ela Pablo chquecjol y xeruc'om ela kch'alal. C'ola jun lwar abar nquetijox wa' wnak, rxin jun acha Tiranno rubi', y tzra' xertijoj wa' wnak tzan rtzojbal Dios per k'ij k'ij. 10 C-e' juna' xec'je'a tzra' che ctojxic wnak rmal c'ara' je' wnak jec'ola chpam tnamet jc'ola precwent Asia xecc'axaj rtzojbal Dios che conjelal ajni' chca aj Israel y chca jme aj Israel ta. 11 Congan nmak tak milagro xuban Pablo je xya'a tzra rmal Dios chnuban. 12 Je' wnak nquec'om ela su't o tziak y necc'aj ruq'uin Pablo chnuchap ta rij. Tak nchaptaj ta rmal alnak nquec'om ta y necc'aj ruq'uin yuw-i' che nquechumtaja. Nak c'ola itzel tak espíritu pcanm nquerelsaj ela. 13 Per ec'ola jle' ach-i' aj Israel je nquebina ptak tnamet, necbij che j-e'nquequelsaj itzel tak espíritu ptak canm wnak. Xqueban jmul ncajo' nquequelsaj ela itzel tak espíritu chca wnak prubi' Jesús, y cawra xecbij chca itzel tak espíritu: —Camic nekbij chewa y nixkaban mandar prubi' Jesús je nnataj Pablo, quixel ela ptak canm wnak. 14 E wku' j-ewra ach-i' e rlec'wal jun acha Esceva rubi'. Ja' Esceva aj Israel, jefe cxin jle' sacerdote. 15 Tak rlec'wal ja' Esceva xqueban mandar itzel espíritu, ja' itzel espíritu cawra xbij chca: —Anen wutkin nak ja' Jesús y wutkin nak ja' Pablo per ixix ix achquela y nak la ebanic. 16 Per ja' acha jc'ayona itzel espíritu chek q'uenjlal xq'uiekbej ri' chquij y congan xeruch'ey. J-e' xqueto' ta qui' xcajo' per mesquier xecwin ta tzrij, ech'anch'ak xe'el ela chpam jay y xenanmaj ela per congan lowlo' xba'n ela chca. 17 Conjelal wnak jec'ola chpam Efeso xekaja rbixic cuq'uin je xbantaja che aj Israel y jme aj Israel ta. Rmal c'ara' congan xecxibej qui' y congan xquemaj rya'ic ruk'ij Kjawal Jesucristo. 18 C'jara' e q'uiy kch'alal xquechol quil quemac quebnon y xeck'alsaj. 19 J-e' aj-itza' c'ola itzel tak liwr cuq'uin, xquemol ruchi' y xecpuroj per ne chquewech wnak xqueban wa'. Tak xquilaj njelal rjel liwr je xpuroxa c'ola cincuenta mil ctzal ocnak chuxe'. 20 Cara' xuban, rtzojbal Dios xba pnim y congan poder rc'an. 21 C'jara' cawra xuch'ob Pablo pranm: —Camic quenba chic jmul, quenk'axa chpam je' tnamet jc'ola precwent Macedonia, chka' ptak je' tnamet jc'ola precwent Acaya, c'jara' quenba pJerusalén. Tak xtenel ela pJerusalén quenba pRoma. 22 Xerutak ela chpam tnamet Macedonia e c-e' je nquet-owa rxin, Timoteo ruq'uin jun chic Erasto rubi', y ja' Pablo xec'je' chna jun tiemp chpam departamento Asia. 23 Jara' tiemp congan xeyictaja aj Efeso rmal utzlaj tzij je rxin Jesucristo. 24 Cara' xqueban com c'ola jun acha xchajtina cxin, Demetrio rubi'. Rsamaj jawra acha nuban rechbal je achnak y plata nucsaj che rbanic. C'ol c'a jun templo abar nya' wa' ruk'ij jun dios Diana rubi'. Y ja' Demetrio nelsaj rechbal templo rxin jawra dios. Ja' ruq'uin je' ajsmajma' jec'ola ruq'uin congan pak nquech'ec tzrij je' ch'tak templo jnecc'ayij. 25 Xuban c'a ja' Demetrio xerumol conjelal ajsmajma' jec'ola ruq'uin y nic'aj chic wnak je xjunam csamaj ruq'uin, cawra xbij chca: —Ixix ewutkin bien xe rmal jawra samaj c'ola kebyomal. 26 Per etz'ton y ewc'axan bien je nbij jun acha rbin-an Pablo che nbij che conjelal tioxa' je bnon cmal wnak me e dios ta. Per camic e q'uiy chic wnak cniman, xjun chic quebnon ruq'uin y mruyon ta wawe' chpam ketnamet Efeso per cara' rebnon chic jle' tnamet jc'ola precwent Asia chka'. 27 Cara' congan lowlo' chka ajoj kas majo'n xtlok' xta kac'ay cmal wnak y cara' chka' nba'na tzra rtemplo nimlaj dios Diana, majo'n chic ruk'ij nya' ta. Camic ra' congan y-on ruk'ij Diana cmal aj Asia y cmal conjelal wnak jec'ola chwech ruch'lew, per tak xtq'uisbena mex majo'n chic ruk'ij xtya' ta. Cara' xbij Demetrio chca. 28 Tak xecc'axaj je xbij Demetrio congan cyiwal xyictaja, xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Congan nim ruk'ij Diana je dios kxin ajoj ok aj Efeso. 29 Rmal c'ara' xeyictaj ta conjelal tnamet. Ec'ola e c-e' rexbil Pablo, jun Gayo rubi' y jun chic Aristarco, e aj Macedonia. Arj-e' xecha'p ela, xecherrex ela y xec'axa chpam estadio abar nquemol wa' qui' tnamet. 30 Pablo arja' xrajo' ta xoc ela chquecjol wnak y xtzijon ta cuq'uin per kch'alal majo'n xqueya' ta c'as tzra. 31 Chka' ec'ola nic'aj oficial rxin Asia e ramigo Pablo arj-e' xquetak ela rbixic ruq'uin che mtoc ta chquecjol wnak. 32 Y je' wnak congan quemjon rakic quechi', junwa' necbij nic'aj y jun chwa' necbij chic jle'. E q'uiy wnak majo'n cutkin ta nak majtanak rij y rmal c'ara' congan xsa'cha cna'oj, xe e jujun chca cutkin nak tzra tak quemlon qui'. 33 C'ol c'a jun acha aj Israel Alejandro rubi', arja' xmi'n oca cmal aj Israel chquewech wnak ch-utz c'ara' ja' ntzijona chquewech. Ec'ola nic'aj wnak xquech'ob chwech nak tzra tak eyictanak tnamet. Ja' Alejandro xuya' jun ruruk'a' chuchi' che nquetne'a wnak com ja' nrajo' ntzijona cuq'uin wnak ch-utz c'ara' majo'n nba'n xta lowlo' chca aj Israel. 34 Per tak tnamet xquetzu' che Alejandro arja' aj Israel xquemaj rakic quechi' conjelal y cawra necbij: —Congan nim ruk'ij Diana je dios kxin ajoj ok aj Efeso. C'ola la' c-e' hor xquerak quechi'. 35 Tak xq'uisbena xpeta secretario rxin tnamet, xeruk'il conjelal wnak y cawra xbij chca: —Ach-i' ix aj Efeso, conjelal wnak chka bechnak opech cbanic cutkin che ixix ix aj Efeso yatanak chewa che ixix nquixchjalbena templo abar nya' wa' ruk'ij nimlaj Diana, y cutkin chka' che ixix nquixchjalbena rechbal nimlaj Diana jkanak ta chcaj. 36 Com next jun wnak xtecwin ta xtch'ojquij chwa nak xenbij kaja rmal c'ara' quenbij chewa, quixetne'a y kas tech'bo' na w-utz emjon rij. 37 Cara' quenbij chewa com ec'ola nic'aj ach-i' ec'mon ta wawe' ra' per majo'n nak quil, majo'n nak quebnon tzra ereligión y majo'n nquetz'uj ta edios. 38 Ja' Demetrio ruq'uin conjelal wnak je nquesmaja ruq'uin, wc'ola achnak quetz'ton je mwen ta quemjon rij j-ewra ach-i', je nqueban camic pk'atbaltzij ecbij wa' com tzra' ec'ol wa' e k'toy tak tzij, tzra' c'a xtecchumsaj wa' qui' cuq'uin ach-i'. 39 Per ixix wc'ola rc'an ewanm, jneban camic tebna' jun sesión com jara' rbeyal y jara' nbij ley. 40 Cara' quenbij chewa com jkabnon camic mpen ta ntz'o'ka tzij chkij che okyictanak tzrij gobierno y nak la nekbij che nektobej ki' wexte nc'axaxa chka nak tzra tak kabnon cawra camic. Cara' xbij secretario chca. 41 C'jara' xbij chca che quejcha' je' qui'.

Hechos 20

1 Tak cpaxin chic qui' tnamet, Pablo xersiq'uij kch'alal y xuya' cana nic'aj paxbanem chca. C'jara' xerk'etej cana y xba pMacedonia. 2 Tak xekaja pdepartamento Macedonia xk'axa ptak tnamet abar ec'ol wa' je' kch'alal. Congan xyukba' cana quec'u'x kch'alal y c'jara' xba pe Grecia. 3 Tak xekaja pe Grecia oxi' ic' xec'je'a tzra'. Tak xetz'kata oxi' ic' rmal xchumij ri' che noc ela chpam lanch y nba pSiria. Per chek q'uenjlal xekaja rbixic cuq'uin che ec'ola nic'aj aj Israel ncajo' nquechap. Rmal c'ara' mxoc el xta chpam lanch y xemloj pchic jmul pMacedonia. 4 Ec'ola nic'aj kch'alal xerexbilaj ela y cawra quebi': Sópater aj Berea, Aristarco ruq'uin Segundo e aj Tesalónica, Gayo aj Derbe, chka' Timoteo. Chka' ec'ola Tíquico ruq'uin Trófimo e aj Asia. 5 Arj-e' xenabyeja chkawech. Tak xe'ekaja chpam tnamet Troas tzra' xokqueybej wa'. 6 Tak xq'uis cana nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin y c'jara' xok-el ela, xokba chpam tnamet Filipos, chpam lanch xok-oc el wa'. Pe j-o' k'ij xekawla' wa' kch'alal jec'ola chpam tnamet Troas y tzra' xokoc'je' wa' wku' k'ij. 7 Je rxin domingo conjelal kch'alal xquemol qui' che rtijic xquelway jnecnatbej rubi' Jesús. Tak quemlon chic qui', Pablo xumaj ctojxic. Tak xuban nic'aj ak'a' c'remjon ctojxic kch'alal com rchumin chic che rcab k'ij nel ela chpam tnamet. 8 Congan k'ak' tzjila chpam cuarto pnoxi' wik jay abar quemlon wa' qui'. 9 C'ola jun c'jol Eutico rubi', arja' tz'bula pventana, y com nim mensaje remjon rya'ic Pablo rmal c'ara' xmajtaja rmal wram jara' c'jol. Per rq'uisbal xwar kaja junlic y xetza'k ta pventana rxin rox wik jay. Tak xeyi'c ta c'jol comnak chic. 10 Pablo xkaj ta ruq'uin, xejpe'a tzrij y xk'etej, y cawra xbij chca kch'alal: —Mtexibej ta ewi', jawra c'jol nc'astaja. 11 C'jara' xojte' chic jmul abar tzra' quemlon wa' qui'. Tak xekaja xuwech' xquelway, xujach chca kch'alal y xquetaj. Tak xtitaja cmal xumaj chic rij tzij Pablo cuq'uin. Tak xeskara c'jara' xtenba' rij tzij y xba. 12 Y j-e' kch'alal xquec'om ela c'jol chruchoch per ncongan nquequicota com xc'astaja rwech. 13 Pablo xba chpam tnamet Asón rubi' y chbey xba wa'. Per ajoj planch xokba wa', xoknabyej pona chwech Pablo y tzra' chpam tnamet Asón xekac'lu' wa' ki' com cara' kchumin ela. 14 Tak xekla' ki' pnAsón c'jara' junam xekc'aj ki' y xok-oc ela chpam lanch, xokba chpam tnamet Mitilene. 15 Xok-el ela chpam tnamet Mitilene, xokba chic y xkaban c-e' k'ij tak xokekaja chwech jun tnamet Quío. Y prox k'ij xokekaja chpam tnamet Trogilio jc'ola precwent Samos. Y che rcaj k'ij xokekaja chpam tnamet Mileto. 16 Majo'n xokba xta chpam tnamet Efeso com ja' Pablo nrajo' npona chanim pJerusalén chnerebna' nimk'ij pentecostés. Rmal c'ara' majo'n xrajo' ta nk'axaj más tiemp pdepartamento Asia. 17 C'c'o na Pablo pMileto tak xutak csic'sic anciano rxin iglesia jc'ola p-Efeso. 18 Tak xe'ekaja anciano ruq'uin cawra xbij chca: —Ixix ewutkin bien ajni' nc'aslemal tak xenc'je'a checjol wawe' chpam departamento Asia. 19 Xenban rsamaj Kjawal Jesucristo per majo'n xenya' ta nuk'ij anen. Congan ok'ej xenban cmal wnak y congan lowlo' pen xentaj pquek'a' aj Israel com j-e' nqueban rij nwech. 20 Ewutkin bien che anen majo'n xentenba' ta rij che rbixic chewa nak nc'atzina chewa chnewc'axaj, xixntijoj ptak jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel y ptak ewuchoch ixix chka'. 21 Chixconjelal xixnpaxba' che ix aj Israel y jme ix aj Israel ta. Xenbij chewa che nc'atzina neq'uex ena'oj y nenimaj Dios y neyke'a ec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo. 22 Camic anen quenba pJerusalén com Espíritu Santo nbina chwa che nc'atzina chquenba. Majo'n wutkin ta nak xtnewla' tak xtenpona. 23 Njara' oca wutkin je rbin Espíritu Santo chwa che quencsas na pcars y congan lowlo' pen quentaj pJerusalén. Ncara' rbin Espíritu Santo chwa chka bechnak opech tnamet enk'axnak wa'. 24 Per anen majo'n quenxibej ta wi' chwech je npeta chwij, majo'n quenpoknaj ta quenya' wi' pe cmic, com jara' quenq'uisbej nsamaj y congan quenquicota rmal. Xerwara' congan quenwajo' quenq'uis nsamaj je y-on chnukul rmal Kjawal Jesucristo com arja' rey-on chwa chquenya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo jnuc'ut chkawech nak rbanic utzil je nsipasa chka rmal Dios. 25 Anen enc'jenak checjol, ney-on rbixic chewa nak rbanic rgobierno Dios y camic quenbij cana chewa, wutkin chic chmajo'n nkatz'et chta ki' ewq'uin wawe' chwech ruch'lew. 26 Rmal c'ara' quenbij cana chewa, mnumac ta jme xtenimaj ta rtzojbal Dios, o we xtetz'ila' ewi'. 27 Com anen nech'bon njelal achnak chewech nak rchumin ta kaDios y majo'n achnak xenwiwaj ta chewech. 28 Rmal c'ara' quenbij cana chewa, tebna' cwent ewi' y que'echajej conjelal kch'alal com yatanak chewa rmal Espíritu Santo che nque'echajej. Que'etzku' tzra rtzojbal Dios com j-e' e iglesia rxin Dios, e rxin chic Kjawal Jesucristo com arja' xutix recq'uiel chwech cruz che xokrlok'bej. 29 Bien wutkin tak en majo'n chic ewq'uin ec'ola jle' itzel tak wnak nque'oca checjol y nquemaj ryojic yukbal quec'u'x kch'alal ruq'uin Jesucristo. 30 Y ec'ola nic'aj ach-i' checjol camic arj-e' nqueyictaja y nquemaj ctojxic kch'alal tzra jle' itzel tak tijonem, neccanoj nak nqueban che nquequech'ec kch'alal che nque'oca cuq'uin. 31 Rmal c'ara' tak quenbij cana chewa, tebna' cwent ewi', terkaja bien pnewá' ja oxi' juna' xenc'je'a ewq'uin, che pk'ij y chak'a' xixnpaxba' y xixntijoj chixjujnel, y c'o nara' xenok'a ewmal. 32 Camic wch'alal, Dios xtechjalbena ewxin. Tnimaj rtzojbal Dios com ruq'uin rtzojbal Dios nkawil wa' utzil je nsipaj Dios chka. Wneknimaj rtzojbal Dios jara' nq'uiya más ryukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo y nuya' njelal achnak je rtzujun chca conjelal wnak je rtnamet Dios. 33 Me rmal ta pak, me rmal ta tziak xenyarij tak xixntijoj tzan rtzojbal Dios. 34 Ixix bien ewutkin anen xensmaja ruq'uin nuk'a' jxentzukbej wi' y jxentzukbej je' wexbil. 35 Cara' xenban ch-utz c'ara' newutkij chcongan nc'atzina ncatesmaja che nkach'ec pak ch-utz c'ara' nkocwina nquekato' nic'aj chic jcongan cto'ic ncajo'. C'ola jun tzij congan xennataj chewech je rbin cana Kjawal Jesucristo jcawra nbij: —Más na quicotemal chawa tak nasipaj jun achnak tzra jun wnak que chwech atet nsipasa awxin. 36 Tak xec'choja tzij rmal c'jara' xexque'a y xumaj rij oración, y chka' xqueban oración conjelal jec'ola ruq'uin tzra'. 37 Congan xquemaj ok'ej tzrij Pablo per nche conjelal xe'ok'a, xeck'etej y xectz'ubaj ruchi'. 38 Congan nquebisona com xbixa chca rmal Pablo chmajo'n chic nquetzu' xta qui' wawe' chwech ruch'lew. Rq'uisbal xequejcha' cana Pablo planch.

Hechos 21

1 Tak xekaya' cana kch'alal xokba, xok-oc ela chpam lanch y xokekaja chpam tnamet Cos. Rcab k'ij chic xok-el ela y xokekaja chpam jun chic tnamet rbin-an Rodas. C'jara' xok-el ela chic y xokekaja chpam tnamet rbin-an Pátara. 2 Tzra' c'o chwa' jun lanch xkawil je nba pFenicia y xok-oc ela chpam. 3 Tak c'okobnak pe rwá' mar nkatzu' pona je' lwar rbin-an Chipre, xokk'axa chwech y pkaxquen xec'je' can wa'. Jlanch arja' remjon binem che nba pSiria. Xokkaj na chuchi' mar rxin tnamet Tiro com lanch c'ola nic'aj ejka'n nuya' cana tzra'. 4 Tzra' ec'ol wa' jle' kch'alal xekawil y xokc'je' na wku' k'ij cuq'uin. J-e' kch'alal xecbij tzra Pablo ch-utz me tba ta pJerusalén com bin chic chca kch'alal rmal Espíritu Santo chc'ola lowlo' nuwil tzra'. 5 Tak xetz'kata wku' k'ij kmal c'jara' xokba. Conjelal kch'alal e quexbil quexkilal y je' clec'wal chka' xokquexbilaj ela y xokquejcha' cana chuchi' mar. Tak xokekaja chuchi' mar xokoxque'a y xkaban jun oración. 6 Tak xec'choja oración kmal xokquejach cana c'jara' xok-oca chpam lanch y j-e' kch'alal xemloj cana ptak cuchoch. 7 Cara' xkaban xok-el ela chpam tnamet Tiro y xokekaj chic chpam jun tnamet rbin-an Tolemaida. Tzra' ec'ol wa' jle' kch'alal xekawil y xokc'je'a jun k'ij cuq'uin. 8 Rcab k'ij Pablo ruq'uin ajoj ok rexbil xok-el ela chic tzra' y xokekaja chpam jun tnamet Cesarea. Tzra' c'o wa' Felipe ja evangelista, arja' jun chca e wku' diácono. Xokba chruchoch y tzra' xokoc'je' wa' ruq'uin. 9 Felipe ec'ola e cji' rmi'al majo'n ec'len ta, profeta e'ocnak wa'. 10 C-e' oxi' k'ij okponnak ruq'uin Felipe tak c'ola jun acha xpona kuq'uin Agabo rubi', jawra acha profeta ocnak wa' y chpam departamento Judea penak wa'. 11 Tak xoca pjay kuq'uin xubac' ruk'a' rkan ruyon tzan rupas Pablo. Tak xbac'taja rmal cawra xbij chka: —Espíritu Santo xbina chwa che aj Israel jec'ola pJerusalén arj-e' nquebac' na rajaw jawra pas. Cawra nba'na tzra ajni' nebnon anen camic y nquejach na pquek'a' wnak jme aj Israel ta. 12 Tak xekc'axaj chcongan lowlo' pen penak tzrij Pablo ajoj ruq'uin je kch'alal aj Cesarea congan xekbij tzra che me tba ta pJerusalén. 13 Per Pablo cawra xbij chka: —¿Nak tzra tak nquixok'a? Xbis neya' chwa tak neban cara'. Chwa anen en conform nba'c'a nuk'a' ruq'uin wkan pJerusalén y chka' en conform quencomsasa tzra', per rmal Kjawal Jesús tak cara' xtba'na chwa. 14 Majo'n chic nak xekbij tzra com majo'n xokocwin ta xkak'il. Rmal c'ara' cawra xekbij chic tzra: —Je nrajo' ranm Kajaw Dios jara' tc'a xtbantaja. 15 C'jara' xekchomla' ki' y xokba pJerusalén. 16 Ec'ola jle' chca kch'alal aj Cesarea xokquexbilaj ela, c'ola jun chquecjol Mnasón rubi', arja' aj Chipre y c'o chic tiemp rniman Jesucristo. C'ola jun ruchoch Mnasón pJerusalén y tzra' xokc'je' wa'. 17 Je' kch'alal jec'ola pJerusalén kas qui'il kc'ulic xqueban tak xokekaja cuq'uin. 18 Che rcab k'ij xekexbilaj ela Pablo y xokba che nekk'ijla' Jacobo. Tak xokekaja ruq'uin tzra' quemlon wa' qui' chka' conjelal anciano. 19 Pablo xuya' rutzil quewech y xuchol chca njelal jrebnon Dios chquecjol wnak jme aj Israel ta tak xuchol rtzojbal Dios chca. 20 Tak xecc'axaj je xbij Pablo congan xqueya' ruk'ij Dios y rmal ra' cawra xecbij: —Kch'alal, kas congan wen nekc'axaj jxabij chka per ec'ola jle' wnak quemjon atzojxic. Awutkin che e q'uiy aj Israel cniman chic Jesucristo y conjelal nqueya' ruk'ij ley je rtz'iban cana Moisés. 21 Arj-e' c'ola nic'aj tzij bin chca cmal wnak je nquetzijona awxin. J-e' necbij chawa chatet majo'n wen ta tijonem naya' chca aj Israel jec'ola chpam je' tnamet cxin wnak jme aj Israel ta. Atet amjon rc'utic chquewech cawrara: majo'n nc'atzin ta necnimaj je rbin cana Moisés, y jun chic, jara' majo'n nc'atzin ta nqueba'na circuncidar je' clec'wal, y jun chic, jara' nqueya' cana kcostumbre ja ok tnamet Israel. Cara' amjon rc'utic cha'. 22 ¿Nak nkaban camic? Com je' wnak tak xtikaja rbixic cuq'uin che atc'ola wawe' pJerusalén wutkin che alnak necmolla' qui'. 23 Kas rbeyal camic, tebna' nak xtekbij chewa. Ec'ola e cji' kch'alal ach-i' c'ola ctzujun tzra Dios che nqueban y camic xerla' tiemp che nqueban cumplir. 24 Per jnaban camic, que'ac'ma' ela kch'alal y ech'ach'jorsaj ewi' ajni' nrajo' kreligión. Atet xtcatetjowa njelal ajru' xtquesach kch'alal ch-utz c'ara' necch'upuj resmal quewá' ajni' nrajo' kreligión. Cara' tebna' ch-utz c'ara' conjelal wnak nquetzu' che atet chka' nanimaj ley rxin Moisés y me ktzij ta je nbixa cmal wnak je nquetzijona awxin. 25 Per kch'alal jme aj Israel ta katkon el chic jun carta cuq'uin y xekbij ela chca chmajo'n nc'atzin ta necnimaj kcostumbre ajoj ja ok tnamet Israel xerwara' xekbij ela chca che mtquetaj ta ti'ij jtzujun chquewech tioxa', me tquetaj ta quic', me tquetaj ta ti'ij je c'c'o na quic' rc'an, y me tque'oc ta cuq'uin ixki' jme quexkilal ta, y chka' ixki' mtque'oc ta cuq'uin ach-i' jme quechjilal ta. Cara' xektz'ibaj ela chca kch'alal. Cara' xecbij tzra Pablo. 26 Pablo xeruc'om ela e cji' kch'alal. Che rcab k'ij xquech'ach'jorsaj qui' ajni' nrajo' creligión. C'jara' xoca chpam templo, xerbij cana chca sacerdote nak k'ij netne'a wku' k'ij rxin ccostumbre jquemjon rij ch-utz c'ara' utz nqueya' chic nak ctzujun tzra Dios che jujnel ajni' nrajo' creligión. 27 Xyamer netz'kata wku' k'ij tak xba chic jmul Pablo chpam templo. Tzra' ec'ol wa' nic'aj aj Israel jepenak p-Asia. Tak xquetz'et Pablo chpam templo xquechap y xecchajtij ta wnak che nqueyictaja tzrij. 28 Congan xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Ach-i' ix aj Israel, kat-o' ki' com jawra acha bnak nat nkaj che ctojxic wnak per m-utz ta tijonem nuya' chca. Com arja' xitzel ntzijona tzrij ketnamet, xitzel ntzijona tzrij kley y tzrij ktemplo chka', y mruyon ta jara' per chka' ec'ola nic'aj ach-i' erecsan ta chpam templo jme kwinak ta. Ixix ewutkin xjan nque'oca wnak chpam jawra santlaj lwar jme aj Israel ta. 29 Cara' xecbij chca com j-e' c'ola jun acha aj Efeso quetz'ton ta rexbilan Pablo chpam tnamet y xquech'ob j-e' che xucsaj rexbil Pablo ptemplo. Jara' acha Trófimo rubi'. 30 Tnamet xeyictaja tzrij Pablo, xequechpa' ta, ccherren xequelsaj ta y xectz'apij ruchi' templo. 31 Neccamsaj Pablo ncajo'. Xekaja rbixic ruq'uin jun coronel che eyictanak conjelal tnamet rxin Jerusalén. 32 Jawra coronel xeruc'om ela nic'aj soldado ruq'uin jle' capitán y alnak xeba tzra' abar ec'ol wa' wnak. Y j-e' wnak tak xquetz'et coronel ruq'uin je' soldado xectenba' rch'ayic Pablo. 33 C'jara' xba coronel ruq'uin Pablo, xuchap ela chnuya' pcars y xbij che nxi'ma tzra c-e' cadena. Tak ximtaja cawra xc'axaj chca wnak: —¿Nak acha c'a wa' jawrara? ¿Nak ril xuban? 34 Y je' wnak xquemaj rakic quechi', junwa' nbij jun y jun chwa' nbij chic jun. Ja' coronel mtecwina nc'axaj nak la necbij rmal rkoj chi'ij quemjon rij rmal c'ara' xuc'om ela Pablo pe cuartel. 35 J-e' soldado tak xe'ekaja chwech cmuc rxin cuartel xectelej ela Pablo com je' wnak congan nquemin qui' tzrij Pablo y ncajo' nquech'ay chic jmul. 36 Y conjelal jetren ela tzrij congan nquerak quechi' y cawra necbij: —Tcamsaj, tcamsaj. 37 Tak ja' Pablo xyamer necsasa pcars cawra xbij tzra coronel: —¿Lnawajo' quentzijona jun rmaj awq'uin? Coronel cawra xbij: —Awutkin tak ncattzijona pe griego. 38 ¿Ma atet tc'ara' at aj Egipto jxatyictaja tzrij gobierno? Com c'ola jun acha aj Egipto c'majru' ta tiemp xertajchij wnak che nqueyictaja tzrij gobierno y ec'ola e cji' mil comsanel xerc'aj ptak chkilaj tak lwar. 39 Pablo cawra xbij: —Ma anen ta, anen en aj Israel y netnamet jara' nimlaj tnamet Tarso jc'ola precwent Cilicia, tzra' enlexnak wa'. Per tebna' jun utzil, tey-a' c'as chwa chquentzijona jun rmaj cuq'uin wnak. 40 Xya'a c'as tzra che ntzijona y xpe'a chwech cmuc jc'ola chwech cuartel, xuya' seña tzra ruruk'a' che nquetne'a wnak. Tak conjelal wnak xetne'a xumaj rij tzij cuq'uin chpam tzojbal hebreo y cawra xbij chca.

Hechos 22

1 —Ach-i' je ix nwinak, principal-i' rxin jawra tnamet, ixconjelal ix tnamet Israel, camic tewc'axaj je xtenbij chewa chquentobej wi' chewech. 2 Tak je' wnak xecc'axaj che ntzijona chpam tzojbal Hebreo más xetne'a. Pablo cawra xbij: 3 —Anen en aj Israel, chpam tnamet Tarso xenalex wa' jc'ola precwent Cilicia per wawe' pJerusalén xenq'uiy wa'. Xentijoj wi' ruq'uin maestro Gamaliel, ja' xtijona wxin tzrij rley Dios je cniman kti't kawma' y njelal xuc'ut chenwech. Per jawra ne wxin wanen perc congan quenyarij quenban je nrajo' rley Dios ajni' ebnon camic ixix. 4 Anen nabey congan lowlo' xenban chca wnak je ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Ec'ola nic'aj xentak ccamsic, ec'ola nic'aj xentak cchapic y xenucsaj pcars. Cara' xenban chca ixki' ruq'uin ach-i'. 5 Jnimlaj sacerdote y conjelal principal-i' rxin ketnamet arj-e' cutkin nak nemjon rbixic camic chewa. Com j-e' c'ola nic'aj carta xectz'ibaj y xqueya' ela chwa che xnejcha' pquek'a' aj Israel jec'ola chpam tnamet Damasco. Jcarta jara' nyabej c'as chwa chquenuchap conjelal wnak je ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo jec'ola pDamasco. Cara' xenban, xenba pDamasco che cchapic, y jnech'bon anen quenuc'om pa wawe' pJerusalén chquenban lowlo' chca. 6 Per ptak nc'aj k'ij lara' nemjon binem y xchenkaj chic pe tnamet Damasco enc'ol wa' chek q'uenjlal c'ola jun nimlaj luz xkaj ta chcaj y chwij anen xuq'uiek wa' ri'. 7 Xenba chuch'lew rmal y xenc'axaj jun kul jcawra xbij chwa: —Saulo, Saulo ¿nak tzer c'a tak naban lowlo' chwa? 8 —¿At achnak wnak c'a atet wajaw? xenc'axaj tzra. —Anen en Jesús aj Nazaret, chwa c'a anen naban wa' lowlo'. Cara' xbij chwa. 9 Je' wexbil arj-e' xquetz'et luz y congan xecxibej qui' rmal per majo'n xecc'axaj ta tzij je xbixa chwa. 10 Anen cawra xenc'axaj chic tzra: —Wajaw ¿nak nawajo' chwa chquenban? —Catyictaja y jat chpam tnamet Damasco y tak xtcatekaja, tzra' nbix wa' chawa nak nc'atzina chnaban. Cara' xbij Kajaw Jesucristo chwa. 11 C'jara' xokba pDamasco, xcha'p ela chnuk'a' cmal wexbil com anen xenoca moy rmal luz com congan rchuk'a' ruch'ab. 12 Tak xokekaja pDamasco tzra' c'ol wa' jun acha Ananías rubi'. Ja' Ananías congan nuya' ruk'ij Dios, nuban cumplir rley Dios y congan wen ntz'e'ta cmal aj Israel jec'ola pDamasco. 13 Arja' xpona wq'uin abar tzra' enc'ol wa' y cawra xbij chwa: —Wch'alal Saulo, camic njaktaja ak'awech. Jara' hor xjaktaja nk'anwech y xentzu' Ananías. 14 Cawra xbij chic chwa: —Je Dios cxin kti't kawma' arja' atrech-on ta ojer chnawutkij nak nrajo' ranm, y rmal c'ara' tak xatz'et Jesucristo je bnoy rbeyal y xawc'axaj rukul. 15 Cara' xba'na chawa com atet naya' na rbixic Jesucristo chca conjelal wnak, nabij na chca nak atz'ton y nak awc'axan. 16 Camic jat alnak, catyictaja y ncatba'na bautizar y cawra tbij tzra Kjawal Jesucristo: —Wajaw, tch'ach'jorsaj wanm y tecyu' njelal wil numac. Cara' xbij Ananías chwa. 17 C'jara' xenmloj ta pJerusalén y tak xenrkaja xenba chpam nimlaj templo rxin Dios. Kas nemjon rbanic oración tak chek q'uenjlal xentz'et ajni' pnachic' Kjawal Jesucristo. 18 Y cawra xbij chwa: —Camic tchumla' alnak awi', catel ela chpam tnamet Jerusalén com je' wnak wawe' xitzel necc'axaj nak xtamaj rk'alxic chquewech tzrij nak nbanic anen. 19 Anen cawra xenbij tzra: —Per Wajaw, j-e' cutkin nak xenban chca je ykula quec'u'x awq'uin com xenba nat nkaj chpam je' jay rxin molbal ri'il, xenucsaj je' pcars y congan xenuch'ey chka'. 20 Chka' tak xcamsasa Esteban ja ajsmajma' awxin, anen enc'ola tzra' abar xcamsas wa' y en conform tzrij che xcamsasa. Anen xenchjalbena quetziak jxecamsana rxin. Cara' xenbij tzra. 21 Per ja' Kjawal Jesucristo cawra xbij chic chwa: —Per jnaban camic, catel ela y anen catnutak ela chpam jun lwar c'nat y tzra' ncatba wa', ncatba cuq'uin wnak jme aj Israel ta. Cara' xbij chwa. 22 Pablo tak xernataj wnak jme aj Israel ta majo'n chic cgan necc'axaj je nbix chic. Rmal c'ara' congan xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Tcamsasa jala' acha, majo'n chic tkal ta tzrij che nec'se'a. 23 C'jara' xquelsaj nic'aj quetziak, congan necquiraj, y congan nqueq'uiek ulew chcaj rmal cyiwal. 24 Jcoronel xuya' jun orden che necsasa Pablo pe cuartel y cawra xbij chca soldado: —Tech'ya' congan ch-utz c'ara' nbij chka nak rmal congan cyiwal wnak penak tzrij. 25 Tak quexmon chic che nquech'ay, Pablo cawra xbij tzra jun capitán jc'ola ruq'uin: —Anen enc'ola precwent gobierno rxin Roma. ¿Le tkal c'ara' chwij cnech'ay tak q'uemjana tk'a'ta tzij chwij? 26 Tak xc'axaj capitán je xbij Pablo arja' xba ruq'uin coronel. Tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Kas tebna' cwent nak naban tzra jawra acha com arja' c'ola precwent kgobierno ja ok aj Roma. 27 Ja' coronel xba ruq'uin Pablo. Tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —¿Le ktzitzij c'ara' atc'ola precwent Roma? —Ktzij nc'a, xbij Pablo. 28 Cawra xbij chic coronel tzra: —Anen congan pak xenya' tak xyataja chwa che xenoca precwent Roma. Pablo cawra xbij: —Anen pnelxic enc'ola precwent Roma. 29 Je' soldado je nquech'yowa rxin Pablo ptzij, arj-e' majo'n chic achnak xqueban tzra. Jcoronel congan xxibej ri' com arja' rey-on orden che nxi'ma Pablo com majo'n rutkin ta chPablo c'ola precwent Roma. 30 Che rcab k'ij ja' coronel xuquir Pablo chpam cadena y xuya' jun orden che nquemol qui' conjelal cjefe sacerdote e quexbil k'toy tak tzij cxin aj Israel. Tak quemlon chic qui' conjelal, xec'mar ela Pablo y xepabaxa chquewech rmal coronel com ja' coronel nrajo' nrutkij nak kas mer ril Pablo jnecbij aj Israel.

Hechos 23

1 Pablo xertz'ulchij jk'atbal tzij y cawra xbij chca: —Ach-i' je ix nwinak, jnebnon ta tzra nc'aslemal congan quenquicota rmal chwech Dios com anen majo'n nti'on ta rwech wanm, y cara' nebnon camic chka'. 2 C'jara' Ananías nimlaj sacerdote xbij pona chca jec'ola chenkaj ruq'uin Pablo che nqueya' jun k'a' churéy. 3 Pablo cawra xbij tzra Ananías: —Dios xtyowa rec'xel chawa. Atet xe c-e' aplaj com atetz'bula wawe' chnak'at tzij chwij y nabij chley rxin Dios nacsaj per atet majo'n nanimaj ta rley Dios com xaya' orden chquench'a'ya. 4 Je' wnak jepa'la tzra' cawra xecbij tzra Pablo: —¿Nak tzra tak itzel tak tzij nabij tzra nimlaj sacerdote? 5 —Nwinak, anen majo'n wutkin ta chnimlaj sacerdote. Per wext wutkin mquita xenbij tzra ajni' xbitaj kaja nmal com rtzojbal Dios cawra nbij chka: —Mquixtzijon ta itzel chquij e k'toy tak tzij rxin etnamet. Cara' xbij Pablo. 6 Per Pablo rutkin bien che c-e' quewech e k'toy tak tzij, jle' e aj saduceo y jle' chic e aj fariseo rmal c'ara' cow xtzijona y cawra xbij chca: —Nwinak, anen en aj fariseo y nedta' chka' aj fariseo. Anen nniman che nquec'astaja cnomki' y xe rmal c'ara' nek'at tzij chwij camic. 7 J-e' c'a aj fariseo ruq'uin aj saduceo xquemaj ch'oj chbil tak qui' rmal je xbij Pablo chca y xqueban c-e' rmal. 8 Com aj saduceo majo'n necnimaj ta che nquec'astaja cnomki' per aj fariseo necnimaj. Chka' aj saduceo majo'n necnimaj ta chec'ola je' ángel ruq'uin je' espíritu per aj fariseo necnimaj chec'ola. 9 C'jara' xquemaj rakic quechi'. Ec'ola nic'aj maestro cxin aj fariseo xeyictaja y cawra xecbij che nqueto' Pablo: —Jawra acha majo'n ril, mex c'ola jun ángel o jun espíritu tkon ta rmal Dios tzjonnak ta ruq'uin. Camic me tkaban ta ch'oj ruq'uin Dios. 10 Per congan ch'oj xquemaj rij y coronel xxibej ri': —Mex teccamsaj Pablo, nbij kaja pranm. Rmal c'ara' xuya' orden chca soldado che nqueba ruq'uin Pablo y nequelsaj ta chquecjol wnak y necc'aj chpam cuartel. 11 Jche rcab ak'a' xpe'a Kajaw Jesucristo prexquin Pablo y cawra xbij tzra: —Pablo, me tyojtaj ta awanm com ncatba na pRoma chnaya' nbixic tzra' ajni' amjon rij wawe' ra'. 12 Tak xeskara ec'ola jle' aj Israel xquec'om pa qui' che neccamsaj Pablo y cawra xecbij chbil tak qui': —Nekcamsaj na chpors Pablo. We c'c'as na Pablo ajoj majo'n achnak nkataj, we kcomsan chic c'jara' nokwa'a. Dios tc'a xtebnowa lowlo' chka wmajo'n xtekcamsaj ta. 13 E más e cuarenta ach-i' xquec'om pa qui' che rbanic cmic. 14 C'jara' xeba cuq'uin cjefe sacerdote y cuq'uin principal-i' rxin tnamet. Tak xe'ekaja cuq'uin cawra xecbij chca: —Ajoj kac'mon ta ki' che nekcamsaj Pablo y pors nekcamsaj na. We c'c'as na Pablo ajoj majo'n nokwa' ta y majo'n achnak nkataj, tak kcomsan chic Pablo c'jara' nokwa'a y Dios tc'a xtebnowa lowlo' chka wmajo'n xtekcamsaj ta. 15 Je nkajo' chewa, ixix ruq'uin e k'toy tak tzij, tetka' rbixic ruq'uin coronel chnuc'om pa Pablo chewech chwak. Tbij tzra chnewajo' nec'ot más ruchi'. Y ajoj nekchumsaj ki' che nekcamsaj tak q'uemja'n terkaja wawe'. 16 Per c'ola jun ala' ral rana' Pablo xekaja rbixic ruq'uin nak quech'bon ach-i' rmal c'ara' xba ruq'uin Pablo pe cuartel y xbij tzra njelal je rc'axan. 17 Pablo tak xc'axaj je xbixa tzra rmal ala' xsiq'uij jun capitán y cawra xbij tzra: —C'ola jun ala' wawe' ra', tec'ma' ela jlal ruq'uin coronel, c'ola nic'aj tzij nerbij tzra. 18 Cara' xuban capitán, xuc'om ela ala' ruq'uin coronel. Tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Pablo jkacsan pcars xenrsiq'uij pona y xbij chwa chquenc'om pa jawra ala' awq'uin com arja' c'ola nic'aj tzij nbij chawa. 19 Jcoronel xuchap ela chuk'a' ala', xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xc'axaj tzra: —¿Nak nawajo' chwa? 20 Ja' ala' cawra xbij tzra: —Ec'ola jle' ach-i' e aj Israel quec'mon ta qui' che nquetak ta rbixic chawa chwak chnac'om ela Pablo chquewech e k'toy tak tzij kxin ajoj ok tnamet Israel y cawra nquerbij chawa: —Ajoj nkajo' nkac'ot más ruchi' Pablo. 21 Per mtanimaj ta je xtecbij chawa com ec'ola e cuarenta ach-i' e quexbil y j-e' cwiwan qui', queyben Pablo pbey che neccamsaj. Cawra cbin chbil tak qui': —Pors nekcamsaj na Pablo. Tak c'c'as na ajoj majo'n nokwa' ta y majo'n achnak nkataj, y Dios tc'a xtebnowa lowlo' chka wmajo'n xtekcamsaj ta. Cara' necbij. Camic queyben nak xtabij chca atet. Cara' xbij jawra ala'. 22 Ja' coronel cawra xbij tzra: —Camic jat per majo'n abar nabij wa' jxabij kaja chwa. 23 C'jara' xersiq'uij e c-e' capitán y cawra xbij chca: —Camic que'echumij jle' soldado che nqueba pCesarea, a las nueve rxin chak'a' nque'el ela. E c-e' cient nqueba che ckan, e setenta nqueba chic chquij quiej. E c-e' cient nquec'om ela lanza. 24 Chka' que'echumij e c-e' oxi' ruquiej Pablo je nquec'mow ela rxin. Y nejcha' cana pruk'a' gobernador Félix per neban cwent ch-utz c'ara' majo'n nak lowlo' nuwil pbey. 25 Ja' coronel xuban jun carta rxin gobernador y cawra xbij: 26 —Nimlaj gobernador Félix, anen en Claudio Lisias quenya' rutzil awech. 27 C'ola jun acha quentak ela awq'uin. Je' aj Israel xquechap y xyamer xeccamsaj, per anen tak xenwutkij chjawra acha c'ola precwent Roma c'jara' xenuc'om ela jle' nsoldado y xekat-o' pquek'a'. 28 Xenc'om ela chquewech k'toy tak tzij cxin aj Israel com anen quenwajo' quenwutkij nak ril rebnon. 29 Jril necbij xe rmal ley rxin creligión per me tkal ta tzrij ncomsasa y next necsasa pcars chka'. 30 Per xenwutkij che ec'ola nic'aj aj Israel quemlon qui' che neccamsaj rmal c'ara' quentak ela awq'uin camic. Chka' je' wnak je nquebina chjawra acha c'ola ril, xenbij chca che awq'uin atet necbij wa' nak ril. Xjawra quenbij chawa. 31 J-e' soldado xqueban ajni' xbixa chca rmal coronel, xquec'om ela Pablo chak'a' y xe'ekaja chpam tnamet Antípatris. 32 Che rcab k'ij je' soldado je bnak che ckan xquejach cana Pablo y xemloj ta pe cuartel. Jebnak tzrij tak quiej j-era' xec'mow el chic rxin Pablo. 33 Tak xe'ekaja pCesarea xquejach carta tzra gobernador y xquejach Pablo pruk'a' chka'. 34 Jgobernador tak xsic'taja carta rmal, cawra xc'axaj tzra Pablo: —¿Nak departamento atc'ol wa'? —Anen precwent Cilicia enc'ol wa' xbij Pablo. 35 Je' wnak je nquebina chc'ola awil, tak xtquerkaja wawe' ra' c'jara' nabij chwa nak natobej awi', cara' xbij gobernador tzra. C'jara' xuya' orden che nechjalbexa Pablo cmal soldado chpam palacio rxin rey Herodes.

Hechos 24

1 J-o' k'ij ponnak Pablo tak xe'ekaja Ananías nimlaj sacerdote e rexbil jle' principal-i' y jun licenciado Tértulo rubi'. Xeba ruq'uin gobernador chnecbij tzra nak ril Pablo. 2 Tak xe'ekaja ruq'uin xec'mar ta Pablo, c'jara' xumaj rij Tértulo che rbixic njelal ril Pablo y cawra xbij: —Nimlaj gobernador, anen quenmeltioxij chawa camic com camic qui'il okc'ola pketnamet, majo'n rkon chi'ij, majo'n ch'oj nba'n ta. Atet congan wen kc'axic abnon com congan ana'oj. 3 Nimlaj gobernador Félix, ajoj congan nekmeltioxij chawa tzra njelal utzil abnon chka. 4 Per majo'n nkajo' ta nkalsaj tiemp chawa. Camic nekc'utuj chawa tebna' jun utzil chka, xtawc'axaj ta c-e' oxi' katzij je xtekbij chawa. 5 Jala acha xe tcoy ch'oj, nat nkaj bnak wa' y xe nquerutur tnamet Israel. Ja' c'ayona cxin wnak je nquenimana tijonem rxin jacha je aj Nazaret. 6 Xatra xuban lowlo' tak achnak tzra nimlaj rtemplo Dios per xkachap. Ajoj xkajo' ta xkak'at tzij tzrij per kley ta ajoj xkacsaj. 7 Per c'ola jun coronel Lisias rubi' arja' xoca chkacjol y npors xelsaj ela pkak'a'. C'jara' ja' coronel xuya' jun orden che je nquebina ril jawra acha nc'atzina awq'uin atet nquepet wa'. 8 Wnac'ot ruchi' jawra acha nawutkij che ktzitzij wa' njelal kamjon rbixic chawa. Cara' xbij ja' Tértulo tzra gobernador Félix. 9 Je aj Israel jec'ola chwech gobernador cawra xecbij tzra: —Ne ktzitzij wa' nbij Tértulo chawa. 10 Jgobernador xuya' señas chwech Pablo che ntzijona y Pablo cawra xbij: —Camic anen congan quenquicota xtenbij chawa je xtentobej wi' chawech com wutkin q'uiylaj juna' atocnak juez pe rwá' ketnamet Israel. 11 Ncatecwina nawutkij we ktzij xtenbij chawa o wmajo'n. C'ja' xuban cbeljuj k'ij enponnak pJerusalén che rya'ic ruk'ij Dios. 12 Anen majo'n ch'oj xentic ta y majo'n wnak xenuyoj ta, next chpam nimlaj templo rxin Dios, next ptak jay rxin molbal ri'il y next ptak bey rxin tnamet. 13 Per j-e' la wnak mesquier nquecwina nqueban probar njelal wil jnecbij. 14 Per camic quench'ob chawech nak nniman. Anen nniman tijonem rxin Jesucristo per j-e' aj Israel necbij che me rxin ta Dios jawra tijonem. Anen newc'an bey rxin Jesucristo rmal c'ara' anen quenya' ruk'ij Dios cxin e kti't kawma' y quenban respetar rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y chka' jtz'ibtanak cana ojer cmal je' profeta. 15 Anen quennimaj chnerla' na jun k'ij tak Dios nuya' na chca cnomki' che nquec'astaj na che conjelal jara' we utz y wme utz ta, y cara' necnimaj j-e' aj Israel chka'. 16 Rmal c'ara' necsan wi' pch'oj che rbanic je nrajo' ranm Dios ch-utz c'ara' majo'n wil quenna' kta pwanm, nexte chwech Dios y nexte chquewech wnak chka'. 17 Anen c'ola c-e' oxi' juna' xnec'je'a ptak tnamet cuq'uin wnak jme aj Israel ta y camic xenmloj pchic jmul chpam ketnamet Israel. C'ola jun ayuda xenmol ta y xenjach chca aj Israel, chka' xenmloj ta ch-utz c'ara' wawe' quentzujuj wa' jun ofrenda chwech Dios. 18 Kas nemjon rtzujxic wofrenda chpam nimlaj templo rxin Dios tak ec'ola jle' aj Israel epenak ptak tnamet jc'ola precwent Asia, arj-e' xenquewil tak xec'choja nch'ach'jorsic ajni' nrajo' ley rxin Moisés. Per majo'n wnak xenumol ta y majo'n ch'oj xentic ta chka'. 19 Nak xetz'towa wxin ptemplo, wc'ola wil xenban xquetz'et, j-e' c'ara' quepeta wawe' ra', j-e' quebina chwa wc'ola wil nebnon. 20 Wnawajo', tbij jlal chca j-e' la wnak chquencc'ulba' je xtenc'axaj chca. ¿Lc'ola wil tak xenpabaxa chquewech e k'toy tak tzij kxin ajoj ok tnamet Israel? 21 Wxitzel an xecc'axaj tak xenbij cawra chca: —Anen nniman che nquec'astaja cnomki' y xe rmal ra' ntajina nk'a'ta tzij chwij camic. Cara' xenbij chca per mex wil xenban xquech'ob j-e'. Cara' xbij Pablo tzra gobernador. 22 Ja' Félix rutkin tijonem rxin Jesucristo rmal c'ara' cawra xbij chca: —Nkaban camic, tak xtpeta coronel Lisias c'jara' xtekchumij. 23 C'jara' xbij tzra capitán: —Tecsaj chic Pablo preso y tey-a' c'as tzra che nq'uestana tak c'ola rgan y tey-a' c'as chca ramigo che necrey-a' tzra je' achnak je nc'atzina tzra ja'. 24 Xk'axa c-e' oxi' k'ij xpe chic jmul Félix, rec'mon ta rexkayil. Drusila rubi' rexkayil y ja' aj Israel. Ja' Félix xutak rsic'sic Pablo com nrajo' nc'axaj nak rbanic tak neyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo. 25 Tak xekaja Pablo xumaj tzij ruq'uin Félix, xumaj rch'obic chwech nak rbanic tak nawc'aj rbeyal rxin Dios, chka' nak naban tak nak'il awi' che rbanic itzel tak achnak, y xbij chka' nak rbanic nimlaj juicio rxin Dios jpenak. Ja' Félix congan xxibej ri' rmal tak xc'axaj jawra y cawra xbij tzra Pablo: —Camic jat, nak k'ij tak c'ola tiemp chwa quentak asic'sic. 26 Ja' Félix q'uiylaj mul xutak rsic'sic Pablo che ntzijona ruq'uin com cawra xuch'ob: —Mex c'ola pak xtuya' chwa chquensak'pij ela. 27 Xuban c-e' juna' c'jara' Félix xela como gobernador y xoc chic jun pe rc'ulibal, Porcio Festo rubi'. Ja' Félix com c'ola rgan ch-utz ntz'e'ta cmal aj Israel rmal c'ara' xuya' cana Pablo pcars.

Hechos 25

1 Festo arja' xekaja chpam departamento jnoca pruk'a' como gobernador. Prox k'ij xel ela pCesarea y xba pJerusalén. 2 Tak xekaja ec'ola jle' aj Israel xeba ruq'uin y xecbij ril Pablo. J-era' wnak cjefe sacerdote e quexbil jle' principal-i' rxin tnamet. 3 Cawra xecbij: —Tebna' jun nimlaj utzil chka, tey-a' jun orden che nc'am ta Pablo wawe' pJerusalén. Per j-e' cchumin chic che neccamsaj Pablo pbey. 4 Festo cawra xbij: —Pablo pCesarea ocnak wa' preso. Anen xjun c-e' k'ij quenrebna' wawe' ra' y quenmloj chic jmul pCesarea. 5 Jneban camic, nak más nmak quek'ij chewa j-era' queba chwij y wc'ola ril jara' acha j-era' nquebina chwa. 6 C'ola la' ljuj k'ij xec'je'a Festo pJerusalén c'jara' xemloja pCesarea. Che rcab k'ij xetz'be'a pk'atbal tzij y xutak rc'amric Pablo. 7 Tak xekaja Pablo chwech Festo, je aj Israel je e'elnak ela pJerusalén arj-e' nlowlo' nqueban, xeyictaja tzrij y xquemaj rbixic ril, y más chna lowlo' ril xqueya' per majo'n xecwin ta xqueban comprobar. 8 C'jara' xumaj rij tzij Pablo che ntobej ri' chquewech y cawra xbij: —Anen majo'n itzel tak achnak nebnon tzra rley Dios je kniman ajoj ja ok tnamet Israel, next c'a tzra nimlaj templo rxin Dios, y nexte tzra nimlaj rey César. 9 Ja' Festo nrajo' nya'a ruk'ij cmal aj Israel rmal c'ara' cawra xbij tzra Pablo: —¿Mex nawajo' ncatba pJerusalén ch-utz c'ara' tzra' nk'a't wa' tzij chawij rmal awil jnecbij j-e' chawa? 10 Pablo cawra xbij: —Camic enpa'la chwech k'atbal tzij rxin César, ne nc'atzin wa' chwawe' nk'a't wa' tzij chwij, me pJerusalén ta. Atet awutkin chmajo'n lowlo' nebnon ta chca aj Israel. 11 Wc'ola wil, wc'ola achnak nebnon, wyatala chwij chquencamsasa rmal, anen majo'n quenpoknaj ta wi' chquencoma. Per j-e' la wnak wme ktzij ta necbij chwa chc'ola wil jara' next jun c'ola ruk'a' chwa chquenrujach pquek'a'. Camic quenatka' ruq'uin nimlaj rey César, arja' ta xtek'towa tzij chwij. 12 Ja' Festo xumaj rij tzij cuq'uin rexbil e k'toy tzij. Tak xec'choja tzij rmal cawra xbij tzra Pablo: —Com xac'utuj che César nek'towa tzij chawij, camic ruq'uin César catnutak el wa'. 13 Xuban c-e' k'ij rey Agripa rexbil jun ixak rbin-an Berenice arj-e' xe'ekaja pCesarea che neck'ijla' Festo. 14 Com xec'je' na jun tiemp pCesarea rmal c'ara' Festo xuchol chwech rey nak rebnon Pablo y cawra xbij tzra: —C'ola jun acha rey-on cana pcars Félix. 15 Tak enc'ola pJerusalén ec'ola jle' aj Israel xecbij chwa nak ril ja acha y xecc'utuj chwa che quencamsaj. J-era' wnak cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet. 16 Per anen cawra xenbij chca: —Ajoj ok aj Roma majo'n chek tcara' nekcamsaj jun acha per nabey mul nekc'axaj na rutzij acha jnak ntobej ri' chquewech wnak je nquebina tzra chc'ola ril. Cara' xenbij chca. 17 Tak xerkaja wawe' majo'n xenya' ta q'uiy k'ij che rchumsic, y che rcab k'ij xentz'be'a pk'atbal tzij y xentak rc'amric acha. 18 Jxench'ob anen nabey mul chcongan lowlo' ril xtecbij chwa per tak xq'uisbena majo'n ril xecbij ta chwa ajni' nech'bon anen. 19 Per xecch'ojquij jle' tak achnak rxin creligión y tzrij jun acha rbin-an Jesús jcamnak chic, per Pablo nbij che c'astanak chic. 20 Per anen mesquier quencwina quenchumij nak la quenban tzra rmal c'ara' tak xenbij tzra Pablo: —¿Mex nawajo' ncatba pJerusalén ch-utz c'ara' tzra' nk'a't wa' tzij chawij rmal awil je nbixa chawa? 21 Per Pablo cawra xbij chwa: —Camic cnatka' ruq'uin nimlaj rey César Augusto, ja' ta xtek'towa tzij chwij. Rmal c'ara' xenya' jun orden che nechjalbexa jawra acha com preso y c'jara' quentak ela ruq'uin César. 22 Ja' Agripa cawra xbij tzra Festo: —Anen chka' quenwajo' quenwc'axaj je nbij jara' acha. —Utz c'ara', chwak nawc'axaj, cara' xbixa tzra rmal Festo. 23 Je rcab k'ij Agripa ruq'uin Berenice quewkon qui', etrena que'ayudante chquij y xe'oca chpam jun nimlaj cuarto. Ec'ola cjefe soldado e quexbil principal-i' rxin tnamet, chka' xe'oca chpam nimlaj cuarto. Chka' c'ola Festo y arja' xutak rc'amric Pablo. 24 Tak xekaja Pablo xumaj tzij Festo y cawra xbij: —Rey Agripa, ixix chka' jemlon ewi' wawe' ra' kuq'uin, wawe' netzu' wc'a ja acha Pablo. E q'uiy aj Israel jec'ola pJerusalén e quexbil jle' chic jec'ola wawe' pCesarea, arj-e' congan nquecsaj cchuk'a' y njunam necbij chwa che Pablo me tkal ta tzrij nec'se'a más. 25 Per anen xenc'ot ruchi' y majo'n nak rebnon, me tkal ta tzrij ncomsasa. Arja' rc'utun chwa chquentak ela pRoma ruq'uin nimlaj rey César Augusto rmal c'ara' xench'ob quentak ela pRoma. 26 Per anen nc'atzina chwa chquentak ela jun carta ruq'uin César per nak la ril Pablo quentz'ibaj ela chpam carta. Rmal c'ara' tak xentak rc'amric y camic c'ola chewech y chawech atet rey Agripa, y camic quenwajo' chawa chnac'ot ruchi' ch-utz c'ara' quenwutkij nak ril jquentz'ibaj ela chpam carta. 27 Com me rbeyal ta quentzu' anen nkatak ela jun preso wex majo'n ril nekbij ela. Cara' xbij Festo.

Hechos 26

1 Agripa cawra xbij tzra Pablo: —Camic utz chic ncattzijona, tbij chka nak natobej awi'. Pablo xuya' rsaludo rey y cawra xbij: 2 —Rey Agripa, camic quenquicota com camic chawech atet quenbij wa' nak quentobej wi' com c'ola jle' wil necbij aj Israel. 3 Quenquicota com atet bien awutkin njelal kcostumbre ja ok tnamet Israel, y awutkin chka' njelal nak rmal majtanak jawra ch'oj. Rmal c'ara' quenc'utuj jun utzil chawa y tebna' jun por cnawc'axaj. 4 Conjelal aj Israel arj-e' cutkin nak rbanic nc'aslemal ojer tak xenc'je'a chquecjol netnamet y tak xenq'uiya tzra' pJerusalén. 5 Wc'ola cgan necbij chawa, j-e' cutkin bien chanen en aj fariseo, j-e' cutkin q'uen c'jol xenoc ta fariseo. Ajoj ja ok aj fariseo más nkaya' ruk'ij kreligión que chquewech jle' chic aj Israel. 6 Per camic nk'a'ta tzij chwij xe rmal nniman che nquec'astaja cnomki' ajni' rtzujun cana Dios chca kti't kawma' ojer. Xe rmal c'ara' nk'a'ta tzij chwij camic. 7 Per je cbeljuj tribu rxin Israel arj-e' cniman chka' che nquec'astaj na cnomki' y rmal c'ara' congan nqueya' ruk'ij Dios che pk'ij chak'a'. Camic quenbij chawa ra rey Agripa, com anen nniman che nquec'astaja cnomki' rmal c'ara' necbij aj Israel chc'ola wil. 8 ¿Le mtecwin c'a Dios nqueruc'as cnomki' chpam cmic nech'ob ixix? 9 Anen xench'ob nabey che nc'atzina nba'na lowlo' chca wnak je nquenatana rubi' Jesús je aj Nazaret. 10 Y cara' xenban chca pJerusalén, xyataja chwa cmal cjefe sacerdote chc'ola nuk'a' chquij wnak je cniman Jesucristo chquenucsaj pcars, y e q'uiy chca xenucsaj pcars. Tak xecomsasa nic'aj, anen jun xenc'utuna che nquecomsasa. 11 Nq'uiy mul xenban lowlo' chca, xenoca ptak jay rxin molbal ri'il, per xenoca chpam che njelal, y tzra' xenban wa' lowlo' chca perc quenwajo' anen mquita necnimaj Jesús. Congan xyictaja wyiwal chquij y xe'encanoj ptak tnamet jmajo'n precwent Israel. 12 Rmal c'ara' tak xenban jmul xenba chpam tnamet Damasco che cchapic y y-on ela jun orden chwa cmal cjefe sacerdote. 13 Per camic quenbij chawa rey Agripa, pe nc'aj k'ij la ra kas nemjon binem tak xkaj ta jun nimlaj luz chwij per ncongan rchuk'a' ruch'ab que chwech k'ij. Ja' luz xuq'uiek ri' chwij ruq'uin chquij wexbil. 14 Konjelal xokba ptak ulew rmal. C'jara' xenc'axaj jun kul je xtzijona chpam tzojbal hebreo y cawra xbij chwa: —Saulo, Saulo ¿nak tzra tak naban lowlo' chwa? Xayon nacamsaj kaja awi' ajni' nuban jun chcop tak ruyon nerquiraj rwá' chwech jun che' ch'ut rutza'm, cara' naban atet. 15 Anen cawra xenc'axaj tzra: —¿At achnak wnak c'a atet wajaw? —Anen en Jesús, chwa anen abnon wa' lowlo'. 16 Chka' cawra xbij chic chwa: —Catyictaja, camic quenc'ut chawech nak tzra tak xenc'ut wi' chawech. Anen xatnucha' che ncatoca jun ajsmajma' wxin ch-utz c'ara' naya' rbixic chca wnak njelal je xtatz'et tak xtenc'ut chic wi' chawech. 17 Catnuto' na pquek'a' aj Israel, catnuto' na pquek'a' chka' jme aj Israel ta jabar xtcatnutak wa' camic 18 ch-utz c'ara' nasakersaj quebey chquewech. Camic e ajni' e moya', xe pk'ejku'm ec'o wa', per camic nque'aya' psak. Nque'el na pruk'a' Satanás y nque'oca pruk'a' Dios. Cara' naban chca ch-utz c'ara' ncuytaja quil quemac y nyataja jun herencia chca chquecjol jech'ach'jorsan chic chpam quil quemac rmal je ykul chic quec'u'x wq'uin, cara' xbij chwa. 19 Cara' xenban rey Agripa, y tak xentz'et Jesús penak chcaj xennimaj je xbij chwa. 20 Kas xenya' wa' rbixic nabey mul chca wnak jara' pDamasco. Xenbij chca che nc'atzina nqueq'uex cna'oj y nqueya' cana itzel tak achnak y nquejach qui' pruk'a' Dios. Xenbij chca chka' che nc'atzina nqueban ajni' nrajo' Dios chca ch-utz c'ara' ntz'ettaja chquec'xon chic cna'oj. C'jara' xenya' rbixic chca wnak jec'ola pJerusalén ruq'uin jec'ola chpam departamento Judea, y chka' chca wnak jme aj Israel ta. 21 Rmal c'ara' tak j-e' aj Israel xenquechap ptemplo y xyamer xenccamsaj. 22 Per Dios enrchajin rmal c'ara' tak nemjon rbixic rtzojbal chca wnak je nmak quek'ij y chca jme nmak ta quek'ij. Jtijonem quenya' anen nuc'am ri' ruq'uin je cbin cana Moisés y jle' chic profeta, com j-e' cbin cana achnak nbantaj na y cawra cbin cana: 23 —Je Cristo nc'atzin wa' nutaj pen, y ja' nc'astaja nabey mul chquecjol cnomki' y rmal rtzojbal je' wnak nqueq'ue'a psak, e aj Israel y jme aj Israel ta. 24 Kas remjon rij tzij Pablo je ntobej ri' tak xpeta Festo, xurak ruchi' y cawra xbij tzra: —Pablo, atet xatech'jurnak rmal jcongan estudio abnon. 25 —Nimlaj Festo, anen me ench'jurnak ta per ne ktzij wa' njelal jxenbij kaja chewa y jawra kas mer rbeyal. 26 Com rey Agripa rutkin njelal jnemjon rbixic camic chewa rmal c'ara' ykula nuc'u'x ruq'uin chquentzijona. Wutkin chkanak chic rbixic njelal jawra ruq'uin com me pnalak' ta bantanak wa'. 27 Pablo cawra xc'axaj tzra rey: —Rey Agripa ¿lnanimaj je cbin cana profeta ojer? Anen wutkin chnanimaj. 28 Agripa cawra xbij tzra: —Xyamer nakasaj nwá' chquenoca e wexbil je ix rxin Jesús. 29 Pablo cawra xbij: —Jara' xyamer o wmja'na tkaja awá', per kas quenwajo' chawa y chewa ixix chka' jixc'ola wawe' ra' jemjon rc'axic jnemjon rbixic chewa, tzra' ta xteyke' wa' ec'u'x abar ykul wa' nuc'u'x anen, per xerwara' majo'n quenwajo' ta nquixoca preso ajni' bnon chwa anen camic ra'. 30 C'jara' xpe'a rey, y xepe'a chka' gobernador, y Berenice, y conjelal jec'ola tzra'. 31 Tak e'elnakel chic chpam nimlaj cuarto cawra xecbij chbil tak qui': —Jawra acha majo'n nak ril, majo'n tkal ta tzrij xtekcamsaj ta, nexte tkala tzrij xtec'je' ta pcars. 32 Agripa cawra xbij tzra Festo: —Utz ta nalsaj ela jawra acha pcars per mquita xc'utuj che César nek'towa tzij tzrij.

Hechos 27

1 C'jara' xquech'ob che nquetak ela Pablo chpam tnamet Roma jc'ola precwent Italia. C'ola jun capitán Julio rubi', arja' pa'la chquij e jmoc soldado cbin-an e rxin Augusto. Pablo e rexbil jle' chic preso xeja'cha pruk'a' Julio. 2 Anen wexbil Aristarco aj Tesalónica jc'ola precwent Macedonia xekexbilaj ela Pablo. C'ola jun lanch penak chpam tnamet Adramitio y nba ptak tnamet jc'ola precwent Asia, xok-oc ela chpam. 3 Jche rcab k'ij xokekaja pSidón. Julio xuban jun utzil tzra Pablo com xuya' c'as tzra che nquerk'ijla' e ramigo jec'ola pSidón ch-utz c'ara' je ramigo nqueya' tzra Pablo nak nc'atzina tzra. 4 C'jara' xok-oc ela chpam lanch, xok-el ela pSidón. Per congan jun k'ek' pe rwá' ya' rmal c'ara' xokk'axa pChipre, pkaxquen xec'je' can wa' com abar okobnak wa' majo'n kas ta rchuk'a' k'ek'. 5 Xokk'axa chuchi' tak mar jc'ola precwent Cilicia y precwent Panfilia, y xokekaja chpam tnamet Mira jc'ola precwent Licia. 6 Tzra' xuwil wa' jun lanch capitán, chpam tnamet Alejandría penak wa' y nba chpam tnamet Italia. Ja' capitán xokrecsaj ela chpam lanch y xokba. 7 Xokoyloj na pe rwá' mar, kas ejkal okobnak. Kas katjon pen xokekaja chwech tnamet Gnido. Com congan rchuk'a' k'ek' rmal c'ara' tak xkaq'uex kabey y xokba chpam tnamet Salmón jc'ola precwent Creta. 8 Tak xokekaja chwech Salmón xokk'ax chic chi' tak mar jc'ola precwent Creta y xec'je' cana pkejquenk'a'. Kas katjon pen xokekaja chpam jun lwar rbin-an Buenos Puertos, chenkaj ruq'uin tnamet Lasea c'o wa' jc'ola precwent Creta. 9 Congan chic tiemp ktz'ilon rmal c'ara' m-utz ta ncatk'axa pe rwá' mar com retiemp chic k'ek'. Rmal c'ara' Pablo cawra xbij: 10 —Ach-i', quentzu' camic anen congan lowlo' chka we xtokba pe rwá' mar. We xtokba nektz'ila' lanch ruq'uin je ejka'n y mal-il nokcoma ajoj chka'. 11 Per capitán majo'n xnimaj ta je xbij Pablo per je xnimaj jara' bensay lanch ruq'uin rjawal lanch. 12 Je lwar Buenos Puertos m-utz ta nec'je'a lanch tzra' pretiemp k'ek'. Rmal c'ara' je' wnak xquech'ob chnokba pFenice jc'ola precwent Creta abar c'o wa' jun lwar che nkaja lanch tzra' y majo'n kas ta rubey k'ek'. Cawra xecbij je'a: —Mex nokocwina nokekaja pFenice y tzra' nokec'je' wa', y tak xtk'axa retiemp k'ek' c'jara' xtokba chic. 13 Tak xkaja jtz'it rchuk'a' k'ek' cawra xecbij: —Utz chic nokba, xojte' pa xecmel. C'jara' xquelsaj nmak tak ch'ech' je chapben rxin lanch y xokk'axa chuchi' tak mar jc'ola precwent Creta. 14 Per mnim ta kbinben tak xkaj ta jun nimlaj k'ek' chkij, Euroclidón rubi' jawra k'ek'. 15 Jlanch mesquier chic nbina rmal k'ek' y tak xq'uisbena xkaya' c'as tzra k'ek' che nokruc'om ela. 16 Ok juccun rmal k'ek' xokk'axa chwech jun lwar rbin-an Clauda, pmar c'o wa'. Tak xokk'axa tzrij xco'la rchuk'a' k'ek'. Com c'ola jun co'l lanch rjuccun ela jnim lanch jokc'ola chpam, xkacsaj co'l lanch chpam nim lanch per ne chrumril xoca kmal. 17 Tak xoca co'l lanch kmal c'jara' xquebac' pcadena nimlaj lanch ch-utz c'ara' majo'n nak nuban rmal k'ek'. C'ola nic'aj mar rbin-an Sirte me nmak ta pa'la rpam. Jec'ayona rxin lanch xecxibej qui' com mal-il necye'a lanch psenyi' rmal c'ara' xecchumij vela ch-utz c'ara' k'ek' jun chwa' lwar nokorc'aj wa'. 18 Jche rcab k'ij com k'ek' congan lowlo' nuban tzra lanch rmal c'ara' xecch'akij cana pmar njelal ejka'n je rc'an. 19 Chrox k'ij xekch'akij cana pmar njelal smajbal rxin lanch. 20 Q'uiylaj k'ij majo'n chic rwech k'ij katz'ton ta y majo'n chic je' ch'umil katz'ton ta. Je xkach'ob ajoj nokcoma com congan jun k'ek' jaktanak ta chkij. 21 Najru' la k'ij majo'n way xkataj. Pablo xtzijona cuq'uin y cawra xbij chca: —Ach-i', wexte xenimaj jxenbij chewa xokoc'je' ta pe Creta, mquita katjon pen camic y mquita xektz'ila' je' achnak. 22 Per camic me tyojtaj ta rwech e wanm, next jun ncoma chewa per lanch ntz'ilox na. 23 Cara' quenbij chewa com chak'a' c'ola jun ángel rxin Dios xwankera chenwech, jara' Dios Wajaw anen, en jun ajsmajma' rxin. 24 Cawra xbij ángel chwa: —Pablo, mtaxibej ta awi', ne nc'atzin wa' ncatekaja chwech rey César jc'ola pRoma. Tewc'axaj bien je xtenbij chawa, Dios awmal atet nqueruto' awexbil jec'ola planch, majo'n nquecom ta, cara' xbij ángel chwa. 25 Rmal c'ara' quenbij chewa camic, me tyojtaj ta rwech ewanm com anen ykula nuc'u'x ruq'uin Dios. Anen wutkin chcara' nbantaja ajni' xbij ángel chwa. 26 Xerwara' ne nc'atzin wa' che necye'a lanch chpam jun lwar jc'ola pmar. Cara' xbij Pablo. 27 Xuban c-e' sman remjon rij nimlaj k'ek', kas kamjon binem chak'a' pe rwá' mar rbin-an Adriático. Per ncongan lowlo' nba'na tzra lanch rmal k'ek'. Per pe nc'aj ak'a' jec'ayona lanch xch'obtaja chquewech che xyamer nokekaja chuchi' mar. 28 Rmal c'ara' xquejtaj rpam mar. Tak xwejtaja cmal c'ola treintiseis metro rpam. Xokki'l pon chic jba', xquejtaj chic jmul y xe veintisiete metro chic rpam. 29 Congan xecxibej qui' com mpen ta npuwij ri' lanch chwech abaj. C'ola cji' nmak tak ch'ech' pe rchak lanch jara' xeckasaj xe' mar ch-utz c'ara' majo'n chic nbin ta lanch. Congan cxiben qui': —Teskar na, cara' necbij. 30 Per e binsay lanch xquech'ob nqueto' qui' queyon, nqueya' cana nim lanch. Je nqueban, pnejkal neckasaj pya' jco'l lanch per xe pnalak' nqueban wa' ch-utz c'ara' majo'n nquenabexa. Com c'o na nic'aj ch'ech' chutza'm lanch jnechpowa rxin ajni' ckasan tzrij, jara' xquech'ob j-e' neckasaj pya' per njunam neckasaj ela ruq'uin co'l lanch ch-utz c'ara' majo'n nquenataj ta. 31 Per Pablo xtzijona ruq'uin capitán y cuq'uin rsoldado y cawra xbij chca: —We j-e' la wnak nqueya' cana lanch, ixix majo'n neto' ta ewi'. 32 C'jara' je' soldado xecrukpij ela clo' jchapyona co'l lanch y xecsak'pij ela pe rwá' mar. 33 Tak xeskara Pablo xbij chca wnak che nquewa'a conjelal: —Xuban c-e' sman majo'n kas ta ixwarnak y majo'n kas ta ixwanak chka'. 34 Camic pors nquixwa'a ch-utz c'ara' npeta echuk'a' com next jun ncoma chewa y next jun resmal ewá' xtetzak ta. 35 C'jara' xuc'om jun xquelway, xmeltioxij tzra Dios per chquewech conjelal xuwech' wa' y xumaj w-im. 36 Arj-e' xyukbaxa quec'u'x conjelal rmal je xbij Pablo chca y xquemaj w-im chka'. 37 Jokc'ola chpam lanch jara' ok c-e' cient ruq'uin setentiseis. 38 Kas qui' quec'u'x xewa'a. Tak xecwilej w-im c'jara' c'ola nic'aj trigo xecch'akij pmar ch-utz c'ara' nela nic'aj rejka'n lanch. 39 Tak xeskara majo'n cutkin ta nak rubi' lwar ec'ol wa'. Per c'ola jun ruk'a' mar xquetzu' pona y chuchi' congan senyi', xquech'ob j-e' tzra' neckasaj wa' lanch we nquecwina. 40 Xecsak'pij nmak ch'ech' jchapyona rxin lanch y xqueya' cana pmar. C'jara' xquequir nmak tak k'abet che necc'abej lanch. C'jara' xecchumij vela rxin prutza'm. Tak xchumtaja cmal, k'ek' xumaj rminic lanch pruk'a' mar. 41 Per chek q'uenjlal xkawil jun lwar abar nuc'ul wa' ri' nmak tak bloj y tzra' xecye' wa' klanch y xeretca' rutza'm psenyi', y jc'a rchak congan npuwij ri' nmak tak bloj tzrij, cara' xuban xjok'taj ela. 42 Je' soldado cchumin chic qui' che nqueccamsaj preso ch-utz c'ara' majo'n nquenanmaj ta pnatinem. 43 Per capitán nrajo' nuto' Pablo rmal c'ara' xeruk'il soldado, c'jara' xuya' jun orden: —Ixconjelal jewutkin atinem, ixix nquixnabyeja, tec'ka' ela ewi' pya', jax quixel ela chusak. 44 Nak majo'n ewutkin ta atinem, ixix tzrij tak tz'lem neto' wa' ewi', o tzrij tak che' rxin lanch je jok'tanak. Cara' xkaban xkato' ki' che konjelal y xok-ela chusak.

Hechos 28

1 Tak okelnak chic chusak c'jara' xkutkij rubi' lwar abar tzra' okc'o wa' y jrubi' Malta, chpam mar c'o wa'. 2 Je' wnak je aj Malta congan wen xokquetzu'. Com congan tew y najina jab chka' rmal c'ara' xquebox jun nimlaj k'ak'. 3 Pablo arja' xba pe cnoj jle' xc'a'y. Tak remjon rya'ic pk'ak' chek q'uenjlal xel ta jun itzel cmetz rmal c'ten y xetzke'a chuk'a' Pablo. 4 Je aj Malta tak xquetz'et che tzkala jun itzel cmetz chuk'a' Pablo cawra xecbij chbil tak qui': —Jala' acha xcamsanel. Mesque xuto' ri' pmar per camic nutoj na rtzilal jrebnon y camic ncoma. Cara' xecbij je'a. 5 Pablo xquiraj pona cmetz y xtzak kaja pk'ak', y ja' Pablo majo'n achnak xuban. 6 Je xquech'ob j-e' nespoja ruk'a', o nba penlew y ncoma. Per ne njelal tiemp xecch'ulchij per tak majo'n nak rebnon junwa' xquech'ob chic tzrij: —Jala' jun dios. Cara' necbij. 7 C'ola jle' ulew chenkaj abar okc'o wa' rxin jun acha Publio rubi', arja' gobernador rxin Malta. Ja' Publio xokruc'ul pruchoch, oxi' k'ij xokoc'je'a ruq'uin y congan lok' xokrutzu'. 8 Xuban wjic redta' ja' Publio congan xeywaja y chwech ch'at c'o wa', congan c'ten c'ola tzrij y ruq'uin quic' nuban. Xba Pablo che nerk'ijla'. Tak xekaja ruq'uin xuban jun oración, y tak xec'choja oración rmal xuya' ruk'a' pe rwá' y xec'choja ja' yawa'. 9 C'jara' xepeta jle' chic yuw-i' jec'ola pMalta y xec'choj ela chka'. 10 Congan wen xokquetzu' y nc'ota nqueban chka, y más, tak xok-el ela cuq'uin chnokba, tak xok-oca chpam lanch xqueya' ela chka renjelal achnak je nc'atzina chka che nkamaj chic rij binem. 11 Oxi' ic' xokoc'je'a tzra' pMalta. Y tzra' c'o wa' jun lanch penak chpam tnamet Alejandría y pMalta xerkaj wa', reyben nak k'ij nk'axa k'ek'. Chutza'm lanch c'ola c-e' rechbal dios quebnon, jun Cástor rubi' y jun chic Pólux, y chpam jawra lanch xokba wa'. 12 Tak xokba xokepona chpam jun tnamet rubi' Siracusa y tzra' xokoc'je' wa' oxi' k'ij. 13 Xok-el ela chic tzra' y xokekaja chpam jun tnamet chic, rubi' Regio. Che rcab k'ij xumaj rij xecmel. Tak xok-el ela chrox k'ij xokekaja chpam jun tnamet rubi' Puteoli. 14 Tzra' ec'o wa' jle' kch'alal xekawil, arj-e' xokqueban invitar che nokoc'je'a jun sman cuq'uin. Tak xetz'kata jun sman kmal c'jara' xok-el ela y xokba pRoma. 15 Je' kch'alal jec'ola pRoma arj-e' xekaja rbixic cuq'uin nak kabnon y xe'el ta chpam tnamet, xokecrec'lu' pbey. Ec'ola nic'aj xkac'ul ki' cuq'uin chpam jun lwar Foro rxin Apio rubi'. Jle' chic xokqueybej chpam jun lwar Tres Tabernas rubi'. Tak xerutz'et Pablo xmeltioxij tzra Dios y congan xquicota ranm cmal. 16 Tak xe'ekaja pRoma, jcapitán xerujach cana preso pruk'a' jefe jpa'la chquij soldado je nquechjalbena preso. Per Pablo xyataja tzra che nyonax pona chpam jun lwar chic ruyon, xjun soldado xechjalbena rxin. 17 Tak oxi' k'ij ponnak Pablo pRoma xutak csic'sic principal-i' cxin aj Israel jec'ola tzra' y tak xe'ekaja ruq'uin cawra xbij chca: —Ach-i' je ix nwinak, anen majo'n achnak nebnon tzra ketnamet next itzel entzjonnak tzrij costumbre cxin e kti't kawma', per j-e' xenquecsaj preso pJerusalén y xenquejach pquek'a' aj Roma. 18 Je aj Roma arj-e' quec'ton chic nuchi' y xyamer xenquelsaj pcars com majo'n wil y me tyataja chwij chquencamsasa. 19 Per j-e' aj Israel majo'n ncajo' ta chquenlsasa libre, rmal c'ara' npors xenc'utuj chnimlaj rey César nek'towa tzij chwij. Per mja' ta ra quenwajo' chquenya' part chquij netnamet. 20 Rmal c'ara' tak xentak esic'sic che nkatzu' ki' y nkotzijona, com ajoj ok tnamet Israel kniman che nquec'astaja cnomki', cara' nniman anen chka' y xe rmal ra enbc'on pcadena camic. 21 J-e' cawra xecbij tzra: —Ajoj majo'n nak kc'axan chawij, next jun carta tkon ta kuq'uin pJudea, next c'a aj Israel je erkanak wawe' ra', majo'n awil cbin ta chka. 22 Per camic nkajo' nekc'axaj nak animan atet com njelal nat nkaj kc'axan wa' che m-utz ta ereligión je ix rxin Jesús. 23 C'jara' xeccanoj jun k'ij che ntzijona Pablo cuq'uin. Tak xerla' k'ij congan e q'uiy xeba ruq'uin abar tzra' c'o wa'. Tak xe'ekaja ruq'uin, Pablo xumaj ctojxic, xinak'a' xumaj rij y q'ue tk'ak'ij xtenba', xuch'ob chquewech nak rbanic rgobierno Dios. Xuch'ob chquewech nak rec'mon ta jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ajni' tzra rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y ajni' ctz'iban cana jle' chic profeta. Jara' nc'utbej chquewech chJesús jara' Cristo je ch-on rmal Dios. Congan xucsaj rchuk'a' che nch'obtaja cmal. 24 Ec'ola nic'aj xch'obtaja cmal y ec'ola majo'n xecnimaj ta. 25 Mjunam ta xquech'ob. Kas benam nqueban tak cawra xbixa chca rmal Pablo: —Ne rbeyal wa' jawra jun mensaje xbij Espíritu Santo tzra profeta Isaías ojer che Isaías nbij chca kti't kawma', y cawra xbij tzra Isaías: 26 —Jat cuq'uin tnamet Israel y cawra tbij chca: —Ixix newc'axaj je xtenbij chewa per majo'n nekaj ta pnewá'. Netz'et na je xtenc'ut chewech per mesquier nch'obtaja ewmal, cara' tbij chca. 27 Com je tnamet Israel mesquier chic noca rtzojbal Dios ptak canm, mtoc chic ptak quexquin je nbixa chca. Xajni' ctz'apin quewech, majo'n cgan nquech'ob je nc'u'ta chquewech y majo'n cgan xtecc'axaj ta je nbixa chca. Majo'n nch'obtaj ta cmal rtzojbal Dios ptak canm y majo'n nqueq'uex ta cna'oj ch-utz c'ara' nquechumtaja. Cara' xbij Espíritu Santo tzra Isaías. 28 Camic twutkij, je utzlaj tzij rxin totanem jnuya' Dios jara' majtanak chic rbixic chca wnak jme aj Israel ta y arj-e' nqueya' na quexquin tzrij. 29 J-e' aj Israel tak xbitaja cara' chca rmal Pablo xeba per ncongan necch'ojquij chbil tak qui' rmal je xbixa chca. 30 Ja' Pablo c'ola jun jay rekjon y c-e' juna' xec'je'a chpam. Tzra' xeruc'ul wa' je' wnak je nquek'ijlona rxin. 31 Xyataja tzra chnuya' rbixic rgobierno Dios y nquertijoj je' wnak tzrij nak rbanic Kjawal Jesucristo, per majo'n achnak nek'lowa rxin che rbixic.

Romanos 1

1 Anen en Pablo quentz'ibaj jawra carta chewa ixix wch'alal jixc'ola pRoma. Anen ja en ajsmajma' rxin Jesucristo. Ja' Dios xensiq'uina che xenoca apóstol, ja' xech-owa wxin chquenba cuq'uin wnak che cney-a' rbixic chca utzlaj tzij rxin Jesucristo jretkon ta wawe' chwech ruch'lew. 2 Jawra utzlaj tzij jretkon ta camic, ojer rtzujun cana. Xtzujuj cana Dios y xtz'ibax cana chpam rsantlaj rtzojbal cmal ja e ojer tak profeta jxesmaja precwent. 3 Jawra utzlaj tzij jxenbij chewa nuc'ut chkawech nak rbanic Rlec'wal Dios. Je Rlec'wal Dios arja' xoca wnak com xoca riy rumam ja ojer rey David. 4 Per bien k'alaj che Rlec'wal Dios, bien k'alaj chcongan nim rpoder y rc'an jun Espíritu je njunam ruq'uin Espíritu rxin Santlaj Dios. Jara' bien xk'alsasa chcara' rbanic y tzra' xk'alsas wa' tak xc'astaja chquecjol cnomki'. Ja' Kajaw Jesucristo ja' c'ara' Rlec'wal Dios. 5 Rmal c'a Jesucristo tak kcochin tzra Dios utzil je nsipaj chka, y rmal ja' chka' tak yatanak chka ajoj che okocnak rapóstol. Mchek tcara' bnon cara' chka, rmal che nokba cuq'uin je' tnamet jc'ola nat nkaj chwech ruch'lew che nekay-a' rbixic Jesucristo chca ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x ruq'uin y necnimaj rtzojbal. Njelal jawra nkaban che yabal ruk'ij ja'. 6 Ajni' chewa ixix wch'alal je ix aj Roma, Dios xixsiq'uina che nquixoca ix rtnamet Jesucristo y xenimaj. 7 Jawra carta ewxin ixix chixconjelal wch'alal. Ixix ajni'la nquixrajo' Dios, ja' xixsiq'uina, ixeryonan che ix rtnamet. Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 8 Camic wch'alal quenwajo' quenbij chewa nabey mul chcongan quenmeltioxij tzra Dios ewmal ixix chixconjelal. Prubi' Jesucristo quenmeltioxij wa' rmal che bien notkixa nat nkaj chwech njelal ruch'lew che ixix ruq'uin Jesucristo ykul wa' ec'u'x. 9 Com Dios arja' rutkin che anen nemjon rbanic oración pnecwent, nmajo'n jmul mquita ixney-on pnoración. Jara' Dios jnemjon rbanic rsamaj per ne njelal wanm quenban rsamaj, ntajina nemjon rbixic ja utzlaj tzij jrec'mon ta Rlec'wal. 10 Njelal mul nemjon rc'utxic tzra Dios ch-utz c'ara' xtuya' ta chwa camic chquenba ewq'uin wcara' nrajo' ranm ja', com ojer nemjon ta rch'obic chquenba ewq'uin. 11 Com anen congan quenwajo' nutz'et ri' kawech ewq'uin, quenwajo' quenba ewq'uin che cnech'bo' chewech nak rbanic je' achnak je nsipaxa chka rmal Espíritu Santo, quenwajo' necochij ta más tzra. Cara' quenwajo' chewa ch-utz c'ara' necwira más ec'u'x ruq'uin ewanm chpam rtzojbal Dios. 12 Quenba ewq'uin per jara' mruyon ta chewa ixix c'ola rec'mon ta per jara' c'ola rec'mon ta chwa anen chka', com c'ola yukbal ec'u'x ixix ruq'uin Jesucristo y c'ola yukbal nuc'u'x anen ruq'uin chka' jara' nekyabej kchuk'a' chbil tak ki' tak xtquenekaja. 13 Camic wch'alal, quenwajo' quench'ob chewech che anen q'uiylaj mul nech'bon chquenba ewq'uin per majo'n encwennak ta. Quenwajo' quenba ewq'uin che cnec'lo' je' csech rxin obra je rxin Dios jc'ola checjol ixix tzra' pRoma ajni' ntajina quenban camic chquecjol jle' chic tnamet jme aj Israel ta. 14 Ja utzlaj tzij rxin Jesucristo c'ola chnukul che cney-a' rbixic chca wnak chka bechnak wnak opech, we nquetzijona pe griego o wmajo'n, we nmak tak cna'oj o wmajo'n. 15 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, we Dios xtuya' chwa chquenba ewq'uin jara' quenba che cney-a' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo chewa ixix chka' jixc'ola pRoma. 16 Cara' quenbij chewa com utzlaj tzij rxin Cristo, anen majo'n q'uixbal ta quenna' tak quenya' rbixic. Majo'n q'uixbal ta quenna' com utzlaj tzij rxin Cristo jara' nimlaj rpoder Dios, nqueruto' wnak chpam quil quemac y nqueruto' chka bechnak wnak opech wneyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Cuq'uin aj Israel xekaj wa' rbixic nabey mul y chka' ntajina nekaja rbixic camic cuq'uin jme aj Israel ta. 17 Ja utzlaj tzij rxin Jesucristo jara' nimlaj rpoder Dios com ruq'uin jawra utzlaj tzij nk'aljin wa' rbeyal je rxin Dios je xokortobej. Per jnac'ambej jawra totanem rxin Dios jara' yukbal ac'u'x jnuya' Dios chawa chneyke'a ruq'uin Jesucristo. Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios cawra nbij ra: —Je' wnak je nqueban rbeyal rxin Dios arj-e' xe rmal yukbal quec'u'x ruq'uin ja' Dios tak nquewil utzlaj c'aslemal. Cara' nbij. 18 Com Dios jc'ola chcaj arja' rk'alsan chic camic chcongan ryiwal penak rmal je njelal xqueban wnak je cmestan chic Dios y majo'n chic nqueya' ta cas tzra je nbij y xlowlo' nqueban. Je rtzilal je nqueban jara' nectz'apbej quexquin, metcajo' ncutkij nak kas mer rbanic Dios jne ktzij wa' che Dios. 19 Wext c'ola cgan ncutkij nak rbanic xecwin tc'ara' xcutkij com jara' bien k'alsan chic chquewech rmal Dios. 20 Ajru' tiemp wankersan ta rwech ruch'lew ne tzra' k'alaj wa' nak rbanic Dios mesque majo'n ntz'ettaj ta ruq'uin kk'awech, per bien nch'obtaja nak rbanic. Bien k'alaj jnimlaj poder je rxin junlic jc'ola pruk'a' y bien k'alaj chka' chja' Dios. Njelal jwankersan jara' nec'tuwa chcara' rbanic. Je' wnak jmajo'n cgan ncutkij nak rbanic Dios, abar tc'a tzra' xtpe wa' tzij cmal je xtectobej qui' chwech. 21 Majo'n nectobej qui' com arj-e' mesque xk'alsasa chquewech nak rbanic Dios jne ktzitzij Dios per xqueban tzra com ajni' me Dios ta, y nexte c'o ta jun achnak xecmeltioxij tzra chka'. Je cna'oj nmajo'n rsamaj, xe xyojtaja. Je' canm majo'n chic rna'oj Dios rc'an ta, xe xoca pk'ejku'm. 22 Congan jkala quewá' necbij per xe e necnak tak wnak xe'oc wa'. 23 Me xqueya' ta ruk'ij jnimlaj Dios jmajo'n cmic tzrij, xquechbal tak wnak y xquechbal tak chcop xqueya' prec'xiwach. Xexque'a chquewech quechbal tak wnak per utz tc'ara' che mquita c'ola cmic chquij wnak. Xexque'a chquewech quechbal tak chcop chka bechnak tak je' chcop ajni' chca je nquerupina chcaj, o we nquebina chwech ruch'lew, o we necjuccuj qui' ptak ulew. 24 Rmal c'ara' tak majo'n chic xeruk'il ta Dios per jxuban, xersak'pij cana chpam rtzilal jnecyarij kaja ptak canm, xuya' c'as chca che nectz'iloj más cc'aslemal. Tak xq'uisbena c'ola achnak xqueban chbil tak qui', xectz'iloj quecuerpo tzra jle' rtzilal jmás chna q'uixbal rbanic. 25 Mchek tcara' xqueban, rmal je xqueya' cana Dios je ktzitzij Dios y xecnimaj chic jme e ktzitzij ta Dios. Xjara' chic xqueya' quek'ij jxe ewankersan je'a y xexque'a chquewech per majo'n xqueban ta cara' chwech je ktzitzij Dios jwankersyona njelal, jara' majo'n xqueya' ta ruk'ij per utz tc'ara' che mquita congan nim ruk'ij camic y rxin junlic chpam je' tiemp jpenak. Amén. 26 Rmal c'ara' ja' Dios xeruya' cana, xuya' c'as chca che nqueban je nc'utuj itzel tak yarinem jc'ola ptak canm jmás q'uixbal rbanic. Que'etz'ta' mpa' ixki' xeyojtaja, xemajcuna cuq'uin je' ixki' mism, me ach-i' chta nquecyarij. 27 Y cara' chca ach-i' chka', xemajcuna cuq'uin ach-i', me ixki' xta nquecyarij. Cara' xqueban ach-i', congan necyarij qui', nmajo'n chic queq'uix. Njelal je xqueban congan xtz'ilora canm rmal. Ja' c'ara' rtojbalil je tkala chquij. Ja c'ara' xquech'ec tzrij je xqueya' cana utzlaj bey rxin Dios. 28 Arj-e' nmajo'n xbij canm tzra che xec'je' ta Dios ptak cpensar ruq'uin ptak canm. Rmal c'ara' Dios xersak'pij ela, xuya' c'as chca che itzel tak na'oj chic nquech'ob, xuya' c'as chca che nqueban je myatanak ta chca che nqueban. 29 Arj-e' xe eq'uiynak che rbanic njelal rwech rtzilal. X-il mac nqueban ach-i' cuq'uin ixki', xitzel nquequetzu' chic nic'aj, necyarij je' achnak cxin chic jle' wnak, lowlo' nqueban chca wnak, congan nk'utlina canm chquij y nqueccamsaj. Xe e tcoy tak ch'oj, xe e bnoy tak engaño y njelal utzil xitzel nquetz'et. 30 Arj-e' xe nquectzijoj wnak, xitzel nquetz'et Dios, xe nquetz'ujuna y xe nqueyok'ona. Congan e nmak nquena' kaja, xe nqueya' quek'ij, xlowlo' tak achnak nquecwankersaj. Arj-e' majo'n nquecnimaj ta e quedta' quete', 31 xmajo'n nquech'ob ta je' achnak nak utz y nak m-utz ta, xmajo'n nqueban ta cumplir nak nectzujuj, y majo'n cgan cuq'uin quedta' quete' nexte cuq'uin clec'wal chka'. Arj-e' majo'n nquecuyun ta y majo'n necpoknaj ta quewech wnak. 32 Arj-e' bien cutkin je rbin cana Dios che nyatal wa' cmic chawij tak naban rtzilal ajni' xenbij kaja chewa ra. Per mesque cutkin per nquemjon rbanic camic. Y mruyon ta rtzilal nqueban per ncongan nel ta quec'u'x chquij wnak tak nqueban rtzilal je ajni' nqueban j-e'.

Romanos 2

1 Com yatanak cmic chquij je nquebnowa rtzilal rmal c'ara' majo'n nectobej qui' je' wnak tak nque'oca e ajni' e k'toy tak tzij tzrij jun wnak. Majo'n nectobej qui' com arj-e' tak nquek'et tzij tzrij jun wnak jara' xe nquek'et kaja tzij chquij j-e' queyon kaja. Cara' c'a rbanic com j-e' nquek'et tzij tzrij per arj-e' jun chka' nquebnowa rtzilal. 2 Bien c'a kutkin che Dios arja' nrubey wa' nuban tak nuk'et tzij chquij je nquebnowa jle' rtzilal je nbin chic chpam jawra carta. 3 Je' wnak tak nque'oca e ajni' e k'toy tak tzij chquij je' wnak tak nqueban rtzilal per we j-e' jun chka' nqueban rtzilal ¿le mquitc'ara' xtk'e'ta tzij chquij rmal Dios nech'ob ixix? 4 ¿O we nmajo'n nak nquecsaj wa' je njelal rebnon Dios pquecwent? Com arja' ajni'la utzil rey-on chca, ajni'la recch'on ryiwal chquij, ajni'la rpaciencia cuq'uin. ¿Le mcutkin tc'a che Dios tak nuya' utzil chca mchek tcara' nuya' chca, com je rmal tak nuya' jara' che nqueq'uex cna'oj y nqueya' cana rtzilal? 5 Per com je' canm xecwera che rbanic rtzilal, y com majo'n cgan nqueq'uex cna'oj, jara' chkajni' necsiq'uij más ryiwal Dios chquij. C'jara' xtekaja chquij je ryiwal Dios tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio. Chpam jara' k'ij ja' Dios nuk'et na tzij chquij wnak y ne rbeyal wa' k'toj tzij je xtuban. 6 Rubey nuban com arja' nuya' na rtojbalil chca je' wnak je ajni' xqueban chpam cc'aslemal chejujnel. 7 Jle' xtuya' chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. J-era' je nmajo'n nqueya' cta bnoj utzil com arj-e' njunlic quemjon rtijic quek'ij che nequewla' regloria Dios, jara' ncajo' ch-utz nquetz'e'ta rmal Dios y nquec'je' ta chpam jun quicotemal jmajo'n nyojtaj ta. 8 Jle' chic chkajni' xtpeta ryiwal Dios chquij. J-era' chek jara' nquech'ob nak rec'mon ta chca j-e' mism. Mjara' ta necnimaj je rxin Dios per j-e' xe bnoj tak rtzilal nqueban. 9 Congan lowlo' xtquetaj na je' wnak je nquebnowa rtzilal, congan lowlo' xtqueban per ne che conjelal. Cara' xtqueban che aj Israel y che me aj Israel ta xerwara' chquij aj Israel xtkaj wa' nabey mul. 10 Per conjelal wnak je nquebnowa utzil arj-e' nequewla' na regloria Dios, utz nquetz'e't na rmal Dios y qui'il nec'je'a canm chwech. Cara' xtqueban che aj Israel y che me aj Israel ta xerwara' chca aj Israel nyataj wa' nabey mul. 11 Cara' c'a rbanic com Dios majo'n jun utz nutz'et y majo'n jun itzel ta. 12 Cara' quenbij chewa com conjelal wnak jmajo'n cc'axan ta rley Dios jtz'iban cana rmal Moisés, wc'ola quil quemac quebnon jara' nquetaj na lowlo' rmal, xerwara' mjara' ta ley rxin Moisés xtoca chquij tak nqueta'k ela chpam lowlo'. Y conjelal wnak je cc'axan ley jtz'ibtanak cana rmal Moisés, wc'ola quil quemac quebnon jara' nk'e't na tzij chquij rmal, xerwara' njara' ley rxin Moisés noca chquij che rk'etic tzij chquij. 13 Cara' c'a rbanic com tak xtcatekaja chwech rk'atbaltzij Dios y awc'axan je nbij ley, per wmajo'n animan ta je nbij ley chka che nkaban jara' majo'n nbix ta chawa rmal Dios che rbeyal rxin Dios abnon. Per we animan je nbij ley chka che nkaban jara' nbix chawa rmal Dios che rbeyal rxin Dios abnon. 14 Ajni' chca jme aj Israel ta arj-e' majo'n cc'axan ta ley je rtz'iban cana Moisés per ja' canm nbina chca nak utzil y nak rtzilal rmal c'ara' tak nqueban je' achnak je nuc'om ri' ruq'uin ajni' nrajo' ley chka che nkaban. Tak cara' nqueban jara' c'ola jun ley cc'an ptak canm mesque majo'n cc'axan ta jley je rtz'iban cana Moisés. 15 Tzra' c'a nkatz'et wa' che j-e' ajni' ptak canm tz'ibtanak wa' je ajni' nrajo' ley chka che nkaban. Ja' canm nbina chca wutzil quemjon rij o we rtzilal. Chka' nquech'ob rij rwech je nbantaja chquecjol, com c'ola je' achnak nbantaja cmal wnak: —Xitzel, cara' necbij tzra, chka' c'ola nbantaja: —Mitzel ta, cara' necbij tzra. 16 Tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio tzra' c'ara' xtbantaj wa' cumplir njelal jawrara jxenbij kaja chewa. Tak xterla' ri' k'ij tak Dios xtucsaj Jesucristo che rk'etic tzij chquij wnak, xtucsaj che nk'alsaj njelal jquech'bon y njelal jquebnon je xe cwiwan ptak canm. Cara' nuc'ut chkawech ja utzlaj tzij rxin Jesucristo je ajni' nemjon ta rbixic anen. 17 Per ec'ola cawra necbij ra: —Ajoj ok tnamet Israel, ok rtnamet Dios. Cara' necbij kaja, per jara' xquek'ij kaja j-e' nqueya' kaja queyon. Je nquech'ob j-e' necla' na totanem rxin Dios xe rmal jc'ola cuq'uin jley jtz'ibtanak cana rmal Moisés. Kas nqueya' kaja quek'ij chcutkin rwech Dios ja ne ktzitzij Dios. 18 Cutkin achnak nrajo' ranm Dios, cutkin nak utzil y nak rtzilal com c'tun chquewech nak nrajo' ley chka che nkaban. 19 Arj-e' nquech'ob che bien nquecwina nquech'ob jrubey Dios chquewech wnak jmajo'n cutkin ta rwech, owe e ajni' jun luz je nsakersana quebey wnak jmajo'n cutkin ta nak utzil y nak rtzilal. 20 Owe nquecwina nque'oca cmaestro wnak jmajo'n nch'obtaj ta cmal rtzojbal Dios, owe nquecwina nquectijoj e ch'tak sencillo. Com c'ola ley cuq'uin jnuc'ut chquewech jtijonem jne ktzij chtijonem rxin Dios rmal c'ara' tak nquech'ob che nquecwina nqueban cara'. 21 Com arj-e' nquectijoj jle' chic ¿nak tzra tak mtectijoj qui' j-e' chka'? J-e' cawra necbij chca wnak: —Mteban ta alak', per ¿lmajo'n c'a alak' nqueban ta j-e' chka'? 22 Necbij chca wnak che: —Mrubey ta jun acha noca ruq'uin jun ixak jme rexkayil ta, per ¿lmajo'n c'a nque'oc ta j-e' chka' cuq'uin ixki' jme quexkayil ta? Arj-e' kas itzel nquequetz'et je' tioxa', per ¿lmajo'n c'a alak' nqueban j-e' ptak templo cxin tioxa'? 23 Arj-e' congan nqueya' ruk'ij rley Dios jtz'iban cana rmal Moisés per com arj-e' mism majo'n necnimaj ta je nbij ley chka che nkaban jara' xruq'uix Dios nqueya'. 24 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Jrubi' Dios xe ntz'u'ja y xe nyo'k'a cmal wnak jme e rtnamet ta Dios per xewmal ixix tak cara' nba'na tzra. Cara' tz'ibtanak cana. 25 Ajni' tzra tak nqueba'na circuncidar jara' rital che e rtnamet Dios, y c'ola rec'mon ta chca per wnecnimaj je nbij rley Dios chka che nkaban. Per wmajo'n necnimaj ta xe e junam ruq'uin ra e ajni' me rtnamet ta Dios mesque ebnon chic circuncidar. 26 Ajni' tzra jun acha jmajo'n bnon ta circuncidar per wnuban utzil ajni' nrajo' rley Dios che nkaban ¿lme junam tc'ara' cuq'uin e rtnamet Dios mesque majo'n bnon ta circuncidar? 27 Je' wnak jmajo'n bnon ta circuncidar quecuerpo per we nqueban utzil je ajni' nrajo' ley chka che nkaban jara' nk'atbex na tzij chquij je' wnak jmajo'n necnimaj ta. Cara' xtba'na chca com arj-e' c'ola ley cuq'uin jtz'iban cana y ebnon circuncidar per xmajo'n necnimaj ta je nbij ley che nkaban. 28 Cara' c'a rbanic com arj-e' mesque e aj Israel, mesque e rtnamet Dios nbixa chca, per xme ktzij ta che e rtnamet Dios ja we nquechi' oca nbina. Mesque ebnon circuncidar nbixa chca, per xme ktzij ta che ebnon circuncidar we xe ccostumbre oca y xe nruyon oca quecuerpo bnon circuncidar. 29 We ktzij pnawanm aycon wa' rtzojbal Dios jara' ne ktzij che at aj Israel, jara' ktzij che at rtnamet Dios. Chka', we majtanak rch'ach'jorsic awanm, we nesmaja Espíritu Santo pnawanm jara' jun circuncisión jne ktzij wa' che circuncisión, mjara' ta circuncisión chek acuerpo nba'na circuncidar. Wcara' abnon atet, Dios nyowa ak'ij y mjun wnak ta.

Romanos 3

1 Per wcara' rbanic ¿lc'o c'ara' rec'mon pa chka ja ok Israel? ¿Lc'o c'ara' xoc wa' jxokba'na circuncidar? mex cara' necbij wnak chwa. 2 Jara' c'ola, congan q'uiy rec'mon ta chka. Nabey mul, pkak'a' ajoj ja ok tnamet Israel xja'ch wa' rtzojbal Dios che nkaban cwent. 3 Ec'ol c'a chka jmajo'n xecnimaj ta rtzojbal Dios per ¿le nbij tzij c'ara' che Dios mtuban cumplir je rtzujun cana chpam rtzojbal? 4 Jara' ne mcara' ta. Per ajoj ja ok wnak next jun chka mquita xtutz'ak tzij, per Dios mcara' ta, arja' ne ktzij wa' njelal je nbij. Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Cara' rbanic Nedta' Dios ch-utz c'ara' npors nk'aljina che atet nrubey wa' njelal jnabij, y tak c'ola nch'ojquixa chawa per natet wa' ncatch'ecmaja, cara' nbij. 5 Per njelal achnak je mrubey ta nkaban, we xjara' xtk'alsana más che Dios nrubey wa' nuban ¿nak nech'ob c'ara' tzrij? ¿Le nbij tzij ra' che mrubey ta nuban Dios tak npeta ryiwal chkij rmal je rtzilal je nkaban? Per jawra jxenbij kaja chewa xe cna'oj wnak. 6 Dios arja' majo'n nuban ta je' achnak je mrubey ta. Majo'n nuban ta com wext ja' Dios c'ola je' achnak nuban je mrubey ta ¿nak tzra c'ara' xtecwina xtuk'et tzij chkij ajoj ja ok wnak? 7 Per mex cawra nabij chwa: —Ja anen wc'ola je' tz'koj tzij quenban, wjara' nk'alsana más chmajo'n nutz'ak ta tzij Dios, y we xtya'a más ruk'ij Dios rmal ¿nak tzra c'ara' tak Dios nbij chwa che en aj-il ajmac y nuk'et tzij chwij rmal? 8 Wcara' rbanic ¿nak tzra c'ara' tak mcawra ta nekbij chca wnak: —Kabna' c'a rtzilal ch-utz c'ara' npeta más utzil, cara' kbij chca? mex cara' nabij kaja. Xec'ol nara' wnak neck'abaj jara' itzel tijonem chkij y quelsan ktzojsic rmal. Per je nqueyowa itzel tijonem ajni' xenbij chewa arj-e' nrubey wa' che Dios nuk'at tzij chquij. 9 ¿Nak nekbij chic tzra camic? Ja ajoj ja ok tnamet Israel ¿más chna wen noktz'e'ta rmal Dios que chquewech jme aj Israel ta? Jara' mcara' ta. Com ajni' katz'ton chic ewq'uin chpam jawra carta, ajoj ja ok wnak okkanak pruk'a' il mac per ne konjelal che aj Israel y jme aj Israel ta. 10 Ajni' nbij rley Dios jtz'ibtanak cana jcawra nbij ra: —Nmajo'n jun wnak rebnon rbeyal je rxin Dios, per next jun. 11 Nmajo'n jun ch'obtanak ta rmal nak rbanic utzil, nmajo'n jun remjon ta rtokxic ri' tzrij ajni' kas mer rna'oj Dios. 12 Quey-on cana utzlaj bey rxin Dios per ne che conjelal, nmajo'n chic cc'atzil chwech Dios. Next jun nebnow chic utzil. 13 Congan itzel tak tzij nel ta pquechi', xajni' jun jul jkala jc'ola comnak chpam. Jcak' xbanbal tz'koj tzij nquecsaj wa'. Jtzij je nel ta pquechi' xbanbal cmic, ajni' venen je rc'an jun itzel cmetz. 14 Xcongan itzel tak tzij, xcongan pkan tak tzij necbij. 15 Chka' nchek jic nqueccamsaj je' wnak. 16 Chka bar tzra' nqueba wa' nc'o wa' cmic nqueban cana, xbis ok'ej nquetic cana. 17 Nmajo'n cutkin ta nak rbanic qui'il nec'je'a rwech awanm. 18 Nmajo'n necxibej ta jtz'it qui' chwech Dios. Cara' nbij rtzojbal Dios. 19 Cara' c'a nbij rley Dios y bien kutkin che chca aj Israel nbij wa' com arj-e' ec'ola pruk'a' ley. Cara' c'a rbanic ch-utz c'ara' je' wnak nmajo'n jun chca xtecney ta rmal nak tzij xtbij je xttobej ri' chwech Dios y xtkutkij na konjelal che ok aj-il ajmac per ne che konjelal, npors nkajach na cwent chwech Dios che aj Israel y che me aj Israel ta. 20 Cara' c'a xtkaban com nmajo'n jun chka xtbix ta tzra chwech Dios che rbeyal rxin Dios rebnon xe rmal je rniman ley. Cara' quenbij chewa com rley Dios jara' nec'tuwa chkawech che ok aj-il ajmac. 21 Per camic k'alsan chic chkawech rbeyal je rxin Dios y me rmal ta je kniman ley tak Dios nbij chka che kabnon jawra rbeyal. Per jley rec'tun ta jawra rbeyal y chka' quec'tun ta je' profeta. 22 Jnac'ambej jawra rbeyal jara' yukbal ac'u'x jnuya' Dios chawa chneyke'a ruq'uin Jesucristo. Cara' nbij Dios chca conjelal jneyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo com xok junam che ok nimlaj konjelal ja ok wnak. 23 Perc konjelal ajoj ja ok wnak ok aj-il ok ajmac chwech Dios y majo'n jun chka necwina nc'aj kas mer utzlaj rc'aslemal Dios. 24 Per yatanak chic chka che kc'an chic je rbeyal rxin Dios per jara' majo'n xkalok' ta, xsipan chka. Ja' Jesucristo xetjowa kil kamac y rmal c'ara' tak kc'an chic rbeyal rxin Dios we xjun kabnon ruq'uin. 25 Arja' xta'k ta wawe' chwech ruch'lew rmal Dios che xoca jun sacrificio per jun sacrificio je xchumsana kxin ruq'uin Dios. Y nokchumtaja ruq'uin Dios wneyke'a kac'u'x ruq'uin Jesucristo che recq'uiel ja' jara' xtojbexa jkil kamac. Ja' Dios tak xutoj kil kamac, tzra' xuc'ut wa' chkawech chja' ne rbeyal wa' nuban com arja' majo'n nrajo' ta che mquita nto'ja il mac. Cara' quenbij chewa com arja' tak q'uemjana tpeta Jesucristo xrecch'on j-il mac jquebnon ta je' wnak. 26 Per arja' xutoj na ch-utz c'ara' je rbeyal nuban jara' bien nk'aljina chkawech ajoj jokc'ola chpam jawra tiemp. Cara' xuban ch-utz c'ara' che bien nk'aljina che arja' jun Dios jne rc'an wa' rbeyal y nuya' chka che nekc'aj rbeyal chka' tak neyke'a kac'u'x ruq'uin Jesucristo. 27 Wcara' rebnon Dios chka ¿nak c'a nekyabej kak'ij camic ajoj nech'ob ixix? Jara' nmajo'n. Majo'n c'a achnak com xe rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Jesús tak kc'an chic rbeyal rxin Dios y me rmal ta je' achnak je nkaban jnekch'ecbej ta. 28 Tzra' c'a ntz'e't wa' che Dios nbij chawa che rbeyal abnon per xe rmal yukbal ac'u'x ruq'uin Jesucristo tak nbij cara' chawa y me rmal ta chc'ola rley Dios animan. 29 Chka' ja' Dios arja' kxin che nimlaj konjelal, mruyon ta kxin ajoj ja ok tnamet Israel per cxin chka' jme aj Israel ta. 30 Cxin j-e' chka' com xjun Dios y ja' Dios nuya' na chca aj Israel che necc'aj rbeyal rmal jyukbal c'u'x je nyataja chca ruq'uin Jesucristo y nuya' chca jme aj Israel ta chka' tak neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 31 Tak ykul chic kac'u'x ruq'uin Jesucristo ¿le nbij tzij ra' che majo'n chic rsamaj chka rley Dios? Jara' mcara' ta. Per kas rubey, tak ykul chic kac'u'x ruq'uin Jesucristo jara' más chna neknimaj rley Dios.

Romanos 4

1 Je kamma' Abraham ojer ¿nak tzra tak rbeyal rebnon chwech Dios nech'ob ixix? 2 Ja' Abraham xbixa tzra rmal Dios che rbeyal rxin Dios nuban, per wext c'ola je' achnak xuban che xch'ecbej jawrara c'o tc'ara' rbase che xyabej kta ruk'ij ruyon. Per majo'n achnak rbase je xyabej kta ruk'ij chwech Dios. 3 Majo'n achnak rbase com ajni' nuc'ut chkawech rtzojbal Dios jcawrara tz'ibtanak cana: —Abraham arja' xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Dios y rmal yukbal ruc'u'x tak xbixa tzra che rbeyal rxin Dios nuban. Cara' tz'ibtanak cana. 4 Wxaban jun samaj y xto'ja ak'ij tzrij jara' me tbix ta chawa che xsipaxa pak chawa, jara' xach'ec. 5 Per majo'n jun samaj xtach'ecbej ta jtotanem rxin Dios. Ja' Dios nqueruto' wnak je nlowlo' cc'aslemal y nbij chca che cc'an chic rbeyal rxin Dios. Wruq'uin jawra Dios ykul wa' ac'u'x cawra nbixa chawa rmal ja' Dios: —Atet ykula ac'u'x wq'uin y rmal c'ara' quenbij chawa che awc'an chic rbeyal rxin Dios. 6 Y cara' tzra ja ojer rey David chka', arja' xbij chcongan ncatquicota tak Dios nbij chawa che rbeyal rxin Dios naban, per majo'n achnak samaj naban je xtach'ecbej ta, cawra rbin cana David: 7 —Ajni'la ncatquicota tak Dios nucuy rtzilal jabnon. Ajni'la ncatquicota tak Dios nuchup njelal awil amac. 8 Ajni'la ncatquicota tak Dios ncatrelsaj libre y nuban chawa com ajni' majo'n awil amac abnon, cara' nbij. 9 Jawra quicotemal ra ¿le xruyon chka ajoj nyataj wa' je okobnon circuncidar, le xruyon chka ajoj ja ok tnamet Israel nech'ob ixix, owe nyataja chca chka' jme aj Israel ta? Com ajni' katz'ton chic ewq'uin, Abraham arja' xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Dios y rmal yukbal ruc'u'x tak xbixa tzra che rbeyal rxin Dios rebnon. 10 Per ¿nak c'a rbanic tak cara' xbixa tzra? ¿Le bnon chic circuncidar tzra', o q'uemjana? Arja' q'uemjana tba'na circuncidar tzra'. 11 C'después na tak xba'na circuncidar. Jcircuncisión jara' jun rital je xya'a tzra, jun rital jnec'tuwa che Abraham ne rbeyal rxin Dios rebnon rmal jyukbal ruc'u'x jc'ola ruq'uin. Per nabey mul: —Rbeyal rxin Dios abnon, xbixa tzra Abraham rmal Dios, y c'después na tak xba'na circuncidar. Cara' c'a rbanic je xchumsaj Dios ch-utz c'ara' che nbix na tzra Abraham che arja' ttixel cxin conjelal je xteyke' na quec'u'x ruq'uin Dios jmajo'n ebnon ta circuncidar ch-utz c'ara' che arj-e' nbixa chca rmal Dios che rbeyal quebnon per xe rmal yukbal quec'u'x ruq'uin. 12 Jun chic, ch-utz c'ara' che xtbix na tzra Abraham che arja' ttixel cxin ja ebnon circuncidar chka' per xerwara' mchek tcara' tak nqueba'na circuncidar per wc'ola yukbal quec'u'x ruq'uin Dios ajni' c'ola ruq'uin kadta' Abraham. Com ajni' xuban Abraham arja' c'o chic yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak q'uemjana tba'na circuncidar. 13 Cara' c'a rbanic com Abraham xbixa tzra rmal Dios che rbeyal rxin Dios nuban per xe rmal jyukbal ruc'u'x ruq'uin, y rmal c'ara' tak Dios xtzujuj jun herencia tzra y me rmal ta rniman rley Dios. Com ja' Dios c'ola jun herencia xtzujuj tzra Abraham y chca je' riy rumam chka', y cawra xbij tzra ra: —Noc na rwech ruch'lew pnak'a', cara' xbij ja' Dios tzra Abraham. 14 Je' wnak je nquebina che xe rmal rley Dios cniman rmal c'ara' tak necla' na totanem rxin Dios, wexte chca j-e' xtzujux wa' herencia rxin Dios jara' mquitc'ara' nc'atzina che neyke'a kac'u'x ruq'uin Dios, y chka' nte majo'n rsamaj ra' utzil jtzujun cana tzra Abraham rmal Dios. 15 Rley Dios jara' xe ryiwal Dios rec'mon ta chka, mtotanem ta. Wche mquita y-on ley chka nokocwin ta ra' nekbij chmajo'n ley nokchapbexa rmal, per com c'ola ley. 16 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, ja herencia rxin Dios, rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Dios tak nyataja chka. Cara' c'a rbanic ch-utz c'ara' ja utzil jtzujun cana rmal Dios xe nsipasa chka, majo'n achnak nekch'ecbej. Cara' c'a rbanic ch-utz c'ara' che konjelal ja ok riy rumam cana Abraham chwech Dios c'ola kseguro che nyataja chka ja utzil jtzujun cana rmal Dios, per chka konjelal. Mruyon ta chka ajoj nyataj wa' jc'ola rley Dios kuq'uin jtz'iban cana rmal Moisés, per nyataja chca chka' conjelal jneyke'a quec'u'x ruq'uin Dios ajni' xuban Abraham ojer. Ja' Abraham jara' ttixel kxin chwech Dios che nimlaj konjelal je ykula kac'u'x ruq'uin Dios. 17 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra xbij Dios tzra Abraham: —Camic atnecsan at ttixel cxin jle' tnamet per nq'uiy tnamet, cara' xbij tzra. Jara' Dios abar xeyke' wa' ruc'u'x Abraham jara' Dios je nyowa cc'aslemal cnomki', y c'ola je'a q'uemjana tbantaja per arja' ntzijona tzrij com rutkin pon chic che nbantaj na. 18 Ja' Abraham xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Dios, njunlic xnimaj ela y xeybej che nbantaj na cumplir ajni' xtzujuxa tzra rmal Dios, majo'n xc'ow ta ruc'u'x che reybxic mesque quetzij wnak nbij che mesquier nbantaja cumplir. Cara' c'a xuban ch-utz c'ara' che arja' noc na ttixel cxin jle' tnamet ajni' bin tzra rmal Dios com cawrara bin tzra: —Je' awiy amam chkajni' xtquesop na qui', cara' xbixa tzra. 19 Ja' Abraham chkajni' xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Dios y cawra xuch'ob kaja pranm: —Anen mesque congan en ri'j chic, mesque c'o chic la ra' jun cient njuna', y chka' wexkayil Sara mesque majo'n alanem tzrij, per bien wutkin che Dios nuya' na chwa jun wlec'wal ajni' rtzujun chwa, cara' xuch'ob kaja. 20 Nexte wjic xuch'ob kta pranm cawrara: —Mnuya' lc'a wa' je rtzujun Dios chwa, per jxuban chkajni' xpeta más yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios, chkajni' xuya' más ruk'ij. 21 Bien rutkin che Dios sobr poder pruk'a' je nbanbej cumplir je rtzujun. 22 Cara' c'a rbanic yukbal ruc'u'x Abraham ruq'uin Dios y rmal yukbal ruc'u'x tak: —Rbeyal rxin Dios abnon, cara' xbixa tzra rmal Dios. 23 Tak xtz'ibax cana chpam rtzojbal Dios chcara' xbixa tzra Abraham rmal Dios jara' mruyon ta tzrij ja' xtzijon wa', 24 per chka ajoj xtzijon wa' chka'. Ajni' xbixa tzra Abraham cara' c'a nbixa chka ajoj chka' je ykula kac'u'x ruq'uin Dios, per jun Dios jxeycowa rxin Kjawal Jesús chquecjol cnomki'. 25 Je Kjawal Jesús xcamsasa rmal kil kamac y xc'astaja chquecjol cnomki' ch-utz c'ara' ja' Dios nbij chka che rbeyal rxin ja' kabnon.

Romanos 5

1 Cara' c'a rbanic, xe rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Dios tak Dios nbij chka che rbeyal rxin ja' kabnon y rmal c'ara' tak qui'il nec'je'a kanm chwech, y xe rmal Kjawal Jesucristo tak cara' bnon chka. 2 Chka' jun chic, com ruq'uin Jesucristo ykul wa' kac'u'x rmal c'ara' tak sipan chka jawra utzil rxin Dios jxenbij kaja chewa ra y ncow okpa'la chpam. Y kutkin chka' che nekexbilaj na Dios chpam utzlaj c'aslemal jabar c'o wa' ja' y congan nokquicota che reybxic. 3 Jun chic, congan nokquicota rmal chka' jlowlo' je nkataj prubi' Jesucristo. Nokquicota com bien kutkin che chpam lowlo' nq'uiy wa' más kpaciencia. 4 Y jpaciencia jara' necwersana más kc'aslemal che rbanic utzil. Tak necwira más kc'aslemal che rbanic utzil jara' chkajni' nokquicota más che reybxic njelal je rtzujun Dios chka. 5 Y njelal jkeyben je rtzujun Dios chka jara' majo'n q'uixbal ta rec'mon ta, com Dios rk'alsan chic bien chkawech chcongan nokrajo' y xutak ta Espíritu Santo kuq'uin y chkajni' xnoja ojben ri'il rxin Dios ptak kanm. 6 Bien k'alaj chcongan nokrajo' Dios com xutak ta Cristo che kto'ic. Ajoj nmajo'n okcwennak ta kat-on ki' y tak xerla' tiemp je ajni' chumsan ta, c'jara' xpeta Cristo y xercom kaja pkacwent ja ok wnak je nlowlo' kc'aslemal chwech Dios. 7 Mesque njic ac'aslemal per congan pen nawil jun wnak je mquita npoknaj ri' ncoma pnacwent. Owe congan at utzlaj wnak mexla ec'ola jujun ncajo' nqueya' qui' pe cmic awmal atet. 8 Per ja' Dios, tak ajoj q'ue okc'o na chpam kil kamac arja' xutak ta Cristo che xuya' ri' pe cmic pkacwent y tzra' xuc'ut wa' chkawech nak rbanic ja ojben ri'il jc'ola ruq'uin chcongan nokrajo'. 9 Ja' Cristo tak cara' xuban chka tak ajoj q'ue okc'o na chpam kil kamac, camic más chna nokruto'. Com camic, rmal recq'uiel ja' tak Dios nbij chka che rbeyal kabnon chwech y rmal c'ara' tak bien kutkin chmajo'n chic xtkaj ta chkij ryiwal Dios com Cristo jara' xtet-owa kxin chpam. 10 Ok rec'lel Dios tak xpeta Rlec'wal, xercom kaja pkacwent y jrecmic jara' xchumsana kxin ruq'uin Dios. Ja' Dios wconform xuban cara' chka tak ok rec'lel, camic más chna conform chnokruto'. Com camic okchumtanak chic ruq'uin Dios y rmal c'ara' tak bien kutkin che nyataj na chka totanem rxin Dios com c'astanak chic Rlec'wal. 11 Y mruyon ta jara' per congan nokquicota camic chka' rmal xjun chic kabnon ruq'uin Dios per xe rmal Kjawal Jesucristo tak bnon cara' chka com ja' xchumsana kxin ruq'uin Dios. 12 Chka' ajni' tzra tak xwanker ta il mac wawe' chwech ruch'lew xe rmal jun acha tak xwanker ta. Xwanker ta cmic chka' per xe rmal il mac xba'na tak xwanker ta. Cara' c'a xbantaja, chkajni' xba más pnim cmic, xe nokcoma ja ok wnak per ne che konjelal. Nokcoma com ok aj-il ok ajmac konjelal. 13 Mesque chpam tiemp tak q'uemjana tya'a rley Dios tzra Moisés per nc'ol wa' il mac xqueban je' wnak tzra'. Per xerwara', majo'n xbix ta chca che rley Dios majo'n xecnimaj ta com q'uemjana tya'a ley chpam jara' tiemp. 14 Per nxecom wa' wnak jxec'je'a chwech ruch'lew chpam jara' tiemp jxumaj pa rij pretiemp Adán y xerq'uisa pretiemp Moisés. Mesque mjunam ta rwech il mac xqueban que chwech com ajni' xuban Adán, per nxecom wa'. Rmal Adán tak xwanker ta cmic y rmal Jesucristo tak xwanker ta totanem rxin Dios. Ja' Jesucristo ja' To'onel jtzujun ta ojer rmal Dios. 15 Per jtotanem je nsipaj Cristo jara' más chna xesmaja chwech il mac jxuban Adán. Congan xesmaja il mac jxuban jun acha y congan e q'uiy wnak ecomnak rmal. Per más chna xesmaja totanem jnacochij tzra Dios, más chna xesmaja utzil je nsipaj chawa jun chic acha je rbin-an Jesucristo y congan e q'uiy wnak etotanak rmal. 16 Más chna xesmaja totanem je nsipaj Jesucristo que chwech j-il mac jxuban Adán. Ja' Adán xuban jun il mac y xokyojtaja rmal ja ok wnak, itzel chic xokrutz'et Dios rmal. Per mesque congan q'uiy rwech j-il mac xkaban per jtotanem je nsipaj Jesucristo jara' nchumsana njelal, camic Dios nbij chka che rbeyal rxin Dios kc'an. 17 Rmal j-il mac jxuban jun acha rmal c'ara' tak xoca cmic chkij ja ok wnak y pruk'a' cmic xokoc'je' wa'. Per más chna xtesmaja c'ac'laj c'aslemal je nyataja chka rmal jun chic acha rbin-an Jesucristo. Wnekcochij tzra Dios nimlaj totanem jnuya' chka y we nbij chka che kc'an chic rbeyal rxin ja', jara' nok-oc na ok rexbil Jesucristo chpam k'toj tzij je xtba'na chpam jun c'ac'laj c'aslemal rxin junlic. 18 Cara' c'a rbanic, ajni' tzra jun acha rbin-an Adán, arja' xuban jun il mac y rmal jara' il mac tak itzel xokrutz'et Dios ja konjelal ajoj ja ok wnak. Y cara' chka' tzra jun chic acha rbin-an Jesucristo, arja' xuban rbeyal rxin Dios y rmal jxuban ja' tak Dios ntzujuj chka konjelal che nekc'aj rbeyal rxin Dios jnokerc'aj chpam jun c'aslemal je rxin junlic. 19 Cara' c'a rbanic com ajni' tzra jun acha rbin-an Adán arja' majo'n xnimaj ta Dios y congan e q'uiy wnak xecc'aj il mac rmal. Y cara' c'a tzra jun chic acha chka' rbin-an Jesucristo arja' xnimaj Dios y congan e q'uiy wnak nyataj na chca che necc'aj rbeyal rxin Dios rmal ja'. 20 Tak Dios xuya' ley tzra Moisés jara' xc'utbej che chkajni' bnak más pnim je rtzilal je nqueban wnak. Per mesque nmás bnak pnim il mac per más chna xba pnim totanem jnekcochij tzra Dios. 21 Cara' rbanic ch-utz c'ara' che nyataj chic chka totanem jnekcochij tzra Dios ch-utz c'ara' pruk'a' chic nokoc'je' wa'. Ajni' nabey xe pruk'a' cmic xokoc'je' wa' y xnokcoma rmal. Per camic yatanak chic chka che rbeyal rxin Dios kc'an, y rmal c'ara' ja' Dios njunlic remjon rsipxic totanem chka. Cara' c'a nuban chka ch-utz c'ara' che nokoc'je' na chpam jun utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Per xe rmal Kjawal Jesucristo tak cara' xtba'na chka.

Romanos 6

1 Per ¿le rbeyal c'ara' wxe nkaban más il mac nech'ob ixix? Cawra ta xtbij jun acha: —Anen majo'n achnak nuban chwa we nba más pnim j-il mac chpam nc'aslemal com jara' más chna nba pnim totanem jnekcochij tzra Dios, cara' ta xtbij. 2 Jara' congan lowlo' na wex cara' xtekbij. Tak xeknimaj Jesucristo xokcoma chwech il mac, majo'n chic nkasil ta ki' che rbanic il mac. Jcamic ¿nak tzra tak xtkasil chic jmul ki' che rbanic il mac? 3 Bien terkaja pnewá' nak rec'mon ta chka konjelal jxokba'na bautizar prubi' Jesucristo. Tak xokba'na bautizar jara' nuc'ut chkawech che ajoj jun xokcoma ruq'uin Jesucristo. 4 Nuc'ut chkawech che ajoj jun xokmu'ka ruq'uin, xjun xkaban ruq'uin xokkaj kaja chpam cmic. Cara' c'a xkaban ch-utz c'ara' nec'je' cana tzbuklaj c'aslemal je kc'an y nekc'aj chic jun c'ac' c'aslemal. Ajni' xuban Cristo chka', arja' xc'astaja chquecjol cnomki' com congan xesmaja jnimlaj rpoder Kadta' Dios. 5 We xjun xkaban ruq'uin Jesucristo, we ajoj jun xokcoma ruq'uin chwech cruz jara' bien kutkin che ajoj jun chka' nkoc'astaja ajni' xuban ja'. 6 Bien kutkin je tzbuklaj c'aslemal je kc'an jara' jun xcomsasa chwech cruz ruq'uin Jesucristo. Xcomsasa ch-utz c'ara' nkasasa rchuk'a' ja itzel c'aslemal je kc'an ch-utz c'ara' nok-ela libre pruk'a' il mac. 7 Cara' quenbij chewa com jun comnak majo'n xtecwin ta xtusil ta ri' che rbanic il mac. 8 Wajoj jun xokcoma ruq'uin Cristo jara' kutkin chka' che ajoj jun nokoc'se'a ruq'uin chpam jun c'ac'laj c'aslemal. 9 Com Cristo arja' c'astanak chic chquecjol cnomki' y kutkin chmajo'n chic cmic tzrij, majo'n chic ruk'a' cmic tzrij. 10 Arja' xcoma per rmal kil kamac ajoj tak xcoma y nexte jmul xta xtcom ta. Y camic c'asla chic y je rc'aslemal jara' ocnak yabal ruk'ij Dios. 11 Jchewa ixix chka', tnimaj che ixcomnak chic chwech il mac, y tnimaj che ixc'asla che ixocnak yabal ruk'ij Dios. Cara' ta xteban rmal xjun ebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo. 12 Mtquixmajcun xta, mteya' ta c'as tzra il mac xtuban ta mandar ecuerpo xtquixerchajtij xta che rbanic jle' rtzilal ajni' nrajo' nuban kacuerpo, com kacuerpo xe ncoma. 13 Mteya' ta c'as tzra il mac xtucsaj xta ek'a' ruq'uin ewkan che rbanic jle' rtzilal, per jneban tebna' je' achnak je nrajo' ranm Dios. Kas terkaja pnewá' nak ebnon nabey che ixcomnak chpam ewil emac, per Dios xixruc'as y xuya' jun c'ac'laj c'aslemal chewa. Jek'a' ewkan jara' tejcha' pruk'a' Dios ch-utz c'ara' che noca smajbal che rbanic rbeyal rxin Dios. 14 Cara' c'a quenbij chewa com ixix majo'n xtquixruban ta mandar il mac com ixix me pruk'a' ta ley ixc'o wa', per pruk'a' utzil ixc'o wa' je nsipaj Dios. 15 Jcamic, com xe nsipasa chka jtotanem rxin Dios y majo'n ruk'a' ley chka ¿le nbij tzij ra che ok libre chic che nkaban il mac? Jara' congan lowlo' we xtcara' rbanic. 16 ¿Lme ewutkin tc'a nak rbanic tak c'ola jun awajaw? Ja awajaw nak nbij chawa jara' nanimaj je nbij chawa chnaban. Wnaya' awi' pruk'a' il mac jara' ja' noca awajaw y xpe cmic ncatruc'om el wa'. We pruk'a' Dios najach wa' awi' jara' ja' Dios noca Awajaw y ncaterc'aj chpam rbeyal rxin ja'. 17 Jnabey jocnak ewajaw jara' il mac, per camic meltiox tzra Dios che njelal ec'u'x y njelal ewanm eniman chic utzlaj tijonem je ch'bon chewech. 18 Ixelsan el chic libre pruk'a' il mac, ixocnak chic pruk'a' Dios che rbanic rbeyal rxin ja'. 19 Anen camic necsan c'ambal tak tzij chewech ch-utz c'ara' nch'obtaja bien ewmal jnemjon rbixic chewa. Ajni' xeban nabey, xecsaj ek'a' ewkan che rbanic rtzilal, y chka' chek bnak y chek bnak xeban je'a jme rbeyal ta rxin Dios, per camic tecsaj chic ek'a' ewkan che rbanic rbeyal rxin Dios, kas ta ch'ajch'oj ewanm chwech Dios. 20 Tak q'uixc'o na pruk'a' il mac nmajo'n rc'atzil chewa tzra' je rbanic rbeyal rxin Dios. 21 Per ¿nak c'a xech'ec tzrij tak xeban cara'? Com njelal je m-utz ta xeban ta xq'uixbal nena' rmal camic. Njelal je m-utz ta xeban ta jara' xpe cmic ncatruc'om el wa'. 22 Per camic ixelsan chic libre pruk'a' il mac, Dios chic Ewajaw y jnech'ec tzrij jara' jun ch'ajch'oj c'aslemal. Jara' chpam utzlaj c'aslemal ncatruc'om el wa' per jun c'aslemal je rxin junlic. 23 Cara' quenbij chewa com tak naban il mac jara' cmic ncattojbexa, per tak nac'om totanem je nsipaj Dios chka jara' nyataja chawa utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Jara' nyataja chawa tak xjun naban ruq'uin Kajaw Jesucristo.

Romanos 7

1 Wch'alal, ixix bien ewutkin nak rbanic rley Dios y bien ewutkin chja' ley majo'n chic ruk'a' chawa tak ncatcoma. 2 Ajni' tzra jun ixak, jley rxin Dios nbij che jun ixak m-utz ta xtujach cta rechjil tak c'c'as na acha. Per we xcoma rechjil jara' libre chic ja ixak chwech ley jchapyona rxin ruq'uin rechjil. 3 Per we c'c'as na rechjil y nuc'om chic jun acha jara' nbixa tzra che adulterio nuban. Per wcomnak chic rechjil jara' libre chic ja ixak chwech ley jchapyona rxin ruq'uin comnak rechjil. Wnec'le'a ruq'uin jun chic acha jara' ma adulterio ta nuban. 4 Ajni' nuban ixak tak noca precwent jun chic acha cara' c'a chewa ixix chka' wch'alal, xixcoma chwech ley y xixoc chic precwent Jesucristo. Rmal jrecuerpo Cristo je xri'pa chwech cruz rmal c'ara' tak xixcoma chwech ley y xixoc chic precwent Jesucristo jc'astanak chic chquecjol cnomki'. Cara' c'a kabnon ch-utz c'ara' q'uiy rwech utzil xtkaban ajni' njo'xa chka rmal Dios che nkaban. 5 Bien tech'bo' ajni' kc'aslemal nabey tak xkaban je ajni' xrajo' kgan che nkaban. Tak c'ola nch'ojquixa chka rmal ley jara' xnuc'as más itzel tak yarinem jc'ola ptak kanm. Jitzel tak yarinem congan nesmaja, xucsaj kak'a' kkan che rbanic rtzilal ch-utz c'ara' q'uiy rwech rtzilal xkaban, per jle' rtzilal xpe cmic nokruc'om el wa'. 6 Per camic okelsan chic libre chwech ley, okcomnak chic chwech jchpayona kxin nabey. Camic c'ac' chic bey kc'an che rnimaxic jnak njo'xa chka rmal Dios che nkaban, y Espíritu Santo arja' nc'an chic kxin chpam bey per mjara' ta ja ojer tak costumbre jtz'ibtanak cana. 7 Wcara' rbanic rley Dios ¿nak nekbij tzra c'ara' nech'ob ixix? ¿Xitzel ja' ley? Majo'n itzel ta. Per che mquita c'ola ley mquita nch'obtaja ra nmal nak kas mer rbanic il mac. Ja' ley cawra nbij: —Mtayarij ta je' achnak cxin wnak, cara' nbij. Per che mquita c'ola ley mquita xenwutkij ra che x-il mac tak nayarij je' achnak cxin wnak. 8 Per tak xbixa chwa che: —Mtayarij ta je' achnak cxin wnak, jara' alnak xumaj samaj il mac, njelal rwech itzel yarinem xuc'as pwanm. Cara' c'a rbanic com tak mtch'obtaja awmal nak kas mer rbanic ley jara' majo'n nana' ta il mac jnaban. 9 Jnabey tak q'uemjana tch'obtaja nmal nak kas mer rbanic ley, anen kas en utzlaj acha quenna' kaja. Per tak xch'obtaja nmal nak rbanic rmandamiento Dios jara' chkajni' xumaj samaj il mac pwanm, xe cmic yatal chic chwij jquenna' kaj chic. 10 Je rmandamiento Dios xyataja chka ch-utz c'ara' che nkorc'aj chpam jun utzlaj c'aslemal. Ja utzlaj c'aslemal je ntzujuj chka je rmandamiento Dios, anen xenna' kaja xe cmic rec'mon ta chwij, 11 com tak xbixa chwa che: —Mtayarij ta je' achnak cxin wnak, jara' nalnak xumaj samaj il mac, xenruban engañar, xucsaj ley chwij y anen xench'ob xe cmic yatal chic chwij rmal. 12 Cara' c'a rbanic ley, majo'n itzel ta, Dios yoyon ta. Jmandamiento nkawil chpam ley, Dios yoyon ta, rbeyal rxin Dios nuc'ut y xa utzil nrajo' chka. 13 Per wxa utzil nrajo' mandamiento chwa ¿le rmal c'ara' mandamiento tak xenna' kaja che xe cmic yatal chic chwij? Jara' me rmal ta mandamiento per jara' rmal il mac. Cara' rbanic ch-utz c'ara' bien nch'obtaja kmal nak kas mer rbanic j-il mac y ch-utz c'ara' che nkutkij chcongan itzel na j-il mac. 14 Jley majo'n itzel ta com bien kutkin chruq'uin Espíritu rxin Dios wankernak twa'. Per anen xe en wnak, enchpon rmal il mac. 15 Enchpon rmal il mac com c'ola je' achnak quenban chpam nc'aslemal per mesquier nch'obtaja nmal nak tzra tak quenban cara'. Com anen tak quenwajo' quenban utzil per majo'n quenban ta. Per c'ola jle' rtzilal jnitzel quentzu' y xjara' quenban. 16 Cara' c'a rbanic, anen quenban rtzilal jara' jmajo'n ngan ruq'uin per xjara' quenban, y tzra' c'a quentz'et wa' jley wen chwa anen y majo'n itzel ta. 17 Wcara' rbanic, nbij tzij ra chma anen ta quenbnowa rtzilal per jnebnowa jara' il mac jc'ayona wxin. 18 Cara' quenbij com anen bien wutkin je chpam wanm nmajo'n utzil chpam. Tbij tzij ra che nmajo'n utzil c'ola chpam tzbuklaj c'aslemal jnewc'an. Com mesquier quencwina quenban utzil mesque c'ola ngan quenban. 19 Anen congan quenyarij utzil per majo'n quenban ta y je rtzilal je nmajo'n ngan ruq'uin xjara' quenban. 20 Junwa' quenwajo' y jun chwa quenban. Tak cara' quenban nbij tzij c'ara' chma anen ta quenbnowa je rtzilal per jnebnowa jara' il mac jc'ayona wxin. 21 Y ncawra netz'ton chpam nc'aslemal, tak c'ola ngan quenban utzil nmajo'n ra' mquita c'ol oca pwanm je rtzilal y numaj tjoj chuk'a' wq'uin. 22 Per kas mer pwanm kas congan qui' quenc'axaj rley Dios. 23 Per nc'ol oca jun itzel poder jnetz'ton jc'ayona rxin tzbuklaj c'aslemal jnewc'an. Ja itzel poder nremjon ch'oj ruq'uin utzlaj poder jc'ayona rxin npensar ruq'uin wanm y quenruc'om ela preso pruk'a' il mac jc'ayona rxin necuerpo. 24 ¡Tak congan lowlo' nba'na tzra necuerpo rmal rtzilal y xe cmic rec'mon ta! ¿Nak net-owa wxin pruk'a' jawrara? 25 Per meltiox tzra Dios che arja' quenruto' pruk'a' per xe rmal Kjawal Jesucristo. Cara' c'a rbanic, anen quencsaj npensar che rnimaxic rley Dios. Per we xtenjach wi' pruk'a' itzel poder jnesmaja chpam tzbuklaj c'aslemal jnewc'an jara' xnecsaj necuerpo che rbanic rtzilal jquenruc'om ela pruk'a' il mac.

Romanos 8

1 Rmal c'ara' quenbij chewa, jcamic chic ja konjelal je xjun kabnon ruq'uin Cristo Jesús okelsan chic libre chpam kil kamac y majo'n nokrutak el ta Dios chpam nimlaj lowlo'. Ajoj c'ara' jmajo'n chic nkaya' ta rgan tzbuklaj c'aslemal je kc'an, per camic nkaya' chic c'as tzra Espíritu Santo che arja' nesmaja ptak kc'aslemal. 2 Cara' quenbij com rley Espíritu Santo jara' enlesyona libre. Jara' Espíritu Santo jyoyona jun c'ac'laj c'aslemal chka konjelal je xjun kabnon ruq'uin Cristo Jesús, y xe rmal rpoder Espíritu Santo tak en libre chic pruk'a' rley il mac jrec'mon ta cmic. 3 Cara' rbanic com jley jtz'ibtanak cana jara' majo'n xecwin ta xokruto' chpam kil kamac. Com xa ok wnak rmal c'ara' tak mxecwin ta ley xelsaj rtzilal jc'ola ptak kanm. Per Dios arja' xecwina xelsaj tak xutak ta Rlec'wal je njun oca. Xpeta Rlec'wal, xer-oc kaja alxic kuq'uin ja ok wnak ja ok aj-il ok ajmac per xerwara' ja' nmajo'n ril rumac. Rmal kil kamac tak xta'k ta. Cara' c'a xuban Dios jara' xkasbej rpoder il mac jc'ola ptak kanm ajoj ja ok wnak. 4 Cara' xuban Dios ch-utz c'ara' nokocwin chic nkaban rbeyal rxin ley. Ajoj c'ara' nokobnowa rbeyal rxin ley jmajo'n nkaya' ta c'as tzra chnokerc'aj tzbuklaj c'aslemal je kc'an, per Espíritu Santo chic nc'ana kxin. 5 Tak ja' tzbuklaj c'aslemal nc'ana awxin jara' ruq'uin tzbuklaj c'aslemal nec'je' wa' apensar, per we Espíritu Santo nc'ana awxin jara' ruq'uin Espíritu Santo nec'je' wa' apensar. 6 Wex jara' nach'ob je nrajo' tzbuklaj c'aslemal chawa chnaban jara' xpe cmic ncatruc'om el wa', per wnach'ob je nrajo' Espíritu Santo chawa chnaban jara' pjun c'ac' c'aslemal ncatruc'om el wa' y jawanm ajni'la qui'il nec'je'a rmal. 7 Wex jara' nach'ob je nrajo' tzbuklaj c'aslemal chawa chnaban jara' majo'n nawajo' ta ja' Dios, xnac'ullaj, majo'n nawajo' ta nanimaj rley, y chka' mesque nnawajo' nanimaj per mesquier ncatecwina nanimaj. 8 Wamjon rnimaxic tzbuklaj c'aslemal jawc'an jara' majo'n qui' ta ruc'u'x Dios chawij. 9 Per ixix majo'n emjon ta rnimaxic tzbuklaj c'aslemal jewc'an per ey-on c'as tzra Espíritu Santo chja' nc'ana ewxin. Cara' emjon rbanic com c'ola Espíritu rxin Dios ptak ewanm. Per wmajo'n Espíritu rxin Cristo awq'uin jara' at majo'n precwent ja' Cristo. 10 Per wc'ola Cristo ptak ewanm jara' ewc'an jun c'ac'laj c'aslemal. Mesque c'ola cmic tzrij ecuerpo com x-il mac xeyjowa rxin, per majo'n cmic tzrij c'ac' anm jewc'an com Dios nbij chic chewa che rbeyal rxin ja' ewc'an. 11 Wc'ola ptak ewanm Espíritu je tkon ta rmal Dios, per jun Dios jxeycowa rxin Jesús chquecjol cnomki', jara' mism Dios jxeycowa rxin Cristo Jesús arja' nuya' chewa che nc'astaj na jmul chic ecuerpo chka'. Mesque c'ola cmic tzrij ecuerpo camic per nc'astaj chna jmul rmal Espíritu Santo jc'ola ptak ewanm. 12 Cara' c'a rbanic wch'alal, majo'n kac'as ruq'uin tzbuklaj c'aslemal je kc'an y xtkaban ta nak nrajo' chka che nkaban, jara' majo'n. 13 Wneya' rgan tzbuklaj c'aslemal jewc'an jara' xpe cmic nquixruc'om el wa' y majo'n newil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Per wneya' c'as tzra Espíritu Santo y nech'akij cana tzbuklaj c'aslemal jewc'an y nech'akij cana rtzilal je nrajo' nuban jara' nquixruc'om ela chpam jun utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 14 Cara' rbanic com konjelal ja okc'an rmal Espíritu Santo ajoj c'ara' ok rlec'wal Dios. 15 Ajni' chewa ixix wch'alal, tak xkaj ta Espíritu Santo ptak ewanm jara' mxixrucsaj ta esclavo che xtexibej ta ewi' ajni' xeban ta nabey, per jxuban chewa xixrucsaj ix quilaj tak rlec'wal. Rmal c'ara' tak nekbij quilaj Nedta' tzra Dios. 16 Ch'obtanak chic kmal che ok rlec'wal Dios y ja Espíritu Santo arja' mism nuya' kseguro che ok rlec'wal Dios. 17 Ajni' nba'na tzra jun alc'walxel tak c'ola jun herencia nja'cha tzra y cara' chka ajoj chka', c'ola jun herencia rxin Dios q'uemjana tja'cha chka, ajoj jun ruq'uin Cristo nja'ch na chka ja herencia. Cara' c'a xtkaban wajoj jun chka' majo'n xtekpoknaj ta ki' xtkataj lowlo' ajni' xuban Cristo, ch-utz c'ara' che ajoj jun xtyataj na chka regloria Dios je ajni' yatanak tzra Cristo. 18 Com je rpoknal je nkataj wawe' chwech ruch'lew, anen c'ola nseguro che xe mnim ta que chwech nimlaj gloria rxin Dios je xtekc'aj pjun k'ij. 19 Ruch'lew y njelal jwankersan chwech ruch'lew, arj-e' kas ajni'la tz'el pona quewech tzrij jk'ij tak xtk'aljin wa' jnimlaj regloria Dios je xtekc'aj ja ok rlec'wal Dios. 20 Cara' c'a quemjon rbanic com tak xterla' ri' k'ij majo'n chic cmic chquij y majo'n chic k'oyic chquij tzra'. Je nba'na chca, nquelsas na libre pruk'a' cmic y nyataj na chca jnimlaj gloria rxin Dios ajni' xtba'na chka ajoj chka' ja ok rlec'wal Dios. Nabey mul xeya'a pruk'a' lowlo' per mquemac ta tak cara' xba'na chca. Ja' Dios arja' rchumsan ta njelal jawrara per nc'o wa' jun k'ij rech'bon ta che nquerelsaj libre pruk'a' cmic. 22 Cara' c'a rbanic com kutkin che nremjon pwa' rtijic lowlo' njelal je rwankersan Dios, congan lowlo' rebnon ta y reyben ta jk'ij tak xtba'na c'ac' tzra. 23 Y cara' chka ajoj chka', congan lowlo' katjon ta. Ncongan lowlo' katjon ta mesque c'o chic Espíritu Santo ptak kanm y mesque arja' ocnak kseguro che nekla' na njelal jtzujun chka rmal Dios. Per congan remjon t-onem kanm che reybxic k'ij tak xtokrk'alsaj na Dios che ok rlec'wal y tak xtuq'uex kacuerpo y nuban c'ac' tzra. 24 Cara' c'a quenbij chewa com kas nabey tak xkawil totanem rxin Dios bien xch'obtaja kmal che nerla' na jun k'ij tak xtq'uextaja kacuerpo y nba'na c'ac' tzra y jara' keyben camic. Per com q'uemjana terla' k'ij jxenbij kaja chewa nc'atzina che nkeybej na. Wexte kawlon chic k'ij jara' mquita kamjon reybxic ra' camic. 25 Per wkutkin che nerla' na k'ij jkeyben jara' majo'n nc'ow ta kac'u'x che reybxic. 26 Chka' Espíritu Santo arja' nokruto' che rbanic je' achnak ja ajoj mesquier nokocwina nkaban kayon kaja. Ajni' rbanic oración, majo'n kutkin ta nak kas mer nc'atzin wa' chka jnekc'utuj chpam oración per Espíritu Santo nc'ol oca ptak kanm che kto'ic. Tak congan rejlal jun problema nkana' kaja y tak mesquier nkocwina nkach'ob nak la nekbij chpam oración per Espíritu Santo nokruto' che rbixic. 27 Ja' Dios bien rutkin njelal je nkach'ob kaja ptak kanm ja ok wnak y bien rutkin chka' ajni' rna'oj Espíritu Santo. Rutkin com Espíritu Santo tak nokruto' ja ok rtnamet Dios che rbanic oración njara' wa' nc'utuj je nrajo' ranm Dios. 28 Ajoj kutkin che Dios nesmaja chpam njelal achnak je nkawil chpam kc'aslemal y ja' nchumsana njelal je nkawil ch-utz c'ara' c'ola utzil nuc'om pa chka. Cara' nuban chka we nkajo' Dios y we okrsiq'uin chkawlon totanem jchumsan ta ojer. 29 Ja' rutkin twa' ok achnak xteyke'a kac'u'x ruq'uin, ne rchumin twa' je xtuban chka che kc'aslemal ajoj cara' nela ajni' rc'aslemal Jesucristo je Rlec'wal. Cara' xuban chka ch-utz c'ara' noca Jesucristo nabey wnak y ok q'uiy nok-oca rch'alal Jesucristo. 30 Cara' rchumin ta Dios ojer jnuban chca conjelal jneyke'a quec'u'x ruq'uin, arja' nquersiq'uij che nque'oca rlec'wal, y nuya' chca che rbeyal rxin ja' cc'an y nuya' chca jnimlaj regloria. 31 Wcara' rebnon Dios che kto'ic y wc'ola ja' Dios kuq'uin ¿nak c'a xtecwina chkij nech'ob ixix? Nmajo'n achnak. 32 Ja' Dios majo'n xpoknaj ta xutak ta Rlec'wal ja njun oca, xutak ta che xercom kaja pkacwent konjelal. Wmajo'n xpoknaj ta xutak ta Rlec'wal ¿nak tzra c'ara' xtpoknaj xtuya' njelal je' achnak chka je nc'atzina chka? 33 ¿Lc'o tc'a jun xtecwina xterbij ta tzra Dios jkil kamac kabnon ja okch-on rmal Dios? Nmajo'n jun, com ja' mism Dios nbij chka che rbeyal chic rxin ja' kabnon. 34 ¿Lc'o tc'a jun xtbij ta chka che: —Nc'atzina netoj ewil emac, cara' ta xtbij chka? Jara' majo'n jun com Cristo Jesús arja' mism xcomsasa chwech cruz che rtojic kil kamac y camic prejquenk'a' Dios c'o wa' y tzra' ntajin wa' nuban orar pkacwent. 35 ¿Lc'o tc'a jun xtecwin ta xtkorelsaj ruq'uin Cristo y mquita xtokrajo' chic ja' Cristo rmal? Jara' nmajo'n nak xtecwin ta xtuban cara' chka, mesque nkataj pen, mesque nlowlo' nkaban rmal problema, mesque nokbattaxa cmal wnak je nquetzelana kxin, mesque nkataj wyejal, mesque nmajo'n chic katziak je nkacsaj, mesque npenak lowlo' chkij, mesque nokccamsaj wnak tzan espada. 36 Cara' nba'na chka ajni' xba'na tzra retnamet Dios ojer y cawrara tz'ibtanak cana: —K'ij k'ij npe cmic wa' okc'o wa' per awmal atet tak nba'na cara' chka. Je nba'na chka xe ok ajni' jle' ch'tak carne'l ja echpon che nquepo'ch'a, cara' xbixa tzra Dios cmal retnamet. 37 Per mesque nba'na chka njelal jawrara je c'ja' xenbij kaja chewa ra, per na ajoj wa' nokch'ecmaja com nokrajo' Jesucristo, xcoma pkacwent y nuya' chka che nokch'ecmaja. 38 Cara' quenbij chewa com anen bien wutkin chmajo'n nak xtecwin ta xtkorelsaj ruq'uin Dios y mquita nokrajo' chic Dios rmal. Wnokcoma o wnokoc'se' na más, per ne nokrajo' wa' Dios. Nmajo'n jun ángel, nmajo'n jun itzel espíritu, nmajo'n jun k'atbaltzij xtecwin ta xtkorelsaj ruq'uin. Nexte je' achnak je nkawil chpam kc'aslemal camic y nexte je' achnak je nkawil chwak cabij xtecwin ta xtkorelsaj ruq'uin. 39 Nexte je' achnak jc'ola chcaj, nexte jc'ola xe' ulew, nexte je' achnak jwankersan xtecwin ta xtkorelsaj ruq'uin ojben ri'il rxin Dios je nkawil tak xjun nkaban ruq'uin Kajaw Cristo Jesús.

Romanos 9

1 Per je nwinak aj Israel arj-e' mtcajo' necnimaj Jesucristo y congan quenpoknaj quewech, y mtela bis wq'uin cmal j-e'. Ne ktzij wa' jquenbij chewa chcongan quenbisona cmal com Cristo c'ayona wxin, me tz'koj tzij ta quenban chewa. Com Espíritu Santo c'ola pwanm rmal c'ara' wutkin che ktzij wa' quenbij chewa. Wext rubey xquenlsas el ta pruk'a' Cristo y quenta'k ela chpam lowlo' che cto'ic nwinak aj Israel jara' quenwajo' ta chcara' nba'na chwa. 4 Per utz tc'ara' che mquita e aj Israel, utz tc'ara' che mquita xerucsaj Dios e rlec'wal y che mquita c'ola regloria Dios chquecjol. Ja' Dios c'ola je' chuminem xuban cuq'uin, y chca xuya' wa' rley, y xuch'ob chquewech nak nqueban che necyabej ruk'ij Dios, y q'uiy rwech je xtzujuj chca. 5 Utz tc'ara' che mquita e rjatzul Abraham, Isaac ruq'uin Jacob, utz tc'ara' che mquita cwinak ja' Cristo tak xoca wnak wawe' chwech ruch'lew. Cristo arja' Dios y nc'ola ruk'a' tzrij njelal achnak, kas ta xtya'a ruk'ij camic y rxin junlic chpam je' tiemp jpenak. Amén. 6 Com e q'uiy chca tnamet Israel majo'n quewlon ta totanem rxin Dios ¿le nbij tzij ra Dios majo'n rebnon ta cumplir je rtzujun ta chca chpam rtzojbal? Mcara' ta, com me conjelal ta aj Israel ja ne ktzij wa' che aj Israel chwech Dios. 7 Chka' mconjelal ta riy rumam Abraham ja ne ktzij wa' che e riy rumam chwech Dios, per cawra bin cana tzra Abraham rmal Dios: —Abraham, ruq'uin Isaac xquepe wa' awiy amam jne ktzitzij wa' che awiy amam chenwech anen, cara' xbixa tzra. 8 Tzra' c'a nkatz'et wa' che me j-e' ta ra' e'ocnak rlec'wal Dios ja e riy rumam Abraham jchek jic nque'alexa, per we atlaxnak rmal je rtzujun ta Dios jara' ne ktzij wa' che at riy rumam Abraham chwech Dios. 9 Cara' c'a rbanic com Isaac mchek ta xalexa per xtzujuxa tzra Abraham rmal Dios, cawra xbixa tzra: —Cawra juna' quenmloj pchic jmul awq'uin, tak c'jara' awexkayil Sara nec'je'a jun ch'it ral ala', cara' xbixa tzra Abraham rmal Dios. 10 Y mruyon ta jara' per cara' rbanic chka' tak Rebeca ec'ola e c-e' ch'tak ral pe gracia, e rlec'wal jun acha y jara' acha Isaac ja kamma'. 11 Ja' Rebeca q'uemjana que'alexa e c-e' ral tak cawra xbixa tzra rmal Dios: —Jnabey-al jara' nba'na mandar rmal rcabal, cara' xbixa tzra. Cara' xbixa tzra mesque q'uemjana que'alexa e c-e' ch'tak ral y mesque nmajo'n achnak quebnon, nexte utzil y nexte rtzilal chka'. Cara' c'a rbanic ch-utz c'ara' bien nch'obtaja kmal che Dios nquerucha' wnak je nquerajo' nquerucha' y me rmal ta je' achnak quebnon tak nquerucha'. 13 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij Dios ra: —Ja' Jacob xenwajo', majo'n xenwajo' ta Esaú, cara' nbij. 14 ¿Le nbij tzij ra' che mrubey ta nuban Dios? Jara' mcara' ta, ja' majo'n jun achnak xtuban ta je mrubey ta. 15 Com ja' Dios cawra rbin cana tzra Moisés: —Anen quenpoknaj na quewech e achnak quenwajo' che quenpoknaj quewech, y xquenbisoj achnak quenwajo' che quenbisoj, cara' nbij. 16 Tzra' c'a nkatz'et wa' che Dios ruq'uin arja' c'o wa' we npoknaj awech o wmajo'n y me rmal ta chnawajo' atet che npoknaxa awech rmal, y me rmal ta chka' che nacsaj achuk'a' che npoknaxa awech rmal. 17 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios tzrij rey Faraón cawra xbixa tzra rmal Dios: —Faraón, anen atnecsan rey ch-utz c'ara' quenk'alsaj na ajni' nimlaj poder c'ola pnuk'a' com jara' poder xtencsaj chawij y catnkasaj. Cara' xtenban chawa ch-utz c'ara' che nela rbixic nubi' chwech njelal ruch'lew, cara' xbij Dios tzra. 18 Cara' c'a nuban Dios, arja' npoknaj quewech achnak nrajo' npoknaj quewech, y necwersaj canm chpam rtzilal e achnak nrajo' nuban cara' chca. 19 Tak newc'axaj je c'ja' xenbij kaja chewa seguro che cawra nebij chwa ra: —Wcara' nuban Dios chca wnak ¿nak tzra c'ara' nch'ojquij na chca je rtzilal je nqueban? We ncajo' o wmajo'n, jara' ncara' wa' nqueban ajni' rchumin ta arja' che nqueban, cara' nebij chwa. 20 Per com xa ix wnak c'a ¿nak c'a ixocnak wa' rmal c'ara' tak nec'ulba' Dios? ¿Lc'o tc'a jun bjo'y xtbij ta tzra bnoy rxin: —¿Nak tzra tak xcawra abnon chwa? 21 Je bnoy bjo'y tak c'ola jun mlaj ch'bak chwech ¿lmajo'n c'a ruk'a' tzra ch'bak xtuban ta tzra nak c'ola rgan nuban tzra? ¿Lmajo'n c'a ruk'a' tzra chnuban jun bjo'y tzra jcongan nim ruk'ij y nuban chic jun bjo'y tzra je mnim ta ruk'ij? 22 Ja' Dios ¿lmajo'n c'a ruk'a' nuban je' achnak je nrajo' ja' nuban? Ajni' xuban chca wnak jc'ola ryiwal chquij y nyataja chquij che nqueta'k ela chpam lowlo', per arja' xucoch' rtzilal je xqueban y ajni'la rpaciencia cuq'uin. Ja' xucoch' mesque nrajo' nk'alsaj ryiwal y mesque nrajo' nk'alsaj rpoder. 23 Cara' xuban ch-utz c'ara' nk'alsaj che ajni'la nim regloria jnuya' chca wnak je npoknaxa quewech rmal. Arj-e' ne ech-on twa' ojer rmal che nque'oca rexbil ja' chpam nimlaj regloria. 24 Cara' rebnon chka ja okrech-on, jle' chka ok aj Israel per ec'ola jme aj Israel ta erech-on chka'. 25 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios rmal profeta Oseas cawra nbij Dios ra: —Je' wnak jme e ntnamet ta nabey nerla' na jun k'ij tak cawra xtenbij chca: —Camic ix ntnamet chic, cara' xtenbij chca. Je' wnak jmajo'n xenwajo' ta nabey nerla' jun k'ij tak cawra xtenbij chca: —Camic quixnwajo' chic, cara' xtenbij chca, cara' nbij ja' Dios. 26 Chka', ja abar xbix wa' chca rmal Dios che me e rtnamet ta, chpam jara' mism lwar xtbix wa' chic chca che e rlec'wal c'aslic Dios. Cara' tz'ibtanak cana. 27 Chka' c'ola bin cana chca aj Israel rmal ja ojer profeta Isaías, cawra nbij ra: —Tnamet Israel, mesque ncongan xtquesop na qui' y mesque congan pen nque'eltaj wa', per xme q'uiy ta nquetotaja chca. 28 Com ja' Dios rbin chic che nutak pna jun juicio pe rwá' tnamet y jara' majo'n nuya' ta más tiemp tzra per nutak ta chanim. Cara' rbin cana Isaías. 29 Chka' ajni' xbij cana Isaías ojer chca nwinak aj Israel jcawrara: —Dios jRajaw caj ruq'uin rwech ruch'lew, wexte che mquita xuya' c'as chka che ec'ola jujun chka jmajo'n xecomsas ta, xcom ta ra' kjatzul ajoj ja ok tnamet Israel ajni' xba'na chca aj Sodoma y ajni' xba'na chca aj Gomorra ojer. 30 Njelal jawra jnemjon rbixic chewa quench'ob chewech camic nak rbanic. Je' wnak jme aj Israel ta quebnon ta nabey, majo'n xqueya' ta cas je rbeyal rxin Dios per camic quewlon chic rbeyal rxin Dios, per jawra rbeyal rxin Dios xe rmal yukbal ac'u'x ruq'uin Jesucristo tak nawil. 31 Per quebnon ta aj Israel, congan xqueya' cas jun ley je nk'alsana rbeyal rxin Dios per jawra rbeyal majo'n xquewil ta. 32 ¿Nak tzra tak majo'n xquewil ta? Majo'n xquewil ta com xruq'uin kaja cchuk'a' j-e' xeyke' wa' quec'u'x che rbanic cumplir rley Dios, majo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin To'onel je rtzujun ta Dios che rbanic cumplir ley. Tak majo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin To'onel rxin Dios jara' To'onel xoca ajni' jun abaj jnec'je'a pquebey jxecch'ak'ij ckan chwech. 33 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios tzrij To'onel je xtta'k rmal Dios jcawra nbij ja' Dios chpam jun c'ambal tzij ra: —Bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, c'ola jun abaj jnemjon rcusic chpam tnamet Sion. Je' wnak necch'ak'ij na ckan chwech jara' abaj y nquetaj na lowlo' rmal. Per je' wnak je xteyke'a quec'u'x ruq'uin jara' abaj arj-e' nquewil totanem rxin Dios. Cara' rbin cana Dios.

Romanos 10

1 Wch'alal, kas ngan anen xtquewil ta totanem rxin Dios j-e' nwinak aj Israel, congan nc'utun tzra Dios che nquetotaja. 2 Com anen bien wutkin chcongan nquecsaj cchuk'a' che rya'ic ruk'ij Dios per xmajo'n ch'obtanak ta cmal kas mer rubey Dios. 3 Com arj-e' majo'n xcajo' ta xcutkij kas mer rbeyal je rxin Dios per je xqueban j-e', xcajo' ta xecwankersaj queyon kaja jun bey je jun chwa' jne rbeyal chquewech j-e' y nmajo'n xcajo' ta je rbeyal rxin Dios. 4 Per xmajo'n ch'obtanak ta cmal nak rbanic ley, com jley jara' y-on ta rmal Dios ch-utz c'ara' nokrejcha' cana pruk'a' Cristo. Cara' c'a rbanic ch-utz c'ara' nkawil rbeyal rxin Dios konjelal je ykula kac'u'x ruq'uin Cristo. 5 Cara' quenbij chewa com Moisés cawra rtz'iban cana: —We xruyon ruq'uin kaja achuk'a' ykul wa' ac'u'x che rc'axic je rbeyal rxin Dios jara' mtawil utzlaj c'aslemal rxin Dios wmajo'n nanimaj ta njelal je nbij ley, cara' nbij. 6 Per tak ykula ac'u'x ruq'uin Dios che rc'axic je rbeyal rxin Dios jara' majo'n pen ta nawil utzlaj c'aslemal rxin Dios com cawra tz'ibtanak cana tzrij ra: —Mtech'ob kta cawrara ptak ewanm: —Congan pen xtojte' ta jun chcaj xterec'ma' pta Cristo ch-utz c'ara' nuwil utzlaj c'aslemal rxin Dios. 7 Chka' mtebij ta cawra: —Congan pen xtba ta jun cuq'uin cnomki' y xterec'ma' kta Cristo ch-utz c'ara' nuwil utzlaj c'aslemal rxin Dios, mtebij ta cara' chka'. 8 Com xchenkaj c'o wa' utzlaj tzij rxin Dios je nyowa utzlaj c'aslemal rxin Dios, majo'n pen ta nawil wa' com jara' tzij ncatecwina nabij ruq'uin achi' y ncatecwina nach'ob rij rwech pnawanm. Cara' c'a rbanic utzlaj tzij jnuc'ut chkawech Moisés, y ncara' mism utzlaj tzij jkamjon rbixic chca wnak camic chka', jara' jun tzij jnuc'ut chkawech nak rbanic tak neyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo. 9 Xchenkaj c'o wa' jara' tzij com wnabij ruq'uin achi' che Jesús arja' Rajaw caj ruq'uin rwech ruch'lew, y wruq'uin awanm nanimaj che Dios xuyic Jesús chpam cmic, jara' nawil totanem rxin Dios. 10 Cara' rbanic com ruq'uin awanm nanimaj wa' Jesucristo che nawil rbeyal rxin Dios, y we nmajo'n napoknaj ta nabij chca wnak che ykula ac'u'x ruq'uin Jesucristo, jara' nawil totanem rxin Dios. 11 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij chka ra: —Chka bechnak wnak opech je xteyke'a ruc'u'x ruq'uin, jara' majo'n che mquita xtuwil totanem rxin Dios. Cara' tz'ibtanak cana. 12 Cara' nbij com xa ok junam chwech Dios we ok aj Israel o we me ok aj Israel ta com Kajaw Jesucristo arja' Kajaw che nimlaj konjelal. Arja' nuya' mibil rxin Dios chca wnak chka bechnak wnak opech jnecc'utuj cto'ic tzra. 13 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Chka bechnak wnak opech we nc'utuj rto'ic tzra Kajaw, jara' nuwil totanem rxin Dios. 14 Per je' wnak ¿nak tzra xtecc'utuj cto'ic tzra wq'uemjana teyke'a quec'u'x ruq'uin? Jun chic ¿nak tzra xteyke'a quec'u'x ruq'uin tak we xq'uemjana tya'a rbixic chca? ¿Nak tzra tak xtecc'axaj rbixic ja xmajo'n nyowa rbixic chca? 15 ¿Nak tzra xtqueba wnak cuq'uin che nequey-a' rbixic chca wmajo'n netkow ela cxin? Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Ajni'la quicotemal tak c'ola jun nekaja chquecjol wnak y numaj rbixic chca jutzlaj tzij jrec'mon ta chca che qui'il nec'je'a canm chwech Dios, cara' nbij. 16 Per ec'ola majo'n xqueya' ta quexquin tzrij ja utzlaj tzij rxin Dios, ajni' tz'ibtanak cana ojer rmal profeta Isaías jcawra nbij ra: —Kajaw Dios, xme q'uiy ta je' wnak je nquenimana utzlaj tzij jnekbij chca, cara' nbij. 17 Ne nc'atzin wa' che nekaja rbixic jutzlaj tzij cuq'uin wnak com tak nbixa jutzlaj tzij chca jara' nwankersana yukbal quec'u'x, y jara' utzlaj tzij ruq'uin rtzojbal Dios npe wa'. 18 Per j-e' aj Israel ¿lmajo'n c'a cc'axan ta ja utzlaj tzij? Cc'axan, com ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Ekajnak chic rbixic njelal nat nkaj chwech ruch'lew, cara' nbij. 19 Per ¿mcutkin tc'a nak rbanic? Cutkin, com jara' xbixa chca ojer rmal Dios ajni' tz'ibtanak cana rmal Moisés jcawra nbij ra: —Ec'ola jle' tnamet jme e ntnamet ta, jle' tnamet jmesquier nch'obtaja cmal je rna'oj Dios, per je xtenban chca quenucsaj na netnamet, per ixix congan pkan xtena' tak xtenban cara' chca y congan nyictaja ewyiwal rmal, cara' xbixa chca tnamet Israel rmal Dios. 20 Chka' ja ojer profeta Isaías cawra xbij chca aj Israel y nmajo'n xxibej ta ri' chquewech che rbixic chca: —Cawra nbij Dios chewa: —Ec'ola jle' tnamet nmajo'n cas quey-on tzra che rojtakxic ajni' nna'oj per camic cutkin chic. Arj-e' majo'n xecc'utuj ta chwa che quenc'je'a chquecjol per camic nk'alsan wi' chquewech. 21 Per ixix ja ix tnamet Israel, k'ij k'ij nbin chewa pnutzlaj tzij che quixemloj ta wq'uin, cara' nbin chewa, per nmajo'n nquixniman ta, majo'n neban ta jquenwajo' chewa chneban, cara' nbij ja' Dios chca retnamet. Cara' tz'ibtanak cana rmal Isaías.

Romanos 11

1 Per nexte wjic tech'ob ta che Dios erch'akin cana tnamet Israel com en aj Israel anen chka'. Com anen en riy rumam Abraham, ruq'uin tribu rxin Benjamín enpenak wa'. 2 Ja' Dios majo'n erch'akin cta tnamet Israel com erech-on twa' ojer che nque'oca retnamet. ¿Lmajo'n c'a ewutkin ta jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ojer? Com ja ojer profeta Elías arja' xitzel xutz'et je xqueban aj Israel y cawra xbij tzra Dios ra: 3 —Kajaw Dios, xe eccomsan je' profeta jxeyowa rbixic atzojbal y xqueyjon j-e' altar jabar nya' wa' ak'ij. Jcamic xnuyon chic anen enc'o cana per ncajo' quenccomsaj chic anen chka', cara' nbij. 4 Per terkaja pnewá' je xbixa tzra Elías rmal Dios: —Ma ayon ta, com ec'o na e wku' mil ach-i' nquenimana wxin je nexte wjic excul ta chwech tiox rbin-an Baal, cara' xbixa tzra Elías. 5 Y cara' c'a tzra tiemp ja okc'o wa' camic ra, okc'ola jujun ok aj Israel ja okch-on rmal Dios per xe rmal rutzil tak xokrucha', xsipan chka. 6 We xsipan chka jara' mesquier nokocwina nekbij che xokosmaj na che xekch'ecbej ta. Ja wexte xokosmaja jxekch'ecbej ta jara' mesquier nokocwina nekbij che xsipasa chka. 7 Jnemjon rbixic chewa ¿nak c'a nuc'ut chkawech? Jnuc'ut chkawech jara' cawrara, je tnamet Israel congan quemjon rtijic quek'ij che rch'aquic rbeyal je rxin Dios per xe me ch'obtanak ta cmal nak rbanic. Per ja okoch-on rmal Dios yatanak chka che kawlon rbeyal rxin Dios. Per jle' chic arj-e' nmajo'n ncajo' ta necnimaj Dios y ja' Dios xeruya' cana. 8 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Ja' Dios xusach cna'oj, nqueca'ya per majo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech y chka' c'ola quexquin per majo'n necc'axaj ta je nbixa chca, y ncara' quebnon camic. Cara' tz'ibtanak cana. 9 Ajni' rtz'iban cana ojer rey David chka' jcawra nbij ra: —Tak quemjon rbanic jun nimlaj w-im che nquequicota, chek q'uenjlal tak nekaj na chpam jun lowlo' ajni' nuban jun chcop tak nba pe trampa. Nyataj na chca rtojbalil rxin rtzilal jquebnon. 10 Nquec'je' na chpam jun k'ejkumal ch-utz c'ara' chmajo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech. Nquejklej na njelal rtzilal jquebnon y njunlic xtelque'a quij rmal, cara' nbij David. 11 Cara' c'a xqueban tnamet Israel, majo'n xquewil ta totanem rxin Dios per ¿le nbij tzij ra nmajo'n chic chomtajic chquij? ¿Lcara' rchumin ta Dios? Jara' mcara' ta, per quench'ob chewech camic nak rbanic. Je tnamet Israel tak majo'n xecnimaj ta Jesucristo rmal c'ara' tak xekaj chic rbixic totanem rxin Dios cuq'uin wnak jme aj Israel ta. Cara' rchumin ta Dios ch-utz c'ara' aj Israel pkan nquena' rmal ch-utz c'ara' npeta cgan che necnimaj Jesucristo. 12 Je tnamet Israel tak nmajo'n xecnimaj ta Jesucristo rmal c'ara' tak xsipasa jnimlaj mibil rxin Jesucristo chca jle' chic tnamet wawe' chwech ruch'lew. Dios xelsaj chca aj Israel je privilegio rey-on chca rmal c'ara' tak xsipasa nimlaj mibil rxin Jesucristo chca wnak jme aj Israel ta. Je tnamet Israel wc'ola mibil rec'mon ta tak majo'n xecnimaj ta Dios, peor c'ara' tak xterla' k'ij tak xtecnimaj chic che nimlaj conjelal. 13 Per camic ewq'uin ixix quentzijon wa' jme ix aj Israel ta. Ja' Dios enretkon ta che cnesmaja checjol ixix chixconjelal jme ix aj Israel ta, y jawra samaj ajni'la nim ruk'ij. 14 Anen quenya' ruk'ij jawra samaj jyatanak chwa mal-il ec'ola chca nwinak aj Israel xtquewil na totanem rxin Dios rmal, mal-il ec'ola chca xtecyarij jtotanem je ajni' yatanak chewa ixix rmal Dios. 15 Ja' Dios tak majo'n chic xeruc'ul ta tnamet Israel, rmal c'ara' ixix jme ix aj Israel ta xixchomtaja ruq'uin. Peor c'ara' tak xtqueruc'ul chic jmul tnamet Israel, cara' rbanic nela ajni' nquec'astaja chquecjol cnomki'. 16 Je tnamet Israel eyonan che e rxin Dios, per ne che conjelal. Ajni' tzra jle' k'or, wc'ola jtz'it xyonaxa nabey mul che noca rxin Dios, rxin Dios c'ara' njelal k'or. Ajni' tzra jun che' chka', wyonan chic rc'amal che noca rxin Dios, rxin Dios c'ara' chka' je' ruk'a'. 17 Ec'ola jle' chca tnamet Israel jxeya' cana rmal Dios, xba'na chca e ajni' ruk'a' jun che' olivo per jle' ruk'a' je xjo'l ta. Per ixix jme ix aj Israel ta ix ajni' ruk'a' jun chic che' olivo per jun che' jmajo'n tcon ta, jun che' xruyon wankernak ta. Jxuban Dios chewa, xixrucsaj ix rexbil j-e' aj Israel jmajo'n xeruya' cta, xuban chewa ajni' xixruban injertar ruq'uin jun che' olivo per jun che' nja' Dios ticyona, y camic xjun chic ebnon cuq'uin j-era' aj Israel che rtijic utzlaj c'aslemal jpenak ruq'uin rc'amal jawra che'. 18 Per mtena' kta más nmak ek'ij ixix que chquewech tnamet Israel jxejo'l ta rmal Dios. Per wneya' ek'ij kas terkaja pnewá' che ixix ix ch'tak ruk'a' che', bien tech'bo' chjun che' mruk'a' ta netzkuwa rxin rc'amal per je rc'amal jara' netzkuwa rxin ch'tak ruk'a'. 19 Mex c'ola jun chewa cawra xtbij chwa ra: —Per Dios xerujol ta jle' ch-utz c'ara' nok-oca ajoj pquec'xiwach. 20 Ne ktzij wa' xerujol ta jle' per xe rmal majo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin Jesucristo xe rmal c'ara' tak xerujol ta. Per ixix chka' wexte che mquita ykula ec'u'x ruq'uin Jesucristo mquita ixrec'lun Dios ra che ixocnak retnamet. Rmal c'ara' quenbij chewa, mteya' ta ek'ij, ja c'a neban camic, txibej ewi' chwech Dios. 21 Cara' quenbij chewa com Dios xerujol ta jle' mesque ne e rtnamet wa' ojer, y wcara' xuban chca j-e' jara' cara' nuban chewa ixix chka'. 22 Bien mpa' tech'bo' ajni' rna'oj Dios, bien rutkin nuya' utzil chawa per bien rutkin ncatruban castigar chka'. Arja' xeruban castigar je mxeniman ta rxin per xuya' utzil chewa ixix, y nuya' wa' utzil chewa wmajo'n xteya' cta yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. Wxteya' cana yukbal ec'u'x jara' nquixrujol ta ixix chka'. 23 Y chka' je jle' je erejlon ta, per we xtqueq'uex cna'oj y xteyke' chic quec'u'x ruq'uin Jesucristo jara' nqueruc'ul chic jmul, ajni' nqueruban injertar ruq'uin che' jabar erejlon twa'. Ja' Dios necwina nuban cara' chca. 24 Ixix jme ix aj Israel ta, ix ajni' ruk'a' jun che' je xruyon wankernak, mruq'uin ta jun che' ixpenak wa' je tcon rmal Dios. Per Dios majo'n xpoknaj ta xixruban injertar ruq'uin jun che' jretcon ja'. Peor c'ara' chca aj Israel jxerujol ta, arj-e' e ajni' ruk'a' jun che' je tcon rmal Dios, y nseguro che ja' Dios majo'n npoknaj ta nqueruban chic jmul injertar ruq'uin che' jabar ejlon twa' nabey. 25 Wch'alal, c'ola je' achnak jmajo'n k'alsan ta nabey per camic Dios rk'alsan chic, y kas quenwajo' chewa che nch'obtaja ewmal nak rbanic. Kas ta xtch'obtaj ta ewmal jawrara ch-utz c'ara' majo'n newankersaj ta jle' ena'oj ixix eyon kaja y xteya' ta ek'ij rmal. Cawra rbanic je rk'alsan Dios. Je tnamet Israel, mesque jle' chca congan e cow y mesque ncongan necxutuj totanem jrec'mon ta Jesucristo, per nerla' na jun k'ij tak njelal tnamet Israel ntotaja. Per c'jara' xtbantaja cumplir jawrara tak xtquetz'kata conjelal jme aj Israel ta jq'uemjana teyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Per je tnamet Israel ntotaj na ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios, jcawra nbij ja Dios ra: —C'ola jun To'onel je nwankera chpam tnamet Sion, arja' nuchup njelal je m-utz ta jquebnon tnamet Israel. 27 Anen c'ola jun chuminem nchumin ta cuq'uin y tak xtenchup quil quemac jara' quenbanbej cumplir ja chominem, cara' nbij ja' Dios. Cara' tz'ibtanak cana. 28 Com je tnamet Israel majo'n xecnimaj ta utzlaj tzij rxin Jesucristo rmal c'ara' tak e'ocnak chic rec'lel Dios, y rmal c'ara' chka' tak xekaja ja utzlaj tzij rxin Jesucristo ewq'uin ixix jme ix aj Israel ta. Per com Dios ne erech-on twa' tnamet Israel ojer rmal c'ara' tak nquerajo' na, rmal jun chuminem je rchumin ta cuq'uin cti't quemma'. 29 Cara' quenbij chewa com Dios arja' majo'n xtuq'uex ta rna'oj. Wc'ola rsipan chawa nawxin wa' ra', owe atrech-on che atocnak rtnamet ne at rtnamet wa' ra' chka'. 30 Jnabey tak q'uemjana tpeta Jesucristo ixix jme ix aj Israel ta mxenimaj ta Dios, per Dios xpoknaj ewech y camic ewlon chic totanem rmal. Com ja tnamet Israel mxecnimaj ta rmal c'ara' tak ewlon chic ixix totanem rxin Dios. 31 Y cara' c'a chca tnamet Israel chka', arj-e' mesquier nquenimana camic, per Dios ne rchumin twa' che nerla' na jun k'ij tak xtpoknaj chic quewech y nqueruto'. Ajni' xuban chewa ixix xpoknaj ewech y cara' xtuban chic chca chka' npoknaj na quewech. 32 Com ja' Dios ne rchumin twa' che npoknaj kawech konjelal ja ok wnak che ok abechnak opech wnak. Per nabey mul ne nc'atzin wa' chka konjelal che nkaya' chkij che me ok nimanel ta. Cara' rchumin ta ch-utz c'ara' che arja' necwina npoknaj chic kawech konjelal y xe rmal c'ara' tak nokruto'. 33 Ajni'la nmak tak achnak rchumin ta ja' Dios, congan utzil rey-on chka, congan xucsaj rna'oj y nmajo'n achnak mquita rutkin. Nmajo'n nak cwennak ta rk'on njelal rna'oj, nmajo'n nak cwennak ta rech'bon njelal jnuban je'a. 34 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Nmajo'n jun ojtakyona njelal jnuch'ob Dios, arja' majo'n nc'atzin ta tzra che c'o xta jun nyowa rconsejo. 35 Nmajo'n jun chka ja ok wnak c'o ta kay-on tzra Dios, arja' majo'n ruc'as kuq'uin. Cara' tz'ibtanak cana. 36 Cara' nbij ja' Dios jwankersyona njelal, ja' pa'la tzrij njelal y chka' noc na njelal achnak yabal ruk'ij. Kas ta xtya'a ruk'ij camic y rxin junlic chpam je' tiemp jpenak. Amén.

Romanos 12

1 Wch'alal, camic katz'ton chic ewq'uin che Dios ajni'la rpoknan kawech, ajni'la rebnon ta pkacwent che kto'ic. Rmal c'ara' ajni'la quenwajo' quenbij chewa che netzujuj ta ecuerpo pruk'a' Dios che rbanic ajni' nrajo' ranm. Toca ecuerpo ajni' jun sacrificio per jun c'aslic sacrificio bien ch'ajch'oj, jun sacrificio je nel ta ruc'u'x Dios tzrij. Jawra c'a nc'atzina neban che ktzitzij ruk'ij Dios neya'. 2 Mtewc'aj ta ixix jun c'aslemal je ajni' cc'aslemal wnak je xruq'uin jawra tiemp rxin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x. Per jneban, k'ij k'ij tey-a' c'as tzra Dios che arja' nuq'uex ena'oj, tey-a' c'as tzra chnucsaj c'ac' tak na'oj ewq'uin. Cara' ta xteban ch-utz c'ara' newutkij chpam ec'aslemal ajni' nrajo' ranm Dios y je nrajo' ranm Dios jara' kas wen, kas qui'il nuban chawa, y kas tz'kat. 3 Com ja' Dios rey-on chwa che enocnak en rapóstol Jesucristo rmal c'ara' tak c'ola jun paxbanem quenya' chewa chixjujnel. Mteban ta cara' chcongan ix nmak nena' kaja per kas tech'bo' bien nak kas mer ebanic chixjujnel. Bien tech'bo' che Dios yoyona chewa ja yukbal ec'u'x y rmal c'ara' tak nquixecwina neban rsamaj. 4 Cara' quenbij chewa com q'uiy rwech rsamaj Dios yatanak chka che nkaban. Cara' rbanic ajni' rbanic kacuerpo, c'o wa' rsamaj kawá', kk'awech c'o wa' rsamaj, kak'a' ruq'uin kkan nc'o wa' rsamaj, mjun ta rsamaj che njelal. 5 Y cara' c'a chka ajoj chka' ja ok rxin Jesucristo, ok q'uiy per xjun cuerpo kabnon konjelal, ok cuerpo rxin Cristo, xjun kabnon, kyuklon ki' chbil tak ki'. 6 C'ol c'a yatanak chka rmal Dios jokocnak wa' per mjunam ta okocnak wa' konjelal. Kasmajij c'a jsamaj jrey-on Dios chka chokjujnel. Wrey-on Dios chawa che ncatecwina naya' rbixic je nk'alsaj ja' Dios chawech tey-a' c'a rbixic, per xerwara' nc'atzina che bien nuc'om ri' jnabij ruq'uin je nbij Jesucristo jabar ykul wa' kac'u'x. 7 Wrey-on Dios chawa che nque'awilij kch'alal que'awilij c'a. Wrey-on chawa che nque'atijoj que'atijoj c'a. 8 Wrey-on chawa che nque'apaxbaj que'apaxbaj c'a. Wrey-on chawa che nque'ato' tzra je' achnak je nc'atzina chca que'at-o' c'a, per ne njelal ac'u'x y njelal awanm. Wrey-on chawa che nque'awc'aj kch'alal tetja' c'a ak'ij che cc'axic, mcatsak'orin ta. Wrey-on chawa che nayukba' quec'u'x je nqueti'ona tebna' c'a, per catquicota che rbanic. 9 Twaj-o' ewi' per ne njelal ec'u'x y njelal ewanm. Itzel tetz'ta' rtzilal y kas te'l ta ec'u'x che rbanic utzil. 10 Ajni' nuban jun wnak lok' nqueruna' rch'alal cara' tc'a neban ixix chka' kas lok' ten-a' ewi' chbil tak ewi' y tebna' respetar chbil tak ewi'. 11 Tetja' ek'ij che rbanic samaj jrey-on Dios chewa chneban, mtquixsak'orin ta. Kas ta xtnoja pnewanm che rbanic jnak njo'xa chewa rmal Kajaw Jesucristo chneban. 12 Quixquicota che reybxic je njelal rtzujun Dios chka. Tak c'ola je' achnak npeta chewij tec'je'a epaciencia che rcoch'ic. Mtquixcos ta che rbanic oración. 13 Que'et-o' rtnamet Dios jc'ola je' cnecesidad. Tak c'ola nc'atzina psad chca tey-a' c'a quepsad. 14 Je nquebnowa lowlo' chewa tc'utuj tzra Dios chnuya' utzil pquewá', mtec'utuj ta tzra che nqueruya' pjun lowlo'. 15 Tak ec'ola nquequicota quixquicot ixix cuq'uin chka'. Tak ec'ola nque'ok'a quixok'a ixix cuq'uin chka'. 16 Xjun ta neban ixconjelal, xjun ta nech'ob. Mtena' ta ix nmak, kas te'l ta ec'u'x chquij e ch'tak sencillo che nque'ewexbilaj, mtech'ob ta chcongan ewutkin. 17 Wc'ola jun wnak xtebnowa lowlo' chewa chka bechnak wnak opech mteya' ta rec'xel. Tec'tu' utzil chquewech wnak, majo'n ta itzel xtquetz'et jneban chquewech. 18 We nquixecwina, kas ta qui'il nquixec'je'a cuq'uin conjelal wnak, mteban ta je' achnak ixix je xnuyic ch'oj chquecjol. 19 Quilaj tak wch'alal, tak c'ola jun xtebnowa lowlo' chewa mteya' ta rec'xel, per jneban tejcha' pruk'a' Dios che arja' nebnowa castigar rxin. Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij Kajaw Dios: —Xnuyon anen yatanak chwa chquenya' rec'xel chca wnak je nquebnowa rtzilal, cara' nbij. 20 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, wc'ola jun ec'lel we nk'ak'ana rpam tey-a' rway. Wnechkija ruchi' tey-a' ruya'. Wcara' neban tzra jara' q'uixbal xtuna' rmal y numaj t-onem ranm rmal jrebnon chewa. 21 Tak c'ola jun achnak lowlo' nba'na chewa wneya' rec'xel jara' xe nquixruch'ec rtzilal. Mejor jneban, tebna' utzil chca je nquebnowa lowlo' chewa y jara' ixix nquixech'cowa rxin rtzilal.

Romanos 13

1 Tnimaj njelal ley jc'ola pruk'a' k'atbaltzij. Cara' quenbij chewa com nmajo'n jun k'atbaltzij nwankera che mquita Dios nwankersana rxin. Je' k'atbal tak tzij jc'ola camic Dios chayon rxin. 2 Rmal c'ara' quenbij chewa, we mtawajo' nanimaj ley jc'ola pruk'a' k'atbaltzij jara' mtawajo' nanimaj je ch-on rmal Dios. Je' wnak je mtcajo' necnimaj ley jc'ola pruk'a' k'atbaltzij arj-e' nquetaj na pen rmal. 3 Nquetaj na pen com jk'atbaltzij nqueruban castigar je e bnoy rtzilal, me j-e' ta ra' e bnoy utzil. We mtewajo' nquixba'na castigar rmal k'atbaltzij tebna' c'a utzil. Wutzil neban, jk'atbaltzij jara' wen nquixrutz'et. 4 Wen nquixrutz'et com jk'atbaltzij arja' jun ajsmajma' rxin Dios, arja' pa'la chewij che nquixruban cwent. Wxe mwen ta neban kas txibej c'a ewi' com je k'toy tzij c'o ruk'a' chewij che nquixruban castigar, mchek te nbixa tzra k'toy tzij. Arja' jun ajsmajma' rxin Dios, arja' csan chpam k'atbaltzij che nqueruban castigar wnak je nquebnowa rtzilal. 5 Rmal c'ara' quenbij chewa che nc'atzina neknimaj ley jc'ola pruk'a' je' k'atbaltzij. Per ¿lxe rmal che mtkaja castigo chkij, lxe rmal c'ara' che nc'atzina che neknimaj? Mcara' ta, per ne nc'atzin wa' che neknimaj k'atbaltzij com bien kutkin chcara' nrajo' Dios chka che nkaban. 6 Rmal c'ara' chka' tak nkatoj impuesto pk'atbaltzij. Cara' quenbij com e k'toy tak tzij arj-e' rsamaj Dios nqueban che nqueban cwent tnamet. 7 Jtjonem ocnak chkij pk'atbaltzij tetjo' pquek'a' jyatanak chca che nquec'om chka. Txibej ewi' chquewech ja yatal chewa chnexibej ewi' chquewech. Que'ebna' respetar jyatanak chca che nque'eban respetar. Conjelal wnak chka e abechnak opech jyatanak chca che neban cara' chca tebna' c'a. 8 Majo'n abar tec'je' wa' ec'as, wc'ola tetjo'. Per ja ojben ri'il jara' ajni' jun kac'as je nmesquier ntojtaja y mtetenba' ta rtojic, ne twaj-o' wa' ewi'. We nque'ewajo' je' wnak xruq'uin ra nebanbej cumplir njelal je nbij rley Dios chewa chneban. 9 We nque'ewajo' je' wnak jara' mesquier xtaban ta jun lowlo' chca y rmal c'ara' tak quenbij chewa, tak nque'ewajo' je' wnak xruq'uin ra nabanbej cumplir njelal je nbij ley chawa chnaban. C'ola jun rmandamiento Dios cawra nbij ra: —Ajni' nawajo' kaja awi' ayon cara' c'a tebna' chca jle' chic wnak chka' que'awaj-o', cara' nbij. Jara' jun mandamiento wnanimaj, xruq'uin ra' nabanbej cumplir jle' chic mandamiento chka bechnak mandamiento, ajni' tzra jle' mandamiento je xtenbij chewa ra: —Mtcatoc ta ruq'uin jun ixak jme awexkayil ta, mtaban ta cmic, mtaban ta alak' y mtayarij ta chka' je' achnak cxin wnak. 11 Ne nc'atzin wa' che neknimaj ajni' nemjon rbixic chewa com ixix bien ewutkin je tiemp jokc'o wa' jara' tiemp chic che nokc'astaja y nokc'asc'ata. Cara' quenbij chewa com c'o chic tiemp kniman To'onel kxin y xe nkajin ta k'ij rxin tak xtpet chic jmul che nokruto' per njunlic. 12 Ntajina nq'uisa tiemp rxin k'ejkumal je rc'an rtzilal y xyamer nel ta k'ij. Rmal c'ara' quenbij chewa, kay-a' cana bnoj rtzilal. Je nkaban, ne tja' wara' jsak rxin Dios xtc'ana kxin ch-utz c'ara' nokocwina nkach'ec rtzilal. 13 Kabna' c'a utzil com njawara' yatal chka che nkaban ja okc'an rmal sak rxin Dios. Me tkaban ta ajoj ajni' nqueban wnak jxe nquek'bara y nquerak quechi' y nquequicota che rbanic rtzilal. Me tkaban ta ajoj ajni' nqueban jle' ach-i' cuq'uin ixki' jxe nquemajcuna, y c'o chna más nqueban jcongan q'uixbal rbanic. Me tkaban ta rkoj chi'ij rmal ch'oj, me tk'utlin ta kanm chquij wnak. 14 Je nkaban, nte rna'oj Kajaw Jesucristo xtekwekbej ta ki'. Tak npeta itzel tak na'oj chewa mtenimaj ta y mteya' ta rgan.

Romanos 14

1 Wc'ola jun kch'alal xtekaja ewq'uin majo'n kas tcow yukbal ruc'u'x ruq'uin Jesucristo jara' tec'lu' ewq'uin. Per mtech'ojquij ta je' achnak tzra jq'uemjana tecwera chpam. 2 Ajni' chca jle' kch'alal arj-e' nquech'ob che majo'n xjan ta nataj je' achnak chka bechnak opech je nti'ja. Per mcara' ta nquech'ob kch'alal jmajo'n kas ta cow yukbal quec'u'x ruq'uin Jesucristo com arj-e' majo'n nquetaj ta ti'ij. 3 Watet wnataj ti'ij mtque'axutuj ta kch'alal xe rmal jmajo'n nquetaj ta ti'ij. Wmajo'n nataj ta ti'ij mtabij ta chca kch'alal che xjan nqueban tak nquetaj ti'ij arj-e'. Com Dios erc'lun rmal c'ara' tak cara' quenbij chewa. 4 ¿Nak c'a atocnak wa' atet tak nak'et tzij chquij wnak tak majo'n ak'a' chca? C'ola jun Cajaw y jara' Jesucristo y chwech arja' nequejcha' wa' cwent, arja' c'a xtbina chca w-utz quebnon o wmajo'n. Anen wutkin che cow xtquepe'a che rbanic utzil com Jesucristo necwina nuya' chca chcara' xtqueban. 5 Ec'ola kch'alal cawra necbij ra: —Jawra k'ij ja okc'o wa' más chna nim ruk'ij que chwech jle' chic k'ij, cara' necbij. Per ec'ola jle' chic cawra necbij ra: —Mcara' ta, njelal k'ij nim ruk'ij che njelal, cara' necbij. Per jara' ewq'uin c'o wa' chixjujnel, kas tech'bo' na ejkal chixjujnel nak yatanak chewa chneban. 6 Je' kch'alal mchek ta cgan nquech'ob chc'ola je' k'ij más nim ruk'ij que chwech jle' chic k'ij, per rmal jnecbij jara' che necnatbej Kajaw Jesucristo. Y cara' chca jle' chic kch'alal chka', mchek ta cgan nquech'ob che je' k'ij nmak ruk'ij che njelal, per rmal necbij che necnatbej Kajaw Jesucristo chka'. Je' kch'alal chka' tak nquetaj ti'ij arj-e' necnataj Kajaw Jesucristo chka' com necmeltioxij tzra Dios tak nquetaj. Chka' je jle' chic kch'alal tak mtquetaj ti'ij arj-e' necnataj Kajaw Jesucristo y necmeltioxij tzra Dios chka' tak nqueban cara'. 7 Cara' c'a rbanic wch'alal com majo'n jun chka c'o ta ruk'a' tzrij rc'aslemal y xtuban kta je nrajo' ranm ruyon kaja nexte c'ola ruk'a' tzra recmic chka'. 8 Wokc'asla, jara' che nekyabej ruk'ij Kajaw Jesucristo. Wnokcoma jara' chka' che nekyabej ruk'ij Kajaw Jesucristo. Cara' c'a rbanic, wokc'asla o we nokcoma xerwara' ne ok rxin wa' Kajaw Jesucristo. 9 Xe rmal c'ara' tak xcoma Cristo y tak xc'astaja chquecjol cnomki'. Arja' xcoma y xc'astaja ch-utz c'ara' xoca Kajaw che konjelal ajoj ja ok wnak, ajni' chka ajoj jokc'asla y ajni' chca ja e cnomki' chka'. 10 ¿Nak tzra c'ara' tak jle' chewa xe nquecsaj qui' com e ajni' e k'toy tak tzij chquij jle' kch'alal? ¿Y nak tzra chka' tak jle' chic chewa xe nquecxutuj jle' chic kch'alal? Mrubey ta neban com nekope' na chwech rk'atbaltzij Cristo chnekajcha' cwent per nche konjelal. 11 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ja' Dios jKajaw: —Anen en c'aslic Dios y ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, nerla' na jun k'ij tak npors nquexque' na wnak chenwech per ne che conjelal, cawra xtecbij chwa ra: —Atet at Dios, cara' necbij na chwa, cara' xbij Dios. Cara' tz'ibtanak cana. 12 Cara' c'a rbanic, nekajcha' na cwent chwech Dios che kjujnel. 13 Rmal c'ara' quenbij chewa, me tkacsaj xta ki' kayon che nok-oca ok k'toy tak tzij chquij kch'alal. Mejor je nkaban, bien kabna' cwent, me tkaban ta je' achnak ja xe noca ajni' jun tramp chwech jun kch'alal y nkaja ja' kch'alal chpam il mac kmal. 14 Anen bien wutkin che majo'n xjan ta nkataj chka bechnak je' achnak, y bien wutkin che xjunam nkach'ob ruq'uin Kajaw Jesús tzrij jawrara. Per wc'ola jun acha nuch'ob chc'ola je' achnak xjan nataj y wxutaj jara' il mac xuban. 15 Per wnataj jun achnak chwech jun kch'alal y awutkin che ntz'ila' kch'alal, jara' bien k'alaj chmajo'n nawajo' ta kch'alal. Mexte xe rmal jnataj tak nyojtaja jun kch'alal awmal, utz tc'ara' che mquita xcoma Cristo precwent. 16 Mexte majo'n xtewajo' ta ewi' y xe rmal ta ra' tak itzel xtquetzijona wnak tzrij utzlaj tzij jrec'mon ta Jesucristo chewa. 17 Cara' quenbij chewa com tak nokoc'je'a chpam rgobierno Dios mja' ta ra' nrajo' che noktzijona tzrij nak nkati' y nak majo'n nkataj ta, jara' mcara' ta. Per tak nokoc'je'a chpam rgobierno Dios cawra rbanic ra, Dios nbij chka che rbeyal rxin ja' kc'an, y qui'il c'o chic kanm chwech, chka' nkana' quicotemal rxin Dios xe rmal je xjun kabnon ruq'uin Espíritu Santo. 18 Cara' nrajo' Cristo chka che nkaban, y we neknimaj jara' nel ta ruc'u'x Dios chkij y je' wnak utz nokquetz'et chka'. 19 Rmal c'ara' quenbij chewa, bien kach'bo' rij rwech nak nkaban ch-utz c'ara' qui'il nec'je'a kanm chbil tak ki' y bien kach'bo' rij rwech nak nektobej chbil tak ki', ch-utz c'ara' che nq'uiya más yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo. 20 Mexte xe rmal jnataj tak xtyojtaja rsamaj Dios. Ne ktzij wa' majo'n xjan ta nataj chka bechnak opech nkataj. Per wnataj jun achnak chwech jun kch'alal y awutkin che ntz'ila' kch'alal jara' mrubey ta naban. 21 Mejor je nkaban, me tkataj ta ti'ij chwech jun kch'alal we xe nyojtaja kch'alal rmal. Chka' me tkataj ta vino chwech y me tkataj ta je' achnak chwech je wxe ntz'ilora rc'aslemal kch'alal rmal. 22 Atet we awutkin che majo'n xjan ta nti'ja chka bechnak je' achnak, mejor tec'je' kaja pnawanm que chwech naya' kaja ak'ij atet com Dios rutkin nak c'ola pnawanm. Ajni'la quicotemal chka tak kutkin che majo'n xjan ta je nkaban y tak majo'n nti'on ta kanm rmal. 23 Per tak majo'n awutkin ta w-utz chwech Dios o wmajo'n tak nataj jun achnak y wxataj, jara' m-utz ta xaban. M-utz ta com xe c-e' pnac'u'x chwech Dios xataj wa'. Y cara' tzra njelal achnak jnaban chka bechnak opech, per wxe c-e' pnac'u'x chwech Dios tak naban jara' x-il mac.

Romanos 15

1 Per ajoj jcow chic yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo yatanak chka che nec'je'a kpaciencia cuq'uin kch'alal jme e cow ta, ruq'uin ta kpaciencia quekat-o' tzrij jq'uemjana tch'obtaja cmal. Majo'n yatanak ta chka che nkaban je' achnak je nkajo' kaja kayon che nkaban. 2 Per je nkaban, quekay-a' pe cwent je' kch'alal, kabna' je' achnak jc'ola utzil rec'mon ta chca ch-utz c'ara' necwira más yukbal quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 3 Cara' ta nkaban com Cristo majo'n xuban ta je nrajo' ranm ruyon kaja, arja' xuban je nrajo' ranm Ttixel, ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij Cristo tzra Ttixel: —Je pkan tak tzij jxecbij chawa atet chwij anen xkaj wa', cara' xbij Cristo. Cara' tz'ibtanak cana. 4 Nak tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ojer jara' mchek ta tz'ibtanak cana, je rc'atzil jara' che nokerpaxba'. Ja tz'ibtanak cana ojer jara' nuya' kpaciencia che rcoch'ic je' achnak je nkawil chpam kc'aslemal y nyukba' más kac'u'x chka'. Jara' rec'mon ta chka ch-utz c'ara' che nokquicota che reybxic jtzujun chka rmal Dios. 5 Ruq'uin ja' Dios npe wa' kpaciencia, ja' nyukbana kac'u'x. Dios tc'a xtyowa chewa che xjun ta xteban com ajni' nrajo' Cristo Jesús chewa chneban. 6 Cara' ta neban ch-utz c'ara' che xjun neban che rya'ic ruk'ij Dios Ttixel je rxin Kajaw Jesucristo. 7 Xe rmal c'ara' tak quenbij chewa, tec'lu' je' ewi'. Ajni' xuban Cristo chka xokruc'ul konjelal cara' ta neban ixix chka' tec'lu' ewi' ch-utz c'ara' che xtyataj na más ruk'ij Dios ewmal. 8 Cawra rbanic ra jnemjon rbixic chewa, xpeta Jesucristo wawe' chwech ruch'lew, xerebna' rsamaj Dios chquecjol tnamet Israel. Cara' xuban ch-utz c'ara' che nkatz'et che Dios arja' nuban wa' cumplir je ntzujuj. Xerebna' jsamaj ch-utz c'ara' jara' xbanbej cumplir je rtzujun cana Dios ojer chca Abraham, Isaac ruq'uin Jacob. 9 Jun chic, xerebna' kaja samaj ch-utz c'ara' nqueya' ruk'ij Dios je' wnak jme aj Israel ta, com Dios xpoknaj quewech rmal c'ara' tak nqueya' ruk'ij. Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Rmal c'ara' tak xtenya' na ak'ij chquecjol je' wnak jme aj Israel ta y xtenbixaj na abi' chquecjol chka', cara' xbixa tzra ja' Dios. 10 Chka' jun chic cawra tz'ibtanak cana: —Ixix jme ix aj Israel ta quixquicota cuq'uin rtnamet Dios, cara' nbij. 11 Jun chic cawra nbij ra: —Tey-a' ruk'ij Kajaw Dios ixconjelal jme ix aj Israel ta, quey-a' ruk'ij conjelal je' wnak, cara' nbij. 12 Jun chic jtz'ibtanak cana rmal profeta Isaías ojer tzrij Cristo jcawra nbij ra: —C'ola jun To'onel nalex na, arja' riy rumam Isaí. Arja' xtoc na rey pquewá' wnak jme aj Israel ta y arj-e' kas xquequicota che reybxic njelal je rtzujun cana Dios chca. Cara' tz'ibtanak cana. 13 Ja' Dios nyowa chka che nokquicota che reybxic njelal je rtzujun chka. Ja' tc'a xtyowa chewa che nnoja njelal quicotemal ptak ewanm y qui'il xtec'je'a ewanm chwech ja', y xtuya' ta chewa che xjun neban, jara' nuya' chka tak ykula kac'u'x ruq'uin Jesucristo. Cara' ta neban ch-utz c'ara' che nesmaja rpoder Espíritu Santo ptak ewanm y rmal tc'ara' kas xtpulina quicotemal rxin Dios ptak ewanm che reybxic njelal je rtzujun cana Dios chka. 14 Je chwa anen kch'alal bien wutkin che nojnak utzil ptak ewanm y wutkin chka' che bien ch'obtanak ewmal jtijonem rxin Jesucristo y nquixecwina nepaxbaj je' ewi'. 15 Per c'ola jle' cowlaj tzij xentz'ibaj chpam jawra carta mesque ewutkin chic, per majo'n xenxibej ta wi' xentz'ibaj com majo'n quenwajo' ta che nemestaj. Com anen c'ola jun privilegio ncochin tzra Dios jc'ola chnukul camic rmal c'ara' tak xentz'ibaj. 16 Ja' Dios rey-on chwa che nemjon rbanic rsamaj Jesucristo chquecjol je' wnak jme aj Israel ta, rey-on chwa chquench'ob chquewech ja utzlaj tzij rxin Dios. Jara' samaj rey-on Dios chwa ch-utz c'ara' quenujach jme aj Israel ta pruk'a' che nque'oca e jun sacrificio jquentzujuj chwech Dios, per jun sacrificio jwen ntz'e'ta rmal Dios, jun sacrificio jyonan rmal Espíritu Santo. 17 Rmal c'ara' tak congan quenquicota rmal rsamaj Dios jnebnon, per jara' quenmeltioxij tzra Jesucristo. 18 Com jsamaj jnemjon rbixic chewa, Cristo xesmaja pwanm che rbanic y majo'n chic jun samaj quennataj. Cara' xuban Cristo, ja' xc'ana wxin che rbanic samaj chquecjol jme aj Israel ta ch-utz c'ara' arj-e' neyke'a quec'u'x ruq'uin. Cristo xc'ana wxin tzrij njelal jxenbij chca y tzrij njelal jxenban chquecjol chka'. 19 Cristo xuya' chwa che xenban nmak tak milagro y xuya' chwa chka' chcongan xesmaja rpoder Espíritu Santo chpam jsamaj xenban. Cara' c'a rbanic jsamaj jnebnon, njelal nat nkaj xenbij wa' utzlaj tzij rxin Jesucristo, xenmaj ela rbixic pJerusalén y xnekaja chpam ruch'lew Ilírico. 20 Per congan netjon nuk'ij che rbixic utzlaj tzij ptak lwar jabar q'uemjana tekaj wa' rbixic Cristo, com mjara' ta quencanoj che cnesmaja chpam jun lwar jabar tcon chwa' rsamaj Jesucristo rmal chic jun ajsmajma'. 21 Per xenban cumplir ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Je' wnak jq'uemjana tekaja rbixic Cristo cuq'uin nerla' na jun k'ij tak xtcutkij rwech. Je' wnak jq'uemjana tecc'axaj nak rbanic nerla' na jun k'ij tak xtch'obtaja cmal nak rbanic. Cara' tz'ibtanak cana. 22 Rmal c'a nsamaj majo'n encwennak ta enbnak ewq'uin mesque q'uiylaj mul nech'bon chquenba ewq'uin. 23 Per camic majo'n chic samaj quenban chpam je' lwar jabar xensmaj wa', y xuban q'uiylaj juna' tak congan quenwajo' quenba ewq'uin. 24 Rmal c'ara' tak xench'ob chquenba ewq'uin. Com c'ola jun neviaj cnebna' España, nech'bon chquenk'axa ewq'uin chpam jawra viaje. Tak xtquenekaja ewq'uin ajni'la xtquenquicota tak xtnec'je'a checjol mesque xjurat. Tak xtquenel chic checjol cneto'el chic jtz'it tzra neviaje. 25 Per quenba na pJerusalén nabey mul com c'ola jun ayuda jchon chwa che cney-a' chca rtnamet Dios jec'ola tzra'. 26 Com je' kch'alal jec'ola chpam c-e' departamento Macedonia ruq'uin Acaya arj-e' njelal quec'u'x y njelal canm xquemol jun ayuda, y camic nquetak ela cuq'uin mibi' jec'ola chpam retnamet Dios jc'ola pJerusalén. 27 Arj-e' me aj Israel ta per kas qui' quec'u'x xqueya' ja ayuda chca aj Israel, per nyatanak wa' chca che nqueya' com c'ola ajni' jun quec'as cuq'uin. C'ola quec'as com arj-e' tak xquewil totanem rxin Dios, cmal aj Israel tak xquewil. Rmal c'ara' tak yatanak chca che nquequeto' aj Israel tzra jun ayuda. 28 Tak xtec'choja nmal, tak xtjachtaj cana ayuda nmal c'jara' xtnebna' chic neviaje España y quenk'axa ewq'uin chpam jawra viaje. 29 Tak xtquenekaja ewq'uin, anen wutkin che nnoj na quicotemal ptak kanm rmal utzlaj tzij rxin Cristo. 30 Jcamic wch'alal, com ixix newajo' Kajaw Jesucristo y com c'ola ojben ri'il rxin Dios ptak ewanm je y-on chewa rmal Espíritu Santo rmal c'ara' tak congan quenwajo' quenbij chewa, cnet-o', tucsaj echuk'a' che rbanic oración pnecwent. 31 Tc'utuj tzra Dios che arja' quenruto' pquek'a' je' wnak ja metcajo' necnimaj Jesucristo jec'ola chpam departamento Judea. Jun chic, com cnejcha' na ayuda chca je rtnamet Dios jec'ola pJerusalén tc'utuj tzra Dios che arj-e' nquec'om ayuda chwa. 32 Cara' ta neban ch-utz c'ara' kas qui'il tak xquenekaja ewq'uin wcara' nrajo' ranm Dios, kas xtexq'ue'a kanm ewq'uin. 33 Dios ta xtec'je'a ewq'uin ixconjelal, arja' nyowa che qui'il nec'je'a ewanm chwech. Amén.

Romanos 16

1 Camic c'ola jun kch'alal ixak quentak ela ewq'uin, Febe rubi', arja' jun ajsmajma' chpam iglesia jc'ola chpam tnamet Cencrea. 2 Tak xtekaja ewq'uin kas quenwajo' quenbij chewa che nec'ul prubi' Kajaw Jesucristo com njawara' yatal chka che nkaban ja ok tnamet rxin Dios. Kas quenwajo' chewa che neto' kch'alal Febe tzra jnak nc'atzina tzra com arja' e q'uiy kch'alal eret-on y chka' enret-on anen. 3 Tey-a' rutzil rwech Aquila ruq'uin Priscila, arj-e' e wexbil chpam rsamaj Cristo Jesús. 4 Xqueban jmul xe jtz'it xcajo' che xecoma rmal nto'ic. Anen ajni'la quenmeltioxij chca, per mnuyon ta anen quenmeltioxij chca per nche conjelal kch'alal jme aj Israel ta jec'ola ptak iglesia arj-e' chka' necmeltioxij chca. 5 Chka' tey-a' rutzil quewech iglesia jquemlon qui' pcuchoch. Tey-a' rutzil rwech quilaj kch'alal Epeneto, arja' kas xeyke'a ruc'u'x nabey mul ruq'uin Jesucristo que chquewech ja jle' chic kch'alal jec'ola chpam departamento Acaya. 6 Tey-a' rutzil rwech María, arja' congan jun samaj rebnon checjol. 7 Tey-a' rutzil rwech Andrónico rexbil Junias, arj-e' e nwinak y xkaban jmul junam xokoc'je'a pcars cuq'uin. Kas lok' nquena'a Andrónico ruq'uin Junias chquecjol apóstol, y chka' arj-e' xeyke'a quec'u'x nabey mul ruq'uin Cristo jchenwech anen. 8 Tey-a' rutzil rwech Amplias, arja' quilaj kch'alal com arja' chka' xjun rebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo. 9 Tey-a' rutzil rwech Urbano com junam xokosmaja ruq'uin precwent Cristo. Tey-a' rutzil rwech quilaj kch'alal Estacas chka'. 10 Tey-a' rutzil rwech Apeles, arja' nk'alaj wa' che xjun rebnon ruq'uin Cristo. Tey-a' rutzil quewech chka' jec'ola pruchoch Aristóbulo. 11 Tey-a' rutzil rwech Herodión je nwinak. Y tey-a' rutzil quewech chka' jec'ola pruchoch Narciso je xjun quebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo. 12 Tey-a' rutzil quewech Trifena rexbil Trifosa, arj-e' e ajsmajma' rxin Kajaw Jesús. Tey-a' rutzil rwech chka' ja quilaj kch'alal Pérsida, arja' congan jun samaj rebnon precwent Kajaw Jesús. 13 Tey-a' rutzil rwech Rufo, arja' jun ajsmajma' ch-on rmal Kajaw Jesucristo, y tey-a' rutzil rwech rute' chka' com arja' xuban chwa en ajni' en quilaj ral. 14 Chka' jle' chic tey-a' rutzil quewech, Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes, y conjelal kch'alal jec'ola cuq'uin. 15 Chka' jle' chic, Filólogo rexbil Julia, Nereo ruq'uin rana', chka' Olimpas, y conjelal retnamet Dios jec'ola cuq'uin. 16 Tak nemol ewi' tey-a' rutzil ewech chbil tak ewi' per ruq'uin ta ojben ri'il rxin Dios. Je jle' chic kch'alal je nquemol qui' prubi' Cristo, arj-e' nquetak ela rutzil ewech. 17 Camic wch'alal, congan quenwajo' quenbij chewa, tebna' cwent ewi' chquewech je e tcoy tak división y ruq'uin je' ch'oj, jle' wnak je nqueya' jun tijonem jmajo'n nuc'om ta ri' ruq'uin tijonem je xc'u'ta chewech ixix, mque'ewexbilaj ta. 18 J-era' wnak mja' ta Kajaw Jesucristo cniman per xachnak nrajo' canm j-e' xjara' nqueban kaja queyon. Congan wen tak tzij necbij, kas me's nquetzijona per xjara' nquecbanbej engañar kch'alal je e ch'tak sencillo. 19 Per ixix wch'alal, bien ojtkin chic nat nkaj chcongan nquixnimana y congan quenquicota chewij rmal, xerwara' quenwajo' chewa che bien tech'bo' nak rbanic je bnoj utzil y xtec'je' ta c'nat chewech je bnoj rtzilal. 20 Je Dios je nyowa che qui'il nec'je'a awanm chwech, arja' nkasaj na chanim rchuk'a' Satanás y nba ja' Satanás xe' ewkan. Jcamic xtec'je' ta ewq'uin utzil jnekcochij tzra Kajaw Jesucristo. Amén. 21 Timoteo jwexbil chpam samaj rxin Jesucristo arja' nutak ela rutzil ewech y cara' nqueban chka' Lucio, Jasón ruq'uin Sosípater, arj-e' e nwinak. 22 Tercio arja' remjon rtz'ibxic jawra carta y arja' chka' nutak ela rutzil ewech prubi' Kajaw Jesucristo. 23 Gayo nutak ela rutzil ewech, arja' rey-on nepsad y pruchoch arja' nquemol wa' qui' iglesia conjelal. Ja Erasto tesorero rxin tnamet arja' nutak ela rutzil ewech y cara' nuban kch'alal Cuarto chka'. 24 Xtec'je' ta ewq'uin ixconjelal utzil jnekcochij tzra Kajaw Jesucristo. Amén. 25 Jcamic kas quenwajo' anen che xtya' ta ruk'ij Dios per njunlic. Ja' Dios arja' bien necwina necwersaj ec'u'x ch-utz c'ara' cow nquixpe'a che rnimaxic Jesucristo. Cara' nbij utzlaj tzij jnemjon rbixic chewa, jle' tzij jnuc'ut chkawech nak rbanic Jesucristo. Jawra utzlaj tzij nwewtanak twa' ajru' tiemp wankersan ta rwech ruch'lew, per camic k'alsan chic chkawech. 26 Ja' Dios rk'alsan chic chkawech camic utzlaj tzij y chka' c'ola je'a ctz'iban cana ojer tak profeta rxin Dios jnoca camic che rk'alxic utzlaj tzij chquewech wnak, per ne chquewech conjelal wnak chka bechnak opech tnamet ec'o wa'. Jc'aslic Dios je Rjawal njelal je' tiemp, arja' rey-on jun orden che nk'alsaxa utzlaj tzij chquewech conjelal wnak ch-utz c'ara' arj-e' neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo y necnimaj. 27 Rmal c'a Jesucristo tak quenbij chewa, kay-a' ruk'ij Dios je nxer oca jun Dios, jun Dios je nmajo'n jun nk'ow ta rna'oj. Nte xtya' wa' ruk'ij camic y rxin junlic chpam je' tiemp jpenak. Amén.

1 Corintios 1

1 Anen en Pablo en apóstol rxin Jesucristo, jawra samaj Dios yoyona chwa. Anen ruq'uin wexbil je kch'alal Sóstenes nektz'ibaj jawra carta. 2 Nkatak ela ewq'uin wch'alal je ix iglesia jixc'ola chpam tnamet Corinto. Ja' Dios xixrsiq'uij chneban rsamaj y xixryonaj che ixocnak rtnamet xe rmal xjun ebnon ruq'uin Jesucristo. Xixrsiq'uij y xixryonaj che xixoca ix rtnamet, per me eyon ta ixix rebnon cara' chewa, cara' rebnon chka' chca conjelal wnak jnecnataj rubi' Kjawal Jesucristo chka bechnak opech tnamet ec'ol wa'. Ja' Jesucristo Cajaw j-e' y Kajaw ajoj chka'. 3 Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 4 Anen quenmeltioxij tzra Kadta' Dios rmal ja utzil jecochin tzra, jawra utzil yatanak chewa xe rmal xjun ebnon ruq'uin Cristo Jesús. 5 Ajni' tzra rtzojbal Dios ajni'la yatanak chewa chneya' rbixic y ajni'la ch'obtanak ewmal, jawrara jun nimlaj mibil yatanak chewa, yatanak chewa per xe rmal xjun ebnon ruq'uin Jesucristo. 6 Ja' Dios smajnak ptak ec'aslemal, jara' xyabej yukbal ec'u'x che xenimaj che ktzitzij wa' njelal jnekbij chewa tzrij nak rbanic Cristo. 7 Cara' ebnon, c'o chic njelal si'p ewq'uin jecochin tzra Espíritu Santo, y kas nquixquicota tzra reybxic Kjawal Jesucristo tak xtpet chic jmul. 8 Ja' Dios majo'n nquixruya' cta per arja' nec'je'a ewq'uin ch-utz c'ara' cow nquixpe'a. Cara' nuban chewa ch-utz c'ara' majo'n nak nquixchapbexa tak xtemloj pchic jmul Kjawal Jesucristo. 9 Ja' Dios nuban cumplir njelal je rtzujun chewa, ja' xsiq'uina ewxin y xbij chewa che xjun neban ruq'uin Kjawal Jesucristo je Rlec'wal. 10 Per camic wch'alal anen quenwajo' quenbij chewa, xjun ta neban chixconjelal. Prubi' Kjawal Jesucristo quenbij chewa chixconjelal, xjun ta neban, mteban ta c-e' oxi' grupo. Kas quenwajo' chewa xjun ta nech'ob, xjun ta na'oj necsaj. 11 Cara' quenbij chewa wch'alal com anen xerkaja rbixic wq'uin xch'oj neban chbil tak ewi'. Jec'ola pruchoch kch'alal Cloé j-era' xerbina chwa. 12 Xecbij chwa xech'ron je' ewi', jun nbij: —Anen en rxin Pablo, jun chic nbij: —Anen en rxin Apolos, y npe chic jun nbij: —Anen en rxin Cefas y jun chic nbij: —Anen en rxin Cristo. 13 Cara' c'a rbixic xerkaja wq'uin per ¿oxi' cji' c'a rebnon Cristo nech'ob ixix? ¿Anen c'a xenri'pa chwech cruz pnecwent nech'ob ixix? ¿Le pnubi' anen ixebnon wa' bautizar nech'ob ixix? Mcara' ta wch'alal. 14 Meltiox tzra Dios ma anen ta xenbnowa bautizar ewxin, xe c-e' oca chewa xenuban bautizar, jun kch'alal Crispo y jun chic kch'alal Gayo. 15 Meltiox tzra Dios jmajo'n xixnuban ta bautizar com anen majo'n ngan xtbix ta chwa che pnubi' anen xixba'n wa' bautizar. 16 Chka' xenuban bautizar jec'ola pruchoch kch'alal Estéfanas, xerwara' mesquier nerkaja pe nwá' wec'o chna nic'aj chewa xenuban bautizar. 17 Meltiox tzra Dios chJesucristo xenrutak ela cuq'uin wnak per me rmal ta che quenuban bautizar, xenrutak ela cuq'uin ch-utz c'ara' cney-a' rbixic chca ja utzlaj tzij rxin Jesucristo jnuc'ut chkawech nak rbanic totanem je rxin Dios. Chka' tak quenya' rbixic majo'n quencsaj ta nmak tak tzij, per wexte nmak tak tzij quencsaj che rbixic jara' majo'n nch'obtaj ta cmal wnak jnemjon rbixic chca. Mesquier nch'obtaja ra cmal che recmic Cristo chwech cruz c'ola nimlaj poder rec'mon ta chka ajoj ja ok wnak. 18 Ec'ol c'a nic'aj wnak mesque bien nkach'ob chquewech nak rbanic recmic Cristo chwech cruz per j-e' xe ptz'anem nquecsaj wa'. J-era' wnak cc'an jun bey xe chpam nimlaj lowlo' nque'ekaj wa', per chka ajoj je kc'an utzlaj bey jnokruc'om ela chpam totanem rxin Dios ch'obtanak kmal jrecmic Cristo chwech cruz rec'mon ta nimlaj rpoder Dios che kto'ic. 19 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij: —Je' wnak jcongan je' cna'oj, anen quensach na jara' nmak tak cna'oj jnecyabej quek'ij, y chka' quenyoj na cna'oj jcongan jkala quewá', cara' tz'ibtanak cana. 20 Camic ¿abar c'a ec'o wa' je' wnak jcongan je' achnak cutkin? ¿Abar c'a ec'o wa' je' maestro jcongan kanak pquewá' rley Dios? ¿Abar c'a ec'o wa' je' wnak je nquech'ojquina je' cna'oj wnak chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew? J-era' e majo'n chwech Dios, y jrebnon ja' Dios xe ptz'anem xucsaj wa' nmak tak cna'oj wnak je rxin rwech ruch'lew. 21 Cara' xuban Dios, xucsaj rna'oj y xchumsaj ta che mesquier ncatecwina xtawutkij ta nak rbanic Dios tzan ana'oj katet. Rmal c'ara' xuya' chka ajoj che nkaya' rbixic Jesucristo chca wnak, y tak nkaya' rbixic Jesucristo jara' nucsaj Dios che cto'ic wnak jneyke'a quec'u'x ruq'uin, per je' wnak jmajo'n neyke' ta quec'u'x ruq'uin j-era' xe ptz'anem nquecsaj wa'. 22 J-e' aj Israel tak naya' rbixic Jesucristo chca, arj-e' necc'utuj jun milagro chawa chnac'utbej chquewech we ktzitzij jnachol chca. Chka' aj Grecia xe tzrij nmak tak cna'oj wnak rxin rwech ruch'lew nqueya' wa' quexquin. 23 Per ajoj nkaya' rbixic Cristo, per jun Cristo je xcomsasa chwech cruz. Per tak nekbij chca wnak che xcomsasa chwech cruz ja' Cristo xitzel nquena' aj Israel y je' wnak jme aj Israel ta xe ptz'anem nquecsaj wa'. 24 Per chka ajoj je okch-on rmal Dios, we ok aj Israel o wme ok aj Israel ta, per ch'obtanak kmal che Cristo xcomsasa chwech cruz y ruq'uin ja' nkawil wa' rpoder Dios, y chka' ruq'uin ja' nkawil wa' rna'oj Dios. 25 Cara' quenbij chewa, com tak nkaya' rbixic Cristo che xcomsasa chwech cruz, mesque xe ptz'anem necsas wa' cmal je' wnak, per jrecmic Cristo chwech cruz jara' nucsaj Dios che nkortobej chpam kil kamac. Per je cna'oj wnak jara' majo'n nkoruto' ta chpam kil kamac. Per jrecmic Cristo chwech cruz, mesque nbixa tzra majo'n poder rec'mon ta, per next jun wnak xtk'ow ta rpoder. 26 Cara' quenbij chewa wch'alal, per kas terkaja pnewá' ixix che xewil totanem rxin Dios mesque ix ch'tak sencillo. Xme ajru' ta chewa kas e preparado nquetz'e'ta cmal wnak, y me ajru' ta chewa chka' je nmak quek'ij, y chka' xme ajru' ta chewa clec'wal e nmak tak wnak. 27 Per cawra xuban Dios, je' wnak je nbixa chca e necnak tak wnak wawe' chwech ruch'lew j-era' xerucha' che xe'oca rtnamet. Cara' xuban che xyabej queq'uix je' wnak jcongan je' achnak cutkin. Ja' Dios xerucha' jmajo'n nmak ta je' quek'ij wawe' chwech ruch'lew che xyabej queq'uix jcongan nmak quek'ij. 28 Ja' Dios xerucha' je' wnak ja me e clec'wal ta e nmak tak wnak, xerucha' je' wnak jmajo'n quek'ij chquewech je' e nmak tak wnak, bnon chca com ajni' e majo'n chwech ruch'lew. Cara' xuban Dios che xerkasbej wnak jcongan nmak quek'ij y xuban chca com ajni' e majo'n. 29 Cara' xuban chca ch-utz c'ara' majo'n jun wnak xtuya' kta ruk'ij ruyon chwech Dios. 30 Dios c'a yoyona njelal chewa. Ja' c'a yoyona chewa che xjun ebnon ruq'uin Jesucristo. Ja' takyon ta rxin Cristo che kto'ic y xe rmal Cristo tak yatanak chka rna'oj Dios, y xe rmal Cristo chka' tak Dios nbij chka che rbeyal rxin ja' kc'an, y xe rmal Cristo chka' tak okyonan chic che ok rxin chic Dios, y xe rmal Cristo chka' ja ok majo'n chic pruk'a' il mac y noktotaja rxin junlic. 31 Com Dios yoyona chka njelal rmal c'ara' tak quenbij chewa, next jun xtuya' kta ruk'ij ruyon, mejor ruk'ij Kjawal Dios tey-a' com cara' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios.

1 Corintios 2

1 Anen wch'alal, tak xnekaja ewq'uin xenya' rbixic chewa utzlaj tzij rxin je Dios jnuc'ut chkawech nak rbanic Jesucristo, per majo'n nmak tak tzij xencsaj ta che rbixic, y chka' majo'n nmak tak na'oj cxin wnak xencsaj ta. 2 Tak anen q'uemjana quenba ewq'uin bien xench'ob ela pwanm, tak xtnekaja ewq'uin xruyon Jesucristo quenya' rbixic chewa, per jun Cristo je xcomsasa chwech cruz. 3 Tak xenc'je'a checjol xerkaja pe nwá' chanen xen way xen ya', congan xenxibej wi' com samaj congan a'l xenna'. 4 Terkaja pnewá' ntzojbal tak xenya' rbixic rtzojbal Dios chewa. Majo'n xenbij ta jle' nmak tak tzij chewa che xixnbochbej. Majo'n xencsaj ta nmak tak na'oj cxin wnak. Per tak xentzijona ewq'uin xetzu' c'a congan xesmaja Espíritu Santo, congan xesmaja rpoder Dios, y tzra' xetz'et wa' che ktzitzij wa' jxenbij chewa. 5 Cara' nrajo' Dios ch-utz c'ara' cow nec'je'a yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo, per me rmal ta nmak tak na'oj cxin wnak tak cow nq'ue'a yukbal ec'u'x, jawrara cow nq'ue'a xe rmal rpoder Dios jxetz'et. 6 C'ola nmak tak na'oj nkach'ob chquewech kch'alal per cuq'uin j-era' kch'alal jcongan tquil chic yukbal quec'u'x ruq'uin Jesucristo, per jawra nmak tak na'oj me rxin ta jawra tiemp je rxin rwech ruch'lew, me cxin ta e nmak tak k'atbaltzij je nquebnowa mandar chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew, jle' wnak je nquekasas na rmal Dios. 7 Per je nmak tak na'oj je nkach'ob chquewech kch'alal jara' rna'oj Dios, jle' na'oj jmajo'n k'alsan ta nabey y wiwan chquewech wnak. Jawra nmak tak na'oj c'o chic ruq'uin Dios tak q'uemjana twankersasa je' tiemp rxin rwech ruch'lew, y ja' Dios rchumin pchic tzra' che nekc'aj utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 8 Per jawra nmak tak rna'oj Dios mesquier nch'obtaja cmal je nquebnowa mandar chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew, next jun chca xch'obtaj ta rmal. Per wexte xch'obtaja cmal mquita xquerip chwech cruz Kjawal Jesucristo, y je rc'aslemal Jesucristo ne rxin wa' Dios rc'an. 9 Per je xqueban, ncara' ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij: —Dios c'ola rchumin chnuya' chca wnak je nquejo'na rxin, jara' next jun wnak tz'etyon ta ruq'uin rk'arwech, next jun rc'axan ta ruq'uin rexquin, y next jun rech'bon kta pranm. 10 Per Dios rk'alsan chic chkawech ajoj, xk'alsaj tak xutak ta Espíritu kuq'uin y ja' Espíritu xech'bowa chkawech. Cara' quenbij chewa com ja' Espíritu majo'n jun achnak mquita nekaja pe rwá', rutkin renjelal jnuch'ob Dios jwiwan chquewech wnak. 11 Next jun chic ojtakyona jnak nuch'ob Dios, xruyon Espíritu rxin Dios ojtakyona. Cara' ajni' chka ajoj ok wnak, next jun wnak xtutkin ta nak nkach'ob kaja pkanm, y xkayon ajoj kutkin kaja. 12 Perc ajoj mjara' ta espíritu kac'lun je rxin rwech ruch'lew, per jkac'lun jara' Espíritu rxin Dios. Jara' Espíritu je xta'k ta kuq'uin rmal Dios ch-utz c'ara' nrech'bo' chkawech nak rbanic njelal achnak je kcochin tzra Dios je rchumin ta ojer chnuya' chka. 13 Nak nuch'ob jara' Espíritu chkawech ajoj jara' nkach'ob chic ajoj chquewech jle' chic, xerwara' jtzij nkacsaj che rch'obic chquewech mjara' ta jle' nmak tak tzij je c'tun chkawech cmal wnak, per jtzij je nkacsaj jara' c'tun chkawech rmal Espíritu. Cara' c'a nkaban tzra jtijonem je nya'a chka rmal Espíritu y jara' nkach'ob chic ajoj chquewech jle' chic wnak, per jle' wnak je nqueya' c'as tzra Espíritu che nquerc'aj. 14 Per je' wnak jmajo'n nqueya' ta c'as tzra Espíritu rxin Dios chnuban mandar ptak canm j-era' necch'ojquij nak nc'u'ta chquewech rmal Espíritu. Necch'ojquij com xe ptz'anem quecsan wa' y mesquier nch'obtaja cmal nak rbanic com jawra majo'n nch'obtaj ta wmajo'n Espíritu rxin Dios awq'uin je nc'ana awxin che rch'obic. 15 Per tak nkaya' c'as tzra Espíritu rxin Dios chja' nebnowa mandar pkanm jara' nch'obtaja kmal njelal jnuc'ut chkawech, per je' wnak jmajo'n nqueya' ta c'as tzra nmajo'n xtquecwin ta xtquech'ob ajni' kna'oj ajoj. 16 Cara' rbanic ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij: —Next jun wnak xtrutkij ta rna'oj Dios ruyon kaja, next jun wnak xtecwin ta xtuya' jun paxbanem tzra Dios. Cara' tz'ibtanak cana. Per ajoj kc'an rna'oj Cristo rmal c'ara' mesquier nch'obtaja cmal wnak ajni' kna'oj ajoj.

1 Corintios 3

1 Anen wch'alal, mxencwen ta xenya' chewa jun tijonem ajni' nya'a chca wnak jquey-on c'as tzra Espíritu rxin Dios pcanm. Per jtijonem xenya' chewa ncara' ajni' nya'a chca wnak je nqueban achnak nrajo' kaja canm che nqueban kaja, cara' xenya' chewa ajni' nya'a chca wnak jmajo'n cow ta yukbal quec'u'x ruq'uin Cristo. 2 Jtijonem xenya' chewa nsencillo, xajni' nqueban ch'tak ch'uch'a' xtz'um nya'a chca, mway ta. Majo'n xenya' ta tijonem chewa jcongan nuya' echuk'a' xe rmal majo'n nch'obtaj ta ewmal, y majo'n nara' ch'obtanak ta ewmal camic ra. 3 Majo'n ch'obtanak ta ewmal com xjara' neban achnak nrajo' kaja ewanm eyon. Com ixix xe nk'utlina ewanm chbil tak ewi', xch'oj kas congan neban, xe ch'ron je ewi'. ¿Le mjara' tc'a nec'tuwa nech'ob ixix jemjon rij xjara' je nrajo' kaja ewanm ixix, mjara' tc'a nec'tuwa che ix junam cuq'uin wnak jmajo'n Espíritu rxin Dios pcanm? 4 Com ec'ola nic'aj necbij: —Anen en rxin Pablo. Jun chic nbij: —Anen en rxin Apolos. Tak cara' neban ¿le mjara' tc'a nec'tuwa chewech ixix che ix junam cuq'uin wnak jmajo'n Espíritu rxin Dios ptak canm? 5 ¿Nak rbanic Apolos nech'ob ixix, nak nbanic anen chka'? Ajoj xa ok mos rxin Kjawal Jesucristo. Tak xeyke'a ec'u'x ruq'uin Jesucristo kmal jara' Dios xebnowa, ma ajoj ta. Ajoj chok c-e' xe rbanic rsamaj Dios xkaban jxuya' chka. 6 Ixix ix tejco'n rxin Dios, ja' Dios nyowa chewa che nquixq'uiya. Jxenban anen ajni' xentic tejco'n y jxuban Apolos ajni' xya'aj. 7 Cara' rbanic wch'alal, mjara' ta nim ruk'ij jnetcowa tejco'n y next jara' nim ruk'ij je nya'ana rxin, xruyon Dios nim ruk'ij com arja' nyowa rq'uiybal. 8 Jnetcowa tejco'n ruq'uin je nya'ana rxin xe e junam, xe mos che c-e', ajni' samaj xqueban jara' quek'ij nto'ja chka'. 9 Cara' quenbij chewa com Dios yoyona njelal jawra chka, ja' yoyona chka che xjunam nokosmaja che rbanic rsamaj y ja' yoyona chewa che ixocnak rtejco'n, y chka' ja' yoyona chewa che ixocnak ruchoch. 10 Anen xenoca ajni' en bnoy jay je bien nch'obtaja rmal nak nrajo' samaj. Y jawra samaj jxencochij tzra Kadta' Dios, jara' xentic rcimient jay. Ec'ola nic'aj kch'alal quemjon etojxic, cara' quemjon rij ajni' necjutba' tz'ak rxin jay y jawra jay jara' rxin Dios, npe rwá' cimiento quemjonel wa' rij, per quebna' cwent che jujnel nak xtqueya' pe rwá'. 11 Jcimient tquil chic jara' Jesucristo, y next jun chic wnak xtecwin ta xtutic xta jun rcimient jay rxin Dios jun chwa'. 12 Je' ajsmajma' arj-e' nerla' na jun k'ij tak nek'aljina csamaj che jujnel y nak material quecsan pe rwá' cimiento rxin jay. Wk'axnak wen material quecsan ajni' oro, ajni' plata, y ajni' kas k'axnak tak wen tak abaj jcongan nmak rejlal, o mwen ta material quecsan ajni' che', q'uim, ptz'am, xerwara' nek'aljin na com nimlaj k'ij rxin juicio jara' nek'alsana jsamaj quebnon che jujnel, com nk'ax na pk'ak' y tzra' pk'ak' ntz'e't wa' wnucoch' rchuk'a' k'ak' o nq'uis kaja chpam jara' k'ak'. 14 Je' ajsmajma' jxucoch' rchuk'a' k'ak' jmaterial quecsan pe rwá' cimiento jara' nyataja chca jun utzlaj tjonem. 15 Per wmajo'n xtucoch' ta rchuk'a' k'ak' csamaj y xtq'uis kaja chpam k'ak' jara' xectz'ila' csamaj jquebnon, per j-e' nquetotaja ajni' jun wnak nale'l ela alnak chpam k'ak'. 16 Ixix ¿lme wutkin tc'a che ixix ix rtemplo Dios? ¿Lme wutkin tc'a che Espíritu rxin Dios rebnon ruchoch tzra ewanm? 17 Per wex nayoj ruchoch Dios cara' c'a nuban Dios chawa atet chka' nuyoj ac'aslemal, com Dios ryonan ruchoch che ch'ajch'oj nec'je'a. Kas terkaja pnewá' che ixix ix ruchoch Dios. 18 Mteban kta engañar ewi' eyon. Wc'ola jun nuch'ob kaja chcongan rutkin nmak tak na'oj jc'ola chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew, per más wen tebna' kaja com ajni' majo'n rutkin ta. Cara' ta nuban ch-utz c'ara' nyataja tzra rna'oj Dios. 19 Cara' quenbij chewa com nmak tak na'oj rxin rwech ruch'lew jara' xe ptz'anem nucsas wa' rmal Dios. Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij: —Dios ajni' pe tramp nqueruya' wa' je' wnak jcongan cna'oj, je' nmak tak na'oj nquecsaj xjara' nquechapbexa. 20 Chka' cawra tz'ibtanak cana: —Ja Kjawal Dios rutkin chmajo'n rsamaj nmak tak na'oj cxin wnak. Cara' tz'ibtanak cana. 21 Cara' c'a rbanic wch'alal, rmal c'ara' quenbij chewa, next jun chewa xruq'uin jun wnak xteyke' wa' ruc'u'x y xe rmal ta ra' xtumaj kta rya'ic ruk'ij ruyon. Nexte wq'uin anen xteyke' twa' ec'u'x, next ruq'uin Apolos, y next ruq'uin Cefas, com njelal achnak jwankersan ewxin ixix, ajoj chka' ok ewxin, njelal achnak c'ola chwech ruch'lew c'ola nuya' chewa, ajni' caj, chka' ajni' newil chpam ec'aslemal, ajni' cmic, ajni' majtanak rij chpam jawra tiemp jokc'ol wa', ajni' tzrij je mja'na tbantaja, njelal jawra ewxin ixix, c'ola ek'a' tzra y c'ola nuya' chewa che eto'ic. 23 Com ixix ix rxin chic Cristo y ja' Cristo rxin Dios.

1 Corintios 4

1 Ixix wch'alal, xtch'obtaj ta ewmal che ajoj ok rmos Cristo y y-on chkakul che nkaya' na rbixic utzlaj tzij je rxin Dios jmajo'n k'alsan ta nabey. 2 Cara' ajni' tzra jun acha tak c'ola jun samaj nya' cana chrukul rmal patrón, jara' ne nc'atzin wa' nuban rbeyal ajni' rbin cana rpatrón chnuban. 3 Per Kjawal Jesucristo xruyon arja' c'ola ruk'a' tzra che nbij wnebnon rbeyal rxin Dios o wmajo'n. Per wxe ixix nquixbina chmajo'n nebnon ta rbeyal, o wjun wnak nrajo' noca k'toy tzij chwij wawe' chwech ruch'lew chmajo'n nebnon ta rbeyal, jara' majo'n cas quenya' tzra anen. Next anen chka' c'o ta nuk'a' tzra xtenbij ta wnebnon rbeyal o wmajo'n. Mesque anen quenna' kaja chnebnon rbeyal rxin Dios per xruyon Jesucristo c'ola ruk'a' chnuk'at tzij chwij. 5 Tak xtpe chic jmul Kjawal Jesucristo jara' tiemp rxin k'toj tzij, rmal c'ara' quenbij pona chewa che mtek'atla' pon ta tzij tzrij jun wnak. Tak xtpeta Kjawal Jesucristo ja' nelsana chusak njelal jwiwan, arja' nk'alsaj na chkawech njelal je xkach'ob kaja pkanm. Tak xtk'alstaja njelal c'jara' ja' Dios xtbina chka chokjujnel w-utz kabnon o wmajo'n. 6 Njelal jawra xenbij chewa wch'alal jara' jun ejemplo chewa. Anen xencsaj wi' chpam ejemplo ruq'uin apóstol Apolos, kas nyarij wanm anen c'o ta xtuya' chewa. Xench'ob chewech chanen ruq'uin wexbil Apolos xok rmos Jesucristo. Jara' xenc'ut chewech ch-utz c'ara' newutkij nak nc'u'ta chkawech rmal rtzojbal Dios che me wnak ta neya' quek'ij. Kas quenwajo' anen, next jun ta chewa nim ta xtuna' kaja y xtbij ta tzra jun kch'alal: —Anen más na k'axnak wen nmaestro abar enc'o wa' per awxin atet majo'n wen ta, mquita cara' xtech'ob. 7 Wc'ola jun nuna' kaja chcongan nim ruk'ij ¿nak c'a biyona tzra che arja' más na nim ruk'ij que chquewech jle' chic kch'alal? ¿Lme Dios tc'a sipyona tzra njelal jc'ola ruq'uin? Wxe rcochin tzra Dios ¿nak tzer c'a xjara' nyabej kaja ruk'ij? ¿Nak tzer c'a nuban tzra com xajni' msipan ta tzra? 8 ¿Le ixnojnak chc'a ixix tzra rtzojbal Dios chmajo'n chic nc'atzin ta chewa? ¿Lc'o chc'a ewq'uin ixix njelal rmibil Dios? ¿Le ixocnak chc'a ixix rey nabey mul chkawech ajoj chpam rgobierno Dios? Wen tara' wexte ixocnak chic rey ch-utz c'ara' ajoj chka' nok-oca rey ewq'uin. 9 Kas tk'axnak wen tara' com ajoj camic congan lowlo' majtanak rbanic chka cmal wnak. Jquench'ob anen, Dios rey-on c'as chca wnak chquebnon chka ja ok apóstol je nmajo'n kak'ij chquewech. Cara' quebnon chka com ajni' k'ton chic tzij chkij che nokcomsasa. Cara' quenbij chewa com nk'alaj y okquetz-un je' wnak ruq'uin je' ángel je' lowlo' je bnon chka. 10 Ajoj tak nkaya' rbixic Cristo xa ok necnak tak wnak nbixa chka, per ixix nena' kaja che ewutkin chic renjelal tzrij nak rbanic Cristo. Ajoj majo'n ch'tak kchuk'a' per ixix congan echuk'a' nena' kaja. Ixix congan nya'a ek'ij per ajoj xe itzel noktz'e'ta. 11 Per jlowlo' majtanak na chkij camic, wyejal, chkij chi'ij, y je' katziak kas lowlo' c'ola chkij, y je' wnak nokquech'ay, y majo'n c'a kuchoch abar nokoc'je' wa'. 12 Congan nokcosa rmal ksamaj je nkaban ruq'uin kak'a'. Tak noktz'u'ja y nbixa lowlo' chka, ajoj utzil rxin Dios nekc'utuj pquewá' je nquetz'juwa kxin, y tak ncongan lowlo' nba'na chka nkacoch' kaja y majo'n rec'xel nkaya' ta. 13 Ec'ola nquebina chka xa ok itzel tak wnak, per ajoj nkach'ob chquewech pnutzlaj tak tzij. Je bnon chka ajoj cmal wnak wawe' chwech ruch'lew xok ajni' jun achnak majo'n chic rc'atzil y xe pk'ayis nokch'akix wa'. Cara' c'a majtanak rbanic chka camic. 14 Njelal jawra xentz'ibaj chewa me rmal ta che quenyabej eq'uix, per njelal jawra xentz'ibaj ela jara' paxbanem chewa ixix com nebnon chewa com ix ajni' ix quilaj tak wlec'wal. 15 Ix wlec'wal com anen xenyowa rbixic chewa utzlaj tzij rxin Cristo Jesús y xe rmal c'ara' xjun ebnon ruq'uin camic. Mesque xtquewankera e ljuj mil e maestro che nquec'ut chewech nak rbanic Cristo, per xnuyon anen enocnak en edta' chwech Dios. 16 Com anen en edta' rmal c'ara' kas quenbij chewa jara' tebna' ajni' nemjon rij anen. 17 Cara' quenwajo' chewa y xe rmal c'ara' xentak ela Timoteo ewq'uin, arja' quilaj wlec'wal y nuban njelal achnak ajni' njo'xa tzra rmal Kjawal Jesucristo chnuban. Xentak ela ewq'uin ch-utz c'ara' nernataj chewech nak nemjon rc'utic chquewech kch'alal wawe' ra tzrij nak rbanic Cristo. Jawra quenc'ut anen chquewech iglesia, per chka' jawra quenc'ut chquewech conjelal chka bechnak opech tnamet ec'ol wa'. 18 Per ec'ola nic'aj checjol congan nmak quek'ij nquena' kaja y cawra necbij: —Pablo xe nxibej ri' npeta kuq'uin. 19 Per anen quenwajo' quenba alnak ewq'uin wcara' xtrajo' Kjawal Dios. Tak xtnekaja ewq'uin quenutz'et na nak cbanic jle' wnak kas nmak quek'ij nquena' kaja. Per anen majo'n cas xtenya' ta tzra jle' tzij necbij com majo'n rpoder, quentz'et na bien wc'ola rpoder Dios cuq'uin o wmajo'n. 20 Cara' quenbij chewa com tak nesmaja rgobierno Dios pnac'aslemal jara' majo'n chek cara' ta nabij je' tzij com c'ola rpoder Dios awq'uin. 21 Jcamic ra ewq'uin ixix c'o wa' nak xtenban chewa tak xtnekaja ewq'uin. ¿Lnewajo' cnech'ja' congan pnewá' y quixnuban castigar, o wnewajo' nechumij pona ewi' ch-utz c'ara' wen quixnutzu' y qui' nuc'u'x cnetzijona ewq'uin?

1 Corintios 5

1 C'ol tak jun itzel achnak bantanak checjol y elnak rbixic, com c'ola jun chewa rec'mon kaja rtebal. Jara' congan lowlo', itzel na, xmajo'n nara' nqueban ta je' wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios. 2 Per ixix kas emjon na rya'ic ek'ij, per kas tkala chewij bis ok'ej xeban ta y xelsaj el ta checjol jxebnowa rtzilal. 3 Com anen nech'bon chic nak xtba'na tzra acha jawra. Mesque anen majo'n enc'ol ta ewq'uin per wespíritu jara' c'ola ewq'uin. 4 Anen xenban com ajni' enc'ola ewq'uin, y prubi' Kjawal Jesucristo xenk'at tzij tzrij jara' acha jxebnowa rtzilal. Y camic cawra tebna', temlo' ewi' y wespíritu nec'je'a checjol ruq'uin rpoder Kjawal Jesucristo. 5 Jara' hor telsaj ela checjol jara' acha y tejcha' pruk'a' Satanás, y tutaj na pen pruk'a' Satanás ch-utz c'ara' nuya' cana itzel c'aslemal je rc'an. Cara' tebna' tzra ch-utz c'ara' majo'n ntz'ilox ta respíritu y ntotaja tak xterla' nimlaj k'ij tak xtemloj pa Kjawal Jesucristo. 6 Per me rbeyal ta ebnon tak xneya' kaja ek'ij eyon tak c'ola itzel tak achnak checjol. ¿Lme wutkin tc'a je rtzilal cara' nuban ajni' levadura? Com levadura xruq'uin jtz'it nba pnim y npaxij ri' chpam njelal k'or. 7 Mteban xta njelal rtzilal jebnon cana ojer ch-utz c'ara' ntz'ettaja che c'ac' chic ec'aslemal ajni' k'or c'ac' jmajo'n levadura ruq'uin. Com ne ktzitzij wa' chc'ola jun c'ac'laj c'aslemal yatanak chewa rmal Cristo, per jun c'aslemal jmajo'n itzel tak achnak rc'an. Cara' quenbij chewa com Cristo arja' xcomsasa rmal kil kamac, cara' xba'na tzra ajni' nba'na chca carne'l tak nquecomsasa che nque'oca sacrificio pe rwá' altar je nba'na ptak nimk'ij pascua. 8 Rmal c'ara' quenbij chewa, kalsaj ela itzel tak na'oj je kc'an ojer rexbil njelal achnak je xkaban ja xe rtzilal rec'mon ta. Per ktzitzij ta njelal achnak nekbij y ktzitzij ta njelal achnak je nkaban, y tzra njelal ta kac'u'x y tzra njelal ta kanm nkaban. 9 Terkaja pnewá' jun chic carta jnetkon ewq'uin, cawra xentz'ibaj ela chpam: —Mque'exbilaj ta ach-i' ja e bnoy il mac cuq'uin je' ixki'. 10 Per tak xenbij cara' chewa mjara' ta xenbij chewa che mtque'ek'ijla' ta e bnoy rtzilal jme e kch'alal ta. Com wawe' chwech ruch'lew nec'ul wa' ewi' cuq'uin wnak jmajo'n cniman ta Jesucristo, cuq'uin wnak je nquemajcuna, cuq'uin wnak jnecyarij je' achnak cxin chic nic'aj wnak, cuq'uin elk'oma', cuq'uin wnak je nquexque'a chquewech tioxa'. Jara' wnewajo' o we mtewajo', pors newil na ewi' cuq'uin, y we mtewajo' newil ewi' cuq'uin nc'atzina ra' nquixel ela chwech ruch'lew. 11 Per jxentz'ibaj chpam carta xenbij che mtque'exbilaj ta ach-i' jnecbij che e kch'alal per xe nqueban il mac cuq'uin ixki', o xnecyarij je' achnak cxin je' wnak, o wxe nquexque'a chquewech tioxa', o wxe pkan tak tzij nquetzijona, o wxe e k'abrela', o wxe elk'oma'. Je' kch'alal je nquebnowa cara' nexte nquixwa' nara' cuq'uin. 12 Je' wnak jme e kch'alal ta jara' majo'n nuk'a' chca anen xtenk'at ta tzij chquij. Per je' kch'alal jec'ola checjol ¿le mchekul tc'ara' ixix ec'o wa' che nque'echumij tak nqueban itzel tak achnak? 13 Per jme e kch'alal ta jara' Dios nchumina jara'. Per ixix camic ra telsaj ela jara' acha checjol jxebnowa rtzilal.

1 Corintios 6

1 Tak c'ola jun chewa bnon lowlo' tzra rmal jun kch'alal ¿nak tzer c'a mq'uixbal ta nuna' nerey-a' part pk'atbaltzij chquewech wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios? ¿Nak tzer c'a mcuq'uin ta retnamet Dios nqueba wa' ch-utz c'ara' j-e' nquechumina? 2 ¿Lmewutkin tc'a che ajoj ja ok rtnamet Dios nyataj na chka chajoj nok-oca k'toy tzij pquewá' wnak wawe' chwech ruch'lew? We nyataja chewa che nquixoca k'toy tzij pquewá' wnak wawe' chwech ruch'lew ¿nak tzer c'a mesquier nquixecwina nechumij ech'a'oj tak nwankera checjol? 3 ¿Lme wutkin tc'a che nyataj na chka che ajoj nok-oca k'toy tzij pquewá' je' ángel? Wcara' nekabna' ¿nak tzer c'ara' mtkocwina nekchumij je' achnak je nkawil chpam kc'aslemal wawe' ra chwech ruch'lew? 4 Rmal c'ara' quenbij chewa, tak c'ola je' ch'oj checjol y nrajo' rchumsic ¿nak tzer c'a nquixba cuq'uin e k'toy tak tzij jmajo'n cniman ta Jesucristo? 5 Cara' quenbij chewa ch-utz c'ara' nq'ue'a eq'uix cheplaj. ¿Le mtecneya jun checjol jnecwina nchumsaj je' ch'oj tak nwankera chquecjol kch'alal? 6 Per jneban ixix, jun kch'alal nerey-a' part tzrij jun chic kch'alal, per xe chquewech wnak nerey-a' wa' jmajo'n cniman ta Jesucristo. 7 Jun chic chka', tak neya' part chbil tak ewi' jara' xe nquixemloja chewij tzrij ec'aslemal. Tak nba'na jun achnak chewa, we nba'na alak' ewq'uin ¿nak tzer c'a mtecoch' kaja que chwech ney-a' part? 8 Per mjara' ta chewech ixix, xe ixix nquixebnowa lowlo', xe ixix nquixebnowa je' alak', y xe chca nara' je' kch'alal neban wa'. 9 ¿Lmewutkin tc'a che je' wnak ja e bnoy tak lowlo' arj-e' me tyataja chca che nque'oca chpam rgobierno Dios? Me tquixba'n tc'a engañar, chpam rgobierno Dios majo'n nyataj ta chca che nque'oca chpam je' wnak che ach-i' y ixki' je nquemajcuna, je nquexque'a chquewech tioxa', je nque'oca cuq'uin ixki' ja me e quexkilal ta, y je' ixki' je nque'oca cuq'uin ach-i' jme e quechjilal ta, next c'a je' ach-i' je nquecyarij je' ach-i', 10 nexte elk'oma', nexte je' wnak jcongan nqueyarina je' achnak jme cxin ta, nexte je' k'abrela', next je' wnak jcongan nquetz'ujuna, next je' wnak ja xe pe tz'koj tak tzij nquec'om el wa' je' achnak cxin wnak. J-ewra wnak majo'n nque'oc ta chpam rgobierno Dios. 11 Ec'ola nic'aj chewa cawra cc'aslemal ojer. Per camic ch'ach'jorsan chic ewanm, camic ixyonan chic che ix e rxin Dios, ja' Dios rbin chic chewa che ewc'an chic rbeyal, per xe rmal xjun chic ebnon ruq'uin Kjawal Jesucristo tak cara' rebnon chewa y rmal chka' xesmaja ptak ewanm Espíritu rxin Kadta' Dios. 12 Ne ktzitzij wa' che en libre, c'ola nuk'a' tzrij njelal achnak per xerwara' we pe rbeyal quencsaj wa', com c'ola nic'aj majo'n utzlaj tak achnak nuc'om pa chwa. C'ola nuk'a' tzrij njelal achnak per majo'n nba ta nuc'u'x tzrij njelal ch-utz c'ara' majo'n quenoc ta pruk'a'. 13 Tzra way njawara' rsamaj nnojsaj apam, y jkapam njawara' rsamaj che nesmajij kaway je nkataj kaja. Per nerla' jun k'ij tak way ruq'uin kapam nq'uis na che c-e'. Per tzra kacuerpo mjara' ta rsamaj che nok-oc ta cuq'uin ixki' jme e kexkilal ta, jawra mrubey ta. Per je rsamaj kacuerpo jara' che nnoca smajbal rxin Kjawal Jesucristo y ja' Kjawal Jesucristo nuban cwent kacuerpo. 14 Ja' Dios xuyic Kjawal Jesucristo chpam cmic y nokruyic na ajoj chka'. Ja' Dios nucsaj rpoder jc'ola ruq'uin che nokc'astaja rmal. 15 ¿Lmewutkin tc'a ixix che ecuerpo ocnak miembro ruq'uin recuerpo Cristo? ¿Le rbeyal c'ara' nech'ob ixix nelsaj ela remiembro Cristo y newc'aj ruq'uin jun itzel ixak? Cara' me rbeyal ta. 16 ¿Lmewutkin tc'a tak ncatoca ruq'uin jun itzel ixak jara' xjun naban ruq'uin? Cara' quenbij chewa com cara' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Ja e jun c'laj wnak xjun cuerpo nqueban. 17 Per tak xjun naban ruq'uin Kjawal Jesucristo jara' xjun espíritu naban ruq'uin. 18 Mtquixmajcun ta, ixix ach-i' y chka' ixix ixki', quixnanmaja chwech jawrara. Tak naban chic nic'aj il mac jara' me tzra ta acuerpo naban wa' lowlo', per tak ncatoca ruq'uin jun ixak jme awexkayil ta jara' ne tzra acuerpo naban wa' lowlo'. 19 ¿Lmewutkin tc'a che ecuerpo jara' ocnak ruchoch Espíritu Santo y ja' Espíritu Santo xjun rebnon ewq'uin? ¿Lmewutkin tc'a che Dios yoyona chewa chcara' ebnon y majo'n ek'a' ixix tzrij ecuerpo? 20 Cara' quenbij chewa com Dios nim rjel xixrlok'bej. Com ixix ix rxin chic Dios rmal c'ara' quenbij chewa, xtecsaj ta ecuerpo che rya'ic ruk'ij Dios y cara' tc'a neban tzra ewespíritu chka' com rxin Dios che c-e'.

1 Corintios 7

1 Camic quenbij chewa nak xec'axaj chwa chpam jun carta jxetak ta wq'uin. Chwa anen, jun acha jmajo'n nrajo' ta ncanoj rexkayil jara' wen nuban. 2 Per com congan nquemajcuna ach-i' cuq'uin ixki', kas tkala camic je' ach-i' neccanoj jujun quexkilal y je' ixki' neccanoj jujun quechjilal. 3 Jun acha arja' yatanak tzra chnuya' rgan rexkayil y cara' tzra jun ixak chka' yatanak tzra chnuya' rgan rechjil. 4 Ja ixak m-utz tara' je mtuya' recuerpo tzra rechjil com ja' acha c'ola ruk'a' tzrij recuerpo rexkayil. Y cara' tzra acha chka', m-utz ta je mtuya' recuerpo tzra rexkayil com ja' ixak c'ola ruk'a' tzrij recuerpo rechjil. 5 Ixak me tbij ta tzra rechjil che mne', next ja' acha xtbij ta tzra rexkayil che mne'. Per wec'ola jle' junam nquech'ob che mtqueban y neccanoj jun tiemp chruyon oración nqueban jara' wen nquech'ob. Per me tqueban ta cara' chjunlic, chek q'uenjlal mtquecoch' y noca Satanás chquecjol y nquerchajtij ela che nqueban il mac. 6 Jxenbij kaja chewa ewq'uin ixix c'o wa' wneban, o wmajo'n neban ta, jawra mjun ta mandamiento. 7 Per kas ngan anen yatanak ta chca conjelal ach-i' ajni' yatanak chwa anen. Per Dios jujun wa' rey-on chka, jujun wa' rey-on tzra jun y jun chwa' rey-on tzra jun chic. 8 Ixix jmajo'n ixec'len ta y chka' ixix ixki' ja ix melcani', wen neban wmajo'n nquixec'le' ta, neban cara' ajni' nebnon anen. 9 Per wmajo'n necoch' ta, utz quixec'le'a. Cara' quenbij chewa com m-utz ta naban lowlo' xe rmal nayarij rwech jun ixak, o ixak nyarij rwech jun acha. 10 Ixix jixec'lena jawra quenbij chewa camic, per jawra jun mandamiento rey-on cana Kjawal Jesucristo y cawra nbij: —Ixki', mtque'ejach ta ewechjilal. 11 Wxe'ejach cana ewechjilal quixec'je' c'a chcara', mtquixec'le' xta ruq'uin jun chic, o wnechumsaj ewi' cuq'uin ewechjilal ch-utz c'ara' nec'om chic jmul ewi'. Cara' chka' chca ach-i', m-utz ta nquequejach quexkilal com cara' nbij rmandamiento Kjawal Jesucristo. 12 Chka' cara' quenbij chewa ixix kch'alal jec'mon jun ixak jmajo'n rniman ta Kjawal Jesucristo, per jawra je xtenbij chewa xanen quenbina, me Kjawal ta Jesucristo biyon cana, y cawra quenbij chewa: we rgan ixak nec'je'a ewq'uin me tque'ejach ta. 13 Cara' chewa ixix chka' kch'alal ixki', wec'mon jun acha jmajo'n rniman ta Kjawal Jesucristo per we rgan nec'je'a ewq'uin me tque'ejach ta. 14 Cara' quenbij chewa com Dios eryonan chic ewechjilal jmajo'n cniman ta Kjawal Jesucristo. Com ixix eniman Kjawal Jesucristo y com xjun quebnon ewechjilal ewq'uin rmal c'ara' tak eyonan chic rmal Dios. Cara' chewa ixix chka' kch'alal ach-i', Dios eryonan chic ewexkilal jmajo'n cniman ta Kjawal Jesucristo y xe rmal je xjun quebnon ewq'uin tak cara' bnon chca. Per che mquita eyonan rmal Dios, je' ewlec'wal e junam ta cuq'uin clec'wal wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios. Per ewlec'wal ixix eyonan chic rmal Dios. 15 Chka bechnak opech chewa kch'alal, ixak o acha, we nrajo' awexbil ncatrujach cana y majo'n rniman ta Jesucristo tey-a' c'as tzra che nba. Tak xatrujach cana jara' majo'n chic atexmon ta ruq'uin. Com kas nrajo' Dios kas qui'il nokc'je'a, xe rmal c'ara' tak xokersiq'uij. 16 Kch'alal ixki' ¿le ewutkin c'a chixix nquixecwina nque'ech'ec ewexbil che nquewil totanem rxin Dios? Ixix chka' kch'alal ach-i' ¿le ewutkin c'a chixix nquixecwina nque'ech'ec ewexbil che nquewil totanem rxin Dios? 17 Jawra chka' quenwajo' quenbij chewa chixjujnel, ajni' yatanak chewa rmal Kjawal Jesucristo quixquicota ruq'uin. Nak ebanic tak xixsiq'uisa rmal Dios quixquicota ruq'uin. Jxenbij kaja chewa camic cara' quenbij chka' chca conjelal kch'alal chka bechnak opech iglesia ec'ol wa'. 18 Tak xatsiq'uisa rmal Dios we atebnon chic circuncidar mtayoj tc'a awital rxin circuncisión, o wmajo'n atebnon ta circuncidar mtaban xtc'a circuncidar awi'. 19 Mjara' ta nc'atzina che atebnon chic circuncidar o wmajo'n, per kas más nc'atzina jara' nanimaj je' rmandamiento Dios. 20 Nak ebanic tak xixrsiq'uij Dios quixquicota ruq'uin. Cara' quenbij chewa chixjujnel. 21 We at esclavo atocnak wa' pruk'a' apatrón tak xatsiq'uisa rmal Dios jara' mtcatbison ta rmal. Per we xtzujuxa chawa che ncatela libre pruk'a' apatrón jara' tebna' aprovechar. 22 We at esclavo tak xatsiq'uisa rmal Dios tak xanimaj Jesucristo mtcatbison ta rmal com at libre chic pruk'a' il mac, at rxin chic Kjawal Jesucristo. We mat esclavo ta tak xatsiq'uisa rmal Dios per terkaja pnawá' camic che at esclavo chic rxin Cristo y arja' nebnowa mandar awxin. 23 Dios nim rjel xixrlok'bej, pruk'a' chic ixc'o wa'. Mteya' ta ewi' pquek'a' wnak che j-e' nquebnowa mandar ewxin che rbanic je' achnak jmajo'n nrajo' ta ranm ja'. 24 Cara' c'a quenbij chewa wch'alal chixjujnel, nak ebanic tak xixsiq'uisa rmal Dios quixquicot c'a ruq'uin, y terkaja pnewá' che Dios c'ola ewq'uin. 25 Ixix jmajo'n ixec'len ta jawra quenbij chic chewa, mesque jawra je xtenbij chewa majo'n rbin cta Kjawal Jesucristo, per quenbij chewa nak nech'bon com Kjawal Jesucristo rsipan utzil chwa che achnak quench'ob ne ktzij wa'. 26 Rmal c'ara' quenwajo' quenbij chewa, nak ebnon camic cara' quixec'je'a. Cara' quenbij chewa com c'ola jun lowlo' tiemp penak chkawech. 27 Ajni' nbin chca kch'alal ach-i' jec'len chic, m-utz ta nquequejach quexkilal. Per wmajo'n atec'len ta, utz naban camic mtcatec'le' ta. 28 Per wnatec'le'a' jara' me xjan ta. Jun k'poj we nrajo' nec'le'a majo'n xjan ta chka'. Xerwara' quenbij chewa, wnewajo' nquixec'le'a newil na jun nimlaj lowlo' chpam ec'aslemal, per kas quenwajo' anen mquita nquixk'axa chpam jawra nimlaj lowlo'. 29 Tewc'axaj bien je xtenbij camic chewa wch'alal, camic xe mnim xta tiemp c'ola chka y quenwajo' quenbij chewa chmajo'n ta jun achnak xtek'low ta ewxin chneban cumplir ajni' nrajo' ranm Dios chewa chneban. Wc'ola ewexkilal me tba ta junlic ec'u'x cuq'uin, mxe rmal tara' mteban cumplir ajni' nrajo' ranm Dios chewa chneban. 30 Wbis ok'ej emjon rij mxe rmal tara' bis ok'ej mteban cumplir nak nrajo' ranm Dios chewa. We xquicotemal c'ola ewq'uin mxe rmal tara' quicotemal mteban cumplir nak nrajo' ranm Dios chewa. Wcongan je' achnak nelok' me tba ta ec'u'x ruq'uin, mxe rmal tara' mteban cumplir nak nrajo' ranm Dios chewa. 31 Wc'ola je' achnak nelsaj chwech ruch'lew per me tba ta junlic ec'u'x tzrij, mxe rmal tara' mteban cumplir nak nrajo' ranm Dios chewa. Cara' quenbij chewa com jawra ruch'lew xremjon k'xanem. 32 Jquenwajo' chewa, mquita nquixbisona tzrij rwech ruch'lew. Tak jun acha wmajo'n rexkayil xjara' nbisoj je' achnak rxin Kjawal Jesucristo y cawra nuch'ob kaja pranm: —Anen quenwajo' quenban nak nrajo' ranm Wajaw Jesucristo chwa. 33 Per we xc'ola rexkayil jara' nbisona tzrij rwech ruch'lew com nc'atzina tzra nuch'ob nak nuban chnuya' je' achnak je nc'atzina tzra rexkayil. 34 Cara' chka' chca ixki', wc'ola rechjil junwa' nbisoj, wmajo'n c'len ta jun chwa' nbisoj. Jun ixak wmajo'n c'len ta nbisoj je' achnak rxin Kjawal Jesucristo y cawra nuch'ob kaja pranm: —Anen quenwajo' quenyonaj wi' pnenter che xruyon je' achnak rxin Dios quenbisoj. Per we xc'ol chic rechjil, nc'atzina nbisona tzrij je' achnak rxin rwech ruch'lew chka'. Nc'atzina chnuch'ob nak nrajo' rechjil chnuban. 35 Jxenbij kaja chewa me wxin ta anen quenwajo' chewa, mpors ta quenban chewa che mtquixec'le' ta. Per kas quenwajo' chewa ch-utz c'ara' wen nquixela, kas quenyarij anen ruq'uin ta Kajaw Jesucristo nba wa' epensar y me jwer xta nba wa' epensar. 36 Per jun ttixel wnuch'ob che mrubey ta je mtuya' rmi'al pc'ulbic y nutzu' che rmi'al bnak rjuna' y nutzu' c'a che nc'atzina nuya' pc'ulbic, tebna' c'a ajni' rech'bon, tey-a' c'as che nec'le'a rmi'al, y jawra majo'n xjan ta. 37 Per jun ttixel wrech'bon che majo'n nuya' ta rmi'al pc'ulbic, y wnutzu' chmajo'n nc'atzin ta nec'le'a, c'ola ruk'a' tzra chnuya' o wmtuya' pc'ulbic, y wrech'bon kaja bien pranm chmajo'n nuya' ta rmi'al pc'ulbic jara' wen nuban. 38 Cara' c'a rbanic, jun ttixel wnuya' rmi'al pc'ulbic jara' wen nuban, wmajo'n nuya' ta rmi'al pc'ulbic jara' k'axnak wen nuban. 39 Jun kch'alal ixak je c'lena, arja' chpon rmal rley Dios chmajo'n nquejach ta qui' ruq'uin rechjil ajru' tiemp xtec'se'a rechjil chwech ruch'lew. Per we xcoma rechjil jara' kch'alal libre chic che nec'le' chic jmul ruq'uin chic jun jc'ola rgan tzrij, xerwara' we ykula ruc'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo. 40 Per chwa anen más na wen wmajo'n nec'le' xta, y quench'ob anen chka' che enc'an rmal Espíritu rxin Dios.

1 Corintios 8

1 Camic wch'alal, quenwajo' noktzijona ewq'uin tzrij ti'ij jnoca rxin sacrificio chquewech tioxa'. Ajni' nebij kaja: —Ajoj kutkin chic jara', cara' nebij. Per tak congan ewutkin jara' majo'n pen ta nim nana' kaja rmal, per wnewajo' ewi' jara' c'ola c'yinem rec'mon ta chewa tzrij yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. 2 Wc'ola awutkin y nim nana' rmal, jara' q'uemjana tawutkij chmajo'n noc wa' jawutkin wmajo'n rc'an ta ri' ojben ri'il ruq'uin. 3 Per wnawajo' Dios jara' ncatba'na reconocer rmal Dios che at rxin. 4 Je tzrij tjoj ti'ij je ntzujuxa chquewech tioxa' cawra quenbij chewa, bien kutkin chjun tiox wawe' chwech ruch'lew arja' me dios ta y majo'n rc'aslemal, bien kutkin che xjun ja' Dios y majo'n chic jun. 5 Mesque je' wnak necbij che e q'uiy je' dios ec'ola chcaj ruq'uin chwech ruch'lew per ajoj kutkin che xjun Dios. Congan e q'uiy nbixa chca: —Ixix ix kadios. Chka' e q'uiy nbixa chca: —Ixix ix kjawal. 6 Per ajoj bien kutkin che xjun Dios jara' Ttixel, ruq'uin ja' wankernak twa' njelal jwankersan ta, ja' xwankersana kxin ajoj ch-utz c'ara' nok-oca yabal ruk'ij. Bien kutkin chka' xjun Kjawal, jara' Jesucristo, arja' xya'a tzra chja' xwankersana njelal jwankersan y rmal ja' tak c'ola jun c'ac'laj c'aslemal jyatanak chka. 7 Ixix nebij: —Jara' kutkin chic ajoj. Per ec'ola nic'aj kch'alal q'uemjana tcutkij com ec'ola jujun nquech'ob chc'ola cc'aslemal tioxa'. J-e' c'mannak ta chca chcara' nquech'ob. Wchek q'uenjlal xquetaj ti'ij jtzujun chwech jun tiox, j-e' nquech'ob che jun chwa' dios xqueya' ruk'ij y numaj t-onem canm rmal. Com q'uemjana tecwera canm chpam rtzojbal Dios rmal c'ara' tak nti'ona canm. 8 Je' achnak je nkataj wawe' chwech ruch'lew mjara' ta net-owa kxin tak xtko'ekaja chwech Dios. We nkataj ti'ij majo'n utzil rec'mon ta tzra kanm, wmajo'n nkataj ta, chka' majo'n itzel nuban ta tzra kanm. 9 Xerwara' tebna' cwent ewi', mesque ix libre netaj ti'ij jtzujun chquewech tioxa' mxe rmal tara' ix libre tak nqueyojtaja kch'alal je nquech'ob mex xjan nataj ti'ij. Mteban ta je' achnak jnutur canm kch'alal jq'uemjana tecwera. Mex c'ola je' achnak teban che nque'echajtij ela che rtijic. 10 Tak atet we atetz'bula chpam jun templo abar ntzujux wa' sacrificio chquewech tioxa', y we amjon rtijic ti'ij ja ocnak rxin sacrificio, y c'ola jun kch'alal ncatrutz'et che amjon rtijic, mex arja' kch'alal numaj rtijic chka', per xe awmal atet, com arja' rutkin che atet congan awutkin. Per xpe c-e' ruc'u'x nutaj y numaj ti'onem ranm rmal. 11 Cara' c'a nuban, xe rmal congan awutkin atet tak nyojtaja ranm kch'alal jq'uemjana tecwera, amac atet tak nyojtaja kch'alal, per utz tc'ara' che mquita xcoma Cristo precwent. 12 Tak cara' neban chca kch'alal jara' il mac neban, xnetz'ila' ranm kch'alal com q'uemjana tecwera canm. Tak cara' neban chca kch'alal jara' ne tzra Cristo neban wa' chka'. 13 Rmal c'ara' quenbij chewa che anen wen quentzu' quenya' cana rxin junlic rtijic ti'ij que chwech nyojtaja ranm jun wch'alal wmal. Wjun kch'alal wc'ola jun recbal nuch'ob che xjan nutaj jara' majo'n quenchajtij ta che rtijic.

1 Corintios 9

1 Per ¿lme en libre tc'a anen chka'? ¿Lme en apóstol tc'a? ¿Lmajo'n c'a netz'ton ta rwech Kjawal Jesucristo? Ixix ¿lme rmal tc'a samaj yatanak chwa rmal Kjawal Jesucristo tak xjun ebnon ruq'uin? 2 Mesque ec'ola nebina chwa che me en apóstol ta per chewa ixix bien ewutkin che en apóstol. Ewutkin com ixix mism ixocnak rital che en apóstol, ix rital com xenimaj Kjawal Jesucristo tak xenya' rbixic chewa. 3 Ja c'ara' quentobej wi' chquewech wnak je nquebina chwa che me en apóstol ta. 4 Jcamic ¿lmajo'n c'a kak'a' chewa che noketzuk tak nkaban rsamaj Dios checjol? 5 Jun chic ¿lmajo'n c'a kak'a' tzra chka' che nekcanoj jujun kch'alal ixki' che nque'oca kexkilal y nquekac'om ela chkij tak nekay-a' rbixic rtzojbal Dios ajni' quebnon chic jle' apóstol, ajni' quebnon e rch'alal Kjawal Jesucristo y ajni' rebnon Cefas? 6 Mex nuyon anen ruq'uin wexbil Bernabé majo'n kak'a' tzra che noktzu'ka. ¿Le xkayon ajoj npors nokosmaj na ruq'uin kak'a' che nektzukbej ki' nech'ob ixix? 7 Per ¿c'o tc'a jun soldado bnak pe cuartel mquita ntzu'ka? Arja' majo'n xtutzuk ta ri' ruyon. ¿Lc'ola jun tcoy tejco'n mquita xtutaj rwech rtejco'n tak xtel ta? ¿Lc'o tc'a jun ajyuk'la' mquita xtutaj lech cxin chcop je nqueryuk'uj? 8 ¿Lruyon nna'oj anen jxenbij kaja chewa nech'ob ixix? ¿Le mcara' tc'a nbij rley Dios chka'? 9 Cara' nbij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés jcawra nbij: —Je' wajquex tak quemjon rch'ayic trigo mtecsaj ta cbosal. Cara' tz'ibtanak cana. Per ¿cmal wajquex tak xuya' jun ley Dios, 10 o we kmal ajoj? Per ne kmal wajoj tak xuya' jawra ley com jun ajchental tak nuban rchinoj, chka bechnak opech chnoj nuban, nyatanak wa' tzra che nquicota che reybxic nak k'ij xtwachina rtejco'n. 11 Cara' chka ajoj chka', wc'ola rtzojbal Dios katcon ptak ewanm ¿le myatanak tc'ara' chewa neya' jlal chka nak c'ola ewq'uin che nko'etzukbej? 12 Wc'ola quek'a' jle' chic chewa che nque'etzuk peor c'a chka ajoj. Mesque nc'ola kak'a' chewa per majo'n achnak kc'utun chewa je nc'atzina chka, per jkabnon, kacch'on kawech chpam. Je chka ajoj más na wen nkacoch' njelal que chwech xe rmal tzkun ri'il xtwanker ta jun problema y xe rmal tc'ara' problema mquita xtba más pnim rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo. 13 Jun chic jquenwajo' quenbij chewa ¿lme wutkin tc'a che aj Israel je nquesmaja chpam templo rxin Dios arj-e' nquetzuk qui' tzrij sacrificio je noca chpam templo je ntzujuxa chwech Dios? Ajni' chca sacerdote je nqueya' sacrificio chwech altar arj-e' nyataja nic'aj sacrificio chca che nectzukbej qui'. 14 Cara' c'a chka' rbin cana Kjawal Jesucristo chka ajoj je nkaya' rbixic utzlaj tzij jrec'mon ta. Com arja' xbij che nak nqueyowa rbixic utzlaj tzij jara' mism nectzukbej qui'. 15 Mesque c'ola nuk'a' tzrij njelal jxenbij kaja chewa per majo'n nc'utun ta chewa jquentzukbej wi'. Mesque quennataj chewa chpam jawra carta per mjara' ta quenwajo' chewa chneya' chwa. Com anen congan quenquicota quenbij chca wnak chmajo'n quenc'utuj ta jc'ola nuk'a' tzra jquentzukbej wi', jawra wq'uin anen c'o wa'. Más na utz quencoma que chwech xtewsasa jawra nimlaj quicotemal chwa. 16 Per me wq'uin ta anen c'o wa' tak quenya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo, jara' chnukul c'o wa' jara' quenwajo' o we mtenwajo' chumni, y tak quenya' rbixic majo'n nak quenbij chca wnak je xtenya' ta jtz'it nuk'ij rmal. Wmajo'n quenya' ta rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo jara' congan lowlo' chwa anen. 17 Com jawra samaj manen ta quenbnowa mandar chquenban o we mtenban per npors quenban com y-on chnukul rmal Dios. Wexte jun samaj tzujun chwa jara' nto'j ta nuk'ij ra'. 18 Per jawra samaj c'ola rtojbal, jara' nimlaj quicotemal jquenna' kaja per xe rmal tak majo'n pak quenc'om ta chca wnak tak quenya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo chca. Mesque c'ola nuk'a' tzra chquenc'utuj jquentzukbej wi' tak quenya' rbixic utzlaj tzij per majo'n quenc'utuj ta. 19 Cara' nebnon com kas quenwajo' anen congan ta wnak xquenuch'ec che neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Mesque en libre pquek'a' wnak chka bechnak opech wnak, per anen nejchon wi' pquek'a' per ne pquek'a' che conjelal wnak ch-utz c'ara' e q'uiy quenuch'ec chca. 20 Tak xenc'je'a chquecjol aj Israel majo'n itzel ta xenutz'et, nak nqueban j-e' cara' xenban anen chka' chquecjol ch-utz c'ara' quenuch'ec. Tak xenc'je'a chquecjol jec'ola pruk'a' rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés majo'n itzel ta xenutzu', nak nqueban j-e' cara' xenban anen cuq'uin chka' mesque en majo'n chic pruk'a' ley. Cara' xenban ch-utz c'ara' quenuch'ec. 21 Tak xenc'je'a chquecjol wnak jmajo'n cutkin ta rley Dios majo'n itzel ta xenutzu' per nak nqueban j-e' cara' xenban anen cuq'uin chka'. Per me nbij ta tzij ra' chmajo'n xennimaj ta ley y xenmestaj Dios. Per mcara' ta com enc'ola pruk'a' rley Cristo. Cara' c'a xenban ajni' nqueban j-e' ch-utz c'ara' quenuch'ec. 22 Tak xenc'je'a chquecjol jmajo'n cow ta rwech canm majo'n itzel ta xenutzu', per nak nqueban j-e' cara' xenban anen cuq'uin chka' ch-utz c'ara' quenuch'ec. Cara' c'a nebnon chca conjelal wnak chka bechnak wnak opech, majo'n itzel ta xenutzu', per nak nqueban j-e' cara' xenban anen chka'. Nak nc'atzina chquenban chquecjol wnak che cto'ic njawara' nebnon ch-utz c'ara' ec'ola chca nquewil totanem rxin Dios nmal anen. 23 Kas quenwajo' anen xtba ta pnim rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo rmal c'ara' tak nemjon rbanic njelal jawra samaj. Cara' nebnon ch-utz c'ara' anen jun xquenquicota chpam utzil jrec'mon ta utzlaj tzij rxin Jesucristo chka. 24 Jawra jun ejemplo quenya' chewa ra. Jle' deportista tak nquetaj cchuk'a' tzan concrer, ixix bien ewutkin che xjun chca nech'cowa premio mesque conjelal nquecsaj cchuk'a'. Cara' tc'a neban ixix chka', congan tetja' ek'ij che rch'aquic premio rxin Dios. 25 Next jun deportista mquita nutaj pen tak ntijoj pona ri', nucoch' njelal tzrij jtz'anem. Cara' nqueban deportista ch-utz c'ara' nquech'ecmaja tak c'ola jun tz'anem nba'na, per je premio nquech'ec jara' xe nk'axa. Per je premio xtkach'ec ajoj jara' majo'n nk'ax ta, ne rxin junlic. 26 Rmal c'ara' congan quencsaj nchuk'a' che rch'aquic premio rxin Dios y njara' quench'ulchij abar xtquenekaj wa'. 27 Congan cow nechpon kaja wi' nuyon y majo'n quenya' ta c'as tzra necuerpo chquenruban mandar abar tzra' nrajo' wa', per jnebnon, anen quenbnowa mandar rxin. Congan lowlo' ra' che anen quenya' rbixic chca jle' chic che nc'atzina nquech'ec premio per we xmajo'n quench'ec tanen.

1 Corintios 10

1 Cara' quenbij chewa wch'alal com bien terkaja pnewá' nak xqueban kti't kawma' ojer tak xe'el ta chpam Egipto. Next jun chca mquita xchajixa y xwaraxa chuxe' sutz' je xta'k ta rmal Dios che nquec'axa. Xek'axa chpam mar y xeto'a per nche conjelal. 2 Xquejach qui' pruk'a' Moisés per nche conjelal, ch-utz c'ara' ja' nc'ana cxin, jara' xeba'na bautizar chpam sutz' y chpam mar chka'. 3 Xquetaj way rxin Dios per ne che conjelal y xjun rwech xquetaj. 4 Xquetaj ya' rxin Dios per ne che conjelal y xjun rwech xquetaj chka'. Com c'ola ya' xquetaj y chpam abaj xel twa', y jabaj jara' rital che Cristo trena chquij tak xek'axa ptak je' lwar. 5 Mesque xyataja chca che conjelal che xquetz'et nmak tak milagro je c'ja' xenbij kaja chewa, per xa e jun c-e' oca chca majo'n xpeta ryiwal Dios chquij. Cara' quenbij chewa com xe e jun c-e' oca chca majo'n xec'je' cta cbakil chpam lwar ja ne chkilaj ulew. 6 Jcamic wch'alal, njelal jawra je xbantaja chca ajni' xenbij kaja chewa jara' ocnak jun ejemplo chka, nokerxibej ch-utz c'ara' majo'n nekyarij ta che nkaban itzel tak achnak ajni' xqueban j-e'. 7 Mexte tzrij jun tiox xteyke' wa' ec'u'x ajni' xqueban jle' chca, com arj-e' c'ola jun nimk'ij xquec'ul che necyabej ruk'ij rechbal jun wajquex ajni' tz'ibtanak cana jcawra nbij: —Je' wnak xetz'be'a y xquemaj rbanic jun nimlaj w-im, xeyictaja y xquemaj rbanic jun itzel tz'anem. Jara' xecc'ulbej ruk'ij rechbal wajquex. 8 Mtokmajcun ta cuq'uin ixki' ajni' xqueban jle' chca, com xuban jmul ec'ola nic'aj chca xemajcuna cuq'uin ixki', e veintitres mil xecoma rmal per njara' mism k'ij xecoma. 9 Jun chic, me tkaban ta tentar rpaciencia Kjawal Dios ajni' xqueban jle', com xuban jmul ec'ola chca xeti'a cmal cmetz y xecoma per xe rmal xqueban tentar rpaciencia Kjawal Dios rmal c'ara' tak cara' xba'na chca. 10 Jun chic, mtech'ojquij ta tzra Dios nak nuban chewa ajni' xqueban jle' chca j-e', com xuban jmul ec'ola nic'aj chca xpeta jun bnoy cmic chquij y xercamsaj per xrumac xecch'ojquij tzra Dios nak xba'na chca. 11 Njelal jawra jxenbij kaja chewa xbantaja ch-utz c'ara' noca com jun rbeyal chquewech wnak y nquerxibej, y tz'ibtanak cana ch-utz c'ara' noca com jun paxbanem chka ajoj jokc'ola chpam q'uisbal rxin je' tiemp jchumin ta rmal Dios. 12 Rmal c'ara' quenbij chewa, wcongan cow ixpa'la nena' kaja eyon kas tebna' cwent ewi', mex tquixkaja ixix chka'. 13 Ixix majo'n je' prueba ek'axan chpam ec'aslemal je mquita ec'ola wnak ek'axnak chic chpam. Per Dios majo'n nuya' ta c'as che npeta jun prueba chewij mquita nquixcwina necoch' com arja' nuban cumplir je rtzujun chka. Tak npeta jun prueba chewij ja' nuya' na chewa chka' nak nc'atzina chewa che neto' ewi' chpam ch-utz c'ara' nquixcwina necoch'. 14 Rmal c'ara' quenbij chewa quilaj tak wch'alal, mteya' ta quek'ij je' tioxa'. 15 Ixix c'ola ena'oj, bien c'a tech'bo' rij rwech je xtenbij kaja chewa. 16 Tak neknataj recmic Cristo c'ola jun vas vino nekmeltioxij tzra Dios y nkataj. Tak nkataj ¿le mjun tc'ara' nkaban ruq'uin Cristo nech'ob ixix? Com vino jara' recq'uiel Cristo. Chka' c'ola xquelway nkawech' y nkataj. Tak nkataj ¿le mjun tc'ara' nkaban ruq'uin Cristo nech'ob ixix chka'? Com xquelway jara' recuerpo Cristo. 17 Com xjun mism xquelway nkataj rmal c'ara' tak xjun cuerpo kabnon mesque nok q'uiy. Cara' rbanic com konjelal xjun mism xquelway nkataj. 18 Tewsaj ena'oj tzrij chka' je nqueban tnamet Israel, j-e' tak nquetaj sacrificio je ntzujuxa pe rwá' altar ¿le mjun tc'ara' nqueban ruq'uin Dios jRajaw altar nech'ob ixix? 19 Camic mex c'ola chewa cawra quemjon rch'obic ra: —¿Nak rbanic c'ala' remjon rbixic Pablo, lc'ola rc'aslemal jun tiox? Chka' jti'ij je noca sacrificio chwech jun tiox ¿lc'ola rec'mon ta, ljunwa' chwech nic'aj chic ti'ij? 20 Per mjara' ta quenbij chewa. Jquenbij chewa cawra rbanic, je' wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios arj-e' tak c'ola sacrificio nectzujuj chwech jun tiox jara' chca itzel tak espíritu nectzujuj wa' y me tzra ta Dios. Ixix nmajo'n ngan xjun ta xteban cuq'uin itzel tak espíritu. 21 Mesquier nquixecwina xtetaj ta vino rxin Kjawal Jesucristo y xteban ta jun ruq'uin y xtetaj ta chka' vino cxin itzel tak espíritu. Y mesquier chka' xtetaj ta jc'ola chwech mes rxin Kjawal Jesucristo y chka' xtetaj ta jc'ola chwech mes cxin itzel tak espíritu. 22 ¿L-utz an nech'ob ixix je xjun ta xtkaban cuq'uin demonio y xtyictaj ta ryiwal Kjawal Jesucristo chkij? ¿Lmás c'a kchuk'a' ajoj chwech ja' che nkoch'ojina ruq'uin? 23 Ne ktzij wa' c'ola nuk'a' tzrij njelal per xerwara' we pe rbeyal quencsaj wa', com c'ola nic'aj majo'n utzil nuc'om pta. C'ola nuk'a' tzra njelal per c'ola nic'aj majo'n c'yinem rec'mon ta chka chbil tak ki' tzrij yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo. 24 Mex c'ola jun chewa nuch'ob kaja xjara' nak rec'mon ta tzra ja' ruyon kaja, per jnuban camic, tech'bo' c'a tzrij jc'ola nuc'om pa chquij nic'aj chic rexbil. 25 Je tzrij ti'ij je nc'ayixa pq'uebal, wnewajo' netaj tetja', majo'n achnak nuban wnetaj chka bechnak opech ti'ij, per xerwara' mtewc'axaj ta rzón we ocnak sacrificio jti'ij chquewech tioxa' y mxe rmal ta ra' xtech'ob ta cawrara: —Mex xjan nti'ja jawra ti'ij. 26 Utz netaj com rxin Kajaw Dios jruch'lew y rxin ja' chka' njelal jc'ola chwech. 27 Je tzra jun wnak jmajo'n rutkin ta rwech Dios, we nquixruban invitar che nquixewa'a ruq'uin, wc'ola egan nquixba jax. Tak emjon w-im ruq'uin utz netaj njelal jnuya' chewech, majo'n achnak nuban, xerwara' tak xuya' chewech mtewc'axaj ta rzón we ocnak sacrificio chwech jun tiox, mtech'ob ta cawra ptak ewanm —Mex xjan nti'ja jawra. 28 Per chek q'uenjlal c'ola jun nbina chewa: —Jala' jnataj ocnak pchic sacrificio chwech tiox, wcara' nbij chewa, jneban jara' mtetaj xta. Com ranm arja' nbina che xjan nataj, rmal c'ara' quenbij chewa che mtetaj ta. Com jruch'lew rxin Kajaw Dios y rxin chka' njelal jc'ola chwech. 29 Per xrumac je nbij ranm ja' tak quenbij chewa anen che mtetaj ta per me rmal ta je nbij ewanm ixix. Cara' quenbij chewa com majo'n xjan ta nkataj, libre chic kanm y mrubey ta c'o ta jun xtbij ta chka che xjan. 30 Wnekmeltioxij tzra Dios je nkataj mrubey tc'ara' itzel nbix chka tak nkataj com kmeltioxin chic tzra Dios. 31 Cara' rbanic wch'alal, tak c'ola w-im neban, o chka bechnak opech neban, xerwara' c'o ta rec'mon ta che nyabexa ruk'ij Dios rmal. 32 Majo'n achnak teban jxe nque'echajtij je' wnak chpam il mac, che aj Israel y che me aj Israel ta, nexte chca rlec'wal Dios. 33 Ajni' nebnon anen chca wnak chka bechnak wnak opech, majo'n achnak quenban chquewech je mquita nuc'om pa wen tak achnak chca. Mjara' ta quench'ob je xruyon chwa anen c'ola rec'mon ta. Per jquench'ob anen, wc'ola rec'mon ta chca jle' chic jara' nemjon rch'obic ch-utz c'ara' j-e' nquewil totanem rxin Dios.

1 Corintios 11

1 Wch'alal, ajni' nebnon chca wnak cara' c'a tebna' ixix chka' chca, tec'ma' ejemplo wxin anen com anen chka' nec'mon ejemplo rxin Cristo. 2 Jcamic wch'alal, anen congan quenquicota chewij rmal jquenrkaja pnewá' tak neban je' achnak, y congan quenquicota chewij rmal jnenimaj tijonem jney-on chewa. 3 Per camic quenwajo' quench'ob jawra chewech. Jcajaw conjelal ach-i' jara' Cristo, jrajaw ixak jara' acha, y Rajaw Cristo jara' Dios. 4 Jun acha tak arja' remjon rij oración, o remjon rya'ic rbixic jk'alsan chwech rmal Dios y rebtzun rwá' jara' xruq'uix rajaw nuya'. 5 Je tzra jun ixak tak arja' remjon rbanic oración, o remjon rya'ic rbixic jk'alsan chwech rmal Dios y majo'n rebtzun ta rwá' jara' xruq'uix rajaw nuya'. Ja wcara' nuban ixak jara' junam ruq'uin nch'upux ela njelal resmal rwá'. 6 Cara' quenbij chewa com ixak wmajo'n rgan nubutz rwá', jnuban camic jara' tch'upuj ela njelal resmal rwá'. We xq'uixbal nuna' jun ixak nch'upuj ela njelal resmal rwá', o wux nuban tzra pe rwá', mejor jnuban camic tebtzu' rwá'. 7 Acha, mrubey ta nubutz rwá' com arja' imagen rxin Dios y ruq'uin arja' ntz'e't wa' chcongan nim ruk'ij Dios. Per je ixak ruq'uin arja' ntz'e't wa' chcongan nim ruk'ij acha. 8 Cara' quenbij chewa com tak xwankersasa nabey acha mruq'uin ta ixak xpe wa', per tak xwankersasa ixak ruq'uin acha xpe wa'. 9 Jun chic, ja acha me rmal ta ixak xwankersasa per tak xwankersasa ixak jara' rmal acha xwankersasa. 10 Rmal c'ara' tak quenbij chewa che jun ixak arja' yatanak tzrij chnubutz rwá' com jara' rital chc'ola rjawal jpa'la tzrij. Tak nubutz rwá' jara' utz nquetz'et ángel. 11 Per je kniman Kjawal Jesucristo jara' xa ok junam chacha y chixak. Ja acha nc'atzina ixak tzra y ixak nc'atzina acha tzra. 12 Cara' quenbij chewa com tak xwankersasa nabey ixak ruq'uin acha xpe wa', jcamic tak nokalexa ajoj ja ok ach-i' ruq'uin ixak nokpe wa'. Xerwara' majo'n mquita ruq'uin Dios nokpe wa'. 13 Tech'bo' kaja eyon, jun ixak ¿lyatanak tzrij nech'ob ixix chnuban oración ruq'uin Dios wmajo'n rebtzun ta rwá'? 14 Ixix bien ewutkin che jun acha ne rxin wa' me nmak ta resmal rwá', wnuya' c'as tzra che nmak nela jara' nela ajni' jun ixak y xruq'uix nuya'. 15 Per jun ixak ne rxin wa' che nmak resmal rwá' jara' ajni' jun adorno rwekben ri'. Com arja' yatanak tzra che nmak resmal rwá' y jara' ocnak butzbal rwá'. 16 Wc'ola jun chewa xitzel nc'axaj jxenbij kaja chewa y xe nch'ojquij, trutkij c'a che je' wexbil xjunam nkach'ob cuq'uin tzrij jawrara y cara' nkach'ob cuq'uin jle' chic iglesia chka' chka bar opech nquemol wa' qui' prubi' Dios. 17 Per anen majo'n quenquicota chewij je xtenbij chic chewa wch'alal, com tak nemol ewi' majo'n c'yinem rec'mon ta tzrij yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo, per je mlon ri'il neban xmás lowlo' nquixela rmal. 18 Com ec'ola nquebina chwa che mjun ta neban tak nemol ewi' che rnatxic Jesucristo, xech'ron je' ewi'. Jara' quenwajo' quench'ojquij chewa nabey mul. Anen majo'n quennimaj ta njelal ewil je nbixa per quennimaj jbin chwa che mjun ta ebnon. 19 Quennimaj com c'o na división nbantaj na checjol ch-utz c'ara' nquixba'na probar y che nk'aljina achnak chewa kas ktzij ncajo' Dios. 20 Tak nixekaja chpam lwar abar nemol wa' ewi' che rbanic cena rxin Kjawal Jesucristo ¿le ktzij c'a che rxin ja' cena neban nech'ob ixix? Per jara' me rxin ta neban. 21 Cara' quenbij chewa com tak nerla' hor rxin w-im nemajla' rtijic eyon jewxin chixjujnel y majo'n neweybej ta ewi', y tak nq'uisbena ec'ola ch'tak mibi' majo'n cxin neya' ta y arj-e' nk'ak'ana quepam, y ec'ola nic'aj chewa ixix nquek'bara. 22 Wex cara' neban ¿nak tzra c'ara' me ptak ta ewuchoch nquixwa' wa'? ¿Lxe rmal majo'n an ewuchoch? Wxitzel ch-an nque'etz'et kch'alal je rtnamet Dios tak neban cara', mex negan neban chca mibi' com ajni' majo'n cc'atzil. Jcamic ¿nak quenbij chewa nech'ob ixix, lquenquicota chewij tak neban cara'? Jara' majo'n. 23 Cara' quenbij chewa wch'alal com mcara' ta neban ajni' xenc'ut chewech. Com ajni' xk'alsasa chenwech anen rmal Kajaw Jesús jara' xenc'ut chic chewech ixix y cawra rbanic. Ja Kajaw Jesús jara' ak'a' tak xyamer nja'cha pquek'a' wnak je nquetzelana rxin, arja' xuc'om xquelway y xmeltioxij tzra Dios. 24 C'jara' xuwech' xquelway y cawra xbij chca apóstol: —Jawra xquelway xenwech' jawa' necuerpo anen, com je xtba'na tzra necuerpo najni' nwe'ch'a, quencamsas na pnecwent. Camic tec'ma' y tetja' y cawra xtenatbej wxin. Cara' xbij chca. 25 Cara' xuban chic tzra jun vas vino chka', tak xec'choja w-im rmal xuc'om vino y cawra xbij chic chca: —Jvino jc'ola chpam copa jara' necq'uiel, y jnecq'uiel jara' c'ac' chuminem je rchumin Dios. Tak xtetaj chka bechnak tiemp opech xtetaj, jawra xtenatbej wxin chka'. Cara' xbij. 26 Cara' c'a kas mer rbanic, jawra xquelway rexbil vino tak xtetaj chka bechnak opech tiemp xtetaj, jara' neya' rbixic recmic Kajaw Jesucristo, y c'jara' netenba' rij tak xtpet chic jmul. 27 Rmal c'ara' quenbij chewa, nak xtetjowa xquelway y nak xtetjowa vino jneknatbej rubi' Kjawal Jesucristo, y wnuban tzra com ajni' mnim ta ruk'ij jara' x-il mac nejklej com majo'n nuya' ta ruk'ij recuerpo Kjawal Jesucristo ruq'uin recq'uiel. 28 Per jneban camic, tetz'ta' kaja rwech ewanm eyon chixjujnel, c'jara' utz netaj xquelway ruq'uin vino. 29 Cara' quenbij chewa com nak wnak xtetjowa jawra xquelway ruq'uin vino y nuban tzra com ajni' mnim ta ruk'ij jara' xe rcastigo Dios nsiq'uij tzrij com xmajo'n lok' ta nuna' jrecuerpo Kjawal Jesucristo. 30 Com xe mnim ta ruk'ij neban tzra rcena Kjawal Jesucristo rmal c'ara' tak e q'uiy chewa majo'n cchuk'a', xe yuw-i', y xe rmal c'ara' chka' e q'uiy xecoma. 31 Per wajoj nkatzu' kaja rwech kanm kayon y nekchumij nak m-utz ta kabnon chpam kc'aslemal jara' majo'n castigo rxin Dios npeta chkij. 32 Per tak c'ola castigo rxin Dios npeta chkij jara' ktojxic nba'na ch-utz c'ara' majo'n nkota'k el ta junlic chpam nimlaj lowlo' abar xtqueta'k el wa' je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x. 33 Cara' c'a rbanic wch'alal, xe rmal c'ara' quenbij chewa, tak nemol ewi' che rbanic w-im tweybej na ewi', junam temja' rij w-im. 34 Wc'ola jun chewa congan nk'ak'ana rpam y mesquier chic nucoch', mejor twa' ela pruchoch. Cara' ta neban ch-utz c'ara' majo'n nesiq'uij ta castigo rxin Dios chewij tak nemol ewi'. Je tzrij chic nic'aj achnak jxec'axaj chwa c'jara' xtnechumij tak xtnekaja ewq'uin.

1 Corintios 12

1 Jcamic wch'alal noktzijona tzrij nak rbanic jcochinem rxin Espíritu Santo che nokocwina nekbanbej rsamaj Dios, quenwajo' newutkij nak rbanic. 2 Ixix ewutkin bien chnabey chka bar tzra' xixc'ax wa' chpam jle' tijonem je mtijonem ta rxin Dios, xje' tioxa' xeya' quek'ij. Xeya' quek'ij per nmajo'n nara' nquetzijon ta jtz'it. 3 Rmal c'ara' anen quenwajo' quench'ob chewech camic nak rbanic Espíritu Santo. Tak c'ola jun wnak remjon tzij chka bechnak wnak opech, we Espíritu Santo c'ayona rxin che rbixic, jtzij nbij majo'n itzel ta ntzijona tzrij Jesús. Chka' majo'n jun wnak xtecwin ta xtbij tzra Jesús che arja' Rjawal njelal achnak je che mquita c'ola Espíritu Santo c'ayona rxin che rbixic. 4 Per q'uiy je' rwech jnekcochij tzra Espíritu Santo che nokocwina nekbanbej rsamaj Dios per xerwara' xjun mism Espíritu Santo nsipana chka che njelal. 5 Q'uiy rwech rsamaj Dios chka' per xjun mism Kajaw Jesucristo jnucsana kxin che rbanic jsamaj. 6 Q'uiy rwech chka' jpoder nkacsaj che rbanic rsamaj Dios per xjun mism Dios nyowa poder chka konjelal. 7 Per c'ola nyataja chka rmal Espíritu Santo che kjujnel che nkocwina nekk'alsbej samaj jnuban Espíritu Santo chkacjol. Per jara' nyataja chka ch-utz c'ara' nektobej chbil tak ki'. 8 Cara' c'a rbanic com ec'ola jle' chka je nyataja chca rmal Espíritu Santo che nquecwina nqueya' rbixic ajni' rna'oj Dios. Ec'o chic jle' nyataja chca che nquecwina nqueya' tijonem je nc'u'ta chquewech rmal ja' mism Espíritu Santo. 9 Ec'o chic jle' nyataja chca rmal ja' mism Espíritu Santo che congan nim yukbal quec'u'x ruq'uin Dios. Jle' chic nyataja chca rmal ja' mism Espíritu Santo che nquecwina nquecchumsaj je' wnak je yuw-i'. 10 Ec'o jle' chic nyataj chca che nquecwina nqueban milagro y jle' chic nyataja chca chc'ola nk'alsasa chquewech rmal Dios che nqueya' rbixic, jle' chic nyataja chca che nquecwina nquech'ob nak espíritu c'ayona cxin je' wnak tak nquetzijona, wja' Espíritu Santo o we mja' ta Espíritu Santo. Ec'ola jle' nyataja chca che nquecwina nquetzijona chpam jle' chic tzojbal mesque majo'n opech cutkin ta tzojbal, jle' chic nyataja chca che nquecwina neck'axaj jtzij je nbixa chpam jle' chic tzojbal. 11 Per xerwara' xjun mism Espíritu Santo nyowa chka njelal jawra samaj rxin Dios jxenbij kaja chewa, arja' nuya' ksamaj chokjujnel jachnak c'ola rgan nuya' chka. 12 Ajni' rbanic kacuerpo q'uiy je' rwech rc'an com c'ola ruk'a', c'ola rkan, c'ola rk'arwech, per xjun cuerpo rebnon. Njelal je rc'an kacuerpo mesque nq'uiy rwech per xjun cuerpo rebnon. Cara' c'a rbanic Cristo chka', mesque ok q'uiy je ykula kac'u'x ruq'uin per xjun kabnon ruq'uin. 13 Cara' quenbij chewa com xjun mism Espíritu Santo xokbanbexa bautizar konjelal, xjun cuerpo xba'na chka che ok aj Israel y che ma ok aj Israel ta, che ok esclavo che ok libre, xjun mism Espíritu Santo xoca ptak kanm chok nimlaj konjelal. 14 Cara' rbanic com jun cuerpo me xjun ta miembro rc'an, q'uiy je' rwech rc'an. 15 Ja awkan xtbij ta chawa: —Anen com majo'n yatanak chwa che enocnak ta k'baj rmal c'ara' majo'n ngan xtenban ta jun ruq'uin acuerpo, cara' ta xtbij chawa, per mesque ncara' nbij per xjun rebnon awkan ruq'uin acuerpo. 16 Chka' awexquin xtbij ta chawa: —Anen com majo'n yatanak ta chwa che enocnak ak'awech rmal c'ara' majo'n ngan xtenban ta jun ruq'uin acuerpo, cara' ta xtbij chawa, per mesque ncara' nbij per xjun rebnon awexquin ruq'uin acuerpo. 17 Jacuerpo ntk'awech njelal jara' mtcatecwina nac'axaj je' tzij, o wexte xquin njelal jara' mtcatecwina nana' rexla' je' achnak. 18 Per kas mer rbanic kacuerpo, ja' Dios xchumina abar xuya' wa' kak'a', abar xuya' wa' kkan y nic'aj chic miembro rxin kacuerpo, arja' xchumsana njelal abar xucsaj wa' che jujnel. 19 Ja kacuerpo ntk'awech njelal jara' me cuerpo tc'ara'. 20 Per kas mer rbanic, q'uiy miembro rc'an kacuerpo per xjun cuerpo quebnon. 21 Ak'awech mesquier xtecwin ta xtbij ta tzra ak'a': —Atet majo'n awc'atzil chwa. Chka' awá' mesquier xtecwin ta xtbij ta tzra awkan: —Atet majo'n awc'atzil chwa, cara' ta xtbij chka'. 22 Per kas mer rbanic, c'ola nic'aj miembro rxin kacuerpo majo'n kas ta rchuk'a' nekbij tzra ajoj, per congan nc'atzina tzra kacuerpo. 23 Y c'ola nic'aj miembro rxin kacuerpo jme nmak ta ruk'ij chwech kaplaj o chwech kk'awech nekbij ajoj, per jara' miembro lok' nkana' y nkawek. Jle' chic nmajo'n yatanak ta tzrij che me twe'ka y xjara' más nkaban cwent. 24 Jara' más nkaban cwent chwech jle' chic jmajo'n nc'atzin ta che nkawek. Per Dios arja' bien rchumsan kacuerpo ch-utz c'ara' lok' ntz'e'ta jle' chic miembro rxin kacuerpo jmajo'n kas ta nmak ruk'ij ntz'e'ta. 25 Cara' rebnon ch-utz c'ara' kacuerpo majo'n división nuban ta perc jnuban kak'a' rexbil kkan y rexbil jle' chic miembro rxin kacuerpo xjun nuban y lok' nuna' ri' chbil tak ri'. 26 Cara' c'a rbanic, tak c'ola jun miembro rxin kacuerpo nti'ona, chka' ne nti'ona che njelal kacuerpo, y tak c'ola jun miembro rxin kacuerpo nya'a ruk'ij ne nquicota njelal kacuerpo chka'. 27 Ixix ix recuerpo Cristo, ix miembro chixjujnel rxin recuerpo. 28 Ja' Dios q'uiy rwech samaj xuya' chka je nkamol ki' prubi' Cristo. Nabey mul xerucha' jxe'oca apóstol, rucab xerucha' jxe'oca profeta, rox xerucha' jxe'oca maestro. C'jara' xerucha' e bnoy milagro, xerucha' nic'aj jxuya' samaj chca che nquecchumsaj wnak je yuw-i', jle' chic xerucha' che nquequeto' jc'ola cnecesidad, jle' chic xerucha' je nquec'ana cxin kch'alal, y jle' chic xerucha' che nquetzijona chpam tzojbal jmajo'n cutkin ta. 29 Mconjelal ta e'ocnak apóstol, mconjelal ta e'ocnak profeta, mconjelal ta e'ocnak maestro, mconjelal ta e'ocnak e bnoy milagro. 30 Mconjelal ta yatanak chca che nquecchumsaj yuw-i', mconjelal ta yatanak chca che nquetzijona chpam jle' chic tzojbal, mconjelal ta yatanak chca che neck'axaj tzij je nbixa chpam jle' chic tzojbal. 31 Per jsamaj jc'ola más c'yinem rec'mon ta tzra cc'aslemal kch'alal njara' ta netaj ek'ij tzrij chnecochij. Xerwara' c'ola jun bey quenwajo' quench'ob chewech camic ra per jun bey congan nim ruk'ij, next jun bey ta xtk'ow ta rxin, jbey jara' tak c'ola ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam ec'aslemal.

1 Corintios 13

1 Anen wexte quentzijona chpam njelal tzojbal cxin wnak y njelal tzojbal cxin je' ángel chka', per wex majo'n ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam nc'aslemal jara' xjunam cnela ruq'uin jun ch'ech' chek jic netznina rukul. 2 Jun chic, wext yatanak chwa che enocnak profeta je nk'alsan chenwech jwiwan chquewech wnak rmal Dios, y nmajo'n achnak mquita wutkin, per xmajo'n ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam nc'aslemal jara' majo'n nak wc'atzil. Wext majo'n chic falta nrajo' yukbal nuc'u'x ruq'uin Dios y xtenbij ta tzra jun jyu' che nel ela abar c'o wa' y nk'ax chic chpam jun lwar y quenrnimaj, per xmajo'n ojben ri'il rxin Dios chpam nc'aslemal jara' majo'n nak wc'atzil. 3 Jun chic, mesque xtenjach chca mibi' njelal achnak jc'ola wq'uin per ne che njelal, per xmajo'n ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam nc'aslemal jara' majo'n achnak nuc'om pa chwa. Mesque xtenya' wi' pe cmic y npuroxa njelal necuerpo, per xmajo'n ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam nc'aslemal jara' majo'n achnak nuc'om pa chwa chka'. 4 Tak c'ola ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam ac'aslemal jara' majo'n npeta awyiwal chquij wnak y xje' utzil naban chca. Tak c'ola ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam ac'aslemal jara' majo'n nk'utlin ta awanm chquij wnak, y atet majo'n naya' kta ak'ij chquewech, y majo'n nim ta ak'ij nana' kta chquewech. 5 Tak c'ola ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam ac'aslemal jara' majo'n xtaban ta je' achnak chek ruq'uin agan y jun twa' xtquena' wnak awmal. Y majo'n achnak xtaban ta chek ruyon chawa atet c'ola nuc'am pa, chka' majo'n nak'aysaj ta awi', chka' namestaj njelal je' achnak je m-utz ta nba'na chawa y majo'n nayic ta chpam awanm. 6 Tak c'ola ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam ac'aslemal, tak c'ola jun wnak nkaja chpam ril rumac, atet majo'n ncatquicota tzrij, per wnesmaja utzlaj tzij rxin Jesucristo chpam rc'aslemal jara' ncatquicot ta tzrij. 7 Tak c'ola ojben ri'il rxin Dios nesmaja chpam ac'aslemal jara' nacoch' njelal je nba'na chawa, y congan ykula ac'u'x ruq'uin Jesucristo, y naweybej njelal je rtzujun Dios chka, y chka' ncow ncatpe'a chwech njelal achnak je npeta chawij. 8 Ja ojben ri'il rxin Dios majo'n xtk'ax ta. Per jyatanak chka ajoj che nokocwina nkaban jara' xe nk'axa, ajni' naya' rbixic jk'alsan chawech rmal Dios, ajni' ncattzijona chpam jle' chic tzojbal jmajo'n awutkin ta, ajni' naya' jun tijonem je nc'u'ta chawech rmal Espíritu Santo. 9 Tak nkaya' tijonem je nc'u'ta chkawech rmal Espíritu Santo per xerwara' c'o na jmajo'n kutkin ta. Ja we ok profeta rxin Dios xerwara' c'o na jmajo'n k'alsan ta chkawech chka'. 10 Rmal c'ara' quenbij chewa, xc'ola ruk'ij jsamaj yatanak chka, tzra' nq'uis wa' ruk'ij tak xtetz'kata njelal je rchumin ta Dios. 11 Tak anen q'uen ac'al na, ajni' nquetzijona ac'ala' cara' xentzijona anen chka'. Ajni' nquena' kaja ac'ala' cara' xenna' kaja anen chka'. Ajni' cna'oj ac'ala' cara' nna'oj anen chka'. Per jara' xq'uisa ruk'ij y xenoca acha, xec'je' cana ajni' rbanic jun ac'al. 12 Cara' c'a rbanic chka ajoj camic, c'ola je' achnak rxin Dios kutkin per xerwara' majo'n k'alaj ta chkawech njelal. Cara' rbanic ajni' natzu' aplaj chpam jun ch'ech' jmajo'n kas ta k'alaj bien natzu' aplaj chpam. Per tak xtuc'ul ri' kawech ruq'uin Jesucristo, tzra' nk'aljin wa' bien claro chkawech. Per camic mesque wutkin ajni' rna'oj Dios per c'o na majo'n claro ta chenwech nak je' rbanic. Per tak xtpeta wjic chic Jesucristo q'ue tzra' nk'aljin wa' che njelal chenwech, ajni' rebnon Dios camic k'alaj chwech njelal ajni' nna'oj anen. 13 Cara' c'a rbanic wch'alal, c'ola jmajo'n nq'uis ta ruk'ij, ajni' yukbal kac'u'x ruq'uin Dios, ruq'uin je nkeybej más utzil rxin Dios, y jun chic, ojben ri'il rxin Dios. Jawra oxi' jxenbij kaja chewa majo'n nq'uis ta ruk'ij, per ojben ri'il rxin Dios jara' más nim ruk'ij tzra jawra oxi' jxenbij kaja.

1 Corintios 14

1 Ja ojben ri'il rxin Dios ja c'ara' tcanoj che nesmaja chpam ec'aslemal, y tetja' ek'ij chka' chnecochij samaj jyatanak chka rmal Espíritu Santo. Per kas quenwajo' chewa wch'alal, c'o jun tzra samaj más chna tyarij jara' che nyataja chewa che nquixcwina neya' rbixic chbil tak ewi' je nk'alsasa chewech rmal Dios. 2 Tak ncattzijona chpam jun chic tzojbal jmajo'n awutkin ta jara' mcuq'uin ta wnak ncattzijon wa', ruq'uin Dios ncattzijon wa'. Mcuq'uin ta wnak com je' wnak mtquecwina nquech'ob jnabij. Jnabij jara' Espíritu Santo c'ayona awxin che rbixic per je nquec'axana awxin jara' wewtanak chquewech. 3 Per tak naya' rbixic jk'alsan chawech rmal Dios jara' cuq'uin wnak ncattzijon wa'. Je nquec'axana awxin nquecwina nquech'ob jnabij y c'ola c'yinem rec'mon ta tzra cc'aslemal, paxbanem rec'mon ta chca y nyukbaxa quec'u'x rmal. 4 Tak ncattzijona chpam jun chic tzojbal jmajo'n awutkin ta jara' majo'n c'yinem rec'mon ta chca jle' chic, xayon atet ncatq'uiy kaja rmal, per tak naya' rbixic jk'alsan chawech rmal Dios jara' c'ola c'yinem rec'mon ta chca iglesia. 5 Anen c'ola ngan xtyataj ta chewa chixconjelal che nquixcwina nquixtzijona chpam jle' chic tzojbal jmajo'n ewutkin ta, per kas más quenwajo' xtyataj ta chewa chixconjelal che nquixcwina neya' rbixic je nk'alsasa chewech rmal Dios. Más na nim ruk'ij naya' rbixic je nk'alsasa chawech rmal Dios que chwech ncattzijona chpam jun chic tzojbal jmajo'n awutkin ta. We ncatecwina nak'axaj tzij jnabij chpam jun chic tzojbal, wc'ola c'yinem rec'mon ta chca iglesia jara' más na nim ruk'ij chka'. 6 Ta c'a anen we xtquenekaja ewq'uin y xe chpam jun chic tzojbal quentzijon wa' ewq'uin jara' majo'n achnak rec'mon ta chewa. Per wc'ola k'alsan chenwech rmal Dios y we xtenya' rbixic chewech, o wc'ola jun tijonem rxin Dios wutkin, y quixntijoj tzrij jara' c'ola rec'mon ta chewa. 7 Ta c'a jle' achnak jc'ola rukul ajni' tzra jun guitarra, ajni' tzra jun flauta, per wexte junam rukul nc'axaxa ja jujun tak nota rc'an jara' mquita nkocwina nkach'ob nak chbix nba'na chpam. 8 Chka' jun trompeta xtxulax ta che nquesiq'uisa jle' soldado che nqueba pch'oj, per we xme claro ta rukul trompeta j-e' soldado majo'n nquemol ta qui' che nqueba pch'oj. 9 Cara' c'a chewa ixix chka', tak nquixtzijona chneya' rbixic jle' tzij per xmajo'n k'alaj ta bien chquewech je nquec'axana ewxin, majo'n c'ara' xtcutkij ta jnebij chca. Com jtzij jnel ta pnechi' xe nq'uis kaja chcara', majo'n nekaj ta pquexquin. 10 Ajru' la rwech je' tzojbal ntzijoxa wawe' chwech ruch'lew y c'ola ch'obtajic tzrij che jujnel. 11 Tak mesquier nch'obtaja nmal jtzij je nbixa chwa xjunam c'ara' ruq'uin me nwinak ta ntzijona wq'uin. 12 Cara' c'a chewa ixix chka'. Jcamic congan newajo' necochij je nyataja chka rmal Espíritu Santo rmal c'ara' tak quenbij chewa, tetja' ek'ij che rbanic jc'ola c'yinem rec'mon pa tzra cc'aslemal kch'alal ja e iglesia, per ncongan ta xtqueq'uiya ewmal. 13 Rmal c'ara' quenbij chewa, wc'ola jun chewa jyatanak tzra chnecwina ntzijona chpam jun chic tzojbal jmajo'n rutkin ta, tebna' orar, tc'utuj tzra Dios che arja' nuya' tzra chka' che necwina nk'axaj tzij je nbij ch-utz c'ara' nch'obtaja cmal je nquec'axana rxin. 14 Cara' tc'a nuban com anen tak c'ola jun oración nemjon rbanic chpam jun chic tzojbal jmajo'n wutkin ta jara' nesmaja espíritu wxin anen che rbanic oración per majo'n nesmaj ta nna'oj y jc'a oración nmajo'n nak rec'mon ta chca je nquec'axana wxin. 15 Wcara' rbanic ¿nak quenban c'a? Cawra rubey jquenban, tak c'ola jun oración nemjon rbanic, anen quencsaj wespíritu che rbanic oración y quencsaj nna'oj che rbanic chka'. Tak quenbixana quencsaj wespíritu che rbanic y quencsaj nna'oj chka' chquenbixana. 16 Tak c'ola jun achnak nameltioxij tzra Dios per xruyon awespíritu nacsaj chnameltioxij tzra jara' majo'n nekaj ta pquewá' kch'alal y mesquier nquecwina necbij amén, com majo'n nekaj ta pquewá' nak nameltioxij tzra Dios. 17 Atet mesque njelal ac'u'x y njelal awanm nameltioxij tzra per xmajo'n c'yinem rec'mon ta tzra cc'aslemal y jle' chic mesquier nch'obtaja cmal nak nameltioxij tzra. 18 Anen quenmeltioxij tzra Dios jrey-on chwa chquencwina quentzijona chpam jle' chic tzojbal que chewech ixix. 19 Per xerwara', tak kamlon ki' ja ok iglesia jara' más na utz xjun c-e' tzij xtenbij y xtencsaj nna'oj che quentobej je nquec'axana wxin que chwech quenbij je tzij chpam jun chic tzojbal jmesquier nekaja pquewá'. 20 Wch'alal, je tzra ena'oj mteban ta cara' ajni' cna'oj ac'ala'. Je tzra bnoy itzel tak achnak jara' utz nquixoca ajni' ac'ala', per tzra ena'oj jara' quenwajo' chnetz'kata. 21 Je chpam rtzojbal Dios c'ola tz'ibtanak cana chpam je rbin cana Dios jcawra nbij: —Anen ec'ola nic'aj wnak jme aj Israel ta quenutak ela cuq'uin aj Israel che nquetzijona cuq'uin per chpam jle' chic tzojbal junwa' xtquetzijon wa' cuq'uin. Per mesque cara' xtenban chca aj Israel per majo'n xtqueya' ta quexquin tzrij je xtenbij chca. Cara' nbij Kajaw Dios. 22 Tzra' c'a nkatz'et wa' tak noca jle' chic tzojbal jmesquier nch'obtaja jara' noca rital per jun rital je noca chquewech jmajo'n nqueniman ta, me chquewech ta je nquenimana. Per tak c'ola nch'o'ba chkawech je nk'alsasa rmal Dios jara' cxin je nquenimana, me cxin ta jmajo'n nqueniman ta. 23 Tak emlon ewi' chixconjelal ja ix iglesia y nquixtzijona chixconjelal chpam jle' chic tzojbal, tak ec'ola jle' chic wnak nque'oca checjol jmajo'n cutkin ta nak rbanic tak ncattzijona chpam jle' chic tzojbal jmajo'n awutkin ta, o wne'oca jle' wnak jmajo'n cniman ta Jesucristo ¿lmajo'n c'ara' necbij ta chewa che ixch'jornak? 24 Per wixconjelal emjon rbixic jle' tzij je nch'obtaja je nk'alsasa chewech rmal Dios, y wc'ola jun noca checjol jmajo'n rniman ta Jesucristo, o wnoca jun jmajo'n rutkin ta nak rbanic tak ncattzijona chpam jle' chic tzojbal, jara' nkaja rwá' rmal je nquixtajina nebij. Numaj c'a t-onem ranm rmal ril rumac jrebnon per xe rmal je' tzij jemjon rij chixconjelal tak nuban cara'. Je' tzij jnebij chixconjelal jara' nesmaja che rk'alsic ajni' rc'aslemal. 25 Je rwiwan pranm jara' nk'alsasa, nelsasa psak. Cara' c'a nuban, c'jara' c'a xtexque'a y xtumaj rya'ic ruk'ij Dios y cawra xtbij chewa ra: —Ne ktzij wa' che Dios c'ola checjol. 26 ¿Nak c'a kas mer rbeyal wch'alal? Tak nemol ewi' c'ola yatanak chewa chixjujnel che nquixecwina neban. Ec'ola nquejach jun salmo, ec'ola nqueya' jun tijonem, ec'ola nquetzijona chpam jun chic tzojbal, ec'ola nic'aj c'ola nk'alsas chquewech rmal Dios che nqueya' rbixic, y ec'ola nyataja chca che nquecwina neck'axaj tzij je nbixa chpam jun chic tzojbal. Per xerwara', chka bechnak opech neban c'o ta c'yinem rec'mon ta tzra cc'aslemal je nquec'axana ewxin. 27 We ec'ola ncajo' nquetzijona chpam jle' chic tzojbal xe c-e' quetzijona o e oxi', y nquejal je' qui', m-utz ta junlic nquetzijona. Chka' nc'atzina chc'ola jun nk'axana tzij je nbixa chpam jle' chic tzojbal. 28 Wmajo'n jun necwina nk'axaj tzij mejor next jun chca nquetzijona chpam jun chic tzojbal chquewech je' kch'alal jquemlon qui'. C'jara' quetzijona chpam tzojbal tak xqueyon chic, tak xruq'uin chic Dios nquetzijon wa'. 29 Je profeta, e c-e' owe e oxi' quetzijona chca. Jle' chic, quech'bo' rij rwech jnecbij profeta, le rxin Dios necbij o we mja' ta. 30 Wc'ola jun profeta remjon tzij y wc'o chic jun tz'bula tzra' jc'ola nk'alsasa chwech rmal Dios me ttzijon ta más jremjon tzij, tey-a' c'as tzra jun chic che ntzijona. 31 Cara' quenbij chewa com nquixcwina nejal je' ewi' chixconjelal che rbixic jk'alsan chewech rmal Dios. Cara' ta neban ch-utz c'ara' chc'ola newutkij per ne chixconjelal ch-utz c'ara' c'ola paxbanem rec'mon ta chewa chixconjelal chka'. 32 Je profeta arj-e' necwina nquek'il kaja qui' queyon ch-utz c'ara' chmajo'n junlic ta nquetzijona y che mtquesa'cha ja nquec'axana cxin. 33 Nquecwina nqueban com Dios arja' jun Dios jmajo'n nuya' ta chca je xc'ola sachbal rec'mon ta, per qui'il nec'je'a ewanm rmal jnuban. Je chpam jle' chic iglesia tak quemlon qui' je rtnamet Dios jara' majo'n nquetzijon ta ixki'. 34 Cara' ta nqueban ixki' jec'ola checjol ixix chka', tak emlon ewi' majo'n xtquetzijon ta, per yatanak chquij che necnimaj quechjilal ajni' nbij rley Dios. 35 Wec'ola mesquier nch'obtaja cmal y we ncajo' necc'axaj rzón, mejor chca quechjilal quecc'axaj wa' ptak cuchoch. Cara' quenbij chewa com xe m-utz ta ntz'e'ta jun ixak ntzijona ptak servicio. 36 Terkaja bien pnewá' che me ewq'uin ta ixix wankersan twa' rtzojbal Dios y next c'a eyon ixix c'ola rtzojbal Dios ewq'uin chka'. 37 Wc'ola jun chewa nuch'ob che arja' ocnak profeta, o wnuch'ob chc'ola rcochin tzra Espíritu Santo, jara' yatanak tzra chnuban reconocer nak rbanic jnemjon rch'obic chewa camic che jawra jun rmandamiento Kajaw Jesucristo. 38 Wmajo'n nuban ta reconocer chcara' rbanic jara' majo'n nba'n ta reconocer ja' chka'. 39 Cara' c'a rbanic wch'alal, congan nc'atzina che neya' rbixic je nk'alsasa chewech rmal Dios, jara' ta netaj ek'ij tzrij che rbanic. Y jun chic quenbij chewa ra, mtech'ojquij ta chca kch'alal je nquetzijona chpam jle' chic tzojbal. 40 Xerwara' pe rbeyal tecsaj wa' njelal jneban, mquita xteban je' achnak xsachanem rec'mon ta.

1 Corintios 15

1 Jcamic wch'alal, anen quenwajo' quench'ob chic jmul chewech nak rbanic utzlaj tzij je rxin Jesucristo. Xenya' rbixic chewa nabey y xenimaj, xe rmal wa' utzlaj tzij tak cow nquixpe'a. 2 Xe rmal arja' chka' tak newil totanem rxin Dios. Nquixtotaja wmajo'n xteya' cta utzlaj tzij rxin Jesucristo jxench'ob chewech, per we mchek tcara' xenimaj. 3 Ja xench'ob chewech nabey jara' jk'alsan chic chenwech anen y cawra rbanic ra. Xcoma Cristo per rmal kil kamac tak xcoma, ne tz'ibtanak can wa' ojer chpam rtzojbal Dios che arja' ncom na pkacwent. 4 Tak xcomstaja c'jara' xemu'k cana. Je chrox k'ij xc'astaja rwech chquecjol cnomki'. Y tz'ibtanak can wa' ojer chka' chpam rtzojbal Dios che nmu'k na y nc'astaj na rwech chrox k'ij. 5 Tak xc'astaja c'jara' xuc'ut ri' chwech Cefas. Xuban chic jmul xuc'ut ri' chquewech e cbeljuj rapóstol. 6 Y xuban jmul más e j-o' cient kch'alal xuc'ut ri' chquewech. J-era' kch'alal xe e jujun ecamnak chca y jle' chic chca q'uec'as na camic. 7 Xuban chic jmul xuc'ut ri' chwech Jacobo, jmul chic xuc'ut ri' chquewech rapóstol per ne chquewech che conjelal. 8 Jpe rq'uisbal xuc'ut ri' chenwech anen chka' mesque anen nlowlo' nebnon ta. 9 Anen en más lowlo' chquewech conjelal apóstol, jquenna' kaja anen myatal ta chwa enocnak apóstol. En lowlo' com congan lowlo' xenban chca iglesia je rtnamet Dios. 10 Per Dios xsipaj utzil chwa y xe rmal utzil jxsipaj Dios tak enocnak apóstol camic. Per mchek tcara' xencochij utzil tzra per ncongan nesmaja jutzil chpam nc'aslemal. Más chna samaj rxin Dios xenban chquewech jle' chic per ma anen ta xensmaja nuyon, utzil jxencochij tzra Dios jara' xesmaja chpam nc'aslemal. 11 Wanen xenbnowa samaj o we j-e' xebnowa per xerwara' xjunam utzlaj tzij rxin Jesucristo nkaya' rbixic, y njara' utzlaj tzij xenimaj ixix chka'. 12 We nkaya' rbixic Cristo che xc'astaja rwech chquecjol cnomki' ¿nak tzra tak ec'ola jujun checjol necbij che: —Majo'n nquec'astaj ta quewech cnomki'? 13 Wex majo'n nquec'astaj ta quewech je' cnomki' mquita c'astanak rwech Cristo chka'. 14 We Cristo mquita c'astanak rwech nmajo'n noc wara' utzlaj tzij jkamjon rbixic y nmajo'n noc wara' chka' jneyke'a ec'u'x ruq'uin. 15 Xe tz'koj tzij nkaban ra tzrij Dios wexte mquita c'astanak rwech Cristo como ajoj nekbij che Dios xuc'as chquecjol cnomki'. Mquita ktzij ra che Dios xuc'as chquecjol cnomki' wexte ktzij che majo'n nquec'astaj ta cnomki'. 16 Cara' quenbij chewa com wexte ktzij chmajo'n nquec'astaj ta cnomki' mquita c'astanak rwech Cristo c'ara'. 17 Jche mquita c'astanak Cristo nmajo'n noc wara' yukbal ec'u'x ruq'uin y ne mquita cyun ra ewil emac, 18 y xectz'ila' ta ra junlic qui' je' cnomki' je ykula quec'u'x ruq'uin Cristo tak xecoma. 19 Tak xtokcoma y majo'n chic achnak nekawla' jara' congan lowlo' chka. Wext cara' rbanic jara' más chna lowlo' chka ajoj que chquewech conjelal jle' chic wnak, wext cara' jara' xe nkaban kaja engañar ki' kayon. 20 Per Cristo c'astanak chic rwech. Tak xc'astaja rwech jara' ajni' jun tejco'n xch'u'pa nabey rwech per c'o na q'uemjana tek'nera jq'ue nch'u'p na, j-era' cnomki' jxe wram quemjon rij. 21 Ajni' tzra cmic, ruq'uin jun acha xwanker twa' y cara' tzra c'astajic cxin cnomki' chka', ruq'uin jun acha xwanker twa'. 22 Cara' quenbij chewa com rumac Adán nokcoma konjelal y cara' tzra Cristo chka', rmal arja' nc'astaja kawech konjelal. 23 Per xerwara', c'ola jun tiemp xc'astaja rwech Cristo y c'o chna jun tiemp nc'astaj na kawech ajoj. Je Cristo arja' ocnak ajni' nabey rwech tejco'n je nch'u'pa y ajoj jokc'ola precwent nc'astaj na kawech tak xtpet chic jmul arja'. 24 C'jara' xterla' k'ij tak xtetz'kata njelal je rchumin ta Dios, y tzra' nmajo'n k'atbaltzij, nmajo'n poder mquita kasan chic rmal Cristo, nmajo'n gobierno mquita ocnak chic pruk'a', c'jara' xtujach rgobierno pruk'a' Dios Ttixel. 25 Cara' c'a rbanic com nc'atzina che nec'je'a gobierno pruk'a' ajru' tiemp xtec'je'a rec'lel jq'uemjana terkasaj. Tak erkasan chic conjelal c'jara' xtujach gobierno pruk'a' Ttixel. 26 Jq'uisbal rec'lel jara' cmic, y nkasaj na cmic chka'. 27 Cara' c'a rbanic com ja' Ttixel cawra nbij tzra: —Nmajo'n nak mquita xtenya' pnak'a'. Cara' xbij tzra. Per me nbij ta ra tzij che noca Ttixel pruk'a' per bien k'alaj che ja' Ttixel nucsana njelal pruk'a'. 28 Je Rlec'walxel tak y-on chic pruk'a' njelal arja' nujach ri' pruk'a' Ttixel. Cara' c'a xtuban ch-utz c'ara' xruyon chic Ttixel xtebnow chic mandar tzra' y next jun mquita xtnimana rxin. 29 Per wex majo'n nc'astaj ta quewech cnomki' nak la nquech'ob wnak je nqueba'na bautizar pquec'xiwach cnomki'. Wex majo'n nc'astaj ta quewech cnomki' ¿nak tzra c'ara' tak ec'ola nqueba'na bautizar pquec'xiwach cnomki'? 30 Y ajoj chka' nkay-on wa' ki' pruk'a' je' pen ¿nak noc wara' wexte majo'n nquec'astaj ta cnomki'? 31 Anen k'ij k'ij enc'ola chwech cmic. Ne ktzij wa' wch'alal chcara' nebnon. Ajni' ewutkin wch'alal chcongan quenquicota ewmal rmal xjun ebnon ruq'uin Kjawal Jesucristo, twutkij c'a chka' che anen ne enc'ol wa' chwech cmic njelal k'ij. 32 Wext junam nna'oj cuq'uin wnak jmajo'n necnimaj ta che nquec'astaja cnomki' ¿nak tc'a noc wara' chwa tak xentaj pen pquek'a' jle' wnak wawe' p-Efeso, per jle' wnak xe e ajni' chcop? Je mquita nquec'astaja cnomki' c'o ta ra crazón wnak je nquebina che: —Jkaway ruq'uin kaya' jara' kacsaj kchuk'a' tzrij com xe chwak cabij nokcoma. 33 Per me tquixba'n ta engañar ixix, mesque utz ana'oj atet per xnawexbilaj jle' wnak je m-utz ta cna'oj jara' nyojtaja ana'oj atet chka' cmal j-e'. 34 Me tquixsa'ch ta, jneban camic quixc'asc'ata com yatanak chewij che nquixc'asc'ata. Nexte wjic quixmajcuna xtque'enimaj chta jle' wnak jec'ola checjol je nquebina chewa chmajo'n nquec'astaj ta cnomki'. Arj-e' majo'n cutkin ta ajni' rna'oj Dios. Q'uixbal ta nena' rmal jnemjon rbixic chewa. 35 Per anen wutkin che ec'ola necch'ojquij na chwa jnemjon rbixic chewa ra: —Per ¿nak c'a rbanic tak nquec'astaja cnomki', ajni' c'ara' chka' jquecuerpo tak nquec'astaja? Cara' necbij chwa. 36 Per j-era' wnak xmajo'n nquech'ob ta. Bien mpa' tewsaj ena'oj tzrij jun rk'arwech ija'tz, wmajo'n namuk ta penlew majo'n ntz'uc ta. 37 Chka' junwa' recuerpo rc'an tak natic penlew y jun chwa' recuerpo rc'an tak nel ta, jara' we ija'tz rxin trigo o nic'aj chic. 38 Per Dios yoyona recuerpo je rchumin ta ojer. Junwa' recuerpo nuya' tzra jujun rk'arwech ija'tz chejujnel, we rxin trigo, o rxin ixim, o chka bechnak ija'tz. 39 Mjunam ta kacuerpo cuq'uin je' chcop, junwa' kacuerpo ajoj y junwa' quecuerpo j-e' chcop. Junwa' kacuerpo ajoj y junwa' cxin quiej, wajquex, junwa' quecuerpo ch'u' y junwa' quecuerpo tz'quin. 40 C'ola je' cuerpo rxin chcaj y c'ola cuerpo rxin wawe' chwech ruch'lew. Congan chumsan che c-e' per junwa' rxin chcaj y junwa' rxin rwech ruch'lew. 41 Junwa' ruch'ab k'ij y junwa' ruch'ab ic' y jun chwa' quech'ab ch'umil, y xe mjunam tnara' quech'ab je ch'umil che jujnel. 42 Y cara' c'a chka' tak nquec'astaja cnomki'. Jquecuerpo je cc'an wawe' chwech ruch'lew jara' nmu'ka penlew y nk'oya. Per tak xtyictaja quecuerpo chpam cmic jara' majo'n chic nk'oy ta. 43 Wawe' chwech ruch'lew kas congan lowlo' kacuerpo per tak xtyictaja chpam cmic jara' njunam nerebna' ruq'uin recuerpo Cristo. Wawe' chwech ruch'lew majo'n rchuk'a' kacuerpo per tak xtyictaja chpam cmic jara' ncongan rchuk'a'. 44 Jcuerpo kc'an wawe' chwech ruch'lew ne rxin wa' rwech ruch'lew per tak xtyictaja chpam cmic jara' rxin chic jun c'ac'laj c'aslemal chcaj. Com c'ola jun cuerpo rxin kc'aslemal wawe' chwech ruch'lew y c'o c'ara' chka' jun cuerpo rxin kc'aslemal chcaj. 45 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij: —Tak xwankersasa nabey acha rbin-an Adán arja' xyataja tzra jun c'aslemal rxin wawe' chwech ruch'lew. Cara' nbij. Tak xpeta Cristo, rq'uisbal Adán nekbij tzra ajoj, arja' xyataja tzra chnecwina nuya' c'aslemal per c'ac'laj c'aslemal rxin chcaj. 46 Per mjara' ta c'aslemal je rxin chcaj nya'a chka nabey mul, per rxin wawe' chwech ruch'lew jara' nyataja chka nabey mul. Y rxin chcaj c'después nya'a chka. 47 Adán arja' wawe' chwech ruch'lew xwanker wa', ulew ocnak y ruq'uin ja' wankernak twa' nabey c'aslemal rxin wawe' chwech ruch'lew. Kajaw Jesucristo arja' chcaj xpe wa' y ruq'uin ja' wankernak twa' jun chic c'aslemal c'ac' rxin chcaj. 48 Ulew ocnak Adán y ulew okocnak ajoj ja ok wnak chka'. Ajni' rbanic ja' cara' kbanic ajoj chka'. Jesucristo arja' rxin chcaj y konjelal ja ok rxin chcaj cara' kbanic ajni' rbanic ja'. 49 Ajni' kabnon ta yatanak ta jun cuerpo chka ajni' recuerpo Adán ulew ocnak, y nerla' na jun k'ij chka' tak nyataj na chka jun cuerpo ajni' recuerpo Jesucristo rxin chcaj. 50 Ja nemjon rbixic chewa wch'alal cawra rbanic ra, jkacuerpo yatanak chka wawe' chwech ruch'lew jara' majo'n xtecwin ta xtoca chcaj. Tak xtyataja chka ja herencia che nokec'je'a junlic chpam rgobierno Dios majo'n chic ra xtekc'aj ta jawra cuerpo. Achnak jc'ola k'oyic tzrij jara' majo'n nyataj ta tzra che xtec'je' ta chcaj com chcaj majo'n nak xtk'oy ta. 51 Bien tewc'axaj je xtenbij chic chewa ra, c'ola je' achnak xtenbij chic chewa camic jwewtanak nabey, per camic k'alsan chic y cawra rbanic ra. Ec'ola chka majo'n nquecom ta per xerwara' nmajo'n jun chka mquita xtq'uextaja recuerpo. 52 Per nmajo'n rubi' nbij tak xtq'uextaja, cara' nuban tak nayup jtz'it ak'awech y tjakla' alnak, xcara' tiemp nrajo' nq'uextaja. Tak xtc'axaxa rukul jq'uisbal trompeta rxin Dios ja c'ara' tak xtq'uextaja. Cara' c'a rbanic com c'ola trompeta rxin Dios nc'axax na rukul c'jara' xtc'astaja quewech cnomki' per majo'n chic k'oyic chquij. Jq'uec'as na chka j-e' nq'uextaj na quecuerpo. 53 Cara' c'a rbanic com jawra cuerpo je xc'ola k'oyic tzrij je xc'ola cmic tzrij ne nc'atzin wa' che nq'uextaj na y ne nc'atzin wa' nyataja jun chka jmajo'n k'oyic tzrij y chka' majo'n cmic tzrij. 54 Tak xtq'uextaja jawra cuerpo je xc'ola k'oyic tzrij y xc'ola cmic tzrij, y tak kc'an chic jun cuerpo jmajo'n k'oyic tzrij y majo'n cmic tzrij tzra', c'jara' xtbantaja cumplir jawra tzij jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Majo'n chic cmic, abar le tzra' xoc wa'. 55 Je cmic nexte wjic nkoruch'ec xta, nexte wjic xtuban xta chka ajni' nuban jun itzel cmetz tak nokruti' y nokcoma rmal, cara' tz'ibtanak cana. 56 Ajni' tzra cmetz c'ola rti'obal y ncara' tzra cmic c'ola rti'obal chka'. Ja rti'obal cmic jara' il mac y jley rxin Dios jara' nyowa rchuk'a' il mac. 57 Per meltiox tzra Dios com arja' nuya' chka che ajoj nokch'ecmaja per xe rmal Kajaw Jesucristo tak nokch'ecmaja. 58 Com ajoj nokch'ecmaja wch'alal rmal c'ara' quenbij chewa, tetque'a bien yukbal ec'u'x, cow quixpe'a y tetja' ek'ij che rbanic jsamaj rxin Kjawal Jesucristo. Cara' ta neban com bien ewutkin tak xjun neban ruq'uin Kajaw Jesucristo che rbanic jsamaj jara' c'ola rec'mon ta, mchek tcara'.

1 Corintios 16

1 Camic noktzijona jurat ewq'uin tzrij ayuda jkamjon rmolic cxin rtnamet Dios jcongan nc'atzina chca. Ajni' xenbij chca kch'alal jec'ola ptak iglesia jc'ola precwent Galacia cara' tc'a neban ixix chka' y cawra rbanic ra. 2 Je ptak domingo tyonaj jun ayuda chixjujnel ajni' nquixcwina neya' y temlo'. Cara' tc'a neban ch-utz c'ara' tak xtnekaja ewq'uin c'o chic ayuda y majo'n chic rmolic nba'na. 3 Tak xtnekaja ewq'uin cawra nkaban ra. Ixix nque'echa' jle' ewexbil. Y anen quenutak ela pJerusalén che nequejcha' ewayuda, y ixix neya' ela jle' carta chca chnequey-a' tak xtque'ekaja. 4 We nc'atzina quenba anen chka' quenwexbilaj el c'ara'. 5 Anen quixenk'ijla' na per nabey mul quenk'ax na chpam departamento Macedonia, tzra' quenk'ax wa' nech'bon anen camic. 6 Per anen mexla xtenc'je' na jun tiemp ewq'uin, mexla xtk'ax na retiemp tew tak xtenel ela ewq'uin. Tak xtenel ela ewq'uin xtqueneto' ela tzrij neviaje abar tzra' xtenba chwa'. 7 Jcamic majo'n quenwajo' ta xe pnalnak quixenk'ijla' wa' per kas quenwajo' anen quenc'je' na jun tiemp ewq'uin wcara' nrajo' ranm Kajaw Jesucristo. 8 Per camic quenc'je' na más p-Efeso y c'jara' xtenmaj ela neviaje tak xterla' nimk'ij Pentecostés. 9 Per camic majo'n quenel el ta com Dios c'ola jun nimlaj samaj rejkon chenwech wawe' per jun samaj congan q'uiy rec'mon ta. Y jun chic, com jawra samaj e q'uiy rec'lel rmal c'ara' majo'n quenel el ta wawe' camic. 10 We xtekaja Timoteo ewq'uin kas qui'il rc'ulic tebna' ch-utz c'ara' majo'n jun twa' nuna' ewmal. Cara' ta neban tzra com samaj rxin Kajaw Jesucristo nuban, xjunam ksamaj chok c-e' ruq'uin. 11 Rmal c'ara' quenbij chewa, mex c'ola jun chewa xtuban tzra com ajni' majo'n. Per jneban, kas qui'il rjachic tebna' y tet-o' tzra reviaje com anen nweyben wawe' e rexbil jle' chic kch'alal. 12 Je kch'alal Apolos congan xenban animar che nba ewq'uin che nquixerk'ijla' y cawra xenbij tzra: —Que'awexbilaj ela kch'alal je nqueba pCorinto. Per arja' cawra xbij chwa: —Mesquier quencwina quenba cuq'uin camic, xerwara' nak k'ij xtencwina jara' quenba cuq'uin. Cara' xbij. 13 Ixix xtquixc'asc'ata y tetque'a yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo, ntcow nquixpe'a chwech rtzilal y xtecsaj ta rchuk'a' Dios ptak ec'aslemal. 14 Y necsaj ojben ri'il rxin Dios che rbanic je' achnak jneban. 15 Anen kas quenban recomendar chewa wch'alal chneban respetar kch'alal Estéfanas. Ixix ewutkin che arja' ruq'uin rfamilia xecnimaj nabey mul Jesucristo chewech ixix ixconjelal jixc'ola chpam departamento Acaya. Ixix ewutkin che j-e' congan nquequeto' je rtnamet Dios tak c'ola cnecesidad. 16 Ixix chka' kas quenban recomendar chewa che nque'enimaj kch'alal jcara' cbanic. Y cara' tc'a neban chca conjelal je nquet-owa cxin kch'alal y nquetaj quek'ij che rbanic rsamaj Dios. 17 Anen congan quenquicota xerkaja Estéfanas wq'uin e rexbil Fortunato ruq'uin Acaico. Quenquicota com j-e' tak xerkaja nix jun ixix ixc'ola wq'uin quenna' kaja. 18 Com anen congan xexq'ue'a wanm cmal y wutkin che nexq'ue'a ewanm ixix chka' cmal. Lok' que'en-a' kch'alal cara' cbanic. 19 Je' kch'alal jec'ola ptak iglesia chpam departamento Asia j-e' nquetak ela rutzil ewech. Aquila ruq'uin Priscila prubi' Kajaw Jesucristo congan nquetak ela rutzil ewech y cara' nqueban chka' iglesia jquemlon qui' pcuchoch. 20 Conjelal kch'alal nquetak ela rutzil ewech. Ixix tey-a' rutzil ewech chbil tak ewi' per ruq'uin ojben ri'il rxin Dios. 21 Jcamic anen en Pablo quentak ela rutzil ewech y jawra quentz'ibaj ela ruq'uin nuk'a'. 22 Wc'ola jun majo'n lok' ta xtuna' Kajaw Jesucristo jara' yatanak chic tzra che itzel ntz'e'ta rmal Dios. Y Kajaw Jesucristo npe chna jmul. 23 Utzil jnekcochij tzra Kajaw Jesucristo xtec'je' ta ewq'uin. 24 Anen quixnwajo' chixconjelal per rumac xjun kabnon ewq'uin ruq'uin Jesucristo tak quixnwajo'. Amén.

2 Corintios 1

1 Anen en Pablo, Dios rey-on chwa che enocnak apóstol rxin Jesucristo. Anen wexbil kch'alal Timoteo quentz'ibaj jawra carta y quentak ela ewq'uin wch'alal jnemol ewi' prubi' Dios chpam tnamet Corinto. Y quentak ela cuq'uin chka' conjelal kch'alal jeyonan che e rtnamet Dios jec'ola chpam jle' chic tnamet jc'ola chpam departamento Acaya. 2 Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 3 Nte xtya' wa' ruk'ij Dios je Ttixel rxin Kajaw Jesucristo, arja' jun Ttixel je nruq'uin ranm c'o wa' che npoknaj kawech, arja' jun Dios je nyukba' kac'u'x. 4 Tak nokoc'je'a chpam lowlo' chka bechnak opech lowlo', arja' nyukba' kac'u'x. Cara' nuban chka ch-utz c'ara' ajoj tak nquekatz'et wnak jec'ola chpam lowlo' chka bechnak lowlo' opech, nokocwina nekyukba' quec'u'x arj-e' chka'. Ajni' nuban Dios chka, arja' nyukba' kac'u'x ajoj y cara' c'a nkaban chca wnak, ajoj nokyukbana quec'u'x arj-e' chka'. 5 Congan nkataj lowlo' ajni' xuban Cristo, per tak congan lowlo' nkataj chkajni' nyukba' más kac'u'x ja' Dios per xe rmal je xjun kabnon ruq'uin Cristo tak nuban cara' chka. 6 Ajoj tak nkataj lowlo' jara' c'ola rec'mon ta chewa ixix com nokocwina nekyukba' más ec'u'x y nquixtotaja más rmal Dios. Tak Dios nyukba' kac'u'x ajoj jara' nokocwina nekyukba' chic ec'u'x ixix y nquixtotaja más rmal Dios. Jawra je c'ja' xenbij kaja chewa ra congan nquixruto' che rcoch'ic njelal lowlo' ajni' nokk'axa ajoj chpam. 7 Ajoj bien kutkin che nquixcwina necoch', com kutkin tak ixix jun netaj lowlo' jara' ixix jun chka' nyukba' ec'u'x Dios. 8 Cara' quenbij chewa wch'alal com ajoj nkajo' che newutkij nak rbanic nimlaj lowlo' je xkataj chpam departamento Asia, ne ktzij wa' chjun nimlaj lowlo' y congan xturtaja kac'u'x rmal: —Camic tak xtokcoma, cara' xekbij kaja. 9 Tak xkach'ob che c'o chic cmic chkawech jara' xec'tuwa chkawech che nc'atzina che xruyon ruq'uin Dios neyke' wa' kac'u'x, jun Dios jneycowa cxin cnomki' chpam cmic, bien xch'obtaja kmal che majo'n noc wa' xteyke' kta kac'u'x kuq'uin kaja ajoj kayon. 10 Com Dios arja' xokruto' chpam cmic per jun cmic congan lowlo', arja' remjon kto'ic camic y ne ykul wa' kac'u'x ruq'uin che nokruto' na chwak cabij chka'. 11 Ixix chka' wch'alal, ko'et-o' tzra oración. Tak e q'uiy chewa nqueban oración pkacwent y tak nc'axaxa c-oración rmal Dios y noktotaja rmal, tzra' c'ara' e q'uiy nquemeltioxina tzra Dios com arja' net-owa kxin. 12 Perc ajoj wch'alal congan nokquicota com majo'n achnak kabnon xtti'on ta kanm rmal, ch'ajch'oj rij rwech kabnon, nmajo'n nak kwiwan ptak kanm. Ncawara' kabnon chquewech wnak, y peor c'ara' chewech ixix. Me kna'oj ta ajoj kacsan per utzil je nsipaj Dios chka jara' nesmaja ptak kanm che rbanic njelal je nkaban. 13 Jawra carta nmajo'n tz'koj tzij rc'an, ncara' nbij carta ajni' nesiq'uij, bien nquixecwina nech'ob je nbij. Je ngan anen, kas ta xtch'obtaj ta ewmal junlic. 14 Ec'ola chewa bien ch'obtanak chic cmal che ajoj ok utzlaj ajsmajma' rxin Jesucristo y congan nquequicota chkij, y ajoj congan nokquicota chewij chka', ncawara' kabnon ewq'uin tak xtpet chic jmul Kajaw Jesús. 15 Tak xench'ob chquenban jun viaje y com ykula nuc'u'x ewq'uin rmal c'ara' tak xench'ob che ewq'uin quenk'ax wa' nabey mul y quenk'ax chic jmul ewq'uin tak xquenmloj pchic. Jquenwajo' anen, nquixquicota rmal tak jcamul xtenk'axa ewq'uin. 16 Cawra xench'ob ra, quenk'axa ewq'uin nabey mul, c'jara' quenba chic chpam departamento Macedonia, c'jara' quenk'ax chic jmul ewq'uin, c'jara' cneto' el chic tak xtenba pJudea. Cara' xench'ob. 17 Per com majo'n xenba ta ¿me rbeyal ta xenban nech'ob ixix, xe ngan anen xenban kaja nech'ob ixix? ¿Chek nutzij nech'ob ixix tak xenbij che quenba ewq'uin? Anen me en cara' ta. 18 Ajni' tzra Dios nuban wa' cumplir je ntzujuj, arja' rutkin che mchek tkatzij nekbij chewa. 19 Com je xkaya' rbixic chewa jara' Jesucristo je Rlec'wal Dios, cara' xenban anen y chka' cara' xqueban wexbil Silvano ruq'uin Timoteo. Ja' Jesucristo nexte wjic xbij ta jun tzij je nchek truchi' xbina per nuban wa' cumplir je ntzujuj. 20 Cara' quenbij chewa com ruq'uin Jesucristo nkawil wa' njelal je rtzujun ta Dios chka y rmal ja' Jesucristo tak nekbij amén, com jara' nekyabej ruk'ij Dios. 21 Ja' Dios cow okretcon ruq'uin Cristo y cara' rebnon chewa ixix chka', okrech-on che nkaban rsamaj. 22 Chka' c'ola jun rital rey-on chka jnec'tuwa kxin che ok rxin Dios, retkon ta Espíritu Santo ptak kanm y jara' kseguro chnuya' chka njelal herencia je rtzujun chka. 23 Chwech Dios xtenbij wa' chewa ra, com anen majo'n ngan quenba ewq'uin che quixnebna' castigar xe rmal tak majo'n xenba ta ewq'uin pCorinto. 24 Per mtech'ob ta chkij che ajoj nkajo' nquixkaban mandar tzrij yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo, mcara' ta, com xe rmal yukbal ec'u'x ruq'uin tak cow ixpa'la camic. Per jkamjon rbanic jara' noktajina nokosmaja pnecwent ch-utz c'ara' chnewil más quicotemal rxin Dios.

2 Corintios 2

1 Cara' rbanic wch'alal, anen bien xench'ob che majo'n chic quenban ta jun chic viaje ewq'uin je xbis rec'mon ta chewa. 2 Cara' xench'ob wch'alal, wanen xe pbis quixnuya' wa' jara' xquenbisona anen chka', y ¿nak c'a nyowa quicotemal chwa? Ne ixix wa' wch'alal. 3 Rmal c'ara' tak xentz'ibaj jawra carta chewa ch-utz c'ara' me pbis ta queneya' wa' tak xtquenekaja ewq'uin com yatanak chewa che neya' quicotemal chwa. Cara' quenbij chewa com anen c'ola nconfianza ewq'uin chixconjelal, tak quenquicota anen, ixix jun chka' nquixquicota wq'uin. 4 Com anen tak xentz'ibaj carta jxentak ela ewq'uin congan ok'ej ruq'uin bis nemjon rij tak xentz'ibaj. Jxentz'ibaj chpam carta me rmal ta chnuya' bis chewa per xentz'ibaj ch-utz c'ara' netz'et chcongan quixnwajo'. 5 Per je kch'alal jxetcowa bis, mnuyon ta anen xenruya' pbis per xixbisona chixconjelal rmal chka'. Cara' quenbij chewa com majo'n quenwajo' ta congan ta xtnech'ja' pnewá' rmal. 6 Per camic nuban la' jdisciplina xeya' tzrij kch'alal. 7 Jneban tzra camic, tecyu' y tyukba' ruc'u'x. Cara' ta neban tzra ch-utz c'ara' majo'n nuk'ut ta ri' ranm rmal bis. 8 Rmal c'ara' congan quenwajo' quenbij chewa, lok' ten-a' kch'alal ch-utz c'ara' nutz'et chcongan newajo'. 9 Com anen quenwajo' quixnuban probar wch'alal, quenwajo' quenwutkij wnenimaj njelal jquenbij chewa y rmal c'ara' chka' tak xentak ela jun chic carta ewq'uin. 10 We ixix necuy kch'alal quencuy c'ara' anen chka'. Wc'ola jun necyun jara' ewmal ixix tak necyun, y chka' Cristo rutkin che necyun. 11 Ne nc'atzin wa' che nkacuy kch'alal ch-utz c'ara' majo'n nokruch'ec ta Satanás, com ajoj bien kutkin rna'oj Satanás che nrajo' wa' nokruban engañar. 12 Jxenban wch'alal, tak xnekaja chpam tnamet Troas che rbixic utzlaj tzij rxin Cristo c'ola jun bey xjaktaja chenwech chquenban rsamaj Kajaw Jesucristo. 13 Per nmajo'n qui' ta nuc'u'x rmal jmajo'n xenwil ta tzra' je kch'alal Tito. Rmal c'ara' tak xnel ela chquecjol kch'alal jec'ola pe Troas y xenba chic chpam departamento Macedonia. 14 Per quenmeltioxij tzra Dios com arja' nokerc'an wa' y nokch'ecmaja chka' per xe rmal xjun kabnon ruq'uin Cristo rmal c'ara' tak nokch'ecmaja. Meltiox tzra Dios chka' com arja' rey-on chka che nokba nat nkaj che nekay-a' rbixic Jesucristo chca wnak, jara' ajni' rexla' jun ak'om nekaja cuq'uin per jun ak'om congan qui' rexla'. 15 Com ajoj tak nkaya' rbixic Jesucristo ok cara' ok ajni' jun achnak jcongan qui' rexla' nuna' Dios per c-e' quewech wnak jnec'axana kxin. Ec'ola ntajina nquewil totanem rxin Dios y tak nkaya' rbixic Jesucristo chca jara' utzlaj c'aslemal rxin Dios rec'mon ta chca. Per ec'ol chic jle' ntajina nqueba chpam nimlaj lowlo' y tak nkaya' rbixic Jesucristo chca jara' xe cmic rec'mon ta chca. Jawra samaj rxin Dios jxenbij kaja chewa ¿nak jun xtecwin ta xtrejkaj ela ruyon kaja? 17 Per ajoj nkaban jawra samaj com me ok junam ta cuq'uin jle' chic wnak xpor interés nquexol rtzojbal Dios ruq'uin jle' itzel tak tijonem. Per ajoj tak nkaya' rbixic rtzojbal Dios ne njelal kac'u'x y ne njelal kanm nkaya', Dios nyowa chka jnekbij, arja' nokrutz'et, xjun kabnon ruq'uin Cristo che rbixic.

2 Corintios 3

1 Jcamic mexla nech'ob chic jmul chkij che xkamjon recomendar ki' kayon. Owe xnech'ob che ajoj nc'atzina jle' carta de recomendación chka tak nokba ewq'uin y tak nok-el ela ewq'uin, ajni' chca jle' chic wnak jxeba ewq'uin. 2 Per ixix mism ixocnak ix ajni' jun carta jnokrbanbej recomendar chca wnak, jun carta jtz'ibtanak ptak kanm, jun carta je nsiq'uisa cmal conjelal wnak com bien cutkin che conjelal ajni' utzlaj samaj rxin Dios jkabnon checjol. 3 Bien k'alaj ix ajni' jun carta per jun carta bnon rmal Cristo, y ajoj xokojchowa jcarta chca wnak. Per mtint ta csan che rtz'ibxic carta per c'aslic Dios xucsaj Espíritu Santo che rtz'ibxic, jun carta jtz'ibtanak ptak canm wnak y me chwech ta tz'lem tak abaj tz'ibtanak wa'. 4 Ajoj bien kutkin che xkaban jun utzlaj samaj rxin Dios checjol per xe rmal Cristo tak xokocwina xkaban jsamaj, y Dios rutkin chcara' xkaban. 5 Per wexte xkayon jara' nte majo'n nak nokocwina nkaban, mesquier nokocwina xtekbij ta chc'ola jun rsamaj Dios xekwankersaj kayon kaja, per jara' xruyon ruq'uin Dios npe wa' njelal jnokocwina nkaban. 6 Com Dios arja' rey-on chka che nokocwina nquektijoj wnak tzrij c'ac' chuminem rxin Dios, jun chuminem je nnataj Espíritu Santo chka, mjara' ta nnataj chka jun ley rxin Dios jchek tz'ibtanak. Cara' c'a rbanic com rley Dios jchek tz'ibtanak jara' xnuc'ut chkawech che nokcoma rmal kil kamac, per Espíritu Santo jara' nuya' jun c'ac' c'aslemal chka. 7 Jnabey chuminem xe cmic rec'mon ta, xe chwech tz'lem tak abaj tz'ibtanak wa'. Per c'ola ruch'a' Dios rexbilan ta chuminem y ruplaj Moisés ch'a'an rmal, y rmal c'ara' me xc'och'taj ta cmal aj Israel xquetz'et ruplaj. Per ruch'a' Dios jrexbilan ta nabey chuminem jara' xe nq'uisa ruk'ij. 8 Wc'ola ruch'a' Dios rexbilan ta jun chuminem rxin nabey peor c'ara' jsamaj je ntajina nuban Espíritu Santo chpam jawra jun c'ac' tiemp jokc'ol wa', jara' más chna k'axnak na ruch'a' Dios nrexbilaj. 9 Cara' rbanic com jchuminem je ncatruc'om ela chpam nimlaj rpoknal wcongan ruch'a' Dios rec'mon ta peor c'ara' jc'ac' chuminem je nchumsana awxin ruq'uin Dios y ja' Dios nbij chawa che rbeyal chic awc'an, jara' más k'axnak na ruch'a' Dios rec'mon ta. 10 Jchuminem jcongan ruch'a' Dios rexbilan ta nabey per camic xe mnim ta ruk'ij chwech jc'ac' chuminem, com jc'ac' chuminem más k'axnak na ruch'a' Dios rec'mon ta. 11 Jchuminem je nk'axa ruk'ij wcongan ruch'a' Dios rec'mon ta peor c'ara' jc'ac' chuminem je nmajo'n nk'ax ta ruk'ij jara' ajni'la k'axnak ruch'a' Dios rec'mon ta. 12 Com ajoj ykula kac'u'x ruq'uin jun chuminem jmajo'n nk'ax ta ruk'ij rmal c'ara' tak bien nekk'alsaj na je c'tun chkawech. 13 Moisés ojer arja' xwiwaj ruplaj y xubutz tzra jun tziak per ajoj camic majo'n chic nc'atzin ta chka che nekwiwaj kaplaj. Ja' Moisés xubutz ruplaj ch-utz c'ara' jruch'a' Dios jc'ola chuplaj me ttz'a'ta cmal aj Israel tak nk'axa ruk'ij. 14 Je aj Israel arj-e' xsa'cha cna'oj, nmajo'n xch'obtaj ta cmal nak rbanic. Com arj-e' camic tak necsiq'uij jtz'ibtanak cana chpam jun chuminem rxin nabey per nmajo'n nch'obtaj ta cmal nak rbanic, ajni' c'c'o na tziak je nwiwana chquewech. Wneyke'a quec'u'x ruq'uin Cristo tzra' c'ara' nch'obtaj wa' cmal nak rbanic jun chominem rxin nabey. 15 Per nmajo'n ch'obtanak ta cmal camic com tak nsiq'uisa pquexquin rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés jara' com ajni' c'ola jun tziak butzben rwech canm je nwiwana chquewech nak rbanic. 16 Per tak neyke'a quec'u'x ruq'uin Kajaw Jesucristo jara' nela tziak jbutzben rwech canm y nch'obtaj chic cmal nak rbanic. 17 Y camic quenbij chewa, jKajaw Jesucristo xjun quebnon ruq'uin Espíritu y wc'ola Espíritu awq'uin je rxin Kajaw Jesucristo jara' atelsan chic libre pruk'a il mac. 18 Y ajoj konjelal je ykula kac'u'x ruq'uin Kajaw Jesucristo majo'n nak ta butzben kaplaj, kamjon rtz'etic camic jKajaw Jesucristo más k'axnak na ruch'a' Dios ruq'uin. Y com kamjon rtz'etic chcongan nim ruk'ij rmal c'ara' tak noktajina nokq'uextaja, ntajina noca kna'oj ajoj ajni' rna'oj ja', chka ajni' npe más y más ruch'a' ptak kanm. Y njelal jawrara ruq'uin Espíritu npe wa' je rxin Kajaw Jesucristo.

2 Corintios 4

1 Rmal c'ara' quenbij chewa, jawra samaj jkamjon rbanic ra jun cochinem rxin Dios, rmal c'ara' nmajo'n nturtaj ta kac'u'x che rbanic. 2 Per jkabnon, ne kch'ojquin wa' chca jle' chic wnak je nqueban tzra csamaj, com c'ol je'a xe pnalak' nqueban wa', xq'uixbal rbanic, per ajoj nmajo'n jun tz'koj tzij nkaban y tak nkaya' rbixic rtzojbal Dios nmajo'n nak nkaxol ruq'uin. Per je nkaban, nekk'alsaj kas mer rtzojbal Dios chquewech wnak, y nkajo' nkaya' ptak canm che conjelal ch-utz c'ara' ncutkij che ne ktzij wa' jnekbij, y bien kutkin che Dios rutkin njelal je nkaban. 3 Per utzlaj tzij rxin Cristo je nkaya' rbixic, wec'ola wnak mesquier nch'obtaja cmal xqueyon wara' j-e' nquetajina nqueba chpam nimlaj lowlo'. 4 Mesquier nch'obtaja cmal com diablo jrecsan ri' dios chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew arja' rmoyirsan rwech canm. Cara' nuban diablo chca wnak je mteyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo ch-utz c'ara' jluz rxin Dios mtekaja ptak canm. Jluz jara' utzlaj tzij rxin Dios jnec'tuwa che ajni'la nim ruk'ij Cristo. Ja' Cristo njunam cna'oj ruq'uin Dios. 5 Com nja' wa' Jesucristo neknataj tak nkaya' rbixic utzlaj tzij, arja' Rajaw njelal achnak, cara' nekbij tzra, majoj ta neknataj ki' kayon kaja. Ajoj xe ok ilinel ewxin per rmal Jesús tak kabnon cara'. 6 Cara' kabnon com ja' Dios arja' c'ola jun luz retkon ta ptak kanm ajni' xuban ojer tak cawra xbij: —Twankera luz, y xwankera luz chpam k'ejkumal. Cara' rebnon chka ch-utz c'ara' che nch'a'ana rluz Dios ptak kanm y rmal c'ara' je' wnak xtcutkij na che ruq'uin Jesucristo natz'et wa' che ajni'la nim ruk'ij Dios. 7 Jawra luz rxin Dios jxenbij kaja chewa jun nimlaj mibil kc'an per ajoj xa ok ulew, xa ok ajni' jle' bjoy c'lon jle' nmak tak mibil chpam. Cara' c'a rebnon Dios chka ch-utz c'ara' jnimlaj poder jnesmaja ptak kc'aslemal nk'alaj wa' chruq'uin Dios penak wa' y mkayon kta ajoj xokwankersana. 8 Je' lowlo' nc'o wa' penak chkij chkawech per xerwara' okcwinnak okelnak chpam. Nc'o wa' lowlo' npeta chkij: —¿Nak nkaban c'a wa'? cara' nekbij, per nmajo'n yojtanak ta kac'u'x rmal. 9 Ne ec'o wa' jneccanoj nak nqueban chka per Dios arja' nmajo'n wa' okrey-on cta. C'o je'a okch'akin ptak ulew per majo'n ecwinnak ta okccamsan. 10 Com npe cmic wa' okc'ol wa' rmal c'ara' tak noktajina kamjon rna'ic ajni' rec-il jrecmic Jesús. Cara' kabnon ch-utz c'ara' che bien nk'aljina ajni' rc'aslemal Jesús je ntajina nesmaja chpam kacuerpo chka'. 11 Cara' quenbij chewa com ajoj ja okc'asla ne ncanox wa' rij kawech nak nba'na chka che nokcamsasa per rmal Jesús tak cara' nba'na chka. Cara' nba'na chka ch-utz c'ara' che bien nk'aljina ajni' rc'aslemal Jesús che ntajina nesmaja chpam kc'aslemal mesque xok ulew. 12 Cara' rbanic, ajoj npe cmic wa' okc'ol wa', per chewa ixix jara' utzlaj c'aslemal rec'mon pa chewa. 13 Per ajoj c'ola Espíritu Santo kuq'uin, arja' rey-on chka chc'ola yukbal kac'u'x ruq'uin Dios. Jara' mism Espíritu Santo jc'ola ruq'uin ajsmajma' rxin Dios ojer tak xtz'ibaj cana jle' tzij chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Anen ykula nuc'u'x ruq'uin Dios y majo'n xenpoknaj ta xenya' rbixic, cara' nbij. Y com jara' mism Espíritu Santo c'ola kuq'uin camic rmal c'ara' tak ykula kac'u'x ruq'uin Dios y majo'n nekpoknaj ta nkaya' rbixic chka'. 14 Cara' quenbij chewa com bien kutkin che Dios arja' nokruyic chpam cmic. Com ja' Dios arja' xeycowa rxin Kajaw Jesucristo chpam cmic y nokruyic na ajoj chka' rmal je xjun kabnon ruq'uin Jesús, y nuya' na chka che nokekaj na chwech per ix kaxbil chic tzra' chka'. 15 Cara' quenbij chewa com njelal jnoktajina nokk'axa chpam camic ch-utz c'ara' c'ola rec'mon pa chewa ixix. Cara' nkaban ch-utz c'ara' jutzil je nsipaj Dios jara' nba más y nba más cuq'uin wnak, y tak nba más cuq'uin jara' más chna e q'uiy nquemeltioxina tzra Dios y njelal jara' noca yabal ruk'ij Dios. 16 Rmal c'ara' nmajo'n nyojtaj ta kac'u'x. Jkacuerpo jara' ne ktzij wa' remjon rajixem, xe ntajina nq'uisa rchuk'a' per c'ola jun c'ac' c'aslemal jc'ola ptak kanm jara' k'ij k'ij chkajni' nba'na más c'ac' tzra. 17 Cara' quenbij chewa com jlowlo' jkamjon rtijic wawe' chwech ruch'lew jara' majo'n a'l ta, xjurat nq'uisa com jlowlo' je nkataj cawra rec'mon ta chka ra, nyataj na chka regloria Dios per jun gloria ajni'la nim ruk'ij y rxin junlic, y nmajo'n abar tzra' xtekjumsaj chwa'. 18 Cara' c'a xtkaban we mruq'uin ta rxin rwech ruch'lew tz'el wa' kk'awech jxe ntz'ettaj ta. Cara' c'a xtkaban wtz'ela kk'awech tzrij jmajo'n ntz'ettaj ta. Cara' rbanic com je ntz'ettaja ruq'uin kk'awech jara' xe nq'uisa, per jmajo'n ntz'ettaj ta ruq'uin kk'awech jara' nec'je'a rxin junlic.

2 Corintios 5

1 Jkacuerpo jara' ocnak ruchoch kanm wawe' chwech ruch'lew y wxe nyojtaja jara' bien kutkin che c'o chna jun ruchoch kanm chcaj je nyataj chna chka rmal Dios per jun jay je me wnak ta banyona y nec'je'a rxin junlic. 2 Com jkacuerpo je kc'an wawe' chwech ruch'lew ajni'la nokti'ona rmal y camic congan tz'el pona kawech tzrij jun chic ruchoch kanm je rxin chcaj che nyataja chka. 3 Tak xtyataja chka jara' ajni' jun tziak xtucsasa tzra kanm ch-utz c'ara' chmajo'n nech'ne' ta kanm tzra'. 4 Jkacuerpo je kc'an wawe' chwech ruch'lew arja' ne nokti'on wa' rmal, congan lowlo' nkaban rmal per ajoj mjara' ta nkajo' je nmajo'n ta cuerpo kc'an, per kas nkajo' ajoj che nyataja chka jun chic cuerpo je rxin chcaj ch-utz c'ara' jcuerpo je kc'an camic je xc'ola cmic tzrij jara' nq'uisa y nyataj chic chka jun chic jmajo'n cmic tzrij. 5 Per jara' Dios nebnowa, ja' chumsyona kxin ch-utz c'ara' chnuya' chka jun chic cuerpo je nmajo'n cmic tzrij y c'ola jun seguro rey-on chka che nuban wa' cumplir jawrara, com Espíritu Santo jretkon ta ptak kanm jara' kseguro. 6 Rmal c'ara' ne ykul wa' kac'u'x ruq'uin Dios che arja' nuya' chka jun chic cuerpo je rxin chcaj. Ajru' tiemp kas xtokc'je'a chpam cuerpo je kc'an wawe' chwech ruch'lew jara' majo'n nutz'et ta ri' kawech ruq'uin Kajaw Jesucristo rmal. 7 Cara' rbanic com chpam kc'aslemal wawe' chwech ruch'lew jyukbal kac'u'x ruq'uin Dios jara' nc'ana kxin, mjara' ta nc'ana kxin je nkatz'et ruq'uin kk'awech. 8 Per ne ykul wa' kac'u'x ruq'uin Dios y com kutkin chmajo'n nutz'et ta ri' kk'awech ruq'uin Kajaw Jesucristo tak okc'o na chpam jawra cuerpo je kc'an camic xe rmal c'ara' tak más kgan nkaya' cana jawra cuerpo je kc'an y nokba ruq'uin Kajaw Jesucristo jabar c'o wa' kas mer kuchoch. 9 Cara' rbanic, wnokoc'je' na wawe', o wnokba ruq'uin, per xerwara' ncongan kacsan kchuk'a' che rbanic je nrajo' ranm ja' ch-utz c'ara' nquicota chkij. 10 Cara' quenbij chewa com nc'atzina che nokekaj na konjelal chwech Cristo abar nekajcha' wa' cwent ch-utz c'ara' tzra' nokk'aljin wa' nak kabnon chpam kacuerpo je kc'an wawe' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' che nyataj na chka che kjujnel rtojbalil jkabnon wutzil o wxe rtzilal kabnon. 11 Rmal c'ara' quenbij chewa, com ajoj nekxibej ki' chwech Kajaw Jesucristo rmal c'ara' congan nkacsaj kchuk'a' che rbixic chca wnak che necxibej qui' chwech chka', per Dios bien k'alaj chwech nak rbanic samaj jnoktajina nkaban y c'ola nseguro che bien k'alaj chewech ixix chka'. 12 Mtech'ob xta jmul chkij che xkamjon recomendar ki' kayon chewech ixix. Mcara' ta, per njelal jawra jnemjon rbixic chewa ra ch-utz c'ara' che nquixquicota tzrij rsamaj Dios jnoktajina nkaban ch-utz c'ara' chc'ola nech'ojquij chca wnak jcongan neck'alsaj qui' che e ajsmajma' rxin Dios per jara' xe nquetzij oca per majo'n ocnak ta ptak canm. 13 We okch'jornak noktz'e'ta ajoj, o wme okch'jornak ta, per xerwara' nkaban samaj ch-utz c'ara' chc'ola yabal ruk'ij Dios rec'mon ta y chc'ola rec'mon ta chewa ixix chka'. 14 Cara' c'a nkaban com xruyon ojben ri'il rxin Cristo nc'ana kxin chpam kc'aslemal. Com bien kutkin che Cristo xcoma pkacwent konjelal tbij tzij c'ara' konjelal ajoj xokcoma ruq'uin chka'. 15 Cara' c'a xuban, xcoma pkacwent konjelal ch-utz c'ara' ja okc'astanak chic chpam jun c'ac' c'aslemal mjara' xta nkaban je nrajo' kaja kanm kayon, je nkaban jara' nkamaj el chic rbanic je nrajo' ranm ja' com xcoma pkacwent y kmal chka' tak xc'astaja chquecjol cnomki'. 16 Rmal c'ara' quenbij chewa, jcamic chic tak nkamaj rch'obic ajni' rc'aslemal jun wnak, chka bechnak wnak opech, mcara' xta nkach'ob tzrij ajni' nquech'ob je' wnak jec'an na rmal tzbuklaj tak na'oj rxin rwech ruch'lew. Mesque cara' nkach'ob tzrij Cristo nabey je ajni' nquech'ob je' wnak ja ec'an rmal tzbuklaj tak na'oj per mcara' xta nkach'ob camic ajoj tzrij. 17 Cara' c'a rbanic, we xjun abnon ruq'uin Cristo jara' at c'ac' wnak chic, je tzbuklaj tak na'oj jawc'an nabey jara' k'axnak can chic, camic c'ac' chic njelal. 18 Njelal jawrara jxenbij kaja chewa ra ruq'uin Dios penak wa' y camic ja' Dios rey-on chka che okchumtanak chic ruq'uin per rmal Cristo, y c'ola jun samaj rey-on chkakul ajoj jara' che nkach'ob chquewech je' wnak nak rbanic tak nquechumtaja ruq'uin. 19 Cara' c'a rbanic, ja' Dios xjun quebnon ruq'uin Cristo, xjun quebnon ruq'uin chwech cruz rmal c'ara' tak nokchumtaja ruq'uin ja ok wnak y rmal c'ara' chka' tak ncu'ya kil kamac, y camic chkakul ajoj rey-on wa' che nkaya' rbixic nak rbanic tak ncatchumtaja ruq'uin. 20 Y camic ajoj oktkon ela rmal Cristo che prubi' arja' nkaban wa' rsamaj com Dios arja' nucsaj kachi' che rbixic chca wnak nak nrajo' chka che nkaban. Prubi' c'a Cristo congan nkajo' nekbij chewa che nquixchumtaj ta ruq'uin Dios. 21 Cara' ta neban com ja' Dios tzrij Cristo xuya' wa' kil kamac ja ok wnak per kmal ajoj tak xuban cara' tzra, com ja' Cristo majo'n ril rumac. Cara' xuban ch-utz c'ara' nyataja chka che nekc'aj rbeyal rxin Dios tak xjun nkaban ruq'uin Cristo.

2 Corintios 6

1 Com ajoj xjun kabnon ruq'uin Dios che rbanic samaj rmal c'ara' tak congan nkaya' rbixic chewa, mtetz'ila' ta utzil je nsipaj Dios chewa. 2 Ajni' rbin cana Dios chpam rtzojbal jcawra nbij: —Tak xerla' tiemp rxin chquensipaj wutzil xenwc'axaj oración jxaban. Chka' tak xerla' tiemp rxin totanem xatnuto'. Cara' rbin cana ja' Dios. Bien c'a tewc'axaj je xtenbij chewa ra, ja' Dios ntajina nsipaj utzil chpam jawra tiemp ja okc'o wa', camic okc'ol chic chpam tiemp rxin totanem. 3 Ajoj nkaban cwent kc'aslemal chquewech wnak com majo'n nkajo' ta xe kmal ta ajoj tak mtecnimaj rtzojbal Dios. Kabnon cwent ki' ch-utz c'ara' chmajo'n itzel ta xtquetzijona tzrij rsamaj Dios jnoktajina nkaban. 4 Per njelal jkamjon rbanic jara' nk'alsana kxin che ne ktzij wa' che ok ajsmajma' rxin ja' Dios. Congan kacch'on kawech chpam jpenak je' chkij, okc'jenak chpam je' lowlo', okc'jenak chpam je' pen y c'ola je'a mesquier nch'obtaja kmal abar le tzra' nok-el wa'. 5 C'ola okch'yon cmal je' wnak, c'ola okc'jenak pcars, c'ola eyictanak wnak chkij, c'ola congan oketkula chpam je' samaj, kacch'on je' wranm y katjon wyejal. 6 Ne kc'an wa' jun ch'ajch'oj anm, bien nch'obtaja kmal rtzojbal Dios, c'ola kpaciencia, kac'tun kutzil chquewech wnak, okc'an rmal Espíritu Santo y c'ola jun ojben ri'il rxin Dios kuq'uin per ne ktzitzij wa', mchek tkatzij nekbij. 7 Kay-on rbixic rtzojbal Dios y c'ola rpoder Dios kuq'uin. Com Dios nbina che kc'an rbeyal rxin ja' y jara' ajni' jun banbal ch'oj rey-on chka che nektobej ki' chwech je' achnak je npeta chkij. 8 C'ola nkaban kas lok' nokquena' wnak per ec'ola je'a majo'n lok' ta nokquena'. C'ola utz ktzojxic nba'na per c'ola nbixa chka che ok itzel tak wnak. C'ola nbixa chka xe ok bnoy tak engaño per ajoj ne ktzij wa' nekbij chca wnak. 9 C'ola nba'na chka cmal wnak com ajni' majo'n cutkin ta kawech per ec'ola majo'n necpoknaj ta necbij che bien cutkin kawech. Npe cmic wa' okc'o wa' per okc'as wan. Oky-on chpam lowlo' che ktojxic per majo'n okcamsan ta. 10 C'ola nokbisona per jquicotemal rxin Dios arja' nc'ola kuq'uin. Xe ok ch'tak mibi' per e q'uiy e'ocnak byoma' rmal rmibil Dios jnekpaxij chquewech. Xe kk'eten kak'a' per nmajo'n nak ta mquita kxin. Njelal jawrara jxenbij chewa ra jara' nk'alsana kxin che ne ktzij wa' che ok ajsmajma' rxin Dios. 11 Majo'n achnak nekwiwaj chewech wch'alal je ix aj Corinto, majo'n ra mquita nekbij chewa, congan kay-on kanm chewa. 12 Ajoj bien kajkon kanm chewech ch-utz c'ara' nquixkac'ul chpam per chewa ixix mkas ta okec'lun ptak ewanm. 13 Camic quentzijona ewq'uin ajni' nuban jun ttixel tak ntzijona cuq'uin ch'tak rlec'wal, ajni' kabnon ajoj chewa cara' ta neban ixix chka ajoj chka', nejak ta más ewanm chkawech. 14 Mteban ta jun cuq'uin wnak jmajo'n ykul ta quec'u'x ruq'uin Jesucristo com jara' mesquier nuc'om ri'. Cara' quenbij chewa com utzlaj rbeyal rxin Dios jewc'an jara' mesquier nuc'om ri' ruq'uin je rbeyal ja me rxin ta Dios. Jun chic, jluz nmajo'n wa' nuc'om ta ri' ruq'uin k'ejku'm. 15 Jun chic, je rna'oj Cristo nmajo'n wa' nuc'om ta ri' ruq'uin rna'oj diablo. Jun chic, je ykula kac'u'x ruq'uin Jesucristo jara' m-utz ta je xjun ta nkaban cuq'uin jmajo'n ykul ta quec'u'x ruq'uin. 16 Jun chic, je' tioxa' je nquexque'a wnak chquewech nme rbeyal twa' xtquecsaj ta chpam santlaj rtemplo Dios. Cara' quenbij chewa com ixix ix santlaj templo rxin c'aslic Dios ajni' bitanak cana rmal Dios jcawra nbij: —Noc na wuchoch jcanm y quenc'je' na chquecjol. Tak xterla' ri' tiemp anen quenoca queDios y j-e' nque'oca netnamet, cara' nbij. 17 Rmal c'ara' tak c'o chic jun rbin cana Dios jcawrara: —Quixel ta chquecjol wnak jme e ntnamet ta, tech'ro' ewi'. Mteban ta jxe ntz'ilora ec'aslemal rmal. We xtenimaj jxenbij chewa ra quixnuc'ul, 18 quenoc na Ttixel ewxin y nquixoc na ch'tak wlec'wal, y nquixoc na ch'tak nmi'al. Cara' bitanak cana rmal Kajaw Dios je nmajo'n poder mquita c'ola pruk'a'.

2 Corintios 7

1 Quilaj tak wch'alal, njelal jawrara je c'ja' xenbij kaja chewa com tzujun chic chka rmal Dios rmal c'ara' tak quenbij chewa, kay-a' cana je' achnak je ntz'ilorsaj kc'aslemal ajni' tzra ntz'ilorsaj kacuerpo y ntz'ilorsaj kanm chka'. Kxibej ki' chwech Dios, tq'uiya y twachina jun ch'ajch'ojlaj kc'aslemal. 2 Wch'alal, xtejak ta jtz'it ewanm chkawech. Ajoj majo'n jun wnak kabnon ta lowlo' tzra, majo'n jun wnak kayjon ta rc'aslemal y nexte c'o ta jun wnak kabnon ta engañar chka'. 3 Per tak quenbij cara' chewa me rmal ta che quixnuban condenar com anen nbin chic chewa che nixc'o wa' ptak kanm. Wnokcoma o wnokoc'se' na más per xerwara' nixc'o wa' ptak kanm. 4 Je ntajina quenbij chewa congan ney-on wanm tzrij che rbixic. Camic congan quenquicota chewij wch'alal. Jwanm camic nexte nbison chic jtz'it mesque congan okc'ola chpam lowlo', per jwanm camic más chna k'axnak quicotemal rxin Dios chpam. 5 Ne okc'o wa' chpam lowlo' wch'alal com tak xokorkaja wawe' chpam departamento Macedonia nexte jtz'it xokoxle'n ta, nc'o wa' je' problema xkawil. C'ola je' achnak xekch'ojquij rmal rsamaj Dios y c'o je'a xekxibej ki' mal-il ntz'iloxa samaj. 6 Per Dios arja' nyukba' quec'u'x je' wnak je turtanak canm y cara' xuban chka ajoj chka' xyukba' kac'u'x, jara' tak xerkaja Tito kuq'uin. 7 Congan xokquicota tak xutz'et chic ri' kawech ruq'uin Tito y mruyon ta ra' com ixix congan xeyukba' ta ruc'u'x, jara' xuya' jun quicotemal chka ajoj chka'. Com arja' xerbij chka chcongan egan nutz'et chic ri' kawech ewq'uin. Y jun chic chka' je xbij chcongan nquixbison chic rmal je m-utz ta xeban. Jun chic chka' je xebij chcongan newajo' nenimaj chic je nbin chewa. Cara' xerbij chka y más chna xenquicota rmal. 8 Xenquicota com je pkonlaj carta jxentak ela ewq'uin xentz'et che xuban rsamaj. Mesque xuya' bis chewa per camic majo'n itzel ta quenna' rmal tak xentak ewq'uin. Per tak xentak ela carta cawra xenmaj chic rch'obic: —Mexla utz mquita xentak ela carta cuq'uin, cara' xenbij kaja. Com quentz'et camic chcart xuya' bis chewa per jara' bis xjurat xk'axa. 9 Jcamic congan quenquicota per me rmal ta je xixya'a pbis. Per com jbis xuban rsamaj y xq'uextaja ena'oj rmal xe rmal c'ara' tak quenquicota. Cara' rbanic com Dios xyowa bis chewa ch-utz c'ara' c'ola utzil rec'mon ta chewa jcarta jxentak ela ewq'uin. 10 Cara' quenbij chewa com jbis tak Dios nyowa chawa rmal awil amac jabnon jara' jun bis jnecwina nuq'uex ana'oj y ncatruc'om ela chpam totanem rxin Dios y ncatquicota rmal. Per tak nquebisona je' wnak je xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x jara' jun bis mesquier necwina nuq'uex ana'oj y xpe cmic ncatruc'om el wa'. 11 Per bien tech'bo' wch'alal, jbis xuya' Dios chewa c'ola jun nimlaj samaj xuban ptak ec'aslemal jcawrara: jun, bien xechumsaj problema je xbantaja checjol, jun chic, congan xecsaj echuk'a' che rbixic chwa che xechumij eproblema, jun chic, congan xti'ona ewanm je xbantaja y ajni'la xexibej ewi' rmal, jun chic, congan chic egan chnutz'et chic jmul ri' kawech ewq'uin, jun chic, congan xixemk'e'a che rbanic je nrajo' ranm Dios y chanim xeya' pdisciplina jxebnowa rtzilal. Nmajo'n achnak mquita xechumsaj tzrij problema, majo'n chic achnak nquixchapbexa rmal. 12 Cara' rbanic, xentak ela carta ewq'uin per me rmal ta jxebnowa rtzilal tak xentak ela ewq'uin, y mkas ta rmal chka' je xba'na rtzilal tzra. Xentak ela carta ewq'uin ch-utz c'ara' chwech Dios nkac'ut wa' chewech che ajni'la nkacsaj kchuk'a' che nquixkaban cwent. 13 Rmal c'ara' congan xexq'ue'a kac'u'x com xexq'ue'a ec'u'x ixix chka'. Y mruyon ta jara' per más chna xokquicota rmal Tito com arja' congan nquicot chic ranm rmal jxeban ta tzra chixconjelal. 14 Com ja' Tito tak q'uemjana tentak ela ewq'uin xenya' jtz'it ek'ij chwech, y camic majo'n chic q'uixbal ta quenna' tak xenban cara' com njelal jxekyabej ek'ij chwech bien k'alaj camic che ne ktzij wa'. Ajni' tzra njelal jxekbij chewa ixix jara' ne ktzij wa' chka'. 15 Tito arja' más chna nel ta ruc'u'x chewij camic com bien nerkaja pe rwá' che nquixnimana chixconjelal, bien nerkaja pe rwá' ajni'la rc'ulic xeban chc'ola respeto ewq'uin y nexibej ewi' chwech Dios. 16 Ajni'la quenquicota ewmal camic wch'alal, c'ol chic nconfianza ewq'uin tzrij njelal.

2 Corintios 8

1 Jcamic wch'alal, nkajo' nkach'ob chewech nak rbanic utzil je nsipaj Dios je smannak ptak canm iglesia jec'ola wawe' chpam departamento Macedonia. 2 Com arj-e' c'ola jun nimlaj ayuda xquemol je nquetak ela cuq'uin kch'alal jc'ola cnecesidad. Xquemol ayuda mesque c'ola jun nimlaj lowlo', c'ola nimlaj prueba nquetajina nquek'axa chpam. Per com c'ola jun nimlaj quicotemal rxin Dios ptak canm y com congan e ch'tak mibi' y bien cutkin necpoknaj quewech je' wnak jc'ola cnecesidad, rmal c'ara' congan jun ayuda xquemol. 3 Com j-e' congan xquecsaj cchuk'a' xqueya' ajni' nquecwina nqueya'. Anen en testigo chquij chcara' xqueban. C'ol nara' xuban falta chca j-e' rmal congan rwá' xqueya'. Per jara' majo'n xekbuchij ta, cgan j-e' xqueya'. 4 Congan xecc'utuj chka y cawra xecbij ra: —Tebna' jun utzil tey-a' privilegio chka che ajoj jun nkatak ela jun ayuda chca rtnamet Dios, cara' xecbij chka. 5 Más chna xqueya' je chwech ajni' kach'bon ajoj chquij che nqueya' com je xqueban, nabey mul xqueya' qui' pruk'a' Kajaw Dios che rbanic jnak njo'xa chca rmal che nqueban, y xqueya' qui' pkak'a' ajoj chka', y xe rmal je nrajo' ranm Dios tak xqueban cara'. 6 Cara' quebnon kch'alal y rmal c'ara' congan xkaya' rchuk'a' Tito che arja' nba chic jmul ewq'uin. Com ja' Tito c'ola jun mloj ayuda xumaj rij checjol rmal c'ara' tak xekbij tzra che nba chic jmul ewq'uin che nerec'sa' rmolic com ayuda jneya' jara' nec'tuwa utzil je rsipan Dios chewa jnesmaja ptak ewanm. 7 Ixix congan bnak pnim ewmal njelal rwech utzil rxin Dios jyatanak chewa, ajni' tzra yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo congan nim, jun chic, congan neya' rbixic rtzojbal Dios y bien nch'obtaja ewmal chka', jun chic, congan necsaj echuk'a' che rbanic je nrajo' ranm Dios, jun chic, chcongan nokewajo'. Jcamic quenbij chewa, com congan bnak pnim checjol njelal jawra utzil rxin Dios jxenbij kaja chewa, tba c'a pnim checjol chka' utzil rxin Dios che rmolic ayuda. 8 Per majo'n quixnuban ta mandar wch'alal. Kas quenwajo' chewa chcara' ta neban tzra mloj ayuda ajni' nqueban jle' chic kch'alal ch-utz c'ara' tzra' ntz'e't wa' chne ktzij wa' che nesmaja ojben ri'il rxin Dios ptak ewanm. 9 Com ixix bien ewutkin che Kajaw Jesucristo congan xesmaja pranm ja' jutzil je nsipaj Dios. Com arja' mesque ncongan byom nabey per majo'n xpoknaj ta xuya' cana rebyomal, majo'n xpoknaj ta xoca miba' per ewmal ixix tak xuban cara'. Arja' xoca miba' ch-utz c'ara' che xe rmal rpobres tak nyataja chewa ixix rebyomal Dios. 10 Y camic quenwajo' quenya' jun paxbanem chewa tzrij ayuda com je xtenbij chewa ra c'ola rec'mon ta chewa. Tec'sa' rmolic ayuda jxetaj rmolic junabir. Com ixix xemaj rmolic ayuda y mruyon ta jara' per ne njelal ec'u'x y njelal ewanm xeban cara'. Jcamic quenbij chewa, com congan egan nabey tak xech'ob che nemol ayuda cara' tc'a neban camic chka' che rq'uisic, per xerwara' ajni' nquixecwina neya' xjara' tey-a'. 12 Cara' quenbij chewa com tak njelal ac'u'x y njelal awanm naya' jun ayuda jara' utz nutz'et Dios y nuc'om chawa, y ajni' ncatecwina naya' jara' nc'utuj chawa, mjara' ta nc'utuj chawa jmesquier ncatecwina naya'. 13 Com anen mjara' ta quenbij chewa che xque'eto' ta jle' chic chpam cpobres y xtquixoc ta ixix pobr rmal. 14 Kas quenwajo' junam ta nkaban nkato' ta ki' chbil tak ki', ajni' chewa ixix camic com c'ola rsobr ewq'uin xe rmal c'ara' congan wen we nque'eto' kch'alal chpam cpobres ch-utz c'ara' j-e' chic nquet-owa ewxin chwak cabij tak c'o chic enecesidad ixix y tak c'ol chic sobr cuq'uin j-e' che nquixctobej. Cara' rbeyal ch-utz c'ara' junam nkaban nkato' ki' chbil tak ki'. 15 Ajni' tz'ibtanak cana ojer chpam rtzojbal Dios tzrij maná je xta'k ta chcaj cuq'uin aj Israel che nquetaj y cawra nbij ra: —Je' wnak jq'uiy maná xquemol majo'n nak xquecol cana. Y je' wnak je mq'uiy ta xquemol, xeruban. Cara' tz'ibtanak cana. 16 Per anen congan quenmeltioxij tzra Dios com arja' rey-on pranm Tito chcongan nucsaj rchuk'a' che rbanic cwent ewxin, ncara' nuban Tito che echjalbxic ajni' quentajina quenban anen. 17 Cara' quenbij chewa com arja' tak xekbij tzra che nba chic jmul ewq'uin y com arja' ncongan rgan nba y njara' nrajo' ranm ja' che nba chic jmul ewq'uin. 18 C'ol chic jun kch'alal nkatak ela tzrij che nrexbilaj ela. Jara' kch'alal jcongan wen rtzojxic nba'na cmal conjelal jle' chic kch'alal jec'ola chpam njelal iglesia, com arja' congan jun samaj rebnon che rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo. 19 Chka' arja' ch-on cmal kch'alal jec'ola ptak iglesia che nkexbilaj tzrij mloj ayuda jnoktajina kamjon rmolic camic. Ajoj kamjon rmolic ayuda ch-utz c'ara' chjara' noca yabal ruk'ij Kajaw Jesucristo ch-utz c'ara' chka' che bien nk'aljina che ixix c'ola egan nque'eto' kch'alal jc'ola cnecesidad. 20 Per bien kabnon cwent jawrara ch-utz c'ara' majo'n tzij npeta chkij rmal jnimlaj ayuda jkamjon rmolic. 21 Congan kabnon cwent samaj je nkaban je'a ch-utz c'ara' bien k'alaj chquewech wnak chka' chmajo'n engaño nkaban y mruyon ta chwech Dios. 22 C'ol chna jun kch'alal nkatak ela chquij Tito, jun kch'alal jq'uiylaj mul katz'ton chcongan nutaj ruk'ij che rbanic rsamaj Dios, y peor c'ara' camic ncongan rgan nba ewq'uin com congan rconfianza ewq'uin. 23 Ruq'uin Tito kc'an ki' che nokesmaja pnecwent. Y je c-e' chic kch'alal arj-e' ech-on cmal jle' chic kch'alal jec'ola ptak iglesia, y je cc'aslemal jara' ocnak yabal ruk'ij Cristo. 24 Rmal c'ara' quenbij chewa, tak xtque'ekaja ewq'uin kas ta qui'il cc'ulic neban ch-utz c'ara' j-e' e quexbil jle' chic kch'alal jec'ola ptak iglesia bien nk'aljina chquewech che ixix ne ktzij wa' chc'ola ojben ri'il rxin Dios nesmaja ptak ec'aslemal ch-utz c'ara' chka' che bien nquetz'et che ne ktzij wa' njelal je kbin chca kch'alal je kyaben ek'ij.

2 Corintios 9

1 Com anen wch'alal, bien wutkin chmajo'n nc'atzin ta quenbij chewa che neya' jun ayuda chca e rtnamet Dios. 2 Cara' quenbij chewa com wutkin chc'ola egan neya' y rmal c'ara' tak quentajina quenya' ek'ij chquewech kch'alal jec'ola wawe' chpam departamento Macedonia, com anen quenbij chca che ixix jixc'ola chpam departamento Acaya ix list chic junabir chneya' ayuda, y jun chic, com ixix congan egan neya' xe rmal c'ara' tak congan e q'uiy xpeta cgan che nqueya' j-e' chka'. 3 Per ec'ola kch'alal jquenutak ela ewq'uin ch-utz c'ara' bien nechumij pona je mloj ayuda com nbin chic chca kch'alal che ix list chic chneya'. Com anen ney-on chic ek'ij chquewech j-e' kch'alal per congan lowlo' ra we nmajo'n xtoc wa' jxenyabej ek'ij chquewech. 4 Tak xtquenekaja anen ewq'uin, wec'ola jle' kch'alal aj Macedonia etren chwij congan lowlo' ra wq'uemjana techumsaj ewi' tzra rmolic ruchi' ayuda. Jara' congan q'uixbal chka ajoj y chewa ixix chka' com kay-on chic ek'ij chquewech che ix list chic chneya' ayuda. 5 Rmal c'ara' tak xench'ob che nc'atzina nquenuban animar kch'alal che j-e' nqueba ewq'uin nabey mul ch-utz c'ara' che nquecchumsaj pona ewq'uin nak neban tzra ayuda je etzujun chneq'uis rmolic ch-utz c'ara' mlon pon chic ruchi' njelal tak xtquenekaja anen. Per njelal ta ec'u'x y njelal ta ewanm neya', mchek ta ixpors-in. 6 Per bien c'a tewsaj ena'oj tzrij jun ejemplo jquenya' chewech ra. Tak ncatba pe tcoj tejco'n y wxe naxuyaj ija'tz natic, mnim tc'ara' cosecha nuya' ra. Wmajo'n naxuyaj ta jara' congan cosecha nuya'. 7 Ajni' neya' chixjujnel xe nxerwara' nalexa ptak ewanm chneya'. Mtebisoj ta jneya', mteban ta pors. Cara' quenbij chewa com Dios arja' nquerajo' wnak nquequicota nqueya' ayuda. 8 Dios arja' necwina nuya' chewa njelal rwech mibil je nque'etobej jc'ola cnecesidad. Más nk'axaj rwá' jnecwina nuya' chewa ch-utz c'ara' che nc'o wa' ewq'uin jachnak nc'atzina chewa ch-utz c'ara' chka' chc'ola sobr ewq'uin che nque'etobej wnak jc'ola cnecesidad. 9 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios tzrij jun utzlaj acha jcawra nbij ra: —Congan ayuda rey-on, eret-on ch'tak mibi'. Je rbeyal rxin Dios rc'an arja' ne rxin junlic. 10 Ja' Dios nyowa ija'tz chca ja e tcoy tak tejco'n, ja' nyowa kaway. Ja' mism Dios xtyowa chewa jmibil je nque'etobej jc'ola cnecesidad y xtq'uiyersaj ta más chewech. Arja' nesmaj na chpam utzil jneban ixix y tak xtq'uisbena más chna nwachina utzil rmal. 11 Ja' Dios majo'n jun achnak mquita xtecwina xtuya' chewa, nquixoc na ix byoma' rmal, ch-utz c'ara' nc'o wa' ewq'uin je nque'etobej kch'alal. Je' kch'alal tak xtekajcha' ayuda pquek'a' ajni'la xtecmeltioxij tzra Dios ewmal ixix. 12 Cara' quenbij chewa com jayuda neya' mjun ta rsamaj. Mruyon ta nqueruto' rtnamet Dios jc'ola cnecesidad per ajni'la nmeltioxixa tzra Dios rmal chka'. 13 Tak xteya' ayuda chca jara' nuc'ut chquewech ajni' ena'oj y nqueya' na ruk'ij Dios ewmal ixix. Nqueya' na ruk'ij tak xtquetz'et che ne ktzij wa' jnebij che eniman utzlaj tzij rxin Cristo y nqueya' na ruk'ij chka' tak xtquetz'et che nim ayuda neya' chca j-e' y chca conjelal. 14 Y arj-e' nqueban na orar pnecwent y congan lok' nquixquena' com nquetz'et na utzil jecochin tzra Dios más k'axnak nesmaja ptak ewanm. 15 Congan quenmeltioxij tzra Dios com arja' c'ola jun sipanem kcochin tzra je mtecneya tzij kmal che rbixic com ajni'la nim ruk'ij.

2 Corintios 10

1 Camic quenwajo' quentzijona ewq'uin chquij wnak je nquetajina nquelsaj ntzojxic jcawra necbij ra: —Ja' Pablo tak c'ola chkacjol congan co'l nuban, per tak majo'n chkacjol c'jara' nucsaj cowlaj tak tzij chkij, cara' necbij. Per anen en Pablo congan quenwajo' quenbij chewa, kas terkaja pnewá' ejemplo jxuya' cana Cristo com arja' xuban co'l, njelal xujach pruk'a' Dios y congan rpaciencia cuq'uin wnak. 2 Per camic quenwajo' quenbij chewa, kas tchumsaj ewi' ch-utz c'ara' tak xtquenekaja anen ewq'uin majo'n nc'atzin ta xtencsaj ta chewij rpoder Dios jc'ola pnuk'a'. Com jara' poder jc'ola pnuk'a' nech'bon chic chquencsaj chquij wnak ja xe ntajina nquelsaj ntzojxic je nquebina chka ajoj xe cna'oj wnak nkacsaj. 3 Com ajoj mesque xa ok wnak per me kna'oj ta ajoj nkacsaj kayon kaja tak nkaban ch'oj ruq'uin rtzilal. 4 Cara' quenbij chewa com ajoj tak nokch'ojquina ruq'uin rtzilal mjara' ta nkacsaj jle' banbal ch'oj ja xe cxin wnak, per je nkacsaj jara' jle' banbal ch'oj je ajni'la nim rchuk'a' chwech Dios. Cara' c'a nkaban ch-utz c'ara' che nokcwina nkayoj rtzilal mesque ncongan rchuk'a'. 5 Ajoj nkayoj tijonem je nqueya' wnak je kas e nmak nquena' kaja, nkayoj nmak tak na'oj je nquecsaj che necwiwaj je kas mer rna'oj Dios. Nokch'ojina ruq'uin cna'oj wnak chka bechnak opech nquech'ob y nkach'ec ch-utz c'ara' majo'n chic jun na'oj jche mquita nuc'om ri' ruq'uin je nrajo' ranm Cristo. 6 Jun chic, kchumin chic ki' che nquekaban castigar achnak jmesquier nquenimana, per c'jara' xque'ekaban castigar tak echumsan chic ewi' tzrij jnak jmajo'n etz'katsan ta tzrij jnimanem. 7 Ixix xjara' neya' cwent tzrij jnetz'et ruq'uin ek'awech per majo'n neya' ta cwent tzrij jc'ola ptak canm wnak. Wc'ola jun wnak nbij chewa che bien rutkin che arja' ocnak jun apóstol rxin Cristo per kas bien tch'obtaja rmal che ajoj ok apóstol rxin Kajaw Jesucristo chka'. 8 Ok apóstol rxin Jesucristo com arja' rey-on chka chc'ola kak'a' chewa y majo'n q'uixbal ta quenna' jcongan quennataj chewa njelal jrey-on pkak'a' com ne ktzij wa'. Per ixrecsan pkak'a' che nquixkato' ch-utz c'ara' nquixq'uiya, me rmal ta che nquixkayoj. 9 Cara' quenbij chewa ch-utz c'ara' bien nch'obtaja ewmal che jcarta jxentak ela ewq'uin mjara' ta rsamaj jchek nquixerxibej. 10 Com je' wnak je nquetajina nquelsaj ntzojxic arj-e' cawra necbij chwa ra: —Ja' Pablo tak nuban ta jun carta congan cow nchapona y congan cowlaj tak tzij nbij chpam chka', per tak c'ola chkacjol xjun acha débil y tak ntzijona nmajo'n noc wa' je nbij, cara' necbij. 11 Je' wnak je nquebina cara' chwa kas bien quech'bo', ajni' nekbij chpam carta tak ok majo'n checjol ncara' nekabna' cumplir tak xko'ekaja ewq'uin. 12 Ajoj nmajo'n wa' kgan xtkaban ta ajni' nqueban jle' wnak jxe nqueya' kaja quek'ij queyon. Arj-e' xe e necnak tak wnak com jocnak yabal quek'ij xe cna'oj kaja j-e' queyon. 13 Per ajoj m-utz ta nkaban ajni' nqueban j-e' xtkaya' kta kak'ij rmal jun samaj jmajo'n kak'a' tzra jmajo'n yatanak ta chka rmal Dios che nkaban. Per jsamaj jyatanak rmal Dios che nkaban xruyon jara' neknataj y arja' rey-on chka che nokosmaja checjol. 14 Cara' quenbij chewa com ajoj majo'n kamnon ta ki' chpam jun samaj jmajo'n yatanak ta chka rmal Dios che nkaban com arja' yoyona chka che nokosmaja checjol. Com ajoj xokekaja ewq'uin nabey mul che rbixic chewa utzlaj tzij rxin Jesucristo. 15 Ajoj majo'n nkaban ta ajni' nqueban jle' xtkaya' ta kak'ij rmal jun samaj jme kxin ta, jmajoj ta okbanyona. Per ja kas keyben che nq'uiya más yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo y noketo' ch-utz c'ara' nokba nat nkaj che nekay-a' más rbixic Jesucristo, per xerwara' nokba ptak lwar jabar nokrutak el wa' Dios chnokba. 16 Nkajo' nokba nekay-a' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo chpam jle' chic tnamet jmás c'nat c'o wa' chwech jabar ixc'o wa' ixix. Majo'n nkajo' ta ajoj nok-oca chpam jun samaj junwa' banyona y xtkaya' ta kak'ij rmal. 17 Majo'n jun xtuya' kta ruk'ij ruyon, mejor ruk'ij Kajaw Dios tuya'. 18 Cara' quenbij chewa com jun acha we xnuya' kaja ruk'ij ruyon per jara' me nbij ta tzij ra chnim ruk'ij ntz'e'ta rmal Kajaw Dios, per ja' Dios tbina wnim ruk'ij wmajo'n.

2 Corintios 11

1 Jquenwajo' chewa camic, tec'je'a epaciencia che rc'axic jun c-e' tzij je xtenbij chewa. Je xtenbij chewa ra mesque xnecnak tak na'oj chenwech anen per kas cnecch'o'. 2 Per jtzij je xtenbij chewa mchek ta ngan quenbij, rmal jyatanak chwa rmal Dios chcongan nquixti'ona chwa perc majo'n quenwajo' ta chjun chwa' neyke' wa' ec'u'x. Cara' quenbij chewa com anen xruyon tzra Cristo xixnujach wa' ch-utz c'ara' xruyon ruq'uin ja' neyke' wa' ec'u'x, y tak xtpet chic jmul bien ch'ajch'oj ewanm quixnuban presentar chwech com ajni' nba'na presentar jun k'poj xtan chwech rechjil. 3 Per anen quenxibej wi', nerkaja pe nwá' je xba'na tzra Eva ojer tak xba'na engañar rmal cmetz com ja' cmetz congan list, mal-il cara' xtba'n chic chewa ixix y jun chwa' xtech'ob y mruyon xta ruq'uin Cristo xteyke' wa' ec'u'x. 4 Cara' quenbij chewa com ixix qui' chewa tak ec'ola wnak nque'ekaja ewq'uin, nqueya' rbixic jun Jesús chewa jun chwa' chwech je xkaya' rbixic ajoj chewa, y jun chic jneban, chek qui' chewa wnoca jun chic espíritu ewq'uin jun chwa' chwech Espíritu Santo je xkaj ta ewq'uin nabey, y jun chic, kas qui' chewa chka' wnenimaj jun chic tijonem ja utzlaj tzij rxin Jesucristo nbixa tzra per jun chwa' chwech jxenimaj nabey. 5 Per j-era' wnak je nquena' kaja chcongan e nmak tak apóstol per majo'n nmak ta quek'ij que chenwech anen. 6 Anen tak quentzijona mesque mtencwina quenban rbanic je' tzij, per je rtzojbal Dios jara' bien ch'obtanak nmal y bien kk'alsan chewech ixix nak nbij je rtzojbal Dios. 7 Owe xe xjan xenban nech'ob ixix jmajo'n xenc'utuj ta chewa jquentzukbej wi' tak xenya' rbixic chewa utzlaj tzij rxin Dios. Com anen ruq'uin nuk'a' xensmaja ch-utz c'ara' ixix newil totanem rxin Dios. 8 C'ola je'a xenc'am pak chca kch'alal jec'ola chpam jle' chic iglesia ch-utz c'ara' che quixntijoj ixix tzrij rtzojbal Dios. Arj-e' xeyowa chwa jxentzukbej wi'. 9 Tak xenc'je'a checjol ixix y tak c'ola nnecesidad majo'n achnak xenc'utuj chewa ixix com je' kch'alal jec'ola wawe' chpam departamento Macedonia arj-e' xeba wq'uin xequey-a' chwa jnak nc'atzina chwa. Cara' xenban, nmajo'n achnak xenya' chekul chquentzukbej wi' y ncawara' xtenban chwak cabij chka'. 10 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra com Cristo arja' c'ola wq'uin che rbixic. Ixix jixc'ola chpam departamento Acaya next jun chewa xtek'low ta wxin che rbixic che majo'n achnak ney-on chekul jquentzukbej wi'. 11 Per ¿nak tzra tak nebnon cara' chewa nech'ob ixix? ¿Lxe rmal majo'n quixnwajo' ta? Mcara' ta wch'alal com Dios bien rutkin che quixnwajo'. 12 Per ajni' nebnon ta tzrij jquentzukbej wi' ncawara' xtenban chwak cabij ch-utz c'ara' majo'n cbase jle' chic wnak je ncajo' necbij che junam rbanic samaj nqueban j-e' ruq'uin ajni' nkaban ajoj, com arj-e' congan nqueya' ruk'ij samaj je nqueban. 13 Com j-era' wnak e apóstol nbixa chca, per me e apóstol ta rxin Cristo, arj-e' e jle' ajsmajma' ja xe e bnoy tak engaño, xe nquecsaj qui' e ajni' apóstol rxin Cristo per me ktzij ta. 14 Per mtel pta ec'u'x tzrij jawrara jnewc'axaj jxenbij chewa com Satanás xe bnoy engaño chka', nucsaj ri' com ajni' jun ángel je nsakersana kabey chkawech. 15 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, mtel ta ec'u'x tzrij tak newc'axaj che je ajsmajma' rxin Satanás nquecsaj qui' com e ajni' jle' ajsmajma' e bnoy utzil, per xerwara' nerla' na jun k'ij tak xtya'a rtojbalil chca ajni' rtzilal quebnon. 16 Camic quenbij chic jmul chewa, kas cnecch'o' tzrij jun c-e' tzij je xtenbij chewa. Majo'n jun chewa xtuch'ob ta chwij che necnak tak tzij quenbij. Wnech'ob chwij che xnecnak tak tzij quenbij per tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa com ajni' xeya' ewexquin tzrij jxecbij chewa jle' chic wnak je xnecnak tak tzij necbij. Com anen quenwajo' quenya' jtz'it nuk'ij chewech chka'. 17 Per mcara' ta ntzijona Kajaw Jesucristo je ajni' quentajina quentzijona camic, com jnemjon rbanic camic xquentajina nemjon rya'ic nuk'ij ajni' nuban jun acha xnecnak tak tzij nbij. 18 Com e q'uiy wnak xe nqueya' quek'ij rmal achnak cbanic wawe' chwech ruch'lew rmal c'ara' tak anen chka' quenya' na jtz'it nuk'ij camic. 19 Quenya' jtz'it nuk'ij com ixix kas nquixquicota nque'eya' cas wnak je xnecnak tak tzij necbij y kas neya' cas che rc'axic jnecbij chewa. 20 Com ixix qui' ec'u'x tak c'ola jun wnak chek jic nquixruban mandar y nuban chewa com ix ajni' esclavo pruk'a', o wnuq'uis chewech njelal jc'ola ewq'uin, o wnelk'aj ela njelal ewachnak, o wnucsaj ri' ruyon chcongan nim ruk'ij arja' chewech ixix, o wnuya' je' k'a' cheplaj. 21 Ajoj kas q'uixbal quenna' quenbij chewa che xe ok débil com mxokocwin ta xkaban cara' chewa. Per camic quenbij chewa, j-era' wnak chka bechnak jnecbij chewa jnecyabej quek'ij chewech, jara' quencwina anen quenbij chewa chka' jquenyabej nuk'ij chewech per xerwara' jquentajina quenbij chewa camic com xe en ajni' en necnic. 22 Arj-e' kas nqueya' quek'ij che aj hebreo per anen chka' en aj hebreo. Arj-e' kas nqueya' quek'ij che aj Israel per anen chka' en aj Israel. Arj-e' kas nqueya' quek'ij che e riy rumam Abraham per anen chka' en riy rumam Abraham. 23 Arj-e' kas nqueya' quek'ij che e ajsmajma' rxin Cristo per anen más chna en ajsmajma' rxin Cristo que chquewech j-e'. Per jquentajina quenbij chewa camic xnecnak tak tzij. Anen más chna samaj rxin Cristo nebnon, q'uiylaj mul ench'yon rmal rtzojbal Dios, q'uiylaj mul enc'jenak pcars, q'uiylaj mul xyamer xencamsasa. 24 Je nwinak aj Israel arj-e' xenquech'ay tzan asiar, treintinueve jub asiar xqueya' chwa y j-o' mul cara' xqueban chwa. 25 Oxmul bnon chwa xc'a'y ench'ayben y xenban jmul xenq'uie'ka tzan abaj. Oxmul xenba pya' rmal lanch xjok'taja pe rwá' ya', y xenban jmul jun k'ij y jun ak'a' xenc'je'a pe nc'aj mar. 26 Q'uiy viaje nebnon y nc'o wa' lowlo' xenwil chpam. C'ola rkan tak ya' xenruya' plowlo', ec'ola elk'oma' xenqueya' plowlo', ec'ola nwinak aj Israel xenqueya' plowlo', ec'ola wnak jme aj Israel ta xenqueya' plowlo'. C'ola je' lowlo' xenwil ptak tnamet, c'ola je' lowlo' xenwil ptak je' lwar jabar emajo'n wa' je' wnak, xenwil je' lowlo' pe rwá' mar. Ec'ola chka' xenqueya' plowlo' je' wnak je nquebina che e kch'alal per me ktzij ta necbij. 27 Congan jun samaj nebnon y congan xencosa rmal chka'. Q'uiylaj mul majo'n xenwar ta, xentaj wyejal y xentaj chkij chi'ij. Q'uiylaj mul majo'n xenwa' ta, xentaj pen rmal tew y jnetziak kas congan lowlo' chwij. 28 C'c'o na más ja enk'axnak chpam per mruyon ta ra' com k'ij k'ij nc'o wa' chnukul che quenuban cwent njelal iglesia. 29 Wc'ola jun kch'alal yawa' jara' ne anen jun quenna' kaja chka' che en yawa'. Wc'ola jun kch'alal nchajtixa y we nkaja p-il mac rmal jara' congan nti'ona wanm rmal chka'. 30 We npors quenya' na nuk'ij chewech mejor cawra quenban ra, njelal jnebnon jara' nec'tuwa che en jun acha en débil y jara' quenyabej nuk'ij. 31 Ja' Dios Ttixel rxin Kajaw Jesucristo arja' bien rutkin che ne ktzij wa' jnemjon rbixic chewa, arja' ajni'la nim ruk'ij camic y rxin junlic chpam je' tiemp jpenak. 32 Tak xenc'je'a pDamasco c'ola jun gobernador jxesmaja chpam rgobierno rey Aretas. Jara' gobernador xuya' jun orden che nechjalbexa tnamet ch-utz c'ara' chquencha'pa, 33 y anen xenya'a chpam jun chquech y xenkasas ta pjun ventana tzrij tz'ak jk'otben rij tnamet, y cara' xenban tak xento' wi' pruk'a'.

2 Corintios 12

1 Tak xnuk'ij kaja anen quenya' jara' bien k'alaj che nmajo'n noc wa' chwa. Per camic quentzijon chic tzrij jyatanak chwa rmal Kajaw Jesucristo, ajni' tzrij jnetz'ton pnachic' ruq'uin jk'alsan chenwech rmal Dios. 2 Anen c'ola jun acha wutkin rwech, arja' xjun quebnon ruq'uin Cristo. Jara' acha tuban catorce juna' tak xuban jun achnak, chek q'uenjlal xec'mar ela chcaj y c'a prox caj xekaj wa'. Ja we nrexbil recuerpo xec'mar ela o wmajo'n jara' majo'n wutkin ta, xruyon Dios ojtakyona. 3 Xerwara' bien wutkin che jara' acha chpam paraíso xec'mar el wa' jabar c'o wa' quicotemal rxin Dios per majo'n wutkin ta wrexbil recuerpo o we mrexbil ta, xruyon Dios ojtakyona. Tak xekaja c'ola jle' tzij xc'axaj tzra' per jle' tzij jmesquier ncatecwina nabij chpam jle' tzojbal wawe' chwech ruch'lew, jle' tzij jmajo'n yatanak ta chka ja ok wnak che xtektzijoj ta. 5 Ja acha jxenbij chewa jara' quenya' ruk'ij, per xtenya' kta nuk'ij anen nuyon jara' majo'n. Xerwara' njelal jnebnon jara' nec'tuwa che xe en jun acha en débil y jara' quenyabej nuk'ij. 6 We xtuya' gan chwa chquenya' nuk'ij chewech jara' ne ktzij wa' chc'ola nbase jquenyabej nuk'ij. Per camic majo'n quenya' ta nuk'ij chewech com anen majo'n ngan chc'o ta jun wnak xtuban ta más nim chwa, per xerwara' xttz'ettaj ta ajni' nc'aslemal y xtc'axtaj ta ajni' quentzijona. 7 Com anen congan je' achnak xk'alsasa chenwech rmal Jesucristo rmal c'ara' tak c'ola xuban Dios chwa ch-utz c'ara' majo'n nim ta quenna' kaja rmal. Jxuban chwa, xuya' c'as tzra Satanás chc'ola ajni' jun q'uix xutak ta chnerebna' lowlo' tzra necuerpo. Cara' xuban chwa ch-utz c'ara' mquita kas nim quenna' kaja. 8 Anen oxmul xenc'utuj tzra Kajaw Jesucristo che arja' nelsaj chwa jbanyona lowlo' tzra necuerpo. 9 Per arja' cawra xbij chwa: —Majo'n quenlsaj ta chawa com anen quensipaj wutzil chawa y majo'n chic jun achnak xtc'atzin ta chawa. Cara' quenbij chawa com npoder más chna tz'kat nuban chawa tak bien nch'obtaja awmal che at jun acha débil, cara' xbij chwa. Rmal c'ara' tak congan quenquicota quenya' nuk'ij rmal ndebilidad jc'ola chwa ch-utz c'ara' che nesmaj wa' rpoder Cristo chpam nc'aslemal. 10 Rmal c'ara' tak quenquicota y bien ch'obtanak nmal che en jun acha en débil, ajni' tzra tak quentz'u'ja y quenyo'k'a rmal jsamaj rxin Dios, ajni' tak c'ola nnecesidad rmal nsamaj, ajni' tak nba'na lowlo' chwa y tak quenc'je'a ppen rmal Cristo. Quenquicota com tak bien nch'obtaja nmal che xa en débil jara' congan nesmaja rpoder Cristo chpam nc'aslemal. 11 Jnebnon chewech camic ajni' nuban jun acha je xnecnak tak tzij nbij com xenya' nuk'ij chewech. Per ewmal ixix tak npors xenban cara'. Cara' quenbij chewa com kas rbeyal, ixix tnara' xeya' ta nuk'ij chquewech jle' chic wnak je nquena' kaja chcongan e nmak tak apóstol. Anen mesque quenna' kaja com ajni' en majo'n per arj-e' nmajo'n wa' nmak ta quek'ij que chenwech anen. 12 C'ola njelal rwech nmak tak milagro xenban checjol jara' nec'tuwa che en jun apóstol y congan xec'je'a npaciencia che rbanic samaj. 13 ¿Lc'o tc'a jun samaj xenban chquecjol jle' chic iglesia jmajo'n xenban ta checjol ixix chka'? Per xerwara', nmajo'n achnak xenya' ta chekul jxentzukbej wi'. ¿Le xjan c'ara' tak xenban cara' chewa nech'ob ixix? ¡Kas tecyu' numac jxenban chewa! 14 Roxmul jawra je xquenba ewq'uin ra wch'alal y nmajo'n achnak xtenya' ta chekul jquentzukbej wi'. Cara' quenbij chewa com mja' ta emibil quencanoj, ixix quixnwajo'. Com ixix ix ajni' ix wlec'wal y je alc'walxela' mrubey ta xtquemol ta ruchi' cmibil y xtqueya' ta chca ttixela' per kas rubey j-e' ttixela' nquemol ruchi' cmibil y nqueya' chca clec'wal. 15 Je' achnak jc'ola wq'uin en conform quensach pnecwent che eto'ic, y congan quenquicota quenya' wi' pnecwent chka'. We anen más quixnwajo' y ixix majo'n kas ta cnewajo', per mesque cara' neban chwa per ne en conform wa' quenya' wi' pnecwent che eto'ic. 16 Per mex cawra nebij chic chwa ra: —Ja' Pablo mesque majo'n achnak xuya' chkakul che ntzukbej ri' per com congan list xe engaño nuban chka, xc'ola jun tramp rchumin che rlasic pak chka, mex cara' nebij. 17 Je' ajsmajma' jxenutak ela ewq'uin ¿lc'o tc'a jun chca xixrebna' kta engañar? ¿Lc'o tc'a pak xkalsaj chewa? 18 Anen xenc'utuj jun utzil tzra Tito che arja' nba ewq'uin, y c'ola jun kch'alal xentak ela tzrij chka'. ¿Lc'o c'a jun engaño xuban Tito chewa? ¿Le mja' tc'a mism Espíritu Santo c'ayona kxin che ok c-e' xetz'et? ¿Le mjun tc'a bey kc'an ruq'uin che ok c-e' nech'ob ixix? 19 Jnoktajina nekbij chewa mexla nech'ob ixix chjara' nektobej ki' chewech per mcara' ta. Njelal jkamjon rbixic chewa, chwech Dios nekbij wa' y xjun kabnon ruq'uin Cristo che rbixic. Quilaj tak wch'alal, njelal jnekbij chewa ch-utz c'ara' che nq'uiya más yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo rmal. 20 Cara' quenbij chewa com anen quenxibej wi' ewmal, com tak xquenekaja ewq'uin mexla mcara' ta emjon rbanic ajni' quenwajo' chewa chneban y mexla xme qui'il ta xtnebna' ewq'uin com ajni' newajo' chwa che cnebna'. Mexla ch'oj emjon rij tzra', owe nk'utlina ewanm chquij chic nic'aj, owe ayiwal o bnoj tak división, owxe emjon rtzojxic ewi' owxe nquixwexweta chquij ewch'alal, owxe ek'ij kaja ixix emjon rya'ic, mexla ixyojtanak tak xtquenekaja. 21 Anen quenxibej wi' ewmal com tak xtquenekaj chic jmul ewq'uin mex cawra xtuban Dios chwa ra, mex q'uixbal xtenna' chic chewech rmal jebnon. Mexla xtc'atzina quenok'a cmal jec'ola ewq'uin je nc'o wa' il mac xqueban ojer y nc'o na rtzilal quemjon rij camic, ajni' cbanic wnak je nqueban je' achnak jxe ntz'ilora cc'aslemal rmal, y ajni' chca ach-i' je nquemajcuna cuq'uin ixki', y chca wnak je nmajo'n queq'uix nqueban rtzilal chquewech je' wnak.

2 Corintios 13

1 Roxmul jawrara xtquenba ewq'uin. Tak xtquenekaja ewq'uin cawra nkaban ra, wc'ola jun kch'alal c'ola ril xuban nc'atzina che ec'ola e c-e' o e oxi' testig jxetz'towa jril jxuban. 2 Tak xenc'je'a checjol tak xenba per rcab viaje xenbij chca jquemjon rbanic rtzilal chcow quenuchap na, y cara' quenbij chic chca chka' ja jle' chic jquemjon rbanic rtzilal camic, mesque en majo'n ewq'uin per nmajo'n ra che mquita cow xquenuchap tak xtquenekaj chic ewq'uin. 3 Com ixix newajo' cneban probar, com newajo' newutkij we ktzij che Cristo nbina chwa jquenbij chic chewa ixix, per jara' bien netz'et na. Cristo arja' majo'n débil ta, congan poder c'ola ruq'uin che nquerbanbej castigar jec'ola checjol je nquebnowa rtzilal. 4 Cara' quenbij chewa com arja' mesque xdébil tak xcomsasa chwech cruz per camic c'asla rmal rpoder Dios jc'ola ruq'uin. Y cara' c'a chka ajoj chka', xa ok débil rmal je xjun kabnon ruq'uin Cristo per tak xtokba ewq'uin che echomsic jara' majo'n ok débil ta, okc'as chic ruq'uin ja' rmal rpoder Dios jc'ol chic kuq'uin. 5 Bien c'a tebna' kaja probar je' ewi' eyon, ixix c'a quixetz'towa we ktzij chc'ola yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. ¿Lmajo'n c'a ewutkin ta chc'ola Jesucristo ptak ewanm? Cara' rbanic ja wne ktzij wa' che ix rxin Cristo. 6 Per tak xko'ekaja ewq'uin c'ola nseguro che bien netz'et na che ajoj ne ktzij wa' che ok apóstol rxin Cristo. 7 Per jcamic kamjon rc'utxic tzra Dios che nquixruto' ch-utz c'ara' mteban je' rtzilal. Per mjara' ta nkajo' che nkacsaj chewij jpoder jnuc'ut chewech che ne ktzij wa' che ok apóstol rxin Cristo. Kas nkajo' chewa che neban utzil. Cara' nkajo' chewa mesque ajoj xnoktz'e'ta com ajni' majo'n rpoder Cristo pkak'a'. 8 Cara' quenbij chewa com ajoj majo'n achnak nkaban je mquita nuc'om ri' ruq'uin utzlaj tzij rxin Jesucristo, achnak nuc'om ri' ruq'uin jara' nkaban. 9 Com ajoj congan nokquicota tak majo'n nc'atzin ta nkacsaj chewij rpoder Cristo jc'ola pkak'a' y tak c'ola poder ewq'uin ixix che rbanic utzil. Congan kamjon rbanic oración pnecwent ch-utz c'ara' che nq'uiya y nwachina utzil rxin Dios ptak ewanm. 10 Rmal c'ara' tak cow xixnuchap chpam jawra jun carta jquentak ela ewq'uin com tak xtquenekaja ewq'uin majo'n qui'il ta ja we xcow xtquixnuchap y quencsaj chewij jpoder je y-on pnuk'a' rmal Kajaw Jesucristo. Com jara' poder yatanak chwa chquencsaj che eto'ic ch-utz c'ara' che nquixq'uiya, me rmal ta che quixnuyoj. 11 Camic quenbij chewa wch'alal, quixquicota. Tchumsaj c'a je m-utz ta emjon rbanic, Dios ta xtyukbana ec'u'x, xjun ta xteban, qui'il quixec'je'a. Wnenimaj jxenbij kaja chewa jara' nec'je'a Dios ewq'uin, arja' nyowa ojben ri'il ptak kanm y nuya' chewa che qui'il nec'je'a ewanm chwech. 12 Tey-a' rutzil ewech chbil tak ewi' per ruq'uin ta ojben ri'il rxin Dios. 13 Conjelal rtnamet Dios jec'ola wq'uin arj-e' nquetak ela rutzil ewech. 14 Ja utzil je nsipaj Kajaw Jesucristo rexbil ojben ri'il rxin Dios jara' xtec'je' ta ewq'uin che ixconjelal y xtec'je' ta Espíritu Santo ewq'uin chka', xjun ta xtuban chewa che ixconjelal. Amén.

Gálatas 1

1 Anen en Pablo, enocnak apóstol rxin Jesucristo. Per mcuq'uin ta wnak penak wa' che enocnak apóstol y chka' me wnak ta etakyon ela wxin che rbanic jawra samaj. Jesucristo rexbil Kadta' Dios arj-e' etakyon ela wxin che rbanic. Jara' mism Dios jxeycowa rxin Jesucristo chpam cmic. 2 Anen quentak ela rutzil ewech ixconjelal je ix iglesia jixc'ola precwent Galacia, y conjelal kch'alal jec'ola wq'uin arj-e' chka' nquetak ela rutzil ewech. 3 Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 4 Jesucristo arja' xuya' ri' pe cmic, xcomsasa rmal kil kamac. Cara' xuban che xokrtobej pruk'a' rtzilal jc'ola chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew jokc'ol wa', y tak xuban cara' njara' wa' xrajo' ranm Kadta' Dios. 5 Kas xtya' ta ruk'ij Kadta' Dios camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén. 6 Tak kas junwa' quenna' ewmal kch'alal com ixix nquixtajina neya' cana Kadta' Dios per majru' tc'a tiemp tenimaj, per utz tc'ara' che mquita arja' xixsiq'uina y xixrucsaj chpam utzil jecochin tzra Cristo. Per camic emjon chic rnimaxic jun tijonem je jun chwa' y utzlaj tzij rxin Cristo nbixa tzra. 7 Per jawra me ktzij ta che utzlaj tzij, xerwara' ec'ola jle' wnak je nquetajina nquixqueyoj com arj-e' ncajo' nqueq'uex utzlaj tzij jnec'tuwa chkawech nak rbanic Cristo. 8 Per ajoj kach'bon chwan chewech nak rbanic utzlaj tzij rxin Cristo. Chka bechnak xtec'xowa rbixic jawra utzlaj tzij jkach'bon chic chewech xtpet ta ryiwal Dios tzrij. Cara' ta xtba'na tzra, mesque ne ajoj mesque njun ángel rxin chcaj chka'. 9 Ajni' kbin chic chewa, camic quenbij chic jmul, chka bechnak xtyow chic jun tijonem chewa y arja' nbij chewa che utzlaj tzij rxin Cristo per jun chwa' chwech jxenimaj nabey mul, xtpet ta ryiwal Dios tzrij. 10 Jxenbij chewa ra tzra' c'a ntz'e't wa' che mja' ta ra' quencanoj chquench'ec cgan wnak per je ntajina quenban jara' quenya' rgan Dios. Wexte quencanoj chquench'ec cgan wnak jara' me en ajsmajma' tc'ara' rxin Cristo. 11 Bien tewc'axaj wch'alal, jutzlaj tzij rxin Cristo jxenya' rbixic chewa jara' mjun ta wnak wankersyona. 12 Com mjun ta wnak xbina chwa y majo'n xentijox ta tzrij chka', ja' Jesucristo xk'alsana chenwech. 13 Com ixix ewc'axan wch'alal ajni' nc'aslemal nabey tak xenc'je'a chpam religión je cniman nwinak aj Israel. Bien ewc'axan jxenban chca iglesia je rtnamet Dios, más chna lowlo' xenban chca y xenwajo' xenuq'uis per nche conjelal. 14 Jun chic, congan xentijoj wi' tzrij creligión nwinak je aj Israel, e q'uiy chca nwinak congan xenk'axa chquewech che rtokxic. Cara' xenban com congan xenmk'e'a chpam ccostumbre jquey-on cana kti't kamma'. 15 Per Dios tak xerla' tiemp jrech'bon chwij arja' xk'alsaj chenwech ajni' rna'oj Jesucristo je Rlec'wal ch-utz c'ara' anen quenya' rbixic Rlec'wal chca wnak jme aj Israel ta. Arja' ne enrech-on twa' tak q'uemjana quenalexa y rmal rutzil jxencochij tzra tak xenrsiq'uij chquenban jawra samaj. Tak xk'alsasa chenwech nak rbanic Rlec'wal Dios nmajo'n ruq'uin ta jun wnak xenba wa' che xnewc'axaj ta rzón tzra nak rbanic com jara' k'alsan chic chenwech rmal Dios. 17 Nexte xenba pJerusalén chka' xnewc'axaj ta rzón chca jxe'oca apóstol nabey jchenwech anen. Jxenban, xenba chpam tnamet Arabia, c'jara' xenmloj pchic jmul pDamasco. 18 C'a pnoxi' juna' xenba wa' pJerusalén, tzra' xenba wa' ch-utz c'ara' chquenwutkij rwech Pedro, y oljuj k'ij xnebna' ruq'uin. 19 Per e majo'n chic jle' apóstol xentz'et ta quewech xerwara' xentz'et Jacobo je rch'alal Kajaw Jesucristo. 20 Jquentajina quenbij chewa wch'alal, chwech Dios quenbij wa', me tz'koj tzij ta. 21 C'jara' xenba chic chpam je' tnamet jc'ola precwent Siria y jc'ola precwent Cilicia. 22 Chka' chpam jara' tiemp je' iglesia je xjun quebnon ruq'uin Jesucristo jec'ola chpam departamento Judea arj-e' q'uemjana tquetz'et nwech tzra'. 23 Xerwara' c'ol chic cc'axan chic chwij jcawrara: —Pablo nlowlo' pkan xuban chka nabey per camic ntajina nbij chic chca wnak che neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Per nabey xrajo' xuyoj ta yukbal kac'u'x ruq'uin Jesús. Cara' cc'axan chic chwij. 24 Y nqueya' ruk'ij Dios nmal anen.

Gálatas 2

1 C'catorce chic juna' tak xenba chic jmul pJerusalén wexbil Bernabé, y xkac'om ela Tito chka'. 2 Dios xk'alsana chenwech chquenban jawra viaje. Tak xokekaja pJerusalén xench'ob chquewech kch'alal je más nmak quek'ij chquecjol je' kch'alal nak rbanic utzlaj tzij rxin Jesucristo jnemjon rbixic chca wnak jme aj Israel ta, per tak xench'ob chquewech xekyonaj ki' cuq'uin. Cara' xenban ch-utz c'ara' nkac'om ki' cuq'uin y che mtyojtaja rsamaj Dios jnebnon chic y chka' jsamaj jq'uemjana tenban. 3 Arj-e' xch'obtaja cmal jxenbij chca com Tito jwexbil arja' me aj Israel ta y xa tra xba'na pors tzra che nba'na circuncidar, per me xyataj ta c'as chca che xqueban circuncidar. 4 Xa tra xba'na pors tzra cmal jle' wnak je kch'alal nbixa chca, per me ktzij ta che e kch'alal. Arj-e' pnejkal xe'oca chkacjol, ncajo' nokqueban probar y nokqueyoj com ajoj kniman che okelsan chic libre pruk'a' rley Dios jtz'ibtanak rmal Moisés com xjun kabnon chic ruq'uin Jesucristo. Per arj-e' xcajo' ta xokquecsaj chic jmul pruk'a' ley. 5 Per ajoj nexte jtz'it xeknimaj je ncajo' chka, majo'n xeknimaj ta per ewmal ixix ch-utz c'ara' jutzlaj tzij rxin Jesucristo majo'n nq'uextaj ta rbixic tak nc'u'ta chewech. 6 Xoktzijona cuq'uin kch'alal jmás nmak quek'ij nquetz'e'ta cmal jle' chic, per chwa anen xe junam we nmak quek'ij o wmajo'n nmak ta quek'ij com Dios arja' majo'n jun utz ta nutz'et y jun chic itzel ta nutz'et. Y tak xoktzijona cuq'uin nmajo'n achnak xecbij chwa jq'uemjana tk'alsaxa chenwech rmal Dios tzra'. 7 Per je xqueban chka congan xequicota chkij. Com arj-e' bien xch'obtaja cmal che Dios rey-on chnukul anen chquenya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo chca wnak jme aj Israel ta com ajni' rey-on chrukul Pedro che arja' nuya' rbixic chca kwinak je aj Israel. 8 Bien xch'obtaja cmal com arj-e' bien k'alaj chic chquewech chcongan xesmaja Dios tak xenya' rbixic utzlaj tzij chca wnak jme aj Israel ta, ajni' xuban Pedro congan xesmaja Dios tak xuya' rbixic chca aj Israel y cara' xuban chwa anen chka'. 9 Jacobo, Pedro ruq'uin Juan arj-e' xetz'e'ta che epa'la chquij kch'alal y xch'obtaja cmal nak rbanic samaj jxencochij tzra Dios, y c'jara' xquechap kak'a' ok c-e' ruq'uin Bernabé jara' xecc'utbej che xjunam kabnon cuq'uin. Xjun xkach'ob cuq'uin, ajoj nokosmaja chquecjol jme aj Israel ta y j-e' nquesmaja chquecjol aj Israel. 10 Xjara' xqueban recomendar chka che majo'n nquekmestaj ta je' mibi', per anen nc'ola ngan quenuto' jc'ola cnecesidad. 11 Per Pedro tak xekaja p-Antioquía c'ola jun achnak xuban jme rbeyal ta y xench'ojquij tzra, per ne tzra ja' xenbij wa'. 12 Jril jxuban tak ec'ola jle' ach-i' xekaja p-Antioquía, jle' ach-i' jetkon ela rmal Jacobo. Tak xe'ekaja majo'n chic xwa' ta Pedro cuq'uin kch'alal jme aj Israel ta per jxuban pnejkal y pnejkal xel ela chquecjol. Cara' xuban com xxibej ri' chquewech kwinak aj Israel jnecch'ojquij che nqueba'n na circuncidar kch'alal jme aj Israel ta. 13 Xe c-e' ruplaj xuban ja' Pedro y cara' xqueban jle' chic kch'alal ja aj Israel, y peor Bernabé arja' nxuya' ri' chquewech chka', ajni' xqueban j-e' ncara' xuban ja' chka'. 14 Anen tak xch'obtaja nmal chmajo'n nuc'om ta ri' ruq'uin utzlaj tzij rxin Jesucristo je nqueban c'jara' xench'ojquij tzra Pedro, per ne chquewech conjelal y cawra xenbij tzra: —Jxaban chca kch'alal jme aj Israel ta, je nquech'ob j-e' che npors noca kcostumbre ajoj ja ok aj Israel. ¿Nak tzra tak xaban cara'? Per utz tc'ara' che mquita xe'awexbilaj nabey mul, xatwa' wan cuq'uin mesque at aj Israel. Utz tc'ara' che mquita xawajo' nabey che mteyke' chic ac'u'x ruq'uin ley. 15 Ajoj ch'obtanak chic kmal che xe rmal neyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo tak Dios nbij chawa che awc'an rbeyal rxin Dios, me rmal ta rley Dios kas xtaban cumplir tak Dios nbij cara' chawa. Ajoj mesque ok aj Israel per ruq'uin Jesucristo ykul chwa' kac'u'x che nekc'aj rbeyal rxin Dios, per me rmal ta ley kas xtkaban ta cumplir che nekc'aj jawra rbeyal com nmajo'n jun wnak xtuwil ta jawra rbeyal rxin Dios xe rmal ley kas xtuban ta cumplir. Cara' kabnon ja ne pkalxic wa' che ok aj Israel. Ajoj ok aj Israel, cara' kas nekbij, y c'mannak chka chnekbij che mok junam ta cuq'uin jme aj Israel ta com arj-e' majo'n rley Dios cuq'uin, xe aj-il ajmac, cara' nekbij chca. 17 Per ajoj we nkajo' nekc'aj rbeyal rxin Dios per we rmal xjun nkaban ruq'uin Cristo tak nkaban cara' jara' majo'n neyke' xta kac'u'x ruq'uin chic ley, xok junam c'a cuq'uin jme aj Israel ta, xok aj-il xok ajmac chka'. Wcara' rbanic ¿le nbij tzij ra che x-il mac xuya' cana Cristo chkij? Mcara' ta. 18 Per anen wquenwajo' che mteyke' chic nuc'u'x ruq'uin ley per wquenmaj chic jmul rya'ic ruk'ij ley chquewech wnak jara' en aj-il en ajmac quenela chwech ley. 19 Cara' quenbij chawa com anen rmal ley tak xcomsasa tzbuklaj c'aslemal jnewc'an nabey, xenel libre pruk'a' ley ch-utz c'ara' xtenmaj chic jun c'aslemal c'ac' pruk'a' Dios. 20 Je chwa anen, anen jun xencamsasa ruq'uin Cristo chwech cruz. Jc'aslemal jnewc'an chic camic jara' me wxin xta anen, ma anen xta enc'asla, Cristo chic c'asla pwanm. Jyukbal nuc'u'x ruq'uin Cristo je Rlec'wal Dios jara' c'ayon chic wxin chpam jawra c'aslemal jnewc'an wawe' chwech ruch'lew. Ajni'la quenrajo' com arja' majo'n xpoknaj ta xuya' ri' pe cmic nmal anen. 21 Cara' c'a rbanic jutzil je rsipan Dios chka y m-utz ta xtenban ta tzra com ajni' majo'n rsamaj. Cara' quenbij chawa com Dios wexte rmal ley tak nbij chka che kc'an rbeyal rxin Dios mquita xc'atzina ra xcomsasa Cristo che kto'ic. Cara' xenbij tzra Pedro.

Gálatas 3

1 Aj Galacia, ixix je ix necnak tak wnak ¿nak xixbnowa engañar tak xeya' cana utzlaj tzij rxin Jesucristo? Per bien c'a xch'obtaja chewech nak rbanic Jesucristo, ajni' wan chewech xri'pa chwech cruz. 2 Camic quenwajo' quenc'axaj chewa, tak xkaj ta Espíritu Santo ewq'uin ¿le rmal xeban cumplir ley tak xkaj ta ewq'uin? Jara' mcara' ta. Per jxeban, xewc'axaj utzlaj tzij rxin Jesucristo y xeyke'a ec'u'x ruq'uin y rmal c'ara' tak xkaj ta Espíritu Santo ewq'uin. 3 Tak xemaj ta bey rxin Jesucristo nabey ja' Espíritu Santo xec'mow ta ewxin. Jcamic chic ¿lja' chic ley net-owa ewxin che rq'uisic bey rxin Jesucristo nech'ob ixix? Wcara' nech'ob jara' xe ix necnak. 4 Tak xenimaj Jesucristo congan pen xetaj rmal per camic ¿lchek cara' xetaj pen? Wch'alal, mquita chek tcara' xetaj pen. 5 Dios arja' takyon ta Espíritu Santo ewq'uin, c'ola je' milagro rebnon checjol. ¿Nak tzra tak cara' rebnon Dios checjol nech'ob ixix? ¿Le rmal che ebnon cumplir ley? Mcara' ta, me rmal ta ley per com xewc'axaj jutzlaj tzij rxin Jesucristo y xeyke'a ec'u'x ruq'uin rmal c'ara' tak cara' rebnon Dios chewa. 6 Bien terkaja pnewá' jxuban Abraham ojer, arja' xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Dios y rmal yukbal ruc'u'x tak xbixa tzra rmal Dios che rbeyal rxin Dios xuban. 7 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, wc'ola yukbal ec'u'x ruq'uin Dios jara' ix rlec'wal Abraham. 8 Tz'ibtanak cana ojer chpam rtzojbal Dios che je' wnak jme aj Israel ta, arj-e' nerla' na jun k'ij tak neyke' na quec'u'x ruq'uin Dios y rmal yukbal quec'u'x tak nbixa chca che cc'an rbeyal rxin Dios. Rmal c'ara' tak c'ola utzlaj tzij rxin totanem xbixa tzra Abraham ojer rmal Dios jcawrara: —Abraham, awmal atet tak c'ola utzil nyataja chca wnak jec'ola chpam njelal nación wawe' chwech ruch'lew, cara' xbixa tzra. 9 Cara' rbanic, je' wnak jc'ola yukbal quec'u'x ruq'uin Dios arj-e' nyataja chca utzil rxin Dios ajni' xyataja tzra Abraham ojer com Abraham ne ykul wa' ruc'u'x ruq'uin Dios. 10 Per conjelal wnak je ykula quec'u'x ruq'uin je nqueban kaja j-e' queyon che rbanic cumplir ley, arj-e' yatanak chca che nquec'je'a chpam nimlaj lowlo' je rbin cana Dios. Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Ne nc'atzina chnaban cumplir njelal jtz'ibtanak chpam libro rxin ley. Je' wnak chka bechnak wnak opech wmajo'n nqueban ta cumplir njelal je nbij ley che nqueban jara' yatanak chca che nquec'je'a chpam nimlaj lowlo' je rbin cana Dios. 11 Je rtzojbal Dios bien nk'alsaj chkawech che next jun xtc'aj ta rbeyal rxin Dios xe rmal jnuban cumplir jtz'ibtanak cana chpam ley. Bien k'alaj chcara' rbanic com rtzojbal Dios cawra nbij chka ra: —Je' wnak je cc'an rbeyal rxin Dios arj-e' xe rmal yukbal quec'u'x ruq'uin Dios tak nquewil jutzlaj c'aslemal je rxin Dios. 12 Junwa' ley y jun chwa' yukbal kac'u'x ruq'uin Dios. Com jley cawra tz'ibtanak cana tzrij: —Wnaban cumplir njelal je nbij ley chnaban jara' nawil utzlaj c'aslemal je rxin Dios. Cara' tz'ibtanak cana. 13 Yatanak chka che xitzel xokrutz'et Dios rmal jmajo'n xkaban ta cumplir njelal je nbij rley. Per Cristo arja' xutoj kil kamac, xelsaj chkij njelal achnak jxitzel nutz'et Dios, arja' xoca chuxe' pkec'xiwach. Tak xcomsasa Cristo chwech cruz xejkaj njelal rtzilal ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Jun wnak, chka bechnak wnak opech, we ntzakbaxa chwech jun che' che ncamsasa jara' rital chnec'je'a chpam nimlaj lowlo', cara' nbij. 14 Cara' c'a xuban Jesús ch-utz c'ara' che ixix jme ix aj Israel ta nyataja chewa jutzil jtzujun cana tzra Abraham ojer rmal Dios. Cara' xuban ch-utz c'ara' xe rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Dios tak nekcochij Espíritu Santo jtzujun cana ojer. 15 Camic wch'alal c'ola jun c'ambal tzij quenya' chewech ra. Tak c'ola trat nba'na mesque xe wnak nebnowa per we nba'na rwujal y nba'na firmar jara' nmajo'n xtejyowa nexte xtec'xowa. 16 Dios arja' c'ola jun trat xuban ruq'uin Abraham ojer, c'ola utzil rxin Dios xtzujuj tzra Abraham y tzra rjatzul chka'. Xe tzra jun rjatzul Abraham xtzujuj wa', me xtzujuj ta chca conjelal, y cawra xbij: —Tzra ajatzul quentzujuj wa', cara' xbixa tzra ja' Abraham. Je rjatzul Abraham jara' Cristo. 17 Camic quench'ob chewech nak rec'mon ta jxenbij kaja chewa. Dios arja' c'ola jun trat xuban ruq'uin Abraham y xuya' rseguro che nuban wa' cumplir je xtzujuj tzra. Per jley jara' q'ue che cji' cient ruq'uin treinta juna' xwanker wa'. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, jley mesquier necwina xtuyoj ta trat jxuban Dios ruq'uin Abraham, majo'n necwin ta xtuyoj ta je xtzujuj cana tzra. 18 Wexte ley c'amyon ta herencia rxin Dios mquita jara' ra' c'amyon ta je xtzujuj cana Dios tzra Abraham. Per Dios com rtzujun cana herencia tzra Abraham rmal c'ara' tak xuya' tzra. 19 Wcara' rbeyal ¿nak noc wc'ara' jley? Jara' nc'o wa' rsamaj, per Dios c'después na xwankersaj jley ch-utz c'ara' nkutkij nak rbanic il mac je nkaban ajoj ja ok wnak. Per ley xpajtala retiemp, tzra' xq'uis wa' tak xpeta Cristo je rjatzul Abraham com tzra arja' tzujun can wa' jutzil rxin Dios. Jun chic, tak Dios xuya' ta ley mja' ta xtzijona cuq'uin wnak, ángel xec'mow ta, xecrey-a' tzra Moisés y Moisés xuya' chca wnak. 20 Per jxuban Dios tak xtzujuj utzil tzra Abraham nja' xtzijona ruq'uin. 21 ¿Le nbij tzij ra che nch'ojquij ri' ley ruq'uin utzil jtzujun cana rmal Dios? Mcara' ta. Wext c'ola jun ley xecwin ta xuq'uex kna'oj y xuya' ta chka utzlaj c'aslemal je rxin Dios, rmal ta jara' ley nyataj ta chka che nekc'aj rbeyal rxin Dios. 22 Per je rbeyal jara' cawrara: jley chek jic nbij chka konjelal ajoj ja ok wnak che ok preso pruk'a' il mac. Cara' nbij ley chka ch-utz c'ara' konjelal jneyke'a kac'u'x ruq'uin Jesucristo nokquirtaja chpam kil kamac y nekcochij utzil jtzujun cana rmal Dios, y xe rmal yukbal kac'u'x tak nba'na cara' chka. 23 Per tak q'uemjana tpeta Jesucristo okrechpon ja' ley tzra' y okrchajin, per tak xpeta Jesucristo, tak xbixa chka chruq'uin ja' neyke' chwa' kac'u'x, c'jara' xokrujach cana ley pruk'a' ja'. 24 Cara' c'a rbanic jley, cara' rbanic ajni' jun ajyuk'la' okrebnon ta cwent, xokrujach cana pruk'a' Cristo che neyke'a kac'u'x ruq'uin, y xe rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Cristo tak Dios nbij chka che kc'an rbeyal rxin ja'. 25 Per camic penak chic Cristo, ykul chic kac'u'x ruq'uin, mjara' xta ajyuk'la' okbanyona cwent. 26 Com xjun ebnon chic ruq'uin Cristo Jesús tbij tzij c'ara' che ix rlec'wal Dios chixconjelal, per xe rmal yukbal ec'u'x ruq'uin tak bnon cara' chewa. 27 Tak xixba'na bautizar jara' xjun xeban ruq'uin Cristo, tbij tzij c'ara' che Cristo ewekben chic ewi'. 28 Xjun chic ebnon che ix aj Israel y che me ix aj Israel ta, che ix esclavo che ix libre, che ix ach-i' y che ix ixki', xe ix jun chic chixconjelal com xjun chic ebnon ruq'uin Cristo Jesús. 29 We ix rxin chic Cristo jara' ix rjatzul Abraham y c'ola ek'a' tzrij herencia jtzujun cana tzra Abraham ojer rmal Dios.

Gálatas 4

1 Cawra rbanic wch'alal. Jun alc'walxel tak c'co'l na jara' majo'n nja'ch ta alnak reherencia per arja' xajni' jun ch'it mos. Majo'n achnak nja'cha tzra nchanim mesque ne rxin njelal, per nerla' na jun tiemp che nja'cha tzra. 2 Per ec'ola epa'l tzrij je rlec'walxel che necchjalbej y nqueban cwent herencia. C'jara' nja'cha herencia tzra rlec'walxel tak nerla' tiemp jchumsan rmal Ttixel jnebnowa chuminem. 3 Y cara' chka ajoj chka' nabey ok ajni' ch'tak ac'ala', xokc'je' na pruk'a' jle' costumbre jxe nk'axa ruk'ij. 4 Per Dios tak xetz'kata tiemp je rchumsan ta, xutak ta Cristo je Rlec'wal. Xalexa Rlec'wal Dios churuk'a' jun ixak y xec'je' na pruk'a' ley je y-on cana tzra Moisés ojer rmal Dios. 5 Cara' xuban Dios ch-utz c'ara' xokrelsaj libre jxokoc'je'a pruk'a' ley y rmal c'ara' nuban chka ok quilaj rlec'wal. 6 Com ix alc'walxela' chic rmal c'ara' tak Dios retkon ta Espíritu Santo rxin Rlec'wal ptak ewanm, y cawra nbij kaja ja' Espíritu Santo ptak ewanm: —Quilaj Nedta', cara' tbij tzra Dios. 7 Rmal c'ara' mix ajni' xta ix mos, ix alc'walxela' chic, rmal c'ara' c'o chic ek'a' tzrij herencia rxin Dios, per rmal Cristo tak bnon cara' chewa. 8 Per nabey tak q'uemjana tewutkij rwech Dios xixc'je' na pquek'a' je' tioxa', xe'ecsaj com ajni' e dios per me ktzij ta che e dios. 9 Jcamic ewutkin chic rwech Dios, o kas mer rbeyal, ja' xutkina ewech nabey mul, per ¿nak c'a emjon rch'obic tak nquixemloja chic jmul chewij com nquixtajina nenimaj chic jle' costumbre jq'uisnak chic retiemp, per jara' majo'n totanem y majo'n utzil rec'mom pa chewa? Per c'ol tak egan nquixoc chic jmul pruk'a'. 10 Ntak ruq'uin jle' chic nimk'ij ykul chwa' ec'u'x. 11 Anen quenxibej wi' ewmal, mal-il xmajo'n noc wa' che ncongan necsan nchuk'a' che etojxic. 12 Wch'alal, tebna' jun utzil, tebna' cara' ajni' nebnon anen com anen enocnak com en ajni' en ewinak jme ix aj Israel ta. Tak xenc'je'a checjol nmajo'n achnak itzel ta xeban chwa. 13 Ixix bien ewutkin che xe rmal jun yubil xenkajbej rmal c'ara' tak xenc'je' na checjol, xe rmal ra' yubil kas xenya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo chewa nabey mul. 14 Jara' yubil congan lowlo' xuban chwa per ixix majo'n itzel ta xnetz'et, majo'n xnesaluj el ta. Jxeban chwa, njelal ec'u'x y njelal ewanm xnec'ul, xeban chwa en ajni' jun ángel rxin Dios, xeban chwa en ajni' Jesucristo. 15 Congan xixquicota chwij tzra'. Wexte xixcwina xec'ot pta ek'awech tzra' wutkin che xewajo' ta che xeya' pta chwa. ¿Per camic abar tzra' xoc wa' jara' quicotemal? 16 Per jxenbij chewa chpam jawra carta ra nrubey wa', mtech'ob ta chwij che en ec'lel chic, mcara' ta. 17 Per jq'ue wnak je nqueyjowa ewxin arj-e' ne ktzij wa' chcongan nel ta quec'u'x chewij per xquewech nquec'om chewa. Je ncajo' chewa che neya' cana tijonem jxenya' anen chewa y chquij chic j-e' nel twa' ec'u'x. 18 Nrubey wa' wc'ola jun nel ta ruc'u'x chewij per xerwara' we utzil nrajo' chewa, per cara' ta nuban njelal tiemp y mruyon ta ra' tak enc'ola anen ewq'uin. 19 Quilaj tak wlec'wal, jmul chic enmajtanak rmal rpoknal ewmal ixix. Ajni' tzra jun ixak tak q'uemjana talexa ral arja' nmajtaja rmal jun rpoknal, y cara' c'a chwa anen chka' congan nti'ona chwa che reybxic nak k'ij xtq'uiya Cristo ptak ewanm. 20 Kas ta enc'o pon chic ewq'uin camic ra, kas ta pnejkal quench'ob chewech njelal nak rbanic. Per camic mtecneya nmal nak quenbij chic chewa. 21 Camic quenwajo' quenc'axaj chewa ixix jc'ola egan nquixc'je'a pruk'a' ley. ¿Lme wutkin tc'a nak rbanic ley? 22 Anen quench'ob chewech nak rbanic ley. Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ec'ola e c-e' rlec'wal Abraham, jun xec'je'a chuk'a' aj-ic' y jun chic xec'je'a churuk'a' rexkayil. Ja aj ic' jara' xe esclava pruk'a' Abraham per rexkayil arja' libre. 23 Jral ixak esclava arja' chek jic xalexa per jral ja ixak libre arja' tzujun cana tzra Abraham rmal Dios. 24 Jara' nekc'ambej tzij tzrij c-e' chuminem. Jun chuminem c'ola jun jyu' rbin-an Sinaí jabar xchumsas wa' per jara' chuminem nquerwankersaj jle' wnak ja xe esclavo nque'oc wa'. Jun chic chuminem tzra' xchumsas wa' chpam jun tnamet rbin-an Jerusalén per jun tnamet jc'ola chcaj. Je jyu' rbin-an Sinaí precwent Arabia c'o wa' y tzra' xchumsas wa' ley, jara' nekc'ambej tzij tzrij ixak esclava rbin-an Agar. Jara' nekc'ambej tzij tzrij chka' je tnamet Jerusalén per jun tnamet jc'ola chwech ruch'lew camic, com je' wnak ja aj Jerusalén camic xe e ajni' esclavo. Per jun chic Jerusalén jc'ola chcaj jara' majo'n esclava ta, jara' libre. Jara' kate' che nimlaj konjelal je ykula kac'u'x ruq'uin Jesucristo. 27 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Atet jmajo'n awal, catquicota. Catquicota mesque majo'n alanem chawij. Com ja ixak je y-on cana rmal rechjil nerla' na jun k'ij tak ncongan je' ral xquec'je'a churuk'a' que chwech ixak jc'ola rechjil ruq'uin, cara' nbij. 28 Wch'alal, ajoj ok rlec'wal chic Dios rmal je rtzujun cana ojer, xok junam chic ruq'uin Isaac com arja' mchek txalexa per tzujun cana tzra Abraham rmal Dios. 29 Per je alc'walxel ja chek xalexa arja' itzel xuban tzra alc'walxel jtzujun cana jxalexa rmal Espíritu Santo. Y cara' nba'na chka ajoj camic chka'. 30 Per bien tewc'axaj rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Tsaluj ela ixak esclava che c-e' ruq'uin ral. Com jral ixak libre c'ola jun herencia nyataj na tzra, per ral ixak esclava jara' majo'n herencia nyataja tzra. Cara' nbij. 31 Cara' rbanic wch'alal, ajoj me ok ral ta ixak esclava, ok ral ixak libre.

Gálatas 5

1 Rmal c'ara' quenbij chewa, com Cristo yoyona chka che xok-ela libre pruk'a' ley cow c'a quixpe'a, mtquixemloj xta jmul chewij, majo'n chic jun achnak xtquixruchap xta jmul y xtquixrucsaj xta jmul esclavo. 2 Tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa ra, we nquixba'n chic circuncidar y neyke' chic ec'u'x ruq'uin circuncisión jara' majo'n nak ra' rec'mon ta Cristo chewa. 3 Camic quenbij chic jmul chewa, jun acha chka bechnak opech acha, we xtba'n circuncidar y neyke'a ruc'u'x chic ruq'uin circuncisión jara' npors nuban na cumplir njelal jtz'ibtanak cana chpam ley. 4 Wneyke' chic ec'u'x ruq'uin ley y xe rmal ra tak nech'ob che ewc'an rbeyal rxin Dios jara' xeya' cana Cristo, xeya' cana utzil jxecochij tzra Dios. 5 Cara' quenbij chewa com ajoj mja' chta ley okc'ayona, Espíritu Santo c'ayon chic kxin che reybxic k'ij tak xtekla' abar xtokrey-a' wa' je rbeyal rxin Dios je kc'an, y xe rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo tak nba'na cara' chka, jara' kas nokquicota tzrij che reybxic. 6 Tak xjun naban ruq'uin Cristo Jesús jara' majo'n ncatruto' ta tak ncatba'na circuncidar y majo'n ncatruto' ta chka' tak majo'n ncatba'n ta circuncidar. Per jnet-owa awxin jara' tak neyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo, tak nesmaja yukbal ac'u'x che rwankersic ojben ri'il rxin Dios chpam ac'aslemal. 7 Ixix kas wan jic ixebnak nabey per ¿nak c'a xixeyjowa che mtenimaj chic utzlaj tijonem rxin Jesucristo? 8 Ja itzel tijonem je xixchatbexa jara' mruq'uin ta Dios penak wa' com Dios arja' remjon esic'sic chnenimaj utzlaj tijonem rxin Jesucristo. 9 Tebna' cwent ewi' com ja itzel tijonem xe nba pnim ajni' nuban jtz'it levadura npaxij ri' y nba chpam njelal k'or. 10 Anen c'ola nseguro che Kajaw Dios arja' nuya' chna chewa chnenimaj jnemjon rch'obic chewech. Per jara' wnak jneyjowa ewxin chka bechnak wnak opech, pors nk'e't na tzij tzrij, xe k'toj tzij reyben. 11 Wch'alal, ec'ola nquebina chwa che anen c'nemjon na rbixic chca wnak che nc'atzina nqueba'na circuncidar. Wcara' quenbij chca wnak ¿nak tzra c'ara' tak c'c'o na je' lowlo' nba'na chwa cmal nwinak aj Israel? Wexte quenbij chca wnak che nqueba'na circuncidar mquitc'ara' npeta cyiwal je' nwinak aj Israel tak quennataj chca jrecmic Jesucristo chwech cruz. 12 Per kas ngan anen camic xtquelsaj ta qui' checjol je' wnak je nquechajtina ewxin. 13 Cara' quenbij chewa wch'alal com Dios xixrsiq'uij che nquixec'je'a libre. Per mruq'uin ta ra' che ix libre neban ta njelal ajni' nuya' egan chneban. Per jneban tet-o' chbil tak ewi', per ruq'uin ta ojben ri'il rxin Dios. 14 Ajni' chawa atet nawajo' kaja awi' ayon cara' c'a tebna' chca jle' chic wnak que'awaj-o' chka', cara' nbij rtzojbal Dios. Wxanimaj jawra mandamiento jxenbij kaja chewa xruq'uin ra xeban cumplir njelal je nbij ley chewa chneban. 15 Per we xch'oj neban jara' xyamer neti' je' ewi'. Mteban ta cara', tebna' cwent ewi', mteyoj ta ewi' eyon. 16 Cawra quenwajo' chewa wch'alal, tey-a' c'as tzra Espíritu Santo che arja' nc'ana ewxin chpam ec'aslemal. Wcara' neban jara' mtecwina chewij itzel tak yarinem jc'ola chpam tzbuklaj c'aslemal je kc'an ajoj ja ok wnak, mtecwina nquixruban ta mandar. 17 Je tzbuklaj c'aslemal je kc'an ja ok wnak jara' xrec'lel Espíritu Santo. Tak c'ola agan naban utzil je tzbuklaj c'aslemal jawc'an nrajo' ncatruyoj che mtaban utzil. Tak c'ola agan naban rtzilal Espíritu Santo nuk'il tzbuklaj c'aslemal jawc'an che mtaban rtzilal. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, jneban chpam ec'aslemal mchek ta egan neban. 18 Per wneya' c'as tzra Espíritu Santo che arja' nc'ana ewxin tbij tzij c'ara' che ix libre pruk'a' ley. 19 Bien k'alaj nak rbanic tzbuklaj c'aslemal je cc'an wnak. Je' ach-i' nque'oca cuq'uin ixki' jme quexkilal ta y cara' nqueban ixki' chka', y c'o na más nqueban je ntz'ilorsaj canm. 20 Nquexque'a chquewech je' tioxa', nquecnimaj aj-itza', c'ullan tak ri'il, ch'oj, itzel nquequetzu' chic nic'aj, ayiwal, nqueban je' achnak xpor interés. Nquech'or je' qui' com junwa' nquech'ob jle' y jun chwa' nquech'ob chic jle'. 21 E camsanela'. E bnoy nmak tak w-im, nquech'ujara rmal tjoj tak ya', nquerak quechi', nqueban ch'yonem ruq'uin ch'oj. Y c'c'o na más nqueban je' wnak jxitzel. Anen quenbij chic jmul chewa com nbin chic chewa, je' wnak je nquebnowa rtzilal ajni' xentz'ibaj kaja arj-e' me tyataja chca che nque'oca chpam rgobierno Dios. 22 Per Espíritu Santo cawra nwachij ptak kc'aslemal: nkajo' je' ki', qui'il c'ola rwech kanm chwech Dios, majo'n ch'oj nkaban ta, c'ola kpaciencia, c'ola jun quilaj anm kc'an, nkato' ki' chbil tak ki', nkaban cumplir jnektzujuj, 23 nkajach njelal pruk'a' Dios y nkak'il ki' che rbanic rtzilal. Majo'n ley xtch'ojquij ta chka wcara' nkaban. 24 Konjelal ja ok rxin Jesucristo kay-on cana tzbuklaj c'aslemal je kc'an nabey rexbil njelal rtzilal jnekyarij, jara' karpon chwech cruz. 25 Espíritu Santo arja' rey-on jun c'ac'laj c'aslemal chka, kay-a' c'a c'as tzra chka' che arja' nc'ana kxin chpam kc'aslemal. 26 Me tkana' ta chcongan ok nmak kaja com tak cara' nkaban jara' xe nkamin ki' pch'oj rmal. Me tkatzu' ta itzel je' ki'.

Gálatas 6

1 Wch'alal, wc'ola jun chewa chek q'uenjlal xkaja chpam il mac cawra ta neban tzra ra, ixix je ixc'an rmal Espíritu Santo jax ruq'uin eyukba' ruc'u'x ch-utz c'ara' nyictaja. Tech'bo' chwech pnejkal, kas terkaja pnewá' chek q'uenjlal ixix chic mal-il nquixkaja chka'. 2 C'ola nekkajbej chpam kc'aslemal ajni' rejlal jun nimlaj ejka'n je nkaja chkij nkana' per tet-o' ewi' chbil tak ewi' che rch'ajic ejka'n. Wcara' neban jara' nebanbej cumplir rley Cristo. 3 Per wc'ola jun nuch'ob kaja chmajo'n ril y kas nim nuna' kaja, per com xe wnak jara' nuban kaja engañar ri' ruyon. 4 Nc'atzina nkaban che kan-a' kaja ajni' elnak kc'aslemal chokjujnel. We ktzij ch-utz elnak kc'aslemal rmal c'ara' koquicota, majo'n nc'atzin ta che najumsaj awi' cuq'uin jle' chic jmás utz na ac'aslemal chquewech. 5 Cara' quenbij chewa com konjelal nkajach na cwent chwech Dios chokjujnel. 6 Conjelal wnak je nquetijoxa tzrij rtzojbal Dios, achnak c'ola cuq'uin quey-a' cxin je nquetijona cxin. 7 Mteban kta engañar ewi' eyon, achnak netic chpam ec'aslemal nja' wa' ra' nwachina chpam ec'aslemal chka'. Mesquier nquixecwina xteban ta engañar Dios. 8 Cara' quenbij chewa com wneya' rgan tzbuklaj c'aslemal jewc'an jara' xitzel ec'aslemal nwachina ra', xlowlo' y chuwlaj tak achnak c'ol chic chewech. Per wneya' c'as tzra Espíritu Santo chpam ec'aslemal jara' nwachij utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 9 Wch'alal, mtokcos ta che rbanic utzil. Cara' quenbij chewa com wmajo'n xtturtaj ta kac'u'x che rbanic utzil jara' c'ola jun rtojbalil jun csech je xtyataj na chka tak xterla' tiemp. 10 Com c'ola tiemp chka che nkaban utzil chca wnak rmal c'ara' quenbij chewa, kabna' utzil chca conjelal, y más na kabna' utzil chca je ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo com arj-e' e rfamilia Dios. 11 Tetz'ta' je nmak tak letr jnemjon rtz'ibxic chpam jawra carta, jawra rital che anen xentz'ibana. 12 Je' wnak jc'ola cgan neck'alsaj qui' chcongan nqueban cumplir jcostumbre rxin ley j-era' nquebina chewa che pors nquixba'na circuncidar. Arj-e' xnecxibej qui' nquetaj lowlo' rmal Cristo xtecbij ta che xruyon recmic Cristo chwech cruz natet-owa chpam awil amac. 13 Cara' quenbij chewa com arj-e' mesque ebnon circuncidar per nexte j-e' nqueban ta cumplir ley. Xjara' ncajo' chewa che nquixba'na circuncidar ch-utz c'ara' arj-e' nqueya' kaja quek'ij queyon tak nquixquech'ec y nquixoc chic cuq'uin. 14 Per anen q'ue c'nat c'o wa' chwa che xtenban ta cara'. Per jrecmic Kajaw Jesucristo chwech cruz xruyon jara' quenya' ruk'ij anen. Je chwa anen, rpon chwech cruz je rtzilal rxin rwech ruch'lew, y chka' enrpon chic anen chwech cruz, encomnak chic chwech rtzilal, majo'n chic ngan ruq'uin. 15 Tak xjun naban ruq'uin Cristo Jesús jara' majo'n ncatruto' ta jnatba'na circuncidar y majo'n ncatruto' ta chka' wmajo'n ncatba'n ta circuncidar. Per jnet-owa awxin jara' jun c'ac' c'aslemal jwankersan rmal Dios. 16 Jara' kas mer rbeyal y conjelal je cc'an jawra bey qui'il ta xtec'je'a canm chwech Dios y Dios xtpoknana quewech chka'. J-era' wnak e retnamet Dios jne ktzij wa' che e retnamet Dios. 17 Camic majo'n chic jun xquenruban ta molestar com jnecuerpo congan chic yach' rc'an, jara' nc'utbej che en ajsmajma' rxin Kajaw Jesús. 18 Wch'alal, kas xtec'je' ta ptak ewanm utzil je nsipaj Kajaw Jesucristo. Amén.

Efesios 1

1 Anen en Pablo, camic quentz'ibaj jawra carta chewa ixix wch'alal jixc'ola p-Efeso. Anen encsan rmal Dios che enocnak apóstol rxin Jesucristo. Ixix ixyonan che ix rtnamet Dios, c'ola yukbal ec'u'x ruq'uin Cristo Jesús, xjun ebnon ruq'uin. 2 Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij ta más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 3 Kas xtya' ta ruk'ij Dios Ttixel rxin Kajaw Jesucristo. Arja' jun Dios ajni'la xuya' utzil chka tak xjun xkaban ruq'uin Cristo. Xuya' chka njelal rwech utzil jrec'mon ta Espíritu Santo, jle' utzil jmajo'n nkatz'et ta ruq'uin kk'awech. 4 Tak q'uemjana twankera rwech ruch'lew okrech-on pchic com bien rutkin che nkaban na jun ruq'uin Jesucristo. Xokrucha' ta ch-utz c'ara' nok-oca ch'ajch'oj y majo'n achnak nokchapbexa tak nokoc'je'a chwech. 5 Arja' ne nokrajo' wa', ne rchumin twa' che nok-oc na rlec'wal, ne rchumin twa' che rmal Jesucristo tak nok-oca rlec'wal. Com njawara' nyarij ranm rmal c'ara' tak xuban cara' chka. 6 Cara' xuban chka ch-utz c'ara' che nkatz'et che ajni'la nim ruk'ij utzil je nsipaj chka ch-utz c'ara' che nkaya' ruk'ij rmal. Rmal c'a utzil je nsipaj chka tak xokruc'ul. Com xjun xkaban ruq'uin Jesucristo jquilaj Rlec'wal rmal c'ara' tak xokruc'ul. 7 Tak xjun kabnon ruq'uin Jesucristo jara' oklsan chic libre pruk'a' il mac com arja' xutoj kil kamac tzra recq'uiel. Com xjun kabnon chic ruq'uin jara' cuytanak chic kil kamac. Com Dios xuban cara' chka jara' jun nimlaj mibil xsipaj chka. 8 Ajni'la jun nimlaj utzil rsipan chka y rmal c'ara' tak nokocwina nkach'ob njelal nmak tak na'oj rxin Dios y nokocwina nkach'ob nak nc'atzina je nkaban. 9 Arja' rk'alsan chic chkawech je rchumin ta ojer je xwiwan chkawech nabey. Com njawara' nrajo' ranm rmal c'ara' tak xuban cara'. 10 Ne rchumin twa' je' tiemp ch-utz c'ara' tak netz'kata tiemp arja' nchumsaj njelal jyojtanak je'a y xruyon chic Cristo npe'a chwech njelal achnak jc'ola chcaj ruq'uin jc'ola wawe' chwech ruch'lew. 11 Chka' com xjun chic kabnon ruq'uin Jesucristo rmal c'ara' tak c'ola jun herencia rxin Dios jyatanak chka. Ja' Dios ne rchumin twa' ojer che nuya' na chka ja herencia, njawara' rech'bon ta chkij. Chka bechnak nbantaja majo'n ra che mquita nesmaja Dios chpam che rbanic cumplir je nyarij ranm ja'. 12 Cawra nrajo' Dios ra, che ajoj ja ok aj Israel jkeyben Cristo nok-oca yabal ruk'ij ja'. 13 Y xeyke'a ec'u'x ixix ruq'uin Cristo chka' tak xewc'axaj tzij ja ne ktzij wa' che tzij rxin Dios, jara' utzlaj tzij jrec'mon ta totanem rxin Dios chewa. Cara' xeban, xeyke'a ec'u'x ruq'uin Cristo y xjun xeban ruq'uin y rmal c'ara' tak c'ol chic jun rital xyataja chewa, jun rital jnec'tuwa ewxin che ix rxin Dios. Jrital je xyataja chewa jara' tak xkaj ta Espíritu Santo ptak ewanm je ntzujun twa' ojer rmal Dios. 14 Com c'ol chic Espíritu Santo ptak kanma rmal c'ara' tak c'ola kseguro che Dios nuya' na chka njelal herencia je rtzujun chka tak xtok-ela libre rxin junlic ja ok rtnamet Dios ja oklk'on rmal. Cara' c'a rchumin ta Dios ch-utz c'ara' che nkaya' ruk'ij rmal. 15 Rmal jxenbij kaja chewa, njunlic quenmeltioxij tzra Dios ewmal ixix com xerkaja rbixic wq'uin che ixix bien ykula ec'u'x ruq'uin Kajaw Jesús y congan nque'ewajo' conjelal je e rtnamet Dios. Ne nquixnnataj wa' chpam woración. 17 Quentzijona ruq'uin Dios je rxin Kajaw Jesucristo, jara' Dios Ttixel jcongan nim ruk'ij. Anen quenc'utuj tzra che arja' nuya' chewa che Espíritu Santo nucsaj rna'oj Dios ptak ewá' y ptak ewanm, y quenc'utuj tzra chka' che bien nk'alsaj chewech nak kas mer rbanic Dios. 18 Jquenwajo' anen chewa kas ta xtjaktaja ewá' ruq'uin ewanm ch-utz c'ara' che nquixecwina nech'ob nak rbanic njelal jeweyben je rtzujun Dios chewa, y ixrsiq'uin chnewla' na. Kas ta xtch'obtaja ewmal nak rbanic herencia rxin Dios je nyataja chka je ok rtnamet Dios, per jun herencia ajni'la nim ruk'ij, jun nimlaj mibil je nyataja chka. 19 Kas ta xtch'obtaja ewmal chka' nak rbanic rpoder Dios jnesmaja ptak kc'aslemal je ykula kac'u'x ruq'uin Jesucristo, per jun poder más na k'axnak chna com jara' poder xesmaja 20 tak Dios xuyic Cristo chquecjol cnomki', y tak xjotba', tzra' xtz'uba' wa' prejquenk'a' abar tzra' jmajo'n nkatz'et ta ruq'uin kk'awech. 21 Cara' xuban Dios tzra Cristo, xuya' tzra che noca pruk'a' jk'atbaltzij per nmajo'n jun k'atbaltzij che mquita xoca pruk'a', y xuya' tzra che más na nim ruk'ij que chquewech conjelal e k'toy tak tzij, y mqueyon ta e k'toy tak tzij je nquebnowa mandar chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew per chka' jec'ola chpam tiemp jpenak. 22 Ja' Dios nmajo'n achnak mquita rucsan xe' ruk'a' rkan Cristo. Jawra Cristo je ch-on rmal Dios che nokruban cwent ja ok iglesia per jun Cristo jpa'la chwech njelal. 23 Ajoj ja ok iglesia ja ok cuerpo rxin Cristo y njelal jnojnak chpam rc'aslemal Cristo nnoja ptak kc'aslemal ajoj com ok cuerpo rxin y nmajo'n abar mquita c'o wa' ja'.

Efesios 2

1 Ixix nabey ixcomnak chpam ewil emac per arja' xuya' jun c'ac'laj c'aslemal chewa. 2 J-il mac ne chpam wa' ixc'o wa' nabey, xeban rtzilal ajni' nqueban wnak je xruq'uin jawra tiemp rxin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x. Je nrajo' diablo xjara' xeban, jara' diablo jefe cxin itzel tak espíritu jmajo'n nquekatz'et ta ruq'uin kk'awech. Jara' itzel tak espíritu je nquesmaja ptak canm wnak jmajo'n nqueniman ta camic. 3 Y cara' kabnon ajoj nabey chka', xjara' nkaban jnekyarij kaja ajoj che nkaban, jachnak nuya' kgan nkaban y njara' nkaban. Xkaya' rgan je nc'utuj kacuerpo, xeknimaj itzel tak na'oj je kc'an, y ne kxin wa' che ok ycol ryiwal Dios y nok junam cuq'uin chic jle' wnak. 4 Per Dios arja' congan npoknaj kawech ajoj ja ok wnak, ajni'la nokrajo'. 5 Mesque okcamnak chpam kil kamac nabey per tak xuyic Cristo chpam cmic c'jara' xuya' chka ajoj che nkexbilaj Cristo chpam jun c'ac'laj c'aslemal. Per jawrara njun cochinem rxin Dios com xe rmal utzil jxekcochij tzra rmal c'ara' tak ewlon totanem rxin Dios camic. 6 Dios xuya' chka che nkexbilaj Cristo, xuya' chka che xokc'astaja ruq'uin y xokrtz'uba' ruq'uin tzra' jabar majo'n nkatz'et ta ruq'uin kk'awech, xjun chic kabnon ruq'uin. 7 Cara' c'a xuban chka ch-utz c'ara' nat nkaj xtuc'ut wa' jnimlaj utzil jnimlal mibil je xsipaj chka je xjun kabnon ruq'uin Jesucristo y jawrara nnuc'ut wa' chpam je' tiemp jpenak. 8 Cara' quenbij chewa com xe rmal utzil je nsipaj Dios chka tak ewlon chic totanem rxin Dios, y jyukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo jara' ec'amben jawra totanem. Per jawra nmajo'n achnak xeban che xech'ecbej ta, npuro cochinem rxin Dios. 9 Nmajo'n jun wnak c'o ta achnak xtuban je xtch'ecbej ta totanem rxin Dios. Cara' rbanic ch-utz c'ara' tak xtuwil totanem majo'n xtuya' kta ruk'ij ruyon rmal. 10 Cara' quenbij chewa com ja utzlaj c'aslemal je kc'an camic Dios wankersyona, ma ajoj ta, com arja' xuya' jun c'ac'laj c'aslemal chka, rmal c'ara' xuya' chka tak xjun xkaban ruq'uin Cristo Jesús. Xuya' jun c'ac'laj c'aslemal chka ch-utz c'ara' che nkaban chic utzil per jle' utzil jne rchumin twa' ojer che nkaban. 11 Rmal c'ara' quenbij chewa, kas terkaja pnewá' chnabey me ix rtnamet ta Dios. Ixix me ix tnamet Israel ta tzra', majo'n ixbnon ta circuncidar, ch'akin ek'ij cmal aj Israel y cawra xecbij chewa: —Ixix xmajo'n ixbnon ta circuncidar. Per jcircuncisión je nba'na chca aj Israel jara' jun circuncisión xe wnak ebanyona. 12 Kas terkaja pnewá' nak ebnon nabey. Nabey mul, majo'n ewutkin ta tzra' chc'ola jun Cristo. Jun chic, me ix quexbil ta rtnamet Dios, majo'n ek'a' tzra njelal je xchumsaj Dios ruq'uin rtnamet jabar xtzujuj wa' chca chnerla' na jun k'ij tak nequewla' totanem rxin Dios. Ixix nmajo'n totanem eweyben ta tzra', ixc'ola chwech ruch'lew y majo'n ewutkin ta rwech Dios tzra'. 13 Per camic xjun chic ebnon ruq'uin Cristo Jesús, mesque nabey q'ue c'nat ixc'o wa' tzra Dios per camic xchenkaj chic ixc'o wa' chwech, per xe rmal recq'uiel Cristo tak yatanak cara' chewa. 14 Cara' rbanic com rmal Jesucristo tak qui'il chic nokc'je'a ajoj ja ok aj Israel ewq'uin ixix jme ix aj Israel ta, xjun tnamet xuban chka. Nabey kc'ullan ki', ajni' jun nimlaj tz'ak c'ola chkacjol y xuban c-e' chka. Per Jesucristo arja' xokrchumij ewq'uin. 15 Arja' xcoma chwech cruz y rmal recmic tak xq'uisa ruk'ij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés je rc'an jle' mandamiento y jle' costumbre, jara' xokrchumsbej ewq'uin. Cara' xuban chka ch-utz c'ara' chjun c'ac' tnamet xuban chka, me ok c-e' tnamet xta per xjun kabnon ruq'uin ch-utz c'ara' kas qui'il chic nokc'je'a ewq'uin. 16 Cara' xuban chka ch-utz c'ara' xjun cuerpo nkaban che ok c-e' tnamet y nokchumtaja ruq'uin Dios che ok c-e', per xe rmal recmic chwech cruz tak nokchumtaja com jrecmic jara' xlasbej jc'ullan ri'il jc'ola chkacjol nabey. 17 C'jara' xpeta, xrey-a' rbixic utzlaj tzij je nyowa chka che qui'il nec'je'a kanm chwech Dios, xuya' rbixic chewa ixix jq'ue c'nat ixc'o wa' chwech Dios y xuya' rbixic chka chka' jokc'ola chenkaj. 18 Cara' rbanic com xe rmal Jesucristo tak nokruc'ul Kadta' Dios che ok c-e' tnamet y xjun mism Espíritu Santo c'ayona kxin che nokekaja chwech. 19 Cara' c'a rbanic, mcara' xta ebnon ajni' ebnon nabey, com jnabey ix jwer wnak chwech Dios nexte c'o ta ek'a' tzra chka'. Per jebnon chic camic, kwinak chic ki' ewq'uin, ix rxin chic Dios, ixc'ol chic chpam rfamilia ja' Dios. 20 Ixtquila pe rwá' jun cimiento rxin jun santlaj templo. Je rcimiento jawra santlaj templo jara' je csan cmal apóstol y cmal profeta, y c'ola jun abaj csan jmás chna nim ruk'ij, jara' abaj Cristo Jesús. 21 Xe rmal Cristo tak bien rechpon ri' templo, xe rmal Cristo tak remjon q'uiyinem y noc na jun templo rxin Dios per jun santlaj templo je xjun nuban ruq'uin Kajaw Jesucristo. 22 Ixix chka' com xjun ebnon ruq'uin Jesucristo jara' majtanak ecusic che rbanic templo per jun templo espiritual che noc ruchoch Dios.

Efesios 3

1 Rmal c'ara' tak anen nemjon rbanic oración pnecwent. Anen en Pablo encsan pcars camic rmal samaj rxin Cristo Jesús jxenban pnecwent ixix jme ix aj Israel ta. 2 Terkaja pnewá' che ewc'axan chic che y-on chnukul anen chquenya' rbixic chewa nak rbanic utzil rxin Dios je nsipaj Dios chka. 3 Ewc'axan chic chc'ola xk'alsasa chenwech rmal Dios jmajo'n k'alsan ta nabey, jara' ntz'iban chic nic'aj. 4 Tak nesiq'uij je ntz'iban chic, tzra' netz'et wa' che anen bien k'alaj chic chenwech jmajo'n k'alsan ta nabey tzrij Cristo. 5 Per jara' majo'n xk'alsas ta chquewech wnak jxec'je'a chpam jle' chic tiemp, majo'n xk'alsas ta chquewech arj-e' ajni' k'alsan chic camic rmal Espíritu Santo chquewech santlaj tak apóstol y je' santlaj tak profeta. 6 Cawra rbanic jk'alsan chic chkawech, ixix jme ix aj Israel ta ix kaxbil chic ja tnamet Israel tzrij herencia rxin Dios je nyataj na chka, xjun cuerpo kabnon chic ewq'uin, ixix jun nyataj na chewa jtzujun ta ojer rmal Dios, per xe rmal xjun ebnon ruq'uin Cristo rmal c'ara' tak nyataja chewa. Jara' xyataja chewa tak xewc'axaj utzlaj tzij rxin Jesucristo. 7 Jawra utzlaj tzij ja c'a wa' y-on chnukul chquenya' rbixic, jawra jun samaj jxencochij tzra Dios, nmajo'n nak ta xench'ecbej y ajni'la xesmaja Dios chpam nc'aslemal che rbanic jawra samaj. 8 Chwa anen yatanak wa' jawra samaj mesque xe mnim ta nuk'ij quenna' kaja chquewech jle' chic kch'alal je rtnamet Dios, chwa anen yatanak wa' chquenba ewq'uin jme ix aj Israel ta che cney-a' rbixic chewa njelal je nkawil ruq'uin Cristo, jara' jun nimlaj mibil nkawil per jun mibil ncongan nim, mesquier ncatecwina nawilaj. 9 Jawra samaj yatanak chwa ch-utz c'ara' che anen quench'ob chquewech conjelal wnak nak rbanic je rchumin ta Dios jmajo'n k'alsan ta chpam je' tiemp jk'axnak cana, per xruyon Dios ojtakyona tzra' nak rbanic per jara' jun Dios jwankersyona njelal achnak. 10 Cara' xuban Dios ch-utz c'ara' conjelal jc'ola k'atbaltzij pquek'a' jmajo'n nkatz'et ta ruq'uin kk'awech nk'alsax chic chquewech je' nmak tak na'oj rxin Dios jxucsaj Dios che rbanic cumplir je rchumin ta ojer chnuban, per kmal ajoj ja ok iglesia tak nquecwina je' k'atbaltzij nquech'ob jawrara. 11 Ja' Dios ne rchumin twa' je' tiemp ojer chnuban jawrara jnemjon rbixic chewa, jawra ne rchumin twa' tak q'uemjana twankersaj rwech ruch'lew. Tak xutak ta Kajaw Jesucristo wawe' chwech ruch'lew tzra' c'ara' xuban wa' cumplir. 12 Tak xjun kabnon ruq'uin Jesucristo jara' nmajo'n nekxibej ta ki' tak nokekaja chwech Dios y c'ola kconfianza noktzijona ruq'uin, per xe rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo tak kabnon cara'. 13 Rmal c'a njelal jawrara jnemjon rbixic chewa quenwajo' quenbij che anen mesque enc'ola chpam lowlo' ewmal ixix camic per majo'n tyojtaj ta ec'u'x nmal, com jlowlo' jnemjon rtijic pnecwent jara' c'ola rec'mon ta chewa ch-utz c'ara' nim ek'ij nquixtz'e'ta. 14 Rmal c'ara' tak quenxque'a chwech Ttixel chquenban oración pnecwent, quenxque'a chwech Ttixel je rxin Kajaw Jesucristo. 15 Arja' jun Ttixel rmal c'ara' tak nbixa che ok rfamilia Dios, cara' chca jec'ola chcaj y chka ajoj chka' je okc'ol wawe' chwech ruch'lew. 16 Ja' Ttixel ajni'la nim ruk'ij, ja' ta xtyowa chewa je rpoder, xtuya' ta chewa che Espíritu Santo necwersaj bien jc'ac'laj c'aslemal ewc'an ptak ewanm. 17 Nte xteyke'a wa' ec'u'x ruq'uin Cristo y rmal ta ra nte xtec'je' wa' Cristo ptak ewanm. Wcara' neban jara' nquixetque'a bien chpam ojben ri'il rxin Dios, ajni' rbanic jun che' je bnak rc'amal ptak ulew y ajni' rbanic jun jay je bien tz'bula pe rwá' jun cimiento. 18 Cara' ta neban ch-utz c'ara' ixix ewexbil conjelal kch'alal je e rtnamet Dios nquixecwina nech'ob nak rbanic ojben ri'il rxin Cristo chcongan nim y nmajo'n abar tzra' che mquita nekaj wa', y nmajo'n jun tiemp che mquita c'ola chka'. 19 Jquenwajo' chewa chnewutkij nak rbanic ojben ri'il rxin Cristo, jun ojben ri'il jmás chna k'axnak, jun ojben ri'il jxe nq'uisa apensar tzrij che rch'obic. Kas ta xtewutkij nak rbanic ojben ri'il rxin Cristo ch-utz c'ara' xtnoj ta ptak ewanm ixix chka' njelal jnojnak pranm Dios. 20 Jcamic kas ta xtya' ta ruk'ij Dios, arja' jun Dios ajni'la nim poder jc'ola pruk'a', jun poder je ntajina nesmaja ptak ec'aslemal camic. Y rmal poder jc'ola pruk'a' majo'n jun achnak che mquita necwina nuban, chka bechnak opech nekc'utuj tzra necwina nuya' más chka que chwech ajni' nekc'utuj tzra. Achnak nkach'ob jcongan pen rbanic per ja' necwina nuban jmás pen jque chwech ajni' nkach'ob ajoj. 21 Kas xtya' ta ruk'ij kmal ajoj ja ok iglesia je xjun kabnon ruq'uin Cristo Jesús. Nte xtya' wa' ruk'ij camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén.

Efesios 4

1 Rmal c'a njelal jnemjon ta rbixic chewa, camic quenc'utuj chewa che newc'aj rc'aslemal Jesucristo com ixix ixsiq'uin che ixocnak iglesia rxin ja' Jesucristo. Anen encsan pcars camic rmal Kajaw Jesucristo y quenc'utuj chewa chneban ajni' ntajina nemjon rbixic chewa. 2 Mtena' kta ix nmak tak wnak, achnak newil chpam ec'aslemal tey-a' pruk'a' Dios, tec'je'a epaciencia y tak chek q'uenjlal neban ofender ewi' tecch'o' per ruq'uin ojben ri'il. 3 Bien tebna' cwent, mtetzak ta jyatanak chewa rmal Espíritu Santo com Espíritu Santo rey-on chewa che xjun ebnon y qui'il nec'je'a ewanm chwech Dios, jara' ajni' jun clo' nquixximbexa y xjun neban rmal. 4 Xjun cuerpo rxin ja' Jesucristo, xjun Espíritu Santo, y xixrsiq'uij Dios rmal c'ara' xjun kas tz'el wa' ewech chka' che reybxic njelal jrec'mon ta. 5 Xjun Kajaw, xjun abar ykul wa' kac'u'x, xjun jbautismo. 6 Xjun Dios chka', per jun Dios Ttixel kxin konjelal, arja' c'ola pkawá' konjelal, arja' majo'n abar tzra' che mquita nesmaj wa', arja' c'ola ptak kanm konjelal. 7 Per mjunam ta rwech samaj jxekcochij tzra Cristo che nkaban chokjujnel per arja' xsipaj jun samaj chka chokjujnel ajni' kas c'ola rgan ja' che nsipaj chka. 8 Ajni' rbin cana Dios jcawrara nbij: —Tak xojte'a chcaj e q'uiy wnak xeruc'om ela, jle' wnak jerecsan preso, chka' c'ola xsipaj chca wnak, cara' nbij. 9 Tak nbij che xojte'a chcaj ¿lme tbij tzij c'ara' che nabey xerkaja wawe' chwech ruch'lew? 10 Cara' rbanic com Cristo xerkaja wawe' chwech ruch'lew y ja' mism xojte'a chcaj, per nmás chna chcaj xekaj wa', nmajo'n abar tzra' jche mquita xekaj wa'. 11 Ja' xsipana chka jsamaj je nkaban jcawra je'a: jle' chka xe'oca apóstol, jle' chic chka xe'oca profeta, jle' chic xuya' chca che nqueba ptak lwar chnequey-a' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo, y jle' chic xuya' chca che nquecyuk'uj kch'alal y nquectijoj. 12 Jawra samaj xsipaj chka che nkaban ch-utz c'ara' bien noketz'kata je ok rtnamet Dios y che nokocwina nkaban rsamaj, y ch-utz c'ara' chka' nokq'uiya rmal ja ok cuerpo rxin Cristo. 13 Cara' rbanic y nerla' na jun k'ij tak xjun xtkaban rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Rlec'wal Dios y xjun xtkaban rmal che bien nkutkij nak kas mer rna'oj. Cara' c'a xtkaban, congan xtetz'kata kna'oj, xtnoj na ptak kanm ajoj njelal jnojnak pranm Cristo. 14 Per bien netz'kat na kna'oj ch-utz c'ara' me ok ajni' xta jle' ac'ala', ch-utz c'ara' mteknimaj njelal tijonem ajni' tzra jle' tijonem ja xe cxin jle' wnak je e bnoy engaño, jle' wnak je congan e list y ncatqueya' pjun bey jme rxin ta Dios. 15 Per je nkaban, kas ta ktzij njelal nkaban chpam ojben ri'il rxin Dios. Cara' tc'a nkaban ch-utz c'ara' che nokq'uiya bien y nkaxim más ki' ruq'uin Cristo com arja' ocnak wi'aj rxin je cuerpo. 16 Ja' nq'uiyirsana kxin ja ok recuerpo, per jun cuerpo je bien bnon rbanic, xjun rebnon, rexmon ri' chbil tak ri' y nuto' ri' chbil tak ri' chka'. Je e jujun miembro rxin je cuerpo tak nuban samaj jyatanak tzra chnuban jara' nq'uiya bien ja cuerpo rmal, kas nrajo' ri' chbil tak ri'. 17 Je xtenbij chic chewa ra congan quenwajo' quenbij chewa prubi' Kajaw Jesucristo, mtewc'aj xta jun chic c'aslemal ajni' cc'aslemal jle' chic wnak jme aj Israel ta com cna'oj arj-e' majo'n noc wa'. 18 Jcanm congan k'ejku'm, q'ue c'nat c'o wa' chca je rc'aslemal Dios. C'nat c'o wa' com majo'n nch'obtaj ta cmal ajni' rna'oj Dios per xe rmal jcongan e cow rmal c'ara' tak cara' quebnon. 19 Majo'n nquena' xta rtzilal je nqueban. Je' ach-i' ruq'uin ixki' quey-on chic qui' pruk'a' rtzilal che rbanic il mac. Nmajo'n rwech rtzilal je mquita nqueban, achnak nuya' gan chca che nqueban jara' nqueban. 20 Per ixix xewutkij rwech Cristo che mcara' ta rc'aslemal. 21 Wxeya' ewexquin tzrij Cristo tak xtzijona ptak ewanm, wocnak Emaestro, wtijonem jxewutkij nuc'om ri' ruq'uin jtijonem je y-on cana rmal Cristo, wcara' ebnon jara' bien ewutkin che Cristo mcara' ta rc'aslemal ajni' cc'aslemal jle' chic wnak jxenbij kaja chewa. 22 Per cawra tijonem xch'o'ba chewech, che nc'atzina nech'akij cana tzbuklaj c'aslemal jewc'an nabey, jun c'aslemal xe chwirnak com xeya' ewi' che rbanic njelal jxeyarij jxe engaño rec'mon ta. 23 Per je nc'atzina chewa camic, k'ij k'ij neya' c'as tzra Espíritu Santo chnucsaj c'ac' tak na'oj ptak ewá' y ptak ewanm. 24 Nc'atzina newc'aj c'ac' c'aslemal jwankersan rmal Dios, jun c'aslemal jne rc'aslemal ja'. Tak nawc'aj jawra c'ac'laj c'aslemal jara' naban utzil y nawc'aj ch'ajch'ojlaj anm, per ne ktzij wa' jnaban, majo'n engaño rec'mon pta. 25 Rmal c'ara' quenbij chewa, nte xtel wa' chewij junlic tz'koj tak tzij y nte ktzij wa' nebij je'a chbil tak ewi'. Cara' quenbij chewa com kaxmon ki', xjun cuerpo kabnon. 26 Tak xtpeta ewyiwal mteya' ta c'as tzra che nquixruc'om ela che rbanic il mac. Mteyloj ta ewyiwal, quixcuyuna alnak. 27 Mteya' ta c'as tzra diablo che nquixerchajtij. 28 Je bnoy tak alak' nabey, camic me tqueban xta alak'. Je nqueban camic quesmaja ruq'uin quek'a', per utzlaj samaj quebna' ch-utz c'ara' c'ola nquech'ec je nquectobej wnak jc'ola cnecesidad. 29 Nmajo'n itzel tak tzij xtel ta pnechi', wen tak tzij tbij, jle' tzij jc'ola q'uiyinem rec'mon ta, jle' tzij jc'ola noc wa'. Cara' ta neban ch-utz c'ara' c'ola utzil rxin Dios rec'mon ta chca je nquec'axana ewxin. 30 Mteban ta je' achnak je xnuya' bis tzra Espíritu Santo rxin Dios com Espíritu Santo arja' xkaj ta ptak ewanm y rmal c'ara' tak yatanak chewa rital che ix rxin chic Dios y c'ola eseguro che newla' na k'ij tak xtetz'kata junlic jtotanem rxin Dios chka. 31 Techpu' njelal je nti'ona chewa chbil tak ewi', tey-a' cana ayiwal jc'ola ptak ewanm y ptak e chi' y mterak xta e chi' rmal, y mtque'etzijoj xta wnak, tey-a' cana njelal rwech rtzilal. 32 Jneban kas lok' ten-a' je' ewi', tpoknaj ri' ewech, tecyu' ewi' ajni' xuban Dios chewa xixrucuy, per xe rmal xjun ebnon ruq'uin Cristo tak xixrucuy.

Efesios 5

1 Com Dios xixrucuy rmal c'ara' tak quenbij chewa, tec'ma' ejemplo rxin Dios com ixix ix quilaj rlec'wal. 2 Twaj-o' ewi' ajni' xuban Cristo chka com arja' xokrajo', xuya' ri' pe cmic kmal. Tak xcoma pkacwent Cristo jara' jun ofrenda, jun sacrificio chwech Dios y nxel ta ruc'u'x Dios tzrij. 3 Mtetzijoj ta jle' il mac je nqueban ach-i' cuq'uin ixki' nexte jle' chic chka' jxe ntz'ilorsaj ana'oj, y nexte je' rtzilal chka' jnecyarij wnak ptak canm. Njelal jawrara jxenbij kaja chewa nexte xtetzijoj ta jtz'it. Tak at rtnamet Dios majo'n yatanak xta chawij che natzijoj jawrara. 4 Majo'n tz'illaj tak tzij tetzijoj ta nexte bnak tak tzij nexte jle' tzij je xruyon tzeb rec'mon ta, com jara' majo'n yatanak xta chewij chneban, per mejor jneban tmeltioxij tzra Dios njelal jrebnon pnecwent. 5 Com ixix bien ewutkin che ja herencia rxin Dios majo'n nyataj ta chca ach-i' y ixki' jxe nquemajcuna, nexte chca wnak je nqueban je' achnak jxe ntz'ilora ana'oj rmal, nexte chca ta wnak jnecyarij je' achnak cxin je' wnak. Wnayarij je' achnak cxin je' wnak jara' xje' achnak naya' ruk'ij y xjara' ocnak dios chawech. Bien ewutkin je' wnak ectakra arj-e' me tyataja chca ja herencia che xque'oc ta chpam gobierno je rxin Cristo y rxin Dios Ttixel. 6 Me tquixba'n ta engañar cmal jle' wnak jnecbij chmajo'n achnak nuban chawa wnaban cara' ajni' nqueban je' wnak ja ectakra ajni' xenbij kaja chewa. Cara' quenbij chewa com xe rmal jle' rtzilal je c'ja' xenbij kaja chewa tak npeta ryiwal Dios chquij wnak jmajo'n nqueniman ta. 7 Mtque'ewexbilaj ta ixix. 8 Com ec'aslemal ixix mcara' xta ajni' nabey, com nabey k'ejkumal ixc'ayona per camic luz rxin Dios ixc'ayona, per xe rmal xjun ebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo rmal c'ara' tak cara' ebnon. Tebna' c'a je' achnak je bien nuc'om ri' ruq'uin luz je rxin Dios com ix rlec'wal chic Dios jsakersyona ebey chewech. 9 Cara' quenbij chewa com luz csan ptak kanm rmal Espíritu Santo y cawra rec'mon ta: nkaban njelal rwech utzil, ne rbeyal wa' je' achnak nkaban y ne ktzitzij noktzijona. 10 Ttijoj ewi' che rotakxic nak jneban je'a je nquicota Dios rmal y nte jara' neban. 11 Mteban ta ixix ajni' nqueban wnak je xk'ejku'm ec'ayona y nmajo'n utzil rec'mon ta je nqueban, per jneban tsakersaj chquewech che m-utz ta nqueban. 12 Com congan itzel tak achnak nqueban pnalak', nexte c'ola ngan quentzijona tzrij com xq'uixbal. 13 Per tak nesakersaj chquewech je rtzilal je nqueban jara' nk'alaj chwa' chquewech che m-utz ta nqueban y nsakersaj canm rmal. 14 Rmal c'ara' tak cawra rbin cana Dios: —Atet jatwarnak chpam k'ejkumal catc'astaja, catyictaja chpam cmic y Cristo nsakersaj awanm. 15 Tebna' c'a cwent ewi', xtch'obtaj ta ewmal ajni' ec'aslemal, mteban ta cara' ixix ajni' nqueban wnak jmajo'n cutkin ta rna'oj Dios, per jneban tebna' utzil com ixix ewutkin chic ajni' rna'oj Dios. 16 Mchek tcara' xtk'axa jun k'ij chewech per k'ij k'ij tebna' utzil. Cara' quenbij chewa com congan itzel tak achnak nbantaja chpam jawra tiemp jokc'o wa'. 17 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, mteban ta cara' com ajni' majo'n ewutkin ta rna'oj Dios per xtch'obtaj ta ewmal nak kas nyarij ranm Dios chneban. 18 Mtquixek'bar ta rmal vino com jara' congan ntz'ila' ec'aslemal. Per jneban nte xtnojsas wa' Espíritu Santo ptak ewanm. 19 Tak nek'ijla' je' ewi' cawra neban chbil tak ewi', tebna' salmo, tebna' himno, tbixaj bix je nwankersasa ptak ewanm rmal Espíritu Santo. Quixbixana per ruq'uin ta ewanm nebixaj rubi' Kajaw Jesucristo. 20 Chka bechnak opech nbantaja per tmeltioxij tzra Dios Ttixel prubi' Kajaw Jesucristo. 21 Tnimaj ewi' chbil tak ewi' com jara' nekbanbej respetar Dios. 22 Ixix ixki' que'enimaj ewechjilal com Kajaw Jesucristo cara' nrajo' chewa chneban. 23 Cara' quenbij chewa com acha arja' ocnak wi'aj rxin rexkayil ajni' rebnon Cristo ocnak wi'aj rxin iglesia, com iglesia jara' recuerpo Cristo y Cristo To'onel rxin iglesia. 24 Com iglesia nnimaj Cristo cara' tc'a nqueban ixki' chka' chca quechjilal, nc'atzina chca che nquecnimaj tzrij njelal. 25 Y ixix ach-i' que'ewaj-o' ewexkilal ajni' nuban Cristo chka ajoj ja ok iglesia congan xokrajo' tak xuya' ri' pe cmic kmal. 26 Cara' xuban ch-utz c'ara' xokryonaj che xok-oca rtnamet Dios, com arja' xch'ach'jorsaj kanm. Cara' xkaban, xeknimaj utzlaj tzij y xokba'na bautizar jara' xch'ach'jorsbej kanm. 27 Cara' xuban chka ch-utz c'ara' wen nuban tzra kanm y kas rewkon ri' kanm tak xko'ekaja chwech, per ne bien ch'ajch'oj y nmajo'n itzel tak achnak rc'an. Cara' nuban Cristo chka ja ok iglesia ch-utz c'ara' che ajoj nok-oca ch'ajch'oj y ch-utz c'ara' majo'n achnak nokchapbexa. 28 Y cara' c'a chewa ixix ach-i', nc'atzina chka' che lok' nque'ena' ewexkilal, cara' ta neban chca ajni' neban tzra ecuerpo ixix com lok' nena'. Tak wlok' nana' awexkayil, awi' c'ara' atet lok' nana' kaja chka'. 29 Cara' quenbij chewa com majo'n jun acha itzel ta xtutz'et recuerpo per jara' bien nutzuk y bien nuban cwent. Y cara' nuban Cristo chka' chka ajoj ja ok iglesia. 30 Com ok miembro rxin recuerpo, kaxmon ki' ruq'uin. 31 Rmal c'ara' tak c'ola jun acha nec'le'a neruya' cana redta' rute', nquexim qui' ruq'uin rexkayil y xjun cuerpo nqueban. 32 Jawra jnemjon rbixic chewa congan nim ruk'ij, nabey wewtanak per camic k'alsan chic chkawech. Per jawra tzij tzrij Cristo ntzijon wa' ruq'uin tzrij iglesia. 33 Per camic quenbij chewa ixix ach-i' chixjujnel, ajni' newajo' kaja ewi' eyon cara' tc'a neban chca ewexkilal que'ewaj-o' chka', ixix ixki' que'enimaj ewechjilal.

Efesios 6

1 Y ixix ja ix alc'walxela', com xjun ebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo rmal c'ara' que'enimaj edta' ete'. Cara' quenbij chewa com jara' nrubey wa' che nque'enimaj. 2 C'ola jun rmandamiento Dios cawra nbij chka ra: —Que'enimaj edta' ete'. Per jawra mandamiento wneknimaj c'ola nuya' chka y cawrara nuya' chka: —Nquixquicot na y q'uiylaj tiemp nquixec'se'a wawe' chwech ruch'lew, cara' nbij chka. 4 Y ixix ttixela', mtque'ech'jursaj ta ewlec'wal, mteyic ta cyiwal. Per jneban, wen queq'uettzic tebna', que'ebna' corregir y que'epaxba', xerwara' tecsaj rna'oj Kajaw Jesucristo che queq'uettzic. 5 Y ixix ja ix moso, que'enimaj epatrón jec'ola wawe' chwech ruch'lew. Per congan que'ebna' respetar, njelal ta ec'u'x y njelal ewanm nque'enimaj. Tak nqueya' samaj chewa tebna' tzra com ajni' rsamaj Cristo neban. 6 Ec'ola mos congan nquesmaja tak c'ola cpatrón cuq'uin ch-utz c'ara' utz nquetz'e'ta rmal per tak nba cpatrón jara' majo'n kas ta nquesmaj chic, per mteban ta cara' ixix. Tebna' com ajni' Cristo epatrón, ajni' nrajo' ranm Dios neban y chka' mexte c-e' pnec'u'x neban. 7 Quixquicota che rbanic csamaj epatrón, tebna' tzra ajni' samaj rxin Kajaw Jesucristo y me cxin ta wnak. 8 Cara' quenbij chewa com bien ewutkin tak jun acha c'ola jun utzil nuban chka bechnak opech utzil nuban, jara' c'ola rtojbalil nyataj na tzra rmal Kajaw Jesucristo. Jara' nyataj na tzra wlibre y nyataj na tzra chka' we esclavo. 9 Y ixix ja ix patroni', cara' tebna' chca emos chka', mtebij ta cowlaj tak tzij chca com ixix bien ewutkin che c'o chna jun Patrón jc'ola chcaj, jara' Cpatrón emos y chka' Epatrón ixix, per jun Patrón jmajo'n jun utz nutz'et y itzel ta nutzu' chic jun. 10 Wch'alal, jawra q'uisbal paxbanem quenya' chewa, cow quixpe'a prubi' Kajaw Jesucristo, tecsaj nimlaj poder jnuya'. 11 Tecsaj njelal rwech jbanbal ch'oj jrey-on Dios chka ch-utz c'ara' cow nquixpe'a chwech diablo chka bechnak opech nucsaj chewij che nquixerchatbej. 12 Cara' quenbij chewa com kas mer e kac'lel jkamjon ch'oj cuq'uin me j-e' ta ra' ja e wnak. Per kas mer e kac'lel j-era' e k'atbaltzij jq'uiy quewech je nquebnowa mandar cxin wnak chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew, jle' wnak je cc'an jun c'aslemal rxin k'ejkumal. J-era' e k'atbaltzij e jun ejército jmajo'n nquekatz'et ta ruq'uin kk'awech. 13 Rmal c'ara' quenbij chewa, tecsaj njelal rwech banbal ch'oj jrey-on Dios chka ch-utz c'ara' tak congan lowlo' nuban diablo chewa per ne ixix wa' nquixch'ecmaja y cow ixpa'la tak nec'choja njelal ch'oj. 14 Ajni' nuban jun soldado q'uiy rwech je' achnak necsaj je ntobej ri' chpam ch'oj. C'ola rcinturón, c'ola ntobej ruruc'u'x, c'ola ntobej rkan, c'ola jun ch'ech' jnec'luwa flecha je rc'an k'ak' tak nq'uie'ka tzrij, c'ola ntobej rwá', y c'ola jun espada rc'an. Y cara' c'a chewa ixix chka', c'ola banbal ch'oj jnebanbej ch'oj ruq'uin diablo. Cawra rbanic je' banbal ch'oj: nte ktzij nebij je'a, nte rbeyal rxin Dios neban, nte nenataj wa' ja utzlaj tzij rxin Jesucristo je qui'il nec'je'a awanm chwech Dios rmal ch-utz c'ara' che ix list che rbanic ch'oj ruq'uin diablo. Jun chic chka', congan nc'atzina che neyke'a ec'u'x ruq'uin Jesucristo ch-utz c'ara' tak c'ola nq'uie'ka chewij rmal diablo per majo'n nquixmajtaj ta rmal. Tec'ma' totanem je nsipaj Dios chewa y tecsaj rtzojbal Dios jyatanak chka rmal Espíritu Santo. Tecsaj njelal rwech banbal ch'oj je c'ja' xenbij kaja chewa y cow quixpe'a. 18 Chka', tebna' oración njelal tiemp, achnak nemeltioxij tzra Dios y achnak nec'utuj tzra per Espíritu Santo ta xtc'ana ewxin che rbanic oración. Jquenwajo' chewa che nquixc'asc'ata y majo'n tetenba' ta che rbanic oración, quenwajo' chewa che neban oración pquecwent conjelal je e rtnamet Dios. 19 Tebna' oración pnecwent anen chka', tc'utuj tzra Dios che arja' quenruto' che rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo, jara' utzlaj tzij jwewtanak nabey per k'alsan chic camic. Tak xtenya' rbixic, Dios ta xtyowa chwa jtzij je xtenbij y xtuya' ta chwa chka' chmajo'n xtenxibej ta wi' che rbixic. 20 Rmal utzlaj tzij rxin Jesucristo tak enocnak ajsmajma' rxin ja' Jesucristo, per jun ajsmajma' bc'on pcadena com encsan pcars camic. Tebna' oración pnecwent ch-utz c'ara' mtenxibej wi' chquenya' más rbixic ja utzlaj tzij com njawara' yatanak chwij chquenban. 21 Camic quenwajo' chnewutkij nak nebnon wawe', quenwajo' chnewutkij nak ntajina nemjon rij y rmal c'ara' tak netkon ela Tíquico ewq'uin che nerech'bo' chewech njelal. Ja' Tíquico arja' jun quilaj kch'alal, jun ajsmajma' je xjun rebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo, jun ajsmajma' jnuban wa' cumplir je ntzujuj. 22 Rmal c'ara' tak netkon ela ewq'uin ch-utz c'ara' che newutkij nak kabnon wawe' y ch-utz c'ara' chka' che neryukba' ec'u'x. 23 Kas qui'il tec'je'a canm kch'alal chwech Dios, tec'je'a más yukbal quec'u'x ruq'uin Jesucristo, per jun yukbal c'u'x rexbil ojben ri'il rxin Dios. Jara' ta xteccochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 24 Ja utzil je nsipaj Dios xtec'je' ta cuq'uin conjelal je nquejona rxin Kajaw Jesucristo, per jun ojben ri'il jmajo'n nturtaj ta. Amén.

Filipenses 1

1 Anen en Pablo y wexbil Timoteo je okbanyona jawra carta. Ajoj ok ajsmajma' rxin Jesucristo. Camic wch'alal nkatak ela carta ewq'uin ixconjelal jixc'ola chpam tnamet Filipos. Jcart ewxin ixix je nquixchajina cxin kch'alal, ewxin ixix je ix diácono, y ewxin ixix ixconjelal je ixyonan che ixocnak ix retnamet Dios je xjun ebnon ruq'uin Cristo Jesús. 2 Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij ta más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 3 Wch'alal, anen ne quixnnataj wa' chpam woración y quenmeltioxij tzra Kadta' Dios tzrij jebnon. 4 Nqueban wa' orar pnecwent chixconjelal y nquenquicot wa' ewmal chka'. 5 Quenquicota com ixix enet-on wa' che rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo y enet-on wa' tak chek xenimaj ta Jesucristo. 6 Kadta' Dios arja' c'ola jun utzlaj samaj xumaj ela ptak ewanm y bien wutkin che arja' ntz'katsaj na jsamaj tak xtpet chic jmul Jesucristo. 7 Y rbeyal wa' chcara' quench'ob chewij chixconjelal wch'alal com ixix ixc'ola pwanm, com ixix ec'mon ewi' wq'uin che rbanic samaj je y-on chwa rmal Dios chquenban. Tak quenc'je'a pcars nqueneto', y chka' tak ec'ola wnak nquech'ojquina utzlaj tzij rxin Jesucristo queneto' chquench'ojquij chca jnecbij, queneto' che rk'alxic chquewech chjara' utzlaj tzij ruq'uin Dios penak wa'. 8 Dios rutkin chcongan quixnwajo' wch'alal. Com nojnak ojben ri'il rxin Jesucristo pwanm rmal c'ara' tak congan quixnwajo'. 9 Anen quenc'utuj tzra Dios che nq'uiya más ojben ri'il rxin Dios ptak ewanm, quenc'utuj tzra che nwankera más ena'oj y nte nch'obtaj wa' ewmal nak utzil y nak rtzilal. 10 Cara' quenwajo' chewa wch'alal ch-utz c'ara' che nel wa' ec'u'x tzrij utzil rxin Dios ch-utz c'ara' chka' che kas ch'ajch'oj nela ewanm y majo'n achnak nquixchapbexa tak xtpeta jmul chic Cristo. 11 Kas ta xtnoja ptak ewanm njelal rwech rbeyal rxin Dios je nyataja chka rmal Jesucristo, kas ta xtya'a ruk'ij Dios cmal wnak ewmal ixix. 12 Kas ta xtch'obtaja ewmal wch'alal je bnon chwa camic jara' c'ola rec'mon ta, más chna bnak rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo rmal. 13 Camic encsan pcars per conjelal soldado je nquechajina rxin jay jabar nec'je' wa' nimlaj rey, arj-e' bien cutkin che xe rmal yukbal nuc'u'x ruq'uin Jesucristo tak encsan pcars, y bien cutkin conjelal jle' chic wnak chka'. 14 Jun chic, com rmal Jesucristo tak encsan pcars rmal c'ara' tak congan e q'uiy chca kch'alal más chna cwernak yukbal quec'u'x ruq'uin Kajaw Jesucristo y nmajo'n necxibej ta qui' che rbixic rtzojbal Dios. 15 Per ec'ol chic jle' nqueya' rbixic Cristo per arj-e' me njelal ta quec'u'x nqueban. Arj-e' xe nk'utlina canm chwij, xch'oj ncajo' chwa y xe rmal c'ara' tak nqueya' rbixic. Je ncajo' j-e' nqueya' más problema chwa wawe' pcars. Per ec'ol jle' ne njelal quec'u'x nqueya' rbixic Cristo, com arj-e' c'ola ojben ri'il rxin Dios ptak canm rmal c'ara' tak nqueya' rbixic. Arj-e' bien ch'obtanak cmal che mchek tcara' encsan pcars camic per rmal chquench'ojquij chca je' wnak je nquebina chme ktzij ta jutzlaj tzij rxin Jesucristo. 18 Per chwa anen, chka bechnak opech nqueban wnak we njelal quec'u'x nqueya' rbixic Cristo o wmajo'n, per jara' nmajtanak wa' rnatxic Cristo y congan quenquicota anen rmal camic, y quenquicot na más chka'. 19 Quenquicot na com bien wutkin chc'ola rec'mon ta chwa jnebnon wawe' camic, bien wutkin chc'ola totanem rec'mon ta chwa com ixix emjon nto'ic chpam oración y Espíritu Santo je tkon ta rmal Jesucristo arja' quenruto' chka'. 20 Kas ngan anen mquita c'ola achnak xtenban je xtenyabej ta nuq'uix chwech Dios per nte cow xtenpe'a che rya'ic ruk'ij Jesucristo. Ajni' nebnon tak enjtel ta y nte cawara' xtenban chic camic chka'. Wquenc'se' na más, rmal ta nc'aslemal xtya' ta ruk'ij Cristo, o we xtquencoma, rmal ta necmic xtya' ta ruk'ij chka'. 21 Cara' quenbij chewa com je chwa anen y-on nc'aslemal ch-utz c'ara' quennoca yabal ruk'ij Cristo. Tak xtquencoma jara' ch'coj rec'mon ta chwa. 22 Wquenc'se' na más jara' nuya' c'as chwa chquensmaja más precwent Kajaw Jesucristo che cto'ic wnak. Wcara' rbanic nak la más utz tzra c-e' jawrara, mquencom la o wquenc'se' chna más. 23 Xerwara' c'ola ngan quencoma y cnec'je'a ruq'uin Cristo, jara' más chna utz quenna' anen. 24 Per chewa ixix más chna nc'atzina chewa chquenc'se'a más. 25 Com anen c'ola nseguro chcara' rbanic rmal c'ara' wutkin chquenc'se' na más y quenc'je' na más ewq'uin chixconjelal ch-utz c'ara' nq'uiya más yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo y che nnoja quicotemal rxin Dios pnewanm. 26 Cara' rbanic ch-utz c'ara' tak xtquenekaj chic jmul ewq'uin congan nquixquicot na tzra' y congan neya' na ruk'ij Jesucristo nmal anen. 27 Xjara' quenbij chewa wch'alal, nte newc'aj wa' rc'aslemal Jesucristo com cara' nuc'ut chkawech utzlaj tzij rxin ja' Cristo. We xtec'choja nmal chquenba ewq'uin, o wme xtec'choj ta, per xerwara' nerkaj ta rbixic wq'uin che xjun ebnon. Cow ta nquixpe'a wch'alal, xjun tebna', xjun ta neban che rbanic jun lucha ch-utz c'ara' xtba ta pnim utzlaj tzij rxin Jesucristo y xteyke' ta quec'u'x wnak ruq'uin Jesucristo rmal. 28 Mtexibej ta ewi' chquewech wnak je nqueyictaja chewij, per nexte jtz'it ta. We mtexibej ewi' chquewech, tzra' nquetz'et wa' chc'ola jun nimlaj rpoknal c'o pa chquewech chpam nimlaj k'ij rxin juicio. We mtexibej ewi' chquewech, tzra' netz'et wa' ixix chka' che nquixruto' Dios per njunlic. Cara' rchumsan Dios. 29 Cara' rbanic com ixix yatanak jun privilegio chewa che ykula ec'u'x ruq'uin Cristo y nquixesmaja precwent. Per mruyon ta ra com c'o chna jun privilegio yatanak chewa, jara' chnetaj rpoknal rmal Cristo chka'. 30 Com cara' ebnon ixix wch'alal ajni' nebnon anen, ixix etjon rpoknal rmal Cristo chka'. Bien xetz'et rpoknal xentaj nabey y ekajnak chic rbixic ewq'uin chc'ola rpoknal nemjon rtijic camic.

Filipenses 2

1 Wch'alal, tak xjun kabnon ruq'uin Cristo ¿le mtyukba' c'a ra kac'u'x rmal? ¿Le mtkana' c'ara' ojben ri'il rxin Dios jrec'mon ta chka y nexq'ue'a kanm rmal? ¿Lme tkoquicot c'a rmal Espíritu Santo che arja' nokrexbilaj? ¿Le mlok' tc'ara' nkana' ki' rmal? ¿Le me tpoknaj c'ara' ri' kawech rmal? 2 Cara' rbanic wch'alal, rmal c'ara' tak congan quenwajo' quenbij chewa che xjun ta neban, twaj-o' ewi' chbil tak ewi', xte xjun ewanm neban. Cara' ta neban ch-utz c'ara' nnoja quicotemal rxin Dios pwanm ewmal. 3 Mteban ta ch'oj, mteya' kta ek'ij eyon, per jneban tebna' ch'tak no'y ixconjelal. Cawra ta xtech'ob ptak ewanm ra: —Je' wexbil arj-e' más na e utz conjelal chenwech anen, cara' ta xtebij chixjujnel. 4 Mteban ta preocupar ewi' tzrij je' achnak jewxin kaja ixix chixjujnel, per jrubey neban tebna' preocupar ewi' chka' tzrij je' achnak cxin jle' chic ewexbil. 5 Ajni' rna'oj Cristo Jesús cara' ta ena'oj ixix chka'. 6 Arja' xuban ch'it no'y per utz tc'ara' che mquita Dios. Arja' mesque xe e junam ruq'uin Dios chcaj per majo'n xpoknaj ta xuya' cana, xpeta wawe' chwech ruch'lew. 7 Je chcaj congan nim ruk'ij per jara' majo'n xpoknaj ta xuya' cana njelal, xpeta wawe' chwech ruch'lew, xoca wnak y xoca jun ilinel. 8 Cara' c'a xuban xoca wnak, xuban ch'it no'y y ne xnimaj wa' Ttixel, y nmajo'n xpoknaj ta ri' xcomsasa per jun cmic jmás chna lowlo' xba'na tzra com chwech cruz xcomsas wa'. 9 Rmal c'ara' ja' Dios recsan chic Jesús chcaj jun nimlaj Rey, recsan chic che ocnak Kajaw ajoj konjelal, majo'n chic jun achnak más ta nim ruk'ij que chwech Jesucristo. 10 Cara' rebnon Dios ch-utz c'ara' majo'n jun che mquita xtexque'a chwech Jesús, per nconjelal nquexque' na chwech ajni' chca jec'ola chcaj, y chca jec'ola chwech ruch'lew, y chca jec'ola xe' ulew chka'. 11 Cara' rebnon Dios ch-utz c'ara' nconjelal wnak cawra necbij ra: —Jesucristo arja' Rjawal njelal achnak, majo'n jun achnak mquita c'ola pruk'a'. Cara' xtecbij na tzra chka bechnak opech tzojbal nquetzijon wa'. Tak cara' nqueban jara' noca yabal ruk'ij Dios Ttixel. 12 Rmal c'ara' quilaj tak wch'alal camic quenbij chewa, com xenimaj wa' rbeyal tak xenc'je'a checjol per camic más chna quenya' echuk'a' che nenimaj mesque en majo'n checjol. Rmal c'ara' tak quenbij chewa camic, tetja' ek'ij che rilic njelal totanem je rchumin Dios chnuya' chewa, per xerwara' txibej ewi' chwech Dios y terkaja pnewá' che majo'n nquixecwin ta newil eyon kaja ixix. 13 Cara' quenbij chewa com Kadta' Dios arja' nesmaja ptak ewanm che rbanic ajni' nrajo' ranm, ja' nyowa chewa che npeta egan tzrij utzil je njo'xa chewa rmal ja' chneban, y nuya' echuk'a' chka' che nquixecwina neban cumplir je nrajo' ranm ja'. 14 Tebna' njelal jyatanak chewa chneban per majo'n xtquixwexloj ta y majo'n ch'oj. 15 Cara' quenbij chewa ch-utz c'ara' che ne ktzij wa' che ix rlec'wal Dios nquixtz'e'ta, ch-utz c'ara' majo'n achnak nquixchapbexa y nch'ajch'oj wa' ewanm. Cara' ta neban ch-utz c'ara' majo'n rtzilal ptak ec'aslemal ixix mesque ixc'ola chquecjol jle' wnak jxe yojtanak cna'oj, jle' wnak jcongan itzel cc'aslemal. Per ixix ix ajni' jun luz je nsakersana quebey chquewech chpam k'ejku'm. 16 Com ewmal ixix tak nk'aljina chquewech nak rbanic utzlaj tzij je nyowa jun c'ac'laj c'aslemal chka. Wcara' neban ajni'la xtquenquicota ewmal tak xtpet chic jmul Jesucristo. Quenquicota com tzra' xtentz'et wa' mchek tcara' tak congan netjon nuk'ij chpam nimlaj samaj che eto'ic per c'ola rec'mon ta. 17 Mesque xtencamsas na per quenquicot wa' chka'. Com yukbal ec'u'x ixix jara' jun ofrenda je ntzujuxa chwech Dios, y wanen quencamsasa jara' quenoca jun ofrenda chka', jun ofrenda je nrexbilaj ri' ruq'uin ofrenda jnetzujuj ixix. Jara' quenquicota wch'alal y quenquicota ewq'uin chixconjelal. 18 Quixquicota ixix chka' wch'alal, quixquicota wq'uin. 19 Wcara' nrajo' ranm Kajaw Jesucristo che nkatak ela Timoteo ewq'uin jara' quentak ela chanim ch-utz c'ara' kas nexq'ue'a wanm tak xtenc'axaj nak ebnon. 20 Majo'n jun kch'alal wq'uin camic junam ta cna'oj ruq'uin Timoteo com arja' njelal ruc'u'x y njelal ranm ixrey-on pe cwent tzrij jnak enecesidad. 21 Per conjelal jle' chic xe cxin j-e' nqueya' kaja pe cwent y je rxin Jesucristo jara' majo'n nqueya' ta pe cwent. 22 Per ixix bien ewutkin ajni' rna'oj Timoteo, bien ewutkin che arja' smajnak wq'uin ajni' jun alc'walxel nesmaja ruq'uin redta', kexbilan ki' ruq'uin che rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo chca wnak. 23 Rmal c'ara' quenwajo' quentak ela ewq'uin alnak. Tak xtenwutkij nak xteba'na chwa wawe' jabar enc'o wa' camic c'jara' quentakla' ela Timoteo ewq'uin. 24 Quenba anen ewq'uin chanim chka' wcara' nrajo' ranm Kajaw Jesucristo chquenba. 25 Per xench'ob anen camic che nc'atzina quentak ela kch'alal Epafrodito ewq'uin nabey mul. Ja' Epafrodito wexbil chpam rsamaj Dios, ok soldado rxin Jesucristo ruq'uin. Ixix xixetkow ta Epafrodito che arja' quenruto' chpam je' achnak je nc'atzina chwa. 26 Per camic quentak el chic ewq'uin com arja' congan rgan nutz'et chic jmul ri' ewech ruq'uin chixconjelal. Tak xekaja rbixic ewq'uin chc'ola jun yubil xkajbej arja' congan xbisona más. 27 Ne ktzij wa' chcongan xeywaja, xyamer xcoma. Per Dios xpoknaj rwech, majo'n xcom ta. Y tzra' xentz'et wa' che Dios xpoknaj nwech anen chka' com wexte xcoma jara' chek ta ajni' xenbison chic rmal. 28 Rmal c'ara' tak congan quenwajo' quentak ela Epafrodito ewq'uin ch-utz c'ara' tak xtekaja ewq'uin ajni'la nquixquicota tzrij ch-utz c'ara' chka' che majo'n kas ta quenbison chic anen. 29 Tak xtekaja ewq'uin tec'lu' prubi' Kajaw Jesucristo, kas qui'il rc'ulic tebna'. Kas lok' ten-a' y mruyon ta ja' neban cara' tzra per cara' ta neban chca chka' jle' chic je xjun cna'oj ruq'uin. 30 Cara' quenbij chewa com arja' xyamer xcoma per rmal samaj rxin Cristo. Majo'n xpoknaj ta xuya' ri' pe cmic che nto'ic, xrejcha' ayuda chwa jxetak com majo'n xixecwin ta xnek'ijla' ixconjelal.

Filipenses 3

1 Camic wch'alal quenbij chewa, quixquicota prubi' Kajaw Jesucristo. C'ola ntz'iban chic jewc'axan chic per majo'n itzel ta quenna' quentz'ibaj chic jmul camic y congan nc'atzina chewa. 2 Tebna' cwent ewi' chquewech wnak jxe e ajni' e tz'e', jxe e itzel tak ajsmajma', arj-e' chek neckupij ela jtz'it quecuerpo y jara' circunsición necbij tzra. 3 Per ajoj ne ktzij wa' okbnon circuncidar, me j-e' ta. Cara' quenbij chewa com ajoj nkaya' c'as tzra Espíritu Santo che arja' nelsaj ela rtzilal ptak kanm y ruq'uin kanm nkaban wa' rsamaj Dios. Ajoj nkaya' ruk'ij Cristo Jesús y mkuq'uin kta ajoj ykul wa' kac'u'x kayon. 4 Je chwa anen nc'ola rzón wq'uin wexte c'ola ngan neyke' kaja nuc'u'x wq'uin anen nuyon. Nc'ola más rzón wq'uin anen que chwech jun wnak jnuch'ob chc'ola rzón ruq'uin che neyke' kaja ruc'u'x ruq'uin ruyon. 5 Com tak xuban waxki' k'ij enalexnak xenba'na circuncidar. Anen en aj Israel, en rjatzul cana Benjamín je rlec'wal Israel. Anen en puro hebreo com e nedta' nute' arj-e' puro e rjatzul Abraham. Congan xentijoj wi' tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés com xenoca aj fariseo. 6 Ajni'la xenya' ruk'ij kreligión ajoj ja ok aj fariseo com congan lowlo' xenban chca iglesia rmal. Nxenban wa' cumplir ley, nmajo'n achnak xenchapbexa jxench'ob anen. 7 Njelal jawra rzón je c'ja' xenbij kaja chewa congan nim ruk'ij jxench'ob anen nabey, per camic nebnon tzra je nmajo'n chic rc'atzil, per xe rmal Cristo tak nebnon cara' tzra. 8 Y mruyon ta ra', per cara' nebnon tzra njelal achnak com majo'n achnak c'ol ta rc'atzil que chwech jxenwutkij rwech Wajaw Cristo Jesús. Tak xenwutkij rwech Cristo jara' más na nim ruk'ij que chwech njelal. Rmal Cristo tak ney-on cana njelal y chwa anen njelal jney-on cana jara' xajni' jle' k'ayis jnel pmes. Anen ney-on cana njelal ch-utz c'ara' che nec'je'a Cristo pwanm per njunlic. 9 Anen ney-on cana njelal ch-utz c'ara' nmajo'n ra' che mquita jun nebnon ruq'uin Cristo ch-utz c'ara' majo'n neyke' ta nuc'u'x ruq'uin jun rbeyal je xanen enwankersyon kaja, jara' jun rbeyal je xruq'uin kaja achuk'a' neyke' wa' ac'u'x che rbanic cumplir rley Dios. Per rbeyal rxin Dios newc'an jara' rmal yukbal nuc'u'x ruq'uin Jesucristo. Jara' rbeyal Dios nsipana chka y rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo tak nuya' chka. 10 Cara' quenwajo' anen ch-utz c'ara' che bien quenwutkij ajni' rna'oj Wajaw Jesucristo, ch-utz c'ara' bien quenwutkij nak rbanic rpoder Dios, per jun poder jxec'sowa rxin Jesucristo chquecjol cnomki'. Anen quenwajo' quenwexbilaj Jesucristo che rtijic lowlo', quenwajo' quenwexbilaj chpam cmic, 11 per xerwara' we xtyataja chwa che quenc'astaja chquecjol cnomki' chka'. 12 Per mjara' ta quenbij che wutkin chic njelal y nmajo'n chic mquita tz'kat tzra nc'aslemal, per mcara' ta quenbij. Per jnebnon, congan nucsan nchuk'a' ch-utz c'ara' chquench'ec premio je rxin Cristo com cara' nrajo' ranm ja' Cristo Jesús rmal c'ara' tak xenrucha'. 13 Wch'alal, je chwa anen c'c'o na q'uemjana tench'ec per ajni' jun c'amc'oj anim nemjon ch-utz c'ara' quench'ec premio jchumin pon chic chenwech. Per majo'n cas quenya' tzra jnejlon can chic, 14 per congan nemjon rtijic nuk'ij ch-utz c'ara' cnewla' na jabar xtquenekaj wa' jabar xteya' wa' premio chwa, com c'ola jun premio nyataja chka tak xjun kabnon ruq'uin Jesucristo, jara' nokba'na invitar rmal Kadta' Dios che nokoc'je'a ruq'uin chcaj. 15 Njelal jawrara jxenbij kaja chewa cawra ta nkach'ob konjelal wch'alal je cwernak chic rwech kanm chpam rtzojbal Dios. Wc'ol je'a mjunam ta nkach'ob tzrij ewq'uin, Dios nk'alsaj na chkawech chka' nak kas mer rbeyal. 16 Xerwara' njelal jch'obtanak chic kmal xjun c'a kabna' che rnimaxic y xjun na'oj kacsaj. 17 Camic wch'alal, tec'ma' ejemplo jney-on chewech, kas que'ey-a' cas kch'alal je junam cna'oj wq'uin com okocnak ejemplo chewech. 18 Cara' quenbij chewa com e q'uiy xe m-utz ta cna'oj. Q'uiylaj mul nbin chewa nak cbanic, y camic pnok'ej quenbij chic jmul chewa che j-era' wnak xe quec'lel jtijonem jnec'tuwa chkawech nak rec'mon ta cruz je rxin Cristo. 19 Per j-era' wnak xe nqueba chpam nimlaj lowlo'. Je nyarij quecuerpo jara' ocnak quedios. C'ola je' achnak nqueban xq'uixbal rbanic per nqueya' kaja quek'ij rmal, xjara' nquech'ob je rxin rwech ruch'lew. 20 Per ajoj okc'ola precwent jun tnamet jc'ola chcaj jabar xtpet wa' To'onel, jara' Kajaw Jesucristo y camic njelal kac'u'x kamjon reybxic. 21 Ajoj xa ok way ok ya' per Jesucristo nerla' na jun k'ij tak xtuq'uex na kacuerpo. Ajni' xuban tak xq'uextaja recuerpo congan chic ruch'a' cara' c'a xtuban tzra kacuerpo ajoj chka'. Jara' bien necwina nuban com je rchuk'a' congan nim y rmal c'ara' noc na pruk'a' njelal.

Filipenses 4

1 Rmal c'ara' quenbij chewa wch'alal, cow quixpe'a prubi' Kajaw Jesucristo. Quilaj tak wch'alal ajni'la quixnwajo', congan quenwajo' nutz'et ri' kawech ewq'uin. Ajni'la jun quicotemal ec'mon ta chwa, ixocnak ix jun premio je nyataja chwa. 2 Camic c'ola jun paxbanem quenya' chca kch'alal Evodia rexbil Síntique. Com xjun quebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo quenwajo' quenbij chca xjun ta nquech'ob. 3 Atet chka' je at utzlaj wexbil chpam jawra samaj, tebna' jun utzil, que'apaxbaj kch'alal ixki' Evodia ruq'uin Síntique ch-utz c'ara' necchumij qui'. Com arj-e' congan xesmaja, xkexbilaj ki' cuq'uin che rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo, y cara' xuban chka' Clemente y rexbil conjelal jle' chic wexbil tzrij jawra samaj. Arj-e' tz'ibtala quebi' chpam rlibro Dios jabar tz'ibtal wa' quebi' wnak je nyataja chca utzlaj c'aslemal je rxin Dios. 4 Wch'alal, quixquicot wa' prubi' Kajaw Jesucristo. Quenbij chic jmul chewa, quixquicota. 5 Tec'je'a epaciencia cuq'uin conjelal wnak. Bien terkaja pnewá' xe nnajin ta nerkaja k'ij tak xtpet chic jmul Kajaw Jesucristo. 6 Mtexibej ta ewi' chwech achnak xtpeta chewij, per jneban tey-a' chpam oración njelal, tbij tzra Dios njelal jc'ola ptak ewanm. Tc'utuj tzra achnak je nc'atzina chewa y tmeltioxij tzra chka'. 7 Wneya' chpam oración njelal jara' Dios nuya' chewa che qui'il nec'je'a ewanm chwech, y jawra quicotemal más k'axnak chna, mesquier nkocwina nkach'ob perc ajni'la nim, y chka' jawra quicotemal nechjalbena ena'oj ruq'uin ewanm com xjun ebnon ruq'uin Jesucristo. 8 Wch'alal, jcamic c'ola jun q'uisbal paxbanem quenya' chewa ra. Jutzil njara' ta nech'ob ptak ewanm. Achnak utz ntz'e'ta rmal Dios jara' ta ra nech'ob. Jawra tech'bo' je xtenbij chewa ra: njelal je ktzij y majo'n tz'koj tzij rc'an, njelal jnim ruk'ij ntz'e'ta rmal Dios, njelal rbeyal, njelal jrec'mon ta jun ch'ajch'ojlaj c'aslemal, njelal je nwankersaj ojben ri'il rxin Dios, njelal j-utz nc'axaxa, nte jara' nech'ob wch'alal. 9 Tak xenc'je'a checjol xewutkij tijonem jxenya' chewa, xenimaj, xewc'axaj ajni' quentzijona y xetz'et ajni' nc'aslemal. Camic tec'ma' ejemplo jney-on chewech. Wcara' neban jara' nec'je'a Dios ewq'uin jnuya' che qui'il nec'je'a awanm. 10 Jcamic wch'alal, congan quenquicota prubi' Kajaw Jesucristo rmal jxetak pchic jun ayuda chwa. C'o chic tiemp jmajo'n ayuda etkon ta per bien wutkin chc'ola egan netak ta, per com majo'n nec'mow ta rmal c'ara' tak metkon pta. 11 Per tak quenbij cara' chewa me rmal ta chc'ola ayuda quenwajo' chewa, com anen quenquicot wa' njelal tiemp chc'ola o wmajo'n je' achnak wq'uin, jara' bien c'mannak chic chwa. 12 Anen c'mannak chwa che en miba', chka' c'mannak chwa che en byom. Njelal enk'axnak chpam y quenquicota xabar tzra' enc'o wa' y chka bechnak opech nebnon, we ennojnak owe enmajtanak rmal wyejal, wsobre pak wq'uin o wchek remril necneya jun ncentav. 13 Cristo nyowa nchuk'a' com xjun kabnon ruq'uin y rmal c'ara' njelal quencoch' chka bechnak opech npeta chwij. 14 Per congan wen xeban chwa che xetak ta ayuda, jara' ajni' ixix jixc'o ta wq'uin chpam je rc'ayewal je enc'ol wa' camic. 15 Kas nabey mul tak xenya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo chpam departamento Macedonia y tak xenel ta chpam jawra departamento, ixix bien ewutkin wch'alal che eyon ixix jixc'ola pFilipos xeya' jun ayuda chwa. Jle' chic kch'alal jec'ola chpam jle' chic iglesia mcara' ta xqueban chwa. 16 Peor tak xenc'je'a chpam tnamet Tesalónica camul oxmul xetak wayuda. 17 Per me tzrij ta ayuda tz'el wa' nwech per kas ngan anen Dios ta xtyowa chewa jun nimlaj rtojbalil rmal ja utzil xeban chwa. 18 Njelal jxetak ta jara' xerja'cha pnuk'a' rmal kch'alal Epafrodito rmal c'ara' majo'n achnak nc'atzina chwa camic, en byom quenna' kaj chic camic. Ja ayuda xeya' chwa jara' jun ofrenda xetzujuj tzra Dios per jun ofrenda jcongan qui' rexla' nuna' Dios, utz nutz'et y kas nel ta ruc'u'x tzrij. 19 Nedta' Dios arja' nuya' na chewa ixix chka' achnak nc'atzina chewa com más chna k'axnak rmibil nuya' chawa tak xjun abnon ruq'uin Cristo Jesús. 20 Kas ta xtya'a ruk'ij Kadta' Dios camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén. 21 Tey-a' rutzil quewech retnamet Dios chejujnel je xjun quebnon ruq'uin Cristo Jesús. Je kch'alal jec'ola wq'uin arj-e' nquetak ela rutzil ewech chka'. 22 Je rtnamet Dios je nquesmaja pruchoch César jnimlaj rey rxin Roma arj-e' nquetak ela rutzil ewech chka', y cara' nqueban conjelal kch'alal. 23 Kas xtec'je' ta utzil je nsipaj Kajaw Jesucristo ptak ewanm ixconjelal. Amén.

Colosenses 1

1 Anen en Pablo, Dios enrecsan che enocnak apóstol rxin Jesucristo. Anen wexbil kch'alal Timoteo nektz'ibaj jawra carta. 2 Quentak ela ewq'uin wch'alal je ix aj Colosas. Ixix je ixyonan che ixocnak rtnamet Dios jc'ola yukbal ec'u'x ruq'uin Cristo Jesús je xjun ebnon ruq'uin. Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij ta más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 3 Ajoj ne nkaban wa' oración pnecwent y nnekmeltioxij wa' tzra Dios Ttixel rxin Kajaw Jesucristo. 4 Nekmeltioxij tzra com xerkaja rbixic kuq'uin che ixix ne ykul wa' ec'u'x ruq'uin Cristo Jesús y congan nque'ewajo' conjelal e rtnamet Dios. 5 Cara' neban com c'ola jun nimlaj herencia rxin Dios eweyben je ycon chcaj. Jawra herencia ewc'axan chic nak rbanic, tzra' xewc'axaj wa' tak xbixa chewa utzlaj tzij rxin Jesucristo, per jle' tzij je nmajo'n tz'koj tzij rc'an. 6 Jawra utzlaj tzij kanak chic rbixic ewq'uin y bnak nat nkaj chka' chwech njelal ruch'lew, congan utzil ntajina nwankersaj ptak canm wnak y e q'uiy ntajina necnimaj. Cara' rebnon utzlaj tzij checjol ixix chka', congan utzil rwankersan checjol, tzra' xumaj twa' rij tak xewc'axaj nabey mul utzlaj tzij tak xch'obtaja ewmal kas mer rubey utzil je nsipasa chka rmal Dios. 7 Jara' xch'o'ba chewech rmal quilaj kch'alal Epafras. Ja' Epafras arja' kaxbil chpam samaj com rsamaj Cristo nuban per ewmal ixix tak nesmaja, arja' jun acha jnuban wa' cumplir je ntzujuj. 8 Arja' xerbina chka che ixix ajni'la nque'ewajo' kch'alal com ntajina nesmaja Espíritu Santo ptak ewanm. 9 Tak xerkaja rbixic kuq'uin chcara' ebnon ne xkamaj ta rbanic oración pnecwent. Dios ta xtyowa chewa che bien newutkij je nrajo' ranm ja', xtuya' ta chewa rna'oj Espíritu Santo y xtuch'ob ta chewech nak rbeyal y nak me rbeyal ta. 10 Xtewc'aj ta jun utzlaj c'aslemal com nyatal wa' chkij chcara' nkaban tak kniman chic Kajaw Jesucristo. Xtewc'aj ta jun c'aslemal jcongan nel ta ranm Dios tzrij, jun c'aslemal je nwankersaj njelal rwech utzil. K'ij k'ij nte xtewutkij wa' más ajni' rna'oj Dios. 11 Xtuya' ta congan echuk'a' Dios, xtec'je' ta ewq'uin jnimlaj poder jc'ola ruq'uin pe gloria ch-utz c'ara' majo'n nq'uis ta epaciencia y che nquixecwina necoch' nak newil chpam ec'aslemal, per ruq'uin ta quicotemal rxin Dios. Cara' rbanic oración nkaban pnecwent. 12 Ne tmeltioxij wa' tzra Kadta' Dios com arja' rey-on chka che ajoj jun c'ola kak'a' tzrij herencia jnuya' chka je ok rtnamet, rey-on chka che nokoc'je'a chpam jun gobierno jabar nch'a'an wa' regloria Dios. 13 Arja' xokruto' pruk'a' k'ejkumal y xokrucsaj chpam rgobierno Jesucristo jquilaj Rlec'wal. 14 Com xjun chic kabnon ruq'uin Jesucristo rmal c'ara' tak okowsan el chic libre com arja' xutix recq'uiel pkacwent y jara' xokrlesbej libre. Ok libre chic com cuytanak chic kil kamac. 15 Ruq'uin Rlec'wal Dios nkatz'et wa' ajni' kas mer rbanic Dios jmajo'n ntz'ettaj ta. Majo'n chic jun achnak wankersan nim ta ruk'ij chwech Rlec'wal Dios. 16 Cara' quenbij chewa com njelal achnak jwankersan majo'n ra' che mquita ruq'uin arja' wankersan wa'. Ajni' tzra jc'ola chcaj y chka' jc'ola wawe' chwech ruch'lew, ajni' tzra njelal achnak je ntz'ettaja y chka' njelal jmajo'n ntz'ettaj ta, ajni' chca njelal quewech nmak tak k'atbaltzij jmajo'n nquekatz'et ta ruq'uin kk'awech, per nmajo'n achnak je mquita wankersan rmal Rlec'wal Dios, wankersan ta njelal achnak ch-utz c'ara' noca yabal ruk'ij. 17 Nc'o chwa' Rlec'wal Dios tak q'uemjana twankersasa caj ruq'uin rwech ruch'lew. Ja' chapyona rxin njelal jwankersan ta y xe rmal jnimlaj rpoder tak majo'n yojtanak ta njelal. 18 Ja' nc'ana kxin ja ok iglesia ajni' nuban jun wi'aj nc'aj kacuerpo. Ruq'uin ja' nwanker twa' c'ac'laj c'aslemal je kc'an com arja' kas nabey mul xc'astaja junlic chquecjol cnomki'. Cara' rbanic ch-utz c'ara' nja' wa' nnabyeja ch-utz c'ara' majo'n chic jun nim ta ruk'ij chwech arja'. 19 Cara' rbanic com njelal jnojnak pranm Kadta' Dios jara' nojnak chka' pranm Rlec'wal Dios com cara' nrajo' ranm Dios. 20 Ja' Dios xutak ta Rlec'wal che rchumsic njelal achnak wawe' chwech ruch'lew y tzra chka' jc'ola chcaj. Xpeta Rlec'walxel, xutix recq'uiel chwech cruz y xokchumtaja ruq'uin Kadta' Dios rmal ja', per konjelal. 21 Ajni' chewa ixix ojer q'ue c'nat ixc'ol wa' chwech Dios, nmajo'n egan tzrij je nbij Dios ptak ewanm, xe rtzilal jxeban. Per camic ix chumtanak chic ruq'uin Dios, ja' Dios cawra xuban che xixchumtaja, 22 xutak ta Rlec'wal che xer-oc kaja wnak y xcoma pkacwent. Cara' xuban ch-utz c'ara' kas wen nuban tzra ewanm ch-utz c'ara' kas rewkon ri' ewanm tak nquixekaja chwech, kas ixch'ajch'oj y nmajo'n achnak nquixchapbexa. 23 Xerwara', nc'atzina chmajo'n neya' cta yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo, nc'atzina che bien nquixetque'a y cow nquixpe'a che reybxic jtzujun chka rmal Dios ajni' nc'u'ta chkawech rmal utzlaj tzij rxin Jesucristo. Ekajnak chic rbixic utzlaj tzij ewq'uin, chka' elnak chic rbixic chca conjelal wnak jec'ola chwech ruch'lew. Anen en Pablo yatanak chwa chquenya' rbixic jawra utzlaj tzij. 24 Jcamic enc'ola chpam lowlo' che eto'ic per quenquicota rmal. Anen en rexbil Cristo che rtijic lowlo' jq'uemjana tk'axa tzrij com q'ue nti'ona tzra Cristo njelal je nba'na chka ja ok recuerpo ja ok iglesia. 25 Dios arja' rey-on chwa che enocnak jun ajsmajma' rxin iglesia ch-utz c'ara' quenba ewq'uin chixconjelal jme ix aj Israel ta ch-utz c'ara' bien cnech'bo' chewech rtzojbal Dios. 26 Com c'ola chpam rtzojbal Dios jmajo'n k'alaj ta chquewech wnak chpam je' tiemp jk'axnak cana per camic k'alsan chic chquewech e rtnamet Dios. 27 Com Dios arja' rech'bon chic chquewech rtnamet chc'ol chic Cristo ptak ewanm jme ix aj Israel ta y rmal c'ara' ewutkin chic che nquixec'je' na pregloria ja' Dios. Jawra jxenbij kaja chewa wewtanak ojer per Dios rk'alsan chic chkawech camic ch-utz c'ara' tzra' nkatz'et wa' che ajni'la nim regloria Dios jnesmaja checjol ixix jme ix aj Israel ta. 28 Ajoj xe nruyon wa' Cristo nkaya' rbixic, nquekpaxba' kch'alal chejujnel y nquektijoj chejujnel chka' com ja' Dios nuya' kna'oj che ctojxic. Cara' nkaban ch-utz c'ara' tak nquekaban presentar chwech Dios per bien tz'kat cc'aslemal tzra' chejujnel, per xe rmal je xjun quebnon ruq'uin Cristo Jesús. 29 Rmal c'ara' tak nemjon jun nimlaj lucha, congan quentaj nuk'ij per je nyowa nchuk'a' jara' Jesucristo com arja' congan nesmaja chpam nc'aslemal che rbanic jawra samaj jnemjon rbanic ra.

Colosenses 2

1 Com anen quenwajo' chnewutkij wch'alal, congan nucsan nchuk'a' pnecwent y pquecwent kch'alal jec'ola chpam Laodicea, y pquecwent jle' chic kch'alal jnexte wjic retz'ton ri' kawech cuq'uin. 2 Congan nucsan nchuk'a' ch-utz c'ara' bien nquexim qui' chpam ojben ri'il rxin Dios y rmal ta ra necwira canm chpam utzlaj tzij rxin Jesucristo. Kas quenwajo' chca, kas ta nec'je'a cseguro, kas ta nch'obtaja cmal nak rbanic je rk'alsan chic Kadta' Dios chkawech jara' jun nimlaj mibil nuya' chka com arja' rk'alsan chic chkawech nak rbanic Cristo. 3 Ruq'uin Cristo nkawil wa' njelal rna'oj Dios, ruq'uin ja' nkawil wa' njelal je nrajo' Dios chka che nkutkij, jara' jun nimlaj mibil nkawil. Per xruyon ruq'uin Cristo nkawil wa'. 4 Cara' quenbij chewa ch-utz c'ara' majo'n nquixba'n ta engañar cmal jle' wnak je ncajo' nquixqueban pors che nenimaj tijonem je nqueya' j-e'. 5 Com anen mesque en majo'n ewq'uin camic per wespíritu jara' c'ola ewq'uin y congan quenquicota chewij. Quenquicota chewij com wutkin chmajo'n ech'ron ta ewi' y wutkin chka' che cow ixpa'la tzrij yukbal ec'u'x ruq'uin Cristo. 6 Rmal c'ara' quenbij chewa, ajni' xeban nabey je xjun xeban ruq'uin Kajaw Jesucristo nte cara' neban, xjun ta neban ruq'uin per ne rxin junlic chka bechnak opech neban chpam ec'aslemal. 7 Bien c'a quixetque'a ruq'uin ajni' rbanic jun che' q'ue c'nat bnak wa' rc'amal ptak ulew, y ajni' rbanic jun jay bien tz'bula pe rwá' rcimiento. Tecwera ec'u'x bien ruq'uin tijonem rxin Jesucristo ajni' c'tun chic chewech, y tmeltioxij wa' njelal tzra Dios. 8 Majo'n jun wnak xtech'cow ta ewxin tzrij jle' tijonem je jun chwa' com c'ola tijonem utzlaj tijonem nbixa tzra, per nmajo'n rsamaj y xe engaño rec'mon ta, jle' tijonem xwankersan cmal wnak, jle' costumbre jxe nq'uisa ruk'ij y mruq'uin ta Cristo penak wa'. 9 Me tquixba'n ta engañar com xruq'uin Cristo nkatz'et wa' nak kas mer rbanic Dios com arja' ocnak wnak y njelal jc'ola pranm Dios nmajo'n ra mquita c'ola pranm ja' chka'. 10 Ixix com xjun chic ebnon ruq'uin Cristo rmal c'ara' tak ewlon chic njelal achnak je nc'atzina tzra ec'aslemal com arja' nmajo'n jun k'atbaltzij che mquita c'ola pruk'a'. 11 Jun chic, com xjun chic ebnon ruq'uin rmal c'ara' tak xixba'na circuncidar per jun circuncisión jme wnak ta banyona, jun circuncisión rxin Cristo, jara' tak xelsasa chewa njelal rtzilal jewc'an. 12 Cara' rbanic com xixba'na bautizar y tak xixba'na bautizar jara' jun ixix xixmu'ka ruq'uin Cristo, jun ixix xixc'astaja ruq'uin chka'. Cara' xeban com c'ola yukbal ec'u'x ruq'uin jnimlaj poder jxucsaj Dios tak xuc'as Cristo chquecjol cnomki'. 13 Ixix ix cnomki' nabey chpam ewil emac, majo'n ixebnon ta circuncidar tzra' per ewc'an na rtzilal, per Dios arja' xuya' jun c'ac'laj c'aslemal chewa tak xuc'as Cristo chquecjol cnomki' y xucuy njelal ewil emac chixconjelal. 14 Cawra xuban Dios ra, arja' xokruto' pruk'a' jle' costumbre jtz'ibtanak cana chpam rley Dios je rtz'iban cana Moisés, com jnuban ley xe nnataj chka che ok aj-il ajmac, xnokruban condenar, per Dios xchumsaj njelal ch-utz c'ara' majo'n chic ruk'a' costumbre chka, per xe rmal recmic Cristo chwech cruz rmal c'ara' tak xuban cara' chka. 15 Arja' xkasaj cchuk'a' njelal quewech k'atbaltzij jmajo'n nquekatz'et ta ruq'uin kk'awech, bien xerk'alsaj chquewech wnak che arja' xch'ecmaja tak xcomsasa Cristo chwech cruz. 16 Rmal c'ara' quenbij chewa, me tque'eya' ta cas wnak tak necch'ojquij chewa nak netaj, o wnecch'ojquij chewa chmajo'n nec'ul ta jle' nimk'ij je nc'u'la chjuna', owe ch-ic', o wche sman. 17 Jawra xe jle' costumbre cniman, xajni' rnatu' jutzil c'o pchic jtzujun ta rmal Dios, per tak xpeta Cristo arja' xuc'om ta kas mer utzil jtzujun ta rmal Dios. 18 Ec'ola wnak cawra necbij chewa ra: —We mteban ixix ajni' nkaban ajoj jara' me tyataja chewa jpremio rxin Cristo, cara' necbij, per mtque'eya' ta cas. J-ewra wnak congan neck'alsaj qui' che e ch'tak no'y quebnon, y nquexque'a chquewech ángel. Jun chic je nqueban, xe nqueya' kaja quek'ij queyon rmal jk'alsan je' chquewech, per me Dios ta k'alsyona chquewech. Congan e nmak nquena' kaja per nmajo'n cbase tak ncara' nqueban. Com xyojtanak cna'oj rmal il mac rmal c'ara' tak kas e nmak nquena' kaja. 19 Cara' nqueban com me bien ta jun quebnon ruq'uin Cristo. Ja' Cristo arja' wi'aj kxin konjelal ja ok recuerpo y rmal arja' tak nokq'uiya. Ajni' rbanic jun cuerpo xjun rebnon, rexmon ri' chbil tak ri' y nnimaj je nbixa tzra rmal wi'aj ch-utz c'ara' che nq'uiya. Y cara' chka ajoj chka', tak neknimaj je nbixa chka rmal Cristo che nkaban jara' nokq'uiya rmal, per jun c'yinem je nwen ntz'e'ta rmal Dios. 20 We ktzij che ixix jun xixcoma ruq'uin Cristo, we ktzij che ix majo'n chic pruk'a' jle' costumbre jxe nk'axa ruk'ij ¿nak tzra c'ara' tak c'c'o na je' achnak neban ajni' ykul na ec'u'x ruq'uin rwech ruch'lew? ¿Nak tzra tak nenimaj jle' costumbre je nbixa chewa cmal wnak? Com cawra necbij wnak chewa ra: 21 —Mtec'om ta jala la, mtetaj ta jala la, nexte jtz'it nechap jala la, xe xjan. Cara' necbij. 22 Per me tque'enimaj ta com je' achnak jawra xe nq'uisa tak nataj y majo'n achnak nuban chawa. J-ewra wnak xe cna'oj j-e' nquecsaj, xtijonem cxin wnak nqueya'. 23 C'ola je' achnak nquecwankersaj kaja queyon y nquecsaj creligión, congan neck'alsaj qui' che e ch'tak no'y quebnon, y c'ola je' achnak nqueban kaja jxe pkan kaja tzra quecuerpo. Jawra tijonem ra kas utzlaj tijonem, cara' necbij wnak, per mtecwin wa' xtcatruto' ta che xtcatruk'il ta che rbanic il mac.

Colosenses 3

1 We ix jun ixix ixc'astanak ruq'uin Cristo kas tc'a noca ptak ewanm je' achnak rxin chcaj jabar tz'bul wa' Cristo prejquenk'a' Dios. 2 Ruq'uin ta je' achnak rxin chcaj nec'je' wa' epensar y mquita ruq'uin rxin rwech ruch'lew. 3 Cara' quenbij chewa com ixix jun xixcoma ruq'uin Cristo, c'ac' chic ec'aslemal, per jun c'aslemal je bien bnon cwent rmal Cristo com xjun ebnon ruq'uin y ja' xjun quebnon ruq'uin Dios. 4 Ja' Cristo arja' mism ocnak kc'aslemal camic, y tak xtpet chic jmul congan nch'a'ana tak ntz'e'ta, ajni'la nim ruk'ij, y cara' chewa ixix chka', newexbilaj na y cara' nquixtz'e'ta ajni' ntz'e'ta ja'. 5 Com ixcomnak chic chwech il mac mteban xta ixix je' rtzilal je ajni' nqueban wnak wawe' chwech ruch'lew. Cawra nqueban ra: x-il mac nqueban ach-i' cuq'uin ixki', xnectz'ilorsaj cna'oj, xnecyarij je' qui', xruyon rtzilal ncajo' nqueban. Jun chic je nqueban, xnecyarij je' achnak cxin wnak, y tak xcara' nqueban jara' xje' achnak nqueya' ruk'ij y xjara' ocnak quedios. 6 Cara' rbanic rtzilal je nqueban wnak jmajo'n necnimaj ta Dios, y xe rmal c'ara' tak penak ryiwal Dios chquij. 7 Y cara' xeban ixix ojer chka' tak ewc'an na jun itzel c'aslemal, com xeban jle' rtzilal je c'ja' xenbij kaja chewa. 8 Per camic tey-a' cana ixix chka' njelal jawrara. Mteban ta ayiwal, mtquixkulluj ta, mteban ta itzel tak achnak chca wnak, mque'etzijoj ta, y mtebij ta itzel tak tzij. 9 Mtetz'ak ta tzij chbil tak ewi' com ey-on cchic je tzbuklaj c'aslemal, ey-on cchic bnoj rtzilal je ajni' xeban nabey, 10 y camic ewc'an chic jun c'ac'laj c'aslemal. K'ij k'ij nba'na más c'ac' tzra c'aslemal je ewc'an camic y tak xtq'uisbena cara' nela ajni' rc'aslemal Dios. Cara' rbanic ch-utz c'ara' chnewutkij ajni' kas mer rbanic Dios. 11 Xe ok jun konjelal je kc'an jawra c'ac'laj c'aslemal jxenbij kaja chewa ra, we ok aj Israel o wme ok aj Israel ta, we okbnon circuncidar o wmajo'n okobnon ta circuncidar, wmajo'n kutkin ta noktzijona pe griego, wcongan lowlo' tnamet okpenak wa', we ok libre o we ok esclavo, per xe ok jun konjelal je kc'an c'ac'laj c'aslemal com Cristo nec'je'a ptak kanm konjelal y nuban jun chka, xruyon Cristo nim ruk'ij. 12 Rmal c'ara' quenbij chewa, com ixch-on rmal Dios, com ix rtnamet Dios y congan nquixrajo', tpoknaj c'a quewech wnak, tebna' utzil chca, mteya' ta ek'ij chquewech, chka bechnak opech newil chpam ec'aslemal tey-a' pruk'a' Dios, tec'je'a epaciencia, 13 y tak chek q'uenjlal neban ofender ewi' tecch'o' y tecyu' ewi'. Cara' ta neban ajni' xuban Cristo, com arja' xixrucuy rmal c'ara' tak quenbij chewa, tecyu' ewi' ixix chka'. 14 Per c'ola jun más chna nc'atzina chwech njelal, jara' ojben ri'il, com tak newajo' ewi' jara' nuban jun chewa y njelal rwech utzil neban rmal. 15 Xtec'je' ta qui'il rwech ewanm chwech Dios, jara' ta xtc'ana ewxin com ja' Dios xixrucha' ch-utz c'ara' qui'il nec'je'a ewanm chwech, com arja' xjun rebnon chewa, xjun cuerpo ebnon. Tmeltioxij tzra Dios jrebnon chewa. 16 Kas ta bien xtnoja utzlaj tzij rxin Cristo ptak ewanm. Ttijoj ewi' y tpaxba' je' ewi', per ruq'uin ta rna'oj Dios. Tebna' salmo, tebna' himno, tbixaj jbix je nwankersas pa ptak ewanm rmal Espíritu Santo, per ruq'uin ta ewanm nebixaj rubi' Kajaw Jesucristo y nemeltioxij tzra Dios. 17 Chka bechnak opech nebij je'a y chka bechnak opech neban chka', per tebna' njelal prubi' Kajaw Jesucristo y rmal ta Jesucristo chka' nemeltioxij tzra Kadta' Dios njelal jrebnon chewa. 18 Ixix ja ix ixki' que'ebna' respetar ewechjilal com Kajaw Jesucristo cara' nrajo' chewa chneban. 19 Y ixix ach-i' que'ewaj-o' ewexkilal, mtebij ta pkan tak tzij chca. 20 Ixix je ix alc'walxela' que'enimaj edta' ete' com Kajaw Jesucristo congan nquicota chewij tak nque'enimaj. 21 Ixix je ix ttixela' mtque'ech'jursaj ta ewlec'wal mal-il netur ela junlic rwech quec'u'x. 22 Ixix je ix mos que'enimaj epatrón jec'ola wawe' chwech ruch'lew. Ec'ola mos congan nquesmaja tak ec'ol oca cpatrón cuq'uin ch-utz c'ara' utz nquetz'e'ta, per tak nba cpatrón majo'n kas ta nquesmaj chic, per mteban ta cara' ixix. Per jneban, ne njelal ec'u'x y njelal ewanm tebna' samaj y chwech Dios txibej wa' ewi'. 23 Jsamaj neban chka bechnak opech samaj, tetja' ek'ij che rbanic, tebna' tzra ajni' rxin Kajaw Jesucristo y me cxin ta wnak. 24 Cara' quenbij chewa com ixix bien ewutkin chruq'uin Kajaw Jesucristo npe wa' kas mer rtojbalil je nkaban, jara' herencia je rtzujun chka com Cristo jKajaw jara' kas mer Epatrón. 25 Y je' wnak je nquebnowa rtzilal, Dios nyowa rjel rec'xel chca je nqueban, majo'n jun utz ta nutz'et y majo'n jun itzel ta.

Colosenses 4

1 Ixix je ix patrón tebna' rbeyal chca emos, tebna' chca ajni' nrajo' Dios chewa chneban chca. Cara' quenbij chewa com ixix bien ewutkin chc'ola jun epatrón ixix chka' chcaj. 2 Camic wch'alal, mtetenba' ta je rbanic oración, quixc'asc'ata che rbanic y tmeltioxij tzra Dios jrebnon chewa. 3 Tebna' orar pkacwent ajoj chka', tc'utuj tzra Dios che arja' nujak jun bey chkawech ch-utz c'ara' nkaya' más rbixic rtzojbal. Ajoj nkajo' nkaya' más rbixic jk'alsan chic tzrij Cristo jmajo'n k'alsan ta nabey. Rmal c'ara' tak enc'ola anen pcars camic. 4 Tebna' orar pnecwent ch-utz c'ara' quencwina quenk'alsaj bien nak rbanic Cristo com njawara' yatanak chwij chquenban. 5 Tecsaj rna'oj Dios tak nquixtzijona cuq'uin wnak jmajo'n cniman ta Jesucristo. Mchek tcara' nk'axa jun k'ij chewech per k'ij k'ij tebna' utzil. 6 Tak nquixtzijona wen tak tzij tbij, c'o ta rec'mon ta chca je nquec'axana. Ne tcara' neban ch-utz c'ara' tak c'ola nc'axaxa chewa cmal wnak chka bechnak opech wnak, per bien ewutkin nak nrajo' Dios chewa chnebij chca. 7 Tak xtekaja kch'alal Tíquico ewq'uin arja' nbij chewa nak nebnon wawe'. Arja' jun quilaj kch'alal, jun ajsmajma' je xjun rebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo, jun ajsmajma' jnuban wa' cumplir je ntzujuj. 8 Rmal c'ara' tak netkon ela ewq'uin ch-utz c'ara' chnerutkij nak ebnon y chka' chneryukba' ec'u'x. 9 Onésimo netkon ela chka' rexbilan ela Tíquico. Ja' Onésimo ewinak, arja' jun quilaj kch'alal chka' jnuban wa' cumplir je ntzujuj. Tak xtque'ekaja ewq'uin arj-e' necbij chewa njelal jmajtanak rbanic wawe'. 10 Kch'alal Aristarco arja' wexbil wawe' pcars, arja' nutak ela rutzil ewech. Je kch'alal Marcos je rsobrino Bernabé arja' nutak ela rutzil ewech chka'. Ajni' nbin chic chewa, we xtekaja Marcos ewq'uin kas qui'il rc'ulic tebna'. 11 Je kch'alal Jesús je nbixa Justo tzra chka', arja' nutak ela rutzil ewech. J-ewra e oxi' kch'alal je c'ja' xenbij kaja chewa arj-e' quenqueto' chpam samaj wawe' ch-utz c'ara' che nkaya' rbixic rgobierno Dios, per e majo'n chic nwinak aj Israel jquenqueto' chta wawe', xqueyon j-e', congan cyukban nuc'u'x. 12 Je kch'alal Epafras arja' ewinak, arja' jun ajsmajma' rxin Cristo y nutak ela rutzil ewech chka'. Arja' congan nuban oración pnecwent, nquixrnataj wa' chpam oración. Cara' nuban ch-utz c'ara' cow nquixpe'a ch-utz c'ara' nquixq'uiya bien y nquixwachina chpam rtzojbal Dios ch-utz c'ara' njara' neban jachnak nrajo' ranm Dios chewa chneban. 13 Anen bien wutkin y quenbij chewa che kch'alal Epafras arja' congan jun nimlaj lucha ntajina nuban pnecwent ixix y pquecwent jec'ola pLaodicea, y pquecwent chka' jec'ola pHierápolis. 14 Jquilaj kch'alal Lucas jdoctor, arja' nutak ela rutzil ewech y cara' nuban kch'alal Demas chka'. 15 Tey-a' rutzil quewech kch'alal jec'ola pLaodicea, y cara' tzra kch'alal Ninfas chka' y chca iglesia je nquemol qui' pruchoch. 16 Jawra carta nkatak ela ewq'uin, tak xtsic'taja ewmal c'jara' netak el chic ruq'uin iglesia jc'ola pLaodicea ch-utz c'ara' che arj-e' necsiq'uij chka'. Y c'o chic jun carta netkon ela cuq'uin kch'alal jec'ola pLaodicea y quenwajo' che ixix nesiq'uij chka'. 17 Tbij tzra kch'alal Arquipo: —Catc'asc'ata, tebna' cumplir samaj jyatanak chewa prubi' Kajaw Jesucristo, cara' tbij tzra. 18 Y camic anen en Pablo quentak ela rutzil ewech per anen quentz'ibaj ela ruq'uin nuk'a'. Mtemestaj ta che anen enbc'on pcadena wawe' pcars. Jutzil je nsipaj Dios xtec'je' ta ewq'uin. Amén.

1 Tesalonicenses 1

1 Anen en Pablo e wexbil Silvano ruq'uin Timoteo nektz'ibaj jawra carta y nkatak ela ewq'uin wch'alal ja ix iglesia jixc'ola chpam tnamet Tesalónica. Ixix wch'alal xjun ebnon ruq'uin Kadta' Dios y xjun ebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo. Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 2 Wch'alal, ajoj nnekmeltioxij wa' tzra Dios ewmal ixix chixconjelal rmal jebnon y nquixknataj wa' chpam koración. 3 Tak nkaban orar ruq'uin Kadta' Dios nerkaja pkawá' njelal samaj jebnon rmal jyukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. Bien nerkaja pkawá' njelal utzil jebnon rmal ojben ri'il rxin Dios jc'ola ptak ewanm, y bien nerkaja pkawá' chka' njelal jecch'on rmal jcongan nquixquicota che reybxic Kajaw Jesucristo. 4 Wch'alal, Dios congan nquixrajo' y ajoj kutkin che arja' xixch-owa che xixoca pruk'a'. 5 Tak xekbij chewa utzlaj tzij rxin Jesucristo mruyon ta rbixic xkaban, Espíritu Santo congan xucsaj rchuk'a' y congan xesmaja ptak ewanm. Chka' bien xetz'et chcongan ykula kac'u'x ruq'uin jxekbij chewa. Tak xokoc'je'a checjol bien ewutkin che utzlaj ejemplo xkac'ut chewech ch-utz c'ara' chnewutkij nak rbanic utzlaj c'aslemal. 6 Ixix xec'om ejemplo kxin ajoj, xec'om ejemplo rxin Kajaw Jesucristo com cara' xeban ixix ajni' xkaban ajoj, xixquicota che rnimaxic rtzojbal Dios mesque ncongan xetaj lowlo' rmal. Ktzij che xixquicota, jara' xyataja chewa rmal Espíritu Santo. 7 Cara' xeban xixoca ejemplo chquewech conjelal kch'alal jec'ola ptak tnamet jc'ola precwent Macedonia y jc'ola precwent Acaya. 8 Cara' quenbij chewa com congan bnak pnim rtzojbal Dios ewmal. Xekaja ptak tnamet jc'ola precwent Macedonia y xerkaja ptak tnamet jc'ola precwent Acaya, y mruyon ta ra per ne njelal nat nkaj ojtkin chwa' chcongan ykula ec'u'x ruq'uin Dios. Rmal c'ara' majo'n nc'atzin xta nekbij chic chca com arj-e' cutkin chic. 9 Com arj-e' quemjon rbixic nak rbanic tak xokekaja ewq'uin che congan qui'il kc'ulic xeban. Y necbij chka' nak xeban tak xenimaj c'aslic Dios jne ktzitzij Dios, 10 y chka' tak xe'eya' cana je' tioxa' y majo'n xixexque' xta chquewech, y nquixquicota che reybxic k'ij tak xtpet chic jmul Rlec'wal Dios chcaj. Jesús xyataja tzra rmal Dios che xc'astaja chquecjol cnomki' y ja' nokot-owa chpam ryiwal Dios jpenak.

1 Tesalonicenses 2

1 Wch'alal, bien ewutkin tak xokoc'je'a ewq'uin mchek tcara' xokoc'je'a per c'ola rec'mon ta chewa, 2 com xekbij chewa utzlaj tzij rxin Jesucristo jretkon ta Dios. Cara' xkaban mesque nabey congan xkataj pen chpam tnamet Filipos, congan lowlo' xba'na chka y jara' bien ewutkin. Per Dios arja' xuya' chka chmajo'n nekxibej ta ki' che nkaya' rbixic rtzojbal mesque e q'uiy xech'ojquina chka jtijonem xkaya' chewa. 3 Ajoj majo'n oksachnak ta tzrij tijonem je xkaya' chewa, nexte xixktijoj rmal ta jc'ola nkajo' chewa, y nexte xixkaban engañar. 4 Mcara' ta xkaban. Dios arja' utz okretz'ton y rebnon recomendar chka che nkaya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo, jara' kbase tak nekbij rtzojbal Dios. Y je kgan ajoj utz ta nc'axaxa rmal Dios njelal jnekbij mesque je' wnak majo'n cgan ruq'uin, com Dios arja' bien rutkin jc'ola ptak kanm ja ok wnak w-utz o we m-utz ta. 5 Com ixix bien ewutkin che ajoj mxekbij ta wen tak tzij chewa xe rmal ta c'o ta nkajo' chewa. Ajoj majo'n achnak xkach'ob y xekwiwaj ta chewech xe rmal c'o ta nkach'ec chewij. Njelal jawrara Dios bien rutkin. 6 Ajoj tak xokec'je'a checjol majo'n xekcanoj ta chneya' kak'ij, nexte cmal jle' chic wnak. Mjara' ta nkajo' chewa mesque yatanak chka chneya' kak'ij com ajoj okocnak apóstol rxin Cristo, arja' takyona kxin. 7 Per je xkaban, majo'n xkaya' ta kak'ij, lok' xixkana' ajni' nuban jun te'ej lok' nqueruna' ch'tak ral. 8 Congan xel ta kac'u'x chewij tak xekbij chewa utzlaj tzij rxin Jesucristo jretkon ta Dios, y mruyon ta ra per xkaya' ki' pe cmic ewmal ixix. Cara' xkaban com congan nquixkajo'. 9 Wch'alal, bien ewutkin chcongan samaj xkaban chka' che xektzukbej ki'. Xokosmaja che pk'ij chak'a' rmal c'ara' majo'n achnak xkaya' chekul rmal je' achnak je xc'atzina chka tak xekbij chewa utzlaj tzij rxin Jesucristo jretkon ta Dios. 10 Tak xokrec'je'a checjol wch'alal, ne rbeyal wa' rxin Dios kc'an, nmajo'n nak itzel ta xkaban. Jara' bien ewutkin ixix y rutkin Dios chka'. 11 Bien ewutkin chka' che xixkpaxba' chixjujnel y xekyukba' ec'u'x ajni' nuban ttixel nquerpaxba' rlec'wal. 12 Chka' xekbij chewa che newc'aj rc'aslemal Jesucristo ajni' nrajo' Dios chewa chneban, arja' nquixrsiq'uij wa' che nquixec'je'a chpam rgobierno pe gloria. 13 Ajoj nnekmeltioxij wa' tzra Dios com ixix tak xekbij rtzojbal Dios chewa bien xeya' ewexquin tzrij, xenimaj che rxin Dios jnekbij y me cxin ta wnak. Je rtzojbal Dios nnesmaj wa' y camic nesmaja ptak ewanm je ykula ec'u'x ruq'uin Jesucristo. 14 Com ixix wch'alal xetaj lowlo' je xba'na chewa cmal ewinak. Cara' xqueban chka' je' kch'alal jec'ola ptak tnamet jc'ola precwent Judea je ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo, arj-e' xquetaj lowlo' je xba'na chca cmal cwinak aj Israel. 15 Ncawara' quebnon aj Israel. Jxebnowa lowlo' chca kch'alal arj-e' chka' xec'utuna recmic Kajaw Jesucristo. Y chka' arj-e' xecamsana cxin e ojer tak profeta je e cwinak. Y camic j-e' nwinak aj Israel chka' xelsan ta kxin ajoj. Ja' Dios majo'n utz ta nutz'et je nqueban. Arj-e' e quec'lel conjelal wnak. 16 Xcajo' ta xokquek'il che mtekbij rtzojbal Dios chca wnak jme aj Israel ta, mtcajo' che nquetotaja. Cara' xqueban chkajni' bnak pnim quil quemac y chkajni' penak ryiwal Dios chquij. 17 Wch'alal, ajoj okelsan ta jun tiemp checjol y congan kgan nokba chic jmul ewq'uin, y camic mesque majo'n nutz'et ri' kawech ewq'uin per ne nquixknataj wa'. 18 Ajoj kach'bon chic che nokba ewq'uin, y anen q'uiylaj mul nech'bon chcara' nkaban per Satanás arja' xnuyoj kaviaje. 19 Wch'alal, ne ktzij wa' che nkajo' nutz'et ri' kawech ewq'uin com ixix congan q'uiy ec'mon ta chka. ¿Nak tzra c'ara' kutkin chic chc'ola jun rtojbalil nyataj na chka? ¿Nak tzra tak kutkin chic che nokquicot na y nya' na kak'ij? Jara' kutkin chic com tak xtpet chic jmul Kajaw Jesucristo ixix nquixoc na chwech y ewmal ixix tak xtba'na cara' chka. 20 Ne ktzij wa' wch'alal, congan nokquicota ewmal com ixix ixocnak ix yabal kak'ij.

1 Tesalonicenses 3

1 Ajoj majo'n chic xcoch'taj xta kmal chmajo'n chic ewech katz'ton y nak ebnon, rmal c'ara' tak xkatak ela ewq'uin kch'alal Timoteo y ajoj xokoc'je' cana chpam tnamet Atenas. Je kch'alal Timoteo, arja' jun ajsmajma' rxin Dios, kaxbil che rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo y xkatak ela ewq'uin che xixertijoj, y xeryukba' cana ec'u'x ch-utz c'ara' chneyke'a ec'u'x junlic ruq'uin Jesucristo. 3 Cara' xkaban ch-utz c'ara' majo'n jun chewa nturtaj ta ruc'u'x rmal lowlo' jremjon rtijic. Com ixix ewutkin che nc'atzin wa' che nkataj lowlo'. 4 Tak xokec'je'a checjol xekbij chewa che nkataj na lowlo' y cara' xbantaja camic, jara' bien ewutkin chic. 5 Rmal c'ara' tak majo'n xcoch'taj xta nmal jmajo'n chic ewech netz'ton y nak ebnon, y xentak ela Timoteo ewq'uin che quenwutkij nak rebnon yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. Cara' xenban com chek q'uenjlal nquixerchat-ij diablo chpam rtzilal y wcara' neban jara' nmajo'n noc wa' jsamaj kabnon checjol. 6 Per camic xemloj ta Timoteo ewq'uin y congan utzlaj tak tzij rec'mon ta chka, xerbij chka che ne ykul wa' ec'u'x ruq'uin Jesucristo, y xerbij chka chka' chc'ola ojben ri'il rxin Dios ptak ec'aslemal. Arja' xerbij chka che ixix nokenataj wa' y nokewajo' y congan newajo' nutz'et ri' kawech ewq'uin. Y cara' chka ajoj chka' congan nkajo' nkatz'et ewech. 7 Rmal c'ara' wch'alal, tak xekc'axaj nak ebnon che ne ykul wa' ec'u'x ruq'uin Jesucristo congan xexq'ue'a kac'u'x rmal. Nokquicota ewmal mesque okc'ola chpam lowlo'. 8 Congan nokquicota ewmal y más chna qui'il kc'aslemal camic com kutkin chic che ne ykul wa' ec'u'x ruq'uin Jesucristo. 9 Dios arja' bien rutkin chcongan nokquicota ewmal y rmal c'ara' tak mesquier nokocwina nekmeltioxij njelal tzra. 10 Congan kabnon oración che pk'ij chak'a', nekc'utuj tzra Dios chnutz'et ri' kawech ewq'uin, y nekc'utuj tzra chka' che nquixktijoj na más ch-utz c'ara' nq'uiya más yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. 11 Je nkajo' ajoj, Kadta' Dios ruq'uin Kajaw Jesucristo xtkoruto' ta ch-utz c'ara' nokocwina nokba ewq'uin. 12 Y nkajo' chka' che Kajaw Jesucristo nuya' ta chewa chneban ajni' kabnon ajoj, com ajoj nquixkajo' y cara' ta neban ixix chka' nte newajo' wa' ewi' y nque'ewajo' ta conjelal wnak chka'. 13 Cara' nkajo' chewa ch-utz c'ara' Kajaw Jesús nuya' ta chewa chmajo'n nq'uis ta yukbal ec'u'x ruq'uin ch-utz c'ara' chka' tak xtpet chic jmul e rexbil conjelal e rtnamet Dios c'jara' c'a nquixoca chwech Kadta' Dios y nmajo'n nak ewil nbixa, per nch'ajch'oj rwech ewanm tzra'.

1 Tesalonicenses 4

1 Wch'alal, ixix ewutkin chic nak rbanic utzlaj c'aslemal ajni' nrajo' Dios chka che nekc'aj, ajoj kbin chic jara' chewa y camic cara' chic ec'aslemal. Camic wch'alal, prubi' Kajaw Jesucristo congan nkajo' nekbij chewa chneban más ajni' emjon rbanic camic. 2 Com ixix bien ewutkin jpaxbanem xkaya' cana chewa jbin chka rmal Kajaw Jesús. 3 Je nrajo' ranm Dios chewa chneya' ewi' pruk'a' junlic ch-utz c'ara' che arja' nquixeryonaj chpam jun santlaj c'aslemal. Cawra nrajo' Dios chewa ra, majo'n acha xtoc ta ruq'uin jun ixak jme rexkayil ta, y majo'n jun ixak xtuya' ta c'as tzra jun acha che xtoc ta ruq'uin we mrechjil ta. 4 Chka' ixix ach-i' kas bien tech'bo' na tak nque'ec'om ewexkilal, mteban ta cara' chca ajni' nqueban wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios. Tebna' chca ajni' nrajo' Dios chewa chneban, lok' que'en-a'. 6 Tzrij jawra jxentz'ibaj chewa ra, mteban ta itzel tzra jun kch'alal, mteban ta engañar com je nquebnowa cara' nc'o wa' rtojbalil nyataja chca rmal Dios. Jara' kbin chic chewa. 7 Com Dios arja' okryonan che nkaban ch'ajch'oj tak achnak, me itzel tak na'oj ta nrajo' chka che nkaban. 8 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, wc'ola jun metnimaj jawra tijonem jxentz'ibaj ra jara' me wnak ta jmajo'n nnimaj ta per Dios me tnimaj, com Dios yoyona chka Santlaj Espíritu rxin ch-utz c'ara' ja' Espíritu Santo nyonana kxin chpam santlaj c'aslemal. 9 Camic wch'alal, je tzrij ja ojben ri'il jara' majo'n nc'atzin ta chquenbij chewa com Dios rk'alsan chic chewech nak rbanic chnewajo' ewi'. 10 Ajni' rk'alsan Dios chewech jara' nquixtajina emjon rbanic, nque'ewajo' conjelal kch'alal jec'ola ptak tnamet jc'ola precwent Macedonia. Wch'alal, congan nkajo' nekbij chewa che ne tcara' neban ajni' emjon rbanic, xtba ta más pnim ja ojben ri'il rxin Dios checjol. 11 Y tucsaj echuk'a' che mteban je' ch'oj, tetja' ek'ij tzrij samaj jewxin ixix y mtquixoc ta tzra' abar majo'n wa' ek'a' tzrij, quixesmaja ruq'uin ek'a' ajni' kbin chewa, mtquixsak'orin ta. 12 Cara' ta neban ch-utz c'ara' nquixba'na respetar cmal wnak jme e kch'alal ta ch-utz c'ara' chka' che nec'je'a njelal ewq'uin ja achnak nc'atzina chewa. 13 Wch'alal, je nkajo' chewa chnewutkij nak xtba'n na chca kch'alal je nquecoma. Cara' nkajo' chewa ch-utz c'ara' tak ec'ola nquecoma chewa mtquixbison ta ajni' nqueban je' wnak jmajo'n cutkin ta che nquec'astaj na je' cnomki'. 14 Ajni' kniman che xcoma Jesús y xc'astaja, cara' c'a kniman chka' chquij je ykula quec'u'x ruq'uin Jesús ja e cnomki' chic, xe wram quebnon y Dios nuya' na chca che nquec'astaja y nquexbilaj ta Jesús tak xtpet chic jmul. 15 Je xtekbij chewa ra Kajaw Jesucristo nbina, y arja' nbij che ajoj ja okc'as na tak xtpeta Kajaw Jesucristo ma ajoj ta noknabyeja che rc'ulic, per jewarnak chwech Dios j-era' nquenabyeja che rc'ulic. 16 Com Kajaw Jesucristo tak xtkaj ta chcaj nc'axax na rukul che nokruban mandar, y nc'axax na rukul chka' jun ángel jmás nim ruk'ij, y nc'axaxa chka' rukul jun trompeta rxin Dios. C'jara' je' cnomki' je xjun quebnon ruq'uin Cristo arj-e' nquec'astaja nabey mul. 17 C'jara' ajoj je okc'as na junam nokc'mar ela psutz' cuq'uin che rc'ulic Kajaw Jesucristo. Cara' nkaban, nokec'je'a junlic ruq'uin. 18 Ja c'a wa' xektz'ibaj ra tyukbej ec'u'x chixjujnel.

1 Tesalonicenses 5

1 Per ¿nak tiemp npeta Kajaw Jesucristo y nak k'ij? Jara' kch'alal majo'n nc'atzin ta nektz'ibaj chewa. 2 Com ixix bien ewutkin tak xtemloj pa Kjawal Jesucristo jara' nmajo'n jun ojtakyona, chek q'uenjlal npeta y cara' rbanic ajni' nuban jun elk'om chek q'uenjlal nba y nerebna' alak' chak'a', nmajo'n ojtakyona. 3 Tak xyamer npeta Jesucristo je' wnak cawra necbij ra: —Congan qui'il tiemp ja okc'o wa' camic ra, nmajo'n lowlo' chkij. Per chek q'uenjlal tak nquena' nkaj ta juicio chquij, ajni' nuban jun ixak tak chek q'uenjlal nmajtaja rmal t-onem je rmal nuya' jun ac'al chwech ruch'lew. Cara' c'a xtbantaja chca, nmajo'n jun nuto' ri' chca. 4 Per mcara' ta chewa ixix wch'alal com ixix me pk'ejku'm ta ixc'ol wa', majo'n ra' ne c'ja' xtena' ta tak xtpeta Kajaw Jesucristo, ajni' tzra jun elk'om jmajo'n jun ojtakyona tak nekaja. 5 Com jluz jara' c'ayona ewxin ixconjelal, eweyben k'ij tak xtpeta Jesucristo, mk'ejkumal xta c'ayona kxin. 6 Rmal c'ara' quenbij chewa, me tkaban ta ajoj ajni' nqueban wnak jmajo'n queyben ta k'ij tak xtpeta Jesucristo com ajni' wram quebnon, per ajoj koc'asc'ata, bien kach'bo' njelal je nkaban. 7 Chak'a' nquewara je' wnak, y chak'a' nquek'bara je' wnak chka'. 8 Per ajoj luz c'ayona kxin y rmal c'ara' tak quenbij chewa, bien kach'bo' njelal je nkaban. Congan teyke'a kac'u'x ruq'uin Jesucristo, kaj-o' je' ki' y jara' nektobej ki', ajni' nuban jun soldado c'ola jun achnak nuya' churuc'u'x je ntobej ri'. Y koquicota che reybxic kto'ic com jara' chka' nektobej ki', ajni' jun soldado c'ola jun achnak nuya' pe rwá' je ntobej rwá'. 9 Com ja' Dios okrech-on ch-utz c'ara' nkawil totanem jrec'mon ta Kajaw Jesucristo, mxuch'ob ta Dios chkij che nokruya' pjun lowlo'. 10 Jesucristo arja' xcoma pkacwent ch-utz c'ara' nokec'je' na ruq'uin junlic, we ok c'asla o we okwarnak chwech Dios. 11 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tyukba' ec'u'x y tet-o' ewi' ch-utz c'ara' nq'uiya más yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo ajni' emjon rbanic. 12 Wch'alal, congan nkajo' nekc'utuj chewa che nque'eban respetar je nquesmaja checjol y prubi' Kajaw Jesucristo arj-e' ec'ayona ewxin y nquixcpaxba' chka'. 13 Lok' que'en-a' y congan ta nque'ewajo' rmal jsamaj nqueban. Xjun ta neban y mteban ta je' ch'oj. 14 Chka' nkajo' nekc'utuj chewa wch'alal che nech'ojquij chca je me tcajo' nquesmaja, y tyukba' quec'u'x jturtanak quec'u'x, y que'et-o' jq'uemjana quecwira chpam rtzojbal Dios, y tec'je'a epaciencia cuq'uin conjelal. 15 Tebna' cwent ewi', mteya' ta rjel rec'xel tak nba'na lowlo' chewa. Jneban tec'tu' ewutzil, utz ta netz'et je' ewi' y chka' tec'tu' ewutzil chquewech conjelal wnak. 16 Njelal tiemp xtec'je' ta quicotemal rxin Dios pnewanm. 17 Mtetenba' ta rbanic oración. 18 Tmeltioxij tzra Dios tzrij njelal je nbantaja com jara' nrajo' ranm chewa chneban je ykula ec'u'x ruq'uin Cristo Jesús. 19 Mtek'il ta samaj jnuban Espíritu Santo checjol. 20 Tak c'ola nk'alsaxa chwech jun kch'alal rmal Dios, majo'n itzel ta xtewc'axaj. 21 Tewc'axaj njelal je w-utz o wmajo'n, y w-utz jara' tnimaj. 22 Tey-a' cana njelal rtzilal. 23 Ja' Dios nyowa chewa che qui'il nec'je'a ewanm chwech, y quenwajo' anen nte junlic y pnenter nquixrch'ach'jorsaj chpam ec'aslemal, quenwajo' che arja' nuban cwent ewanm y nuban ta cwent ena'oj y nuban ta cwent ecuerpo ch-utz c'ara' majo'n nak nquixchapbexa tak xtpet chic jmul Kajaw Jesucristo. 24 Dios ixrsiq'uin che nquixeryonaj chpam jun santlaj c'aslemal y arja' nuban wa' cumplir je ntzujuj. 25 Wch'alal, tebna' orar pkacwent. 26 Tey-a' rutzil quewech conjelal kch'alal, per ruq'uin ojben ri'il rxin Dios. 27 Prubi' Kajaw Dios quenbij chewa, tsiq'uij jawra carta chquewech conjelal kch'alal je rtnamet Dios. 28 Wch'alal, kas ta xtec'je'a ewq'uin utzil je nsipaj Kajaw Jesucristo chewa. Amén.

2 Tesalonicenses 1

1 Anen en Pablo e wexbil Silvano ruq'uin Timoteo nektz'ibaj jawra carta y nkatak ela ewq'uin wch'alal je ix iglesia jixc'ola chpam tnamet Tesalónica. Ixix wch'alal xjun ebnon ruq'uin Dios Ttixel y xjun ebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo. 2 Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 3 Wch'alal, congan nc'atzina chka che nekmeltioxij tzra Dios rmal je njelal ebnon ixix. Nyatal wa' chewij che nkaban cara' chewa com yukbal ec'u'x congan remjon c'yinem y más chna newajo' ewi' chka'. 4 Rmal c'ara' tak congan nkaya' ek'ij tak nokba cuq'uin kch'alal ptak iglesia com ixix congan ecch'on rpoknal ja emjon rtijic y ne ykul wa' ec'u'x ruq'uin Jesucristo. 5 Tak necoch' rpoknal je npeta chewij rmal rtzojbal Dios tzra' c'a nkatz'et wa' che n-utz wa' k'toj tzij nuban Dios pkawá' che nimlaj konjelal. Rmal jnecoch' rpoknal ja' Dios nbij na chewa che yatal chewij che nquixec'je'a junlic chpam rgobierno. 6 Chka' nerla' jun k'ij tak Dios nuk'et na tzij chquij wnak je nquebnowa lowlo' chewa y arja' nuya' na rjel rec'xel chca. 7 Y nuya' na chewa chmajo'n chic lowlo' netaj, y cara' chka ajoj chka'. Cara' xtbantaja tak xtpet chic jmul Kajaw Jesús, arja' chpam ruxak k'ak' npe wa' e rexbil r-ángel jcongan cchuk'a'. 8 Arja' nerey-a' rjel rec'xel chca wnak jmajo'n xcajo' ta xcutkij rwech Dios y majo'n xecnimaj ta utzlaj tzij rxin Jesucristo. 9 J-era' nquetaj na lowlo' tak xtpeta Kajaw Jesucristo y nqueba chpam lowlo' je rxin junlic y nmajo'n chic nquetz'et ta rwech Kajaw Jesús. Majo'n nquecwin ta nquec'je'a chwech Jesucristo, q'ue c'nat nqueba wa' rmal jcongan chna k'axnak rchuk'a' Jesús tzra' y congan nch'a'ana chka'. 10 Tak xtpeta Kajaw Jesucristo congan nya' na ruk'ij, congan qui'il ntz'e'ta rmal utzil jrey-on pkanm je okryonan che ok rtnamet, konjelal je ykula kac'u'x ruq'uin. Ixix ykul chic ec'u'x ruq'uin com xenimaj jxekbij ajoj chewa. 11 Rmal c'ara' ne nkaban wa' orar pnecwent, je nkajo' chewa che ja' Kadta' Dios utz nquixrutz'et y nquicota chewij com ixrsiq'uin, ixc'ola pruk'a'. Y nkajo' chka' che Dios nuya' chewa chneban cumplir njelal utzil jemjon rch'obic y nuya' chewa chka' chneq'uis njelal samaj jemjon rbanic rmal je ykula ec'u'x ruq'uin Jesucristo. 12 Cara' nkajo' ch-utz c'ara' che nya'a ruk'ij Kajaw Jesucristo rmal ec'aslemal, ch-utz c'ara' chka' che nya'a ek'ij rmal je ykula ec'u'x ruq'uin. Jara' rec'mon ta utzil je nsipaj Kadta' Dios ruq'uin Kajaw Jesucristo.

2 Tesalonicenses 2

1 Camic wch'alal nkajo' chewa, bien tech'bo' je xtentz'ibaj ra tzrij tak xtpet Kajaw Jesucristo y tak xtkamol ki' ruq'uin. 2 Mteq'uex ta y me tsach ta ena'oj rmal jle' tzij jnewc'axaj che xerla' tiemp che npeta Kajaw Jesucristo. Mesque c'ola jun nbij chewa: —Dios rk'alsan chenwech che xerla' tiemp, wcara' nbij, per mtenimaj ta. O wc'ola jun mensaje newc'axaj che xerla' tiemp, o wnekaja jun carta ewq'uin com xajni' ajoj okbanyona y nbij che xerla' tiemp per mtenimaj ta chka'. 3 Nmajo'n nak ta nquixbanbexa engañar. Com tak q'uemjana terla' tiemp c'ola nc'atzina nbantaja nabey mul. E q'uiy je' wnak nqueya' cana Dios, c'jara' nwankera acha jc'an rmal rtzilal y nyatanak wa' tzra che nutaj na nimlaj lowlo' chpam juicio. 4 Jara' acha ntzelaj na Dios y ntzelaj njelal rwech religión chka', y congan nuya' kaja ruk'ij ruyon. Arja' netz'be'a chpam santlaj templo rxin Dios y nucsaj ri' com ajni' Dios. 5 Njelal jawrara xenbij chewa tak xenc'je'a checjol. ¿Le mterkaj c'a pnewá'? 6 Ja acha jc'an rmal rtzilal bien ewutkin nak me tyowa c'as tzra che npeta chanim, com chumin chic tiemp y c'jara' npeta. 7 Je rtzilal ne nnajin wa' camic, xruyon Dios ojtakyona nak rbanic. Per c'ola jun nek'towa rxin rtzilal y ncawara' nuban, per nerla' jun tiemp tak majo'n nuk'et xta. 8 C'jara' c'a tak xtya'a c'as tzra jara' acha jc'an rmal rtzilal che npeta. C'jara' c'a tak xtpeta Kajaw Jesucristo, congan nim ruk'ij y nch'a'ana. Arja' nkasaj rchuk'a' jara' acha y rtzojbal ncomsbej. 9 Tak xtpeta jara' acha Satanás c'ayona rxin. Congan rchuk'a' y congan milagro nuban che nquerbanbej engañar wnak. 10 Njelal rwech rtzilal nquerbanbej engañar wnak je nqueba chpam nimlaj lowlo'. Cara' nqueban com me tcajo' necnimaj jutzlaj tzij rxin Jesucristo che nquetotaja. 11 Rmal c'ara' ja' Dios nuya' c'as chca che nqueba'na engañar y necnimaj jme ktzij ta. 12 Rmal c'ara' tak nba juicio chquij conjelal wnak jme tecnimaj utzlaj tzij rxin Jesucristo, com arj-e' xe nel ta quec'u'x tzrij bnoj rtzilal. 13 Per ixix wch'alal congan nquixrajo' Kajaw Jesucristo y congan nc'atzina che nekmeltioxij wa' tzra Dios ewmal ixix rmal jebnon, com tak q'uemjana twankersasa rwech ruch'lew Dios xixrucha' ta che nquixtotaja. Xixch'ach'jorsasa rmal Espíritu Santo y xenimaj utzlaj tzij rxin Jesucristo, jara' nquixtobexa. 14 Cara' rchumin ja' Dios ojer y rmal c'ara' tak xixrsiq'uij che xewil totanem tak xekbij chewa utzlaj tzij rxin Jesucristo. Cara' xuban Dios ch-utz c'ara' ajni' nba'na tzra Kajaw Jesucristo nya'a ruk'ij y cara' c'a xtba'na chewa ixix chka'. 15 Rmal c'ara' wch'alal, me tyojtaj ta rwech ewanm, y mtemestaj ta tijonem xkaya' chewa tak xokoc'je'a checjol y chka' tak xkatak carta ewq'uin. 16 Kadta' Dios congan nokrajo' y rmal utzil je xsipaj chka xyukba' kac'u'x rxin junlic y xuya' chka che nokquicota nkeybej más utzil. Kas quenwajo' anen, je Kajaw Jesucristo ruq'uin Kadta' Dios nyukba' ta ec'u'x y nuya' ta echuk'a' chpam utzlaj tzij jemjon rbixic y tzra njelal utzil jemjon rbanic.

2 Tesalonicenses 3

1 Camic wch'alal, tebna' orar pkacwent ch-utz c'ara' je rtzojbal Dios nba alnak nat nkaj y nya'a ruk'ij chka' ajni' xeban ixix tzra. 2 Y tc'utuj tzra Dios che arja' nokruto' pquek'a' e itzel tak ach-i' jxe rtzilal c'ayona cxin, com mconjelal ta ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 3 Per Kajaw Jesucristo arja' nnuban wa' cumplir je ntzujuj, arja' necwersaj ec'u'x chpam rtzojbal Dios y nquixerchajij chpam njelal rtzilal je npeta chewij. 4 Ajoj ykula kac'u'x ruq'uin Kajaw Jesucristo, arja' rey-on chka che c'ola kconfianza ewq'uin. Rmal c'ara' kutkin che ixix eniman tijonem je nkaya' chewa y kutkin chka' che majo'n neya' cta. 5 Kajaw Jesucristo xtuya' ta chewa che nch'obtaja más ewmal nak rbanic ojben ri'il rxin Dios y xtuya' ta chewa chka' che necoch' njelal ajni' xuban Cristo. 6 Camic wch'alal, prubi' Kajaw Jesucristo nekbij chewa, wc'ola jun kch'alal me trajo' nesmaja tebna' tzra chek jic nec'je'a checjol, com majo'n nuban ta cara' ajni' paxbanem kay-on chewa. 7 Ixix bien ewutkin che nc'atzina nec'om ejemplo je xkaya' cana chewech, com ajoj tak xokoc'je'a ewq'uin xokosmaja. 8 Njelal jxeya' chka je xkataj jara' xkatoj chewa. Congan xokosmaja che pk'ij chak'a' rmal c'ara' nmajo'n nak xkaya' ta chekul jnektzukbej ki'. 9 Mesque ajoj yatanak chka che nekc'utuj chewa jnoketobej per mcara' ta xkaban. Per je xkaban, xokosmaja ch-utz c'ara' chcara' neban ixix nec'om jara' ejemplo. 10 Com tak xokoc'je'a ewq'uin xekbij chewa: —Nak jun me trajo' nesmaja me twa' tc'ara' chka'. 11 Com xekc'axaj che ec'ola jujun checjol xe nquesak'orina, me tcajo' nquesmaja, xe nquemin qui' cuq'uin wnak ptak jay tak c'ola achnak nbantaja. 12 Je nquebnowa cara', prubi' Kajaw Jesucristo nekbij chca y congan nkajo' nekbij chca chka' che nquesmaja jnectzukbej qui' y qui'il quesmaja. 13 Per ixix wch'alal, mquixcos ta che rbanic utzil. 14 Wc'ola jun me tnimaj jxekbij chpam jawra carta tetz'ta' bien nak nebnowa y chek jic chic tey-a' checjol ch-utz c'ara' nuna' q'uixbal. 15 Per mteban ta tzra ajni' ec'lel, per jneban, jara' tpaxba' com arja' kch'alal. 16 Kajaw Jesucristo arja' nyowa che qui'il nec'je'a rwech awanm chwech Dios y xtuya' ta jara' chewa ixix njelal tiemp chka bechnak opech npeta chewij, jara' xtec'je' ta ewq'uin chixconjelal. 17 Utzil ewech quenya' anen ja en Pablo, y anen quentz'iban ela y quenban ela firmar chka' y jara' noca eseguro che anen xentkow ela ewq'uin. Ncawara' nebnon tzra je' ncarta, cara' rtz'ibxic nebnon tzra njelal ajni' jawrara. 18 Wch'alal, kas ta xtec'je' ta ewq'uin chixconjelal ja utzil je nsipaj Kajaw Jesucristo. Amén.

1 Timoteo 1

1 Anen en Pablo quentz'ibaj jawra carta chawa atet Timoteo. Anen en apóstol rxin Jesucristo. Jawra samaj y-on chwa rmal Dios jTo'onel kxin y rmal Kajaw Jesucristo jYukbal kac'u'x. 2 Atet Timoteo at wlec'wal chwech Dios. Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtacochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo, y xtpoknaj ta awech. 3 Atet awutkin jxenbij cana chawa tak xenpeta wawe' pMacedonia. Jxenbij cana chawa che ec'ola jujun je nqueya' tijonem je mjunam ta ruq'uin ajni' nkaya' ajoj, y xenbij cchic chawa chka' che ncatec'je' cana p-Efeso che nach'ojquij chca ch-utz c'ara' me tqueya' ta más. 4 Y chka' xenbij cana chawa che nabij chca che me tqueya' ta ruk'ij jle' historia y je' ojer tak tzij cxin e kti't kawma', jle' historia je nmajo'n nq'uis ta y xe wnak ewankersyona. Njelal jara' majo'n noc wa', y majo'n achnak rec'mon ta chka tzrij je neknimaj je nrajo' Dios chka che nkaban y nexte tzra q'uiyic rxin yukbal kac'u'x ruq'uin. 5 Jxentz'ibaj chawa kas quenwajo' anen conjelal ta kch'alal ncajo' ta qui'. Che nwankera jawra ojben ri'il nc'atzina jawrara: c'o jun utzlaj anm awc'an, nmajo'n achnak nti'ona awanm rmal, y ne ktzij wa' chc'ola yukbal ac'u'x ruq'uin Dios. 6 Per ec'ola jujun xqueya' cana ja ojben ri'il y xesa'cha rmal jle' tzij jmajo'n rc'atzil. 7 Congan nel ta quec'u'x tzrij che ncajo' nquectijoj je' wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. Arj-e' nquetzijona per majo'n cutkin ta jnecbij y nexte ch'obtanak cmal chka' jtijonem nqueya' chca wnak. 8 Bien kutkin che n-utz wa' ley per w-utz rcusic nkaban. 9 Kutkin chka' jley majo'n nqueruchap ta je' wnak je e bnoy rbeyal rxin Dios. Je nqueruchap ley j-era' wnak jmajo'n cgan ruq'uin ley y mtecnimaj. Nqueruchap je nmajo'n necxibej ta qui' chwech Dios y xmás il mac nqueban, y chka' je wnak jmajo'n Dios ptak canm y majo'n cgan tzrij rsamaj, y chka' jneccamsaj e quedta' quete', y conjelal comsanela', 10 y chka' ach-i' je nque'oca cuq'uin ixki' jme e quexkilal ta y je' ach-i' je nquemajcuna cuq'uin je' ach-i', y chka' je nquequechap je' wnak che nquelk'aj ela je' cachnak, y chka' conjelal e tz'koy tak tzij, ruq'uin conjelal wnak jxitzel nquetz'et utzlaj tijonem rxin Dios. J-ewra' wnak je nquecha'p na rmal ley. 11 Jawra utzlaj tijonem junam ruq'uin utzlaj tzij rxin Jesucristo y Dios xuya' chwa jsamaj chquenya' rbixic utzlaj tzij. Ja utzlaj tzij jara' nec'tuwa chkawech nak rbanic Dios che arja' congan utz y kas nim ruk'ij. Ruq'uin ja' Dios wankernak twa' quicotemal. 12 Kajaw Cristo Jesús xuya' nchuk'a' chquenban rsamaj, congan quenmeltioxij tzra com arja' c'ola rconfianza wq'uin y xuya' chwa che xenoca ajsmajma' rxin. 13 Cara' xuban chwa mesque anen nabey xitzel xentzijona tzrij, xenban lowlo' chca jxenimana rxin y xentz'uj. Per ja' Dios xpoknaj nwech com anen mwutkin ta jxenban perc jara' tiemp majo'n nniman ta Jesucristo. 14 Ja' Kajaw Jesucristo congan xenrajo' mesque en aj-il ajmac, xuya' chwa che neyke'a nuc'u'x ruq'uin y xwankersaj ojben ri'il rxin Dios chpam nc'aslemal, jara' nyataja chawa tak xjun naban ruq'uin Cristo Jesús. 15 Cristo Jesús arja' xpeta wawe' chwech ruch'lew che kto'ic ja ok aj-il ajmac. Jawra tzij ne ktzij wa' y yatal chca conjelal wnak che necnimaj. Y anen más na nim wil numac chquewech conjelal. 16 Per Jesucristo arja' congan xpoknaj nwech mesque en nimlaj aj-il ajmac chquewech conjelal wnak. Arja' xucuy wil numac y jara' xc'utbej chquewech wnak chc'ola rpaciencia che nquerucuy aj-il ajmac. Cara' xuban xucuy wil numac y jara' xc'utbej che nquerucuy wa' je jle' chic nak xtquenimana rxin che nyataja chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 17 Rmal c'ara' tak quenbij chawa, nte nkaban wa' respetar Dios jnimlaj Rey je nc'ana rxin junlic njelal je' tiemp. Arja' nmajo'n cmic tzrij, nmajo'n ntz'ettaj ta ruq'uin kk'awech, xruyon ja' Dios, majo'n chic jun cara' ta, y majo'n chic jun nk'owa rna'oj. Nte nkaya' wa' ruk'ij camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén. 18 Timoteo atet at wlec'wal, congan quenwajo' quenbij chawa chcara' naban ajni' nuban jun utzlaj soldado je nmajo'n nturtaj ta ruc'u'x chpam rsamaj Dios. Teyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo, ntey-a' cas tak ntzijona Dios pnawanm. Ajni' bin ta chawa ojer cmal kch'alal che ncatoca jun ajsmajma' rxin Dios. Jxecbij j-e', Dios biyona chca. Ja c'ara' nterkaj wa' pnawá' y me tturtaj ta ac'u'x. 19 Com ec'ola jujun majo'n nqueya' ta cas tzra tak ntzijona Dios ptak canm, arj-e' xturtanak chic yukbal quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 20 Cara' xqueban Himeneo ruq'uin Alejandro rmal c'ara' tak xenujach pruk'a' Satanás che nquetaj lowlo'. Cara' xenban ch-utz c'ara' majo'n chic itzel ta nquetzijona tzrij utzlaj tijonem jrec'mon ta rtzojbal Dios.

1 Timoteo 2

1 Jmás nc'atzina che nkaban wch'alal y congan quenban recomendar chewa, jara' kabna' orar pquecwent conjelal wnak y kmeltioxij tzra Dios cmal j-e'. 2 Kabna' orar pquecwent je' rey y pquecwent jle' chic e k'toy tak tzij chka' ch-utz c'ara' wen kc'axic nba'na y majo'n je' ch'oj nba'na ptak tnamet, y ch-utz c'ara' nquekaban respetar, y nquekaban respetar wnak chka'. 3 Wcara' nkaban Dios jTo'onel kxin jara' utz nokrutz'et y nquicota chkij. 4 Je nrajo' ranm Dios che nquetotaja conjelal wnak y ncutkij utzlaj tijonem rxin Jesucristo. 5 Com xjun Dios y xjun chka' je nchumsana kxin chwech Dios ja ok wnak, jara' Cristo Jesús jxoca wnak. 6 Arja' xujach ri' pquek'a' wnak che xcomsasa, y jara' xokorlok'bej konjelal ja ok wnak. Jxuban Jesús, ne rchumin twa' Dios jk'ij rxin y y-on chic rbixic. 7 Y rmal c'ara' tak xencha'a anen che xenoca apóstol rxin Jesucristo chquenya' rbixic ja'. Y xyataja chwa che xenba cuq'uin jme aj Israel ta che ctojxic. Jawra ne ktzij wa', Jesucristo arja' rutkin che ne ktzij wa', me tz'koj tzij ta quenban. Jtijonem xenya' chca jara' tzrij nak rbanic che neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo y nak rbanic utzlaj tzij jrec'mon ta. 8 Jquenwajo' anen conjelal ta ach-i' nqueban ta oración chka abar opech nquemol wa' qui'. Per tak nqueyic quek'a' chcaj che rbanic oración nc'atzina che majo'n achnak nti'ona ptak canm, nc'atzina chmajo'n ayiwal y majo'n ch'oj ptak canm. 9 Y cara' chca ixki' chka', quewka' qui' tzra wen tak tziak per mteck'axaj ta rwá' wkon ri'il, ajni' tzrij rchumsic resmal quewá', ajni' tzrij k'op chka' jcongan nmak tak rjel y tzrij tziak jmás nmak tak rjel chka'. 10 Per je nqueban ta, quec'tu' cutzil chquewech wnak com je nquebina che cutkin rwech Dios nja' wa' ra' yatanak chquij che nquec'ut. 11 Tak majtanak rya'ic mensaje je' ixki' nc'atzina che necc'axaj, majo'n tzij nqueban y quenimana chka'. 12 Tak nquemol qui' kch'alal, anen majo'n quenya' ta c'as chca ixki' che nqueya' mensaje nexte nquequeban mandar ach-i', nmajo'n tzij nqueban tak c'ola mensaje nya'a. 13 Com Dios ojer xwankersaj acha nabey mul Adán rubi', c'jara' xwankersaj ixak Eva rubi'. 14 Chka' mja' ta Adán xba'na engañar, ja' ixak xba'na engañar. Tak xbantaja engañar c'jara' xkaja chpam il mac. 15 J-e' ixki' nqueya' na ch'tak cal chwech ruch'lew, nquecq'uettzij y j-e' nquetotaja wmajo'n nqueya' cta yukbal quec'u'x ruq'uin Jesucristo, wc'ola ojben ri'il rxin Dios cuq'uin, wch'ajch'oj cc'aslemal y wquenc'un.

1 Timoteo 3

1 Wc'ola jun kch'alal nyarij noca chajinel cxin kch'alal jara' ne ktzij wa' che utzlaj samaj nyarij. 2 Per nc'atzina che wen rc'aslemal, nmajo'n achnak nchapbexa y xjun rexkayil. Nc'atzina che bien nuch'ob nabey mul tak nuban jun achnak, y nba'na respetar, y nuya' quepsad wnak je nque'ekaja ruq'uin jc'ola cnecesidad, y necwina nquertijoj kch'alal. 3 Majo'n nek'bar ta, majo'n ch'oj nuban ta. Nc'atzina tzra che nec'je'a rpaciencia, y majo'n nel pta ruc'u'x tzrij pak. 4 Nc'atzina chka' che rutkin nchumsaj jnak nc'atzina chpam ruchoch y nnimaxa cmal rlec'wal y nba'na respetar cmal chka'. 5 Wmesquier necwina nchumij jnak nc'atzina chpam ruchoch ¿nak nech-ej c'ara' xtecwina nquerchajij rtnamet Dios? 6 Wc'ola jun majru' ta tiemp tnimaj Jesucristo jara' m-utz ta nquerc'aj kch'alal com chek q'uenjlal nuya' kaja ruk'ij y nkaja pe juicio ajni' xuban diablo. 7 Je nquec'ana cxin kch'alal nc'atzina che nqueba'na respetar cmal wnak jmajo'n cniman ta Jesucristo ch-utz c'ara' majo'n achnak itzel nbixa tzra y majo'n nchaptaj ta rmal diablo. 8 Cara' chca diácono chka', nc'atzina chwen cc'aslemal ch-utz c'ara' nqueba'na respetar. Tak nquetzijona cbij tzij jne ktzitzij wa', mexte junwa' necbij jmul y jun chwa' necbij chic wjic. Mtquek'bar ta. Chka' mtel pta quec'u'x tzrij pak y wen rch'aquic quebna'. 9 Nc'atzina che necnimaj je rk'alsan Dios chkawech jmajo'n k'alsan ta nabey tzrij njelal jrec'mon ta Jesucristo y nqueya' cas tak ntzijona Dios ptak canm. 10 Nc'atzina ch-utz ntz'e'ta cc'aslemal. Wcara' cbanic ajni' xentz'ibaj jara' utz nque'oca diácono. 11 Y je chca ixki' chka', nc'atzina ch-utz cc'aslemal ch-utz c'ara' nqueba'na respetar, y me e mloy tak tzij ta chquij wnak, y bien nquech'ob je' achnak tak nqueban, y nqueban cumplir je nbixa chca. 12 Je' diácono nc'atzina che xjun quexkilal y cutkin nquecpaxba' clec'wal y necchumij je nc'atzina ptak cuchoch. 13 Com j-e' diácono w-utz nqueban tzra csamaj más na nya'a quek'ij y más na nq'uiya yukbal quec'u'x ruq'uin Cristo Jesús, y rmal c'ara' majo'n necxibej ta qui' nquetzijona cuq'uin wnak. 14 Anen quenwajo' quenba awq'uin alnak per mex c'am-an xtquenekaja y rmal c'ara' tak quentak ela jawra carta awq'uin. 15 Cara' quenban ch-utz c'ara' chnawutkij nak nc'atzina tzra cc'aslemal je e rtnamet Dios, arj-e' e iglesia rxin c'aslic Dios. Com csamaj j-e' nqueban cwent utzlaj tzij rxin Jesucristo y mtqueya' c'as chca je' wnak je nquec'ut jle' chic tijonem je jun chwa'. 16 Ne ktzij wa' chcongan nim ruk'ij je rk'alsan chkawech ja' Dios tzrij njelal jrec'mon ta Jesucristo jmajo'n k'alsan ta nabey, com arja' rk'alsan chkawech che Dios mismo xec'je'a wawe' chwech ruch'lew y xoca wnak. Xk'alsasa rmal Espíritu Santo che ne rbeyal wa' njelal je xbij y njelal jxuban tak xec'je'a wawe'. Y xtz'e'ta cmal ángel. Xya'a rbixic chca wnak ptak je' nación. Y ec'ola wnak wawe' chwech ruch'lew xenimana rxin. Y xojte'a pe gloria chcaj. Cara' rk'alsan Dios chkawech.

1 Timoteo 4

1 Per nk'alaj wa' je nbij Espíritu Santo che nerla' na jun tiempo tak ec'ola nqueya' cana utzlaj tijonem rxin Jesucristo. Arj-e' nqueba'na engañar cmal itzel tak espíritu y necnimaj jle' itzel tak tijonem cxin demonio. 2 Jawra tijonem nya'a cmal jle' wnak je xcaca' queplaj, xe e tz'koy tak tzij y nmajo'n nti'on ta canm rmal rtzilal je nqueban. 3 J-ewra wnak necbij che xjan ncatec'le'a, y necbij chka' chc'ola je' achnak xe xjan nti'ja. Cara' necbij per Dios arja' wankersyona njelal che nkataj y nrajo' che nekmeltioxij tzra. Jara' nrajo' chka je ykula kac'u'x ruq'uin, jkutkin utzlaj tijonem rxin Jesucristo. 4 Com njelal je nkataj arja' Dios wankersyona y nwen wa' njelal je rwankersan Dios, rmal c'ara' tak nmajo'n yatanak ta chkij che nekbij xjan nkataj. Jyatanak chkij katja' y kmeltioxij tzra Dios. 5 Com Dios nch'ach'jorsaj je nkataj rmal rtzojbal jneknataj y rmal chka' tak nkaban oración. 6 Jawra jxentz'ibaj ra, we xtque'atijoj kch'alal tzrij jara' at jun utzlaj ajsmajma' rxin Jesucristo. Y ncatq'uiya más rmal rtzojbal Dios jrec'mon ta yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo, jara' utzlaj tijonem animan. 7 Per mtaya' ta ruk'ij jle' historia jxe wnak wankersyona nexte ojer tak tzij jnecbij rija' je nmajo'n rec'mon pa chka, per jnaban ttijoj awi' tzrij je nrajo' Dios chawa chnaban. 8 Je chca wnak je nqueban tz'anem, tak nectijoj pona qui' jara' c'ola noc wa' per jara' xe nk'axa. Per tak natijoj awi' tzrij je nrajo' Dios chawa chnaban jara' utzlaj c'aslemal rxin Dios rec'mon ta chka chpam jawra tiemp ja okc'o wa', y chka' chpam tiemp je xtekawla' na chcaj. 9 Jawra jxentz'ibaj ra ne ktzij wa' y yatal chca conjelal wnak che necnimaj. 10 Rmal c'ara' tak nkaban rsamaj Dios y nkataj lowlo' rmal, com bien kutkin che ja' Dios nokruto' wa' y rmal c'ara' nokquicota y keyben. Dios arja' c'aslic Dios y nqueruto' conjelal wnak, per arja' más na To'onel kxin je ykula kac'u'x ruq'uin Jesucristo. 11 Njelal jawrara jxentz'ibaj jara' nc'atzina che nque'atijoj kch'alal tzrij y nabij chca che necnimaj. 12 Je' wnak mex majo'n xcatcnimaj ta xe rmal at c'jol na, per tec'tu' awutzil chquewech kch'alal y jnaban, n-utz ta njelal nabij y njelal jnaban chquewech je' wnak. Chka' tec'je'a ojben ri'il rxin Dios chpam ac'aslemal, tey-a' c'as tzra Espíritu Santo che nte ja' wa' xtc'ana awxin, nte xteyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo, y nte ch'ajch'oj wa' awanm. 13 Anen quenba na awq'uin, per jquenwajo' chawa ne tsiq'uij wa' rtzojbal Dios chquewech kch'alal tak nquemol qui', tyukba' quec'u'x y que'atijoj. 14 Mtatz'ila' ta y tebna' cwent utzil je xsipasa chawa rmal Dios tak je' anciano xec'axa rmal Dios y xqueya' quek'a' pnawá'. Tzra' c'ara' xyataj wa' chawa jara' utzil rmal Dios che ncatoca jun ajsmajma' rxin. 15 Jawra jxentz'ibaj ra njelal awanm tebna' ch-utz c'ara' conjelal wnak ncatquetzu' che remjon c'yinem yukbal ac'u'x ruq'uin Jesucristo. 16 Tebna' cwent ac'aslemal y tebna' cwent jtijonem naya' chca wnak chka'. Njelal jxentz'ibaj chawa mtaya' cta. Wcara' naban ncattotaja junlic, y nquetotaja chka' je nquec'axana utzlaj tijonem jnaya' chca.

1 Timoteo 5

1 Wc'ola jun achnak m-utz ta nqueban rilaj tak ach-i' tchumsaj cuq'uin pnejkal, mtach'aj ta pquewá', tebna' chca com ajni' e adta'. Y chca c'jola', tebna' chca ajni' e achak' o e anmal. 2 Y chca rilaj tak ixki', tebna' chca e ajni' ate'. Chca k'poja', tebna' chca e ajni' awana' y nmajo'n achnak tach'ob chquij pnawanm. 3 Que'at-o' melcani' jecamnak chic quechjilal jne ktzij wa' che nmajo'n net-owa cxin. 4 Per wc'ola jun melca'n ec'ola ral o wec'ola riy rumam, arj-e' quet-owa rxin, tquilij y tecc'uxlaj. Nc'atzina che nerkaja pquewá' che eq'uettzin ta y rmal c'ara' quey-a' rjel rec'xel chca quedta' quete', jara' necc'utbej chc'ola Dios ptak canm. Wcara' nqueban utz nquerutz'et Dios y nquicota chquij. 5 Jmelca'n jne ktzij wa' chmajo'n net-owa rxin, arja' neyke'a ruc'u'x ruq'uin Dios y nuban oración che pk'ij chak'a'. 6 Per jmelca'n we xnuch'ob na je' quicotemal rxin rwech ruch'lew arja' comnak chwech Dios. 7 Tbij chca je' melcani' che necnimaj jxentz'ibaj ra ch-utz c'ara' nmajo'n achnak nquechapbexa. 8 Nc'atzina wa' che nquekato' kch'alal, y más chna nc'atzina che nquekato' jec'ola pkuchoch. Wc'ola jun majo'n nqueruto' ta rch'alal jara' nc'utbej chmajo'n yukbal ruc'u'x ruq'uin Jesucristo, arja' más chna lowlo' chquewech wnak jmajo'n cniman ta Jesucristo. 9 Y chca jle' chic melcani' je nquecha'a je njunlic nque'oca che nquesmaja pquecwent kch'alal, nc'atzina chc'ol chic sesenta cjuna' y xjujun quechjilal e cnomki'. 10 Nc'atzina che nbixa chca cmal wnak che e utzlaj tak ixki' y utz queq'uettzic cal quebnon, y quey-on quepsad wnak jc'ola cnecesidad, y majo'n cpoknan ta qui' chquelxic e rtnamet Dios ajni' tzrij ch'joj ckan, y equet-on jec'ola plowlo', y congan quec'tun je' cutzil chquewech wnak. 11 Per mtque'acha' ta je' melcani' jme rija' ta com arj-e' chek necbij che njunlic nquemaj rij samaj pquecwent kch'alal y chek necbij chmajo'n nquec'le' xta, per chek q'uenjlal nquech'ob che nqueya' cana samaj y nquec'le' chic jmul. Jara' il mac nqueban com xecbij che nquesmaja y xecbij che majo'n nquec'le' xta. 13 Chka' xe nqueyojtaja, xe nquemaj binem chi' tak jay. Y mruyon ta jara' nqueban per nqueban mlon tak tzij, chka' nquemin qui' cuq'uin wnak ptak jay tak c'ola nbantaja, nequec'ma' ta y nquelsaj ela tzij je myatanak ta chquij chnecbij, y je' tzij je nqueban xch'oj rec'mon ta. 14 Rmal c'ara' tak quenbij chawa, jquenwajo' anen quec'le'a je' melcani' jme rija' ta, quecq'uettzij na je' cal y utz quebna' tzra cuchoch, y mtqueya' ta c'as chca wnak je nquetzelana rxin utzlaj tzij rxin Jesucristo che xtectzijoj ta. 15 Com ec'ola melcani' quey-on cana utzlaj c'aslemal rxin Dios, xec'an chic rmal Satanás. 16 Wc'ola jun kch'alal acha o ixak wec'ola rch'alal ixki' e melcani', jara' yatal tzrij che nqueruto', m-utz ta nqueruya' ta chrukul iglesia. Cara' ta nuban ch-utz c'ara' necwina iglesia nqueruto' je' melcani' jmajo'n net-owa cxin. 17 Je' anciano jkas wen nquechajina kch'alal arj-e' yatanak chca chcongan lok' nquena'a. Y más chna nc'atzina chcara' nba'na chca je njunlic quemjon samaj tzrij rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo y tzrij jnectijoj kch'alal. 18 Com ajni' nbij rtzojbal Dios jcawrara: —M-utz ta necsaj cbosal wajquex tak quemjon samaj, cara' nbij. Chka' jun chic cawrara nbij: —Ja ajsmajma' nyatanak wa' tzra che nto'ja ruk'ij. Cara' nbij. 19 Y chca anciano, wc'ola quil nbixa y we xjun nbina chc'ola quil jara' mtanimaj ta. Nc'atzina che e c-e' o oxi' nquebina chc'ola quil. 20 Per jun anciano we ktzij chc'ola ril nuban tch'ojquij tzra per chquewech conjelal kch'alal. Cara' naban ch-utz c'ara' jle' chic necxibej qui'. 21 Jawra jxentz'ibaj ra congan tey-a' ruk'ij y congan quenwajo' quenbij chawa che majo'n jun utz y majo'n jun itzel ta xtatz'et. Y jawra jxenbij kaja chawa, Dios nutz'et y nutz'et chka' Kajaw Jesucristo ruq'uin je' ángel jerech-on. 22 Me tque'aya' ta kch'alal tzrij obra rxin Dios wmajo'n awutkin ta nak rbanic cc'aslemal com chek q'uenjlal c'ola jun quil nqueban y atet jun ncatejklena cuq'uin. Tebna' cwent ac'aslemal tzrij njelal jnaban. 23 Com chek carat ncateywaja rmal c'ara' tak quenbij chawa, mtataj ta ruyon rex ya', tetja' jtz'it vino chka' rxin apam. 24 Ec'ola wnak nk'alaj wa' quil nqueban y jara' nquek'alsana che nquekaja chpam juicio. Per ec'ol jle' chic majo'n k'alaj ta tak nqueban quil, c'c'am-an nek'aljina. 25 Y cara' chca chka' e utzlaj tak wnak, ec'ola chca nk'alaj wa' utzil nqueban y ec'ola jle' chka' nmajo'n nnabexa tak nqueban utzil, per nerla' na jun k'ij tak xtk'aljina.

1 Timoteo 6

1 Je' kch'alal jc'ola cpatrón nc'atzina nquequeban respetar ch-utz c'ara' majo'n itzel ta ntz'e'ta Dios cmal y majo'n itzel ta nbixa tzra tijonem rxin Jesucristo. 2 Mesque cniman chic Jesucristo cpatrón per me tquech'ob ta chmajo'n chic nc'atzin ta nquequeban respetar xe rmal che e kch'alal chic. Per je nqueban, más chna utz nqueban ta tzra csamaj com e kch'alal chic je cpatrón y nquejo'xa rmal Dios. Jawra jxentz'ibaj ra que'atijoj kch'alal tzrij y que'abna' animar che necnimaj. 3 Wc'ola jun junwa' tijonem nuya' chca kch'alal y majo'n rgan ruq'uin utzlaj tijonem rxin Jesucristo jrec'mon ta utzlaj c'aslemal, 4 jara' xnuya' kaja ruk'ij ruyon y nmajo'n nak rutkin. Arja' xyojtanak rna'oj, y tak ntzijona cuq'uin wnak me njelal ta ruc'u'x ntzijona, xjic nch'ojquina. Jara' jnuban rec'mon ta ch'oj, k'utlin anm, tz'junem ruq'uin tzelan tak ri'il. 5 Jnebnowa cara' nch'oj wa' nrajo', xyojtanak rna'oj rmal je rtzilal. Arja' mrutkin ta utzlaj tijonem rxin Jesucristo, xpor interés nnimaj rtzojbal Dios y jnuch'ob arja' xch'ecbal pak. Jnebnowa cara' mtawexbilaj ta. 6 Ne ktzij wa' chcongan nim nkach'ec tak neknimaj rtzojbal Dios, per wnokquicota ruq'uin jc'ola kuq'uin. 7 Com tak xokalexa nmajo'n achnak kac'mon ta y tak xtokcoma nmajo'n achnak nkac'om ela chka'. 8 Wc'ola nkataj y wc'ola katziak xruq'uin ra koquicota. 9 Per je' wnak jc'ola cgan che nquebyomira arj-e' nquekaja chpam il mac rmal jcongan necyarij pak, y jara' ajni' nuban jun chcop tak nba pe tramp. Congan q'uiy je' rwech achnak necyarij jmajo'n achnak rec'mon ta y rmal c'ara' tak congan lowlo' nquetaj rmal. Y rmal jnecyarij xe njunlic nyojtaja cc'aslemal. 10 Com tak congan nela ac'u'x tzrij pak tzra' npet wa' njelal rwech rtzilal. Y ec'ola cara' xqueban, xecyarij pak y rmal c'ara' tak xqueya' cana utzlaj tijonem rxin Jesucristo y queyon xqueya' qui' chpam lowlo'. 11 Per atet Timoteo at ajsmajma' rxin Dios, mtaban ta cara' atet. Jnaban jara' cawrara, nac'ut awutzil chquewech wnak, tey-a' ruk'ij Dios y teyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo, tec'je'a ojben ri'il rxin Dios chpam ac'aslemal, tec'je'a apaciencia, y mtaya' kta ak'ij ayon. 12 Tetja' ak'ij che rbixic utzlaj tijonem rxin Jesucristo. Mtaya' cta utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, com ja' Dios xuya' chawa che nawil utzlaj c'aslemal y e q'uiy wnak xak'alsaj chquewech chc'ola yukbal ac'u'x ruq'uin, jara' wen xaban tak xaban cara'. 13 Jawra jxentz'ibaj chawa ra tnimaj c'a, mtaq'uex ta utzlaj tijonem ch-utz c'ara' majo'n achnak nch'ojquixa chawa. Jawra jxenbij chawa ra ntz'e'ta rmal Dios je nyowa c'aslemal, y chka' nutz'et Jesucristo je xk'alsana bien chwech Poncio Pilato chc'ola yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios. Cara' ta naban ajni' xenbij chawa, y nte cara' amjon rbanic tak xtpet chic jmul Kajaw Jesucristo. 15 Dios arja' nutak tna Jesucristo tak xterla' k'ij rxin. Ruq'uin ja' Dios wankernak twa' quicotemal, majo'n chic jun cara' ta ajni' ja', congan nim ruk'ij, Rey cxin e nmak tak rey, Jefe cxin e nmak tak jefe. 16 Xruyon arja' majo'n cmic tzrij, ne pluz c'o wa', majo'n achnak necwina nki'l oca ruq'uin. Nmajo'n nak ta tz'etyona rxin y nmajo'n netz'towa rxin. Nte xtya' wa' ruk'ij y nte xtnatax wa' jnimlaj poder jc'ola pruk'a'. Ne tcara' xtba'na tzra rxin junlic. Amén. 17 Tbij chca jc'ola quebyomal rxin jawra tiemp je rxin rwech ruch'lew che mtqueya' ta quek'ij, mteyke' ta quec'u'x ruq'uin quebyomal, com je byomal majo'n yukbal c'uxlal rec'mon pta. Mejor teyke'a quec'u'x ruq'uin c'aslic Dios. Njelal jc'ola chwech ruch'lew Dios xwankersana, congan q'uiy rwech je' xwankersaj ch-utz c'ara' nokquicota rmal. 18 Tbij chca byoma' chka' che quec'tu' cutzil chquewech wnak, quecpoknaj quewech jc'ola cnecesidad y quequet-o'. 19 Wcara' nqueban jara' noca prec'xiwach quebyomal ajni' rcimiento jun jay nquetic je nc'ola rseguro y necla' na utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 20 Timoteo, jquenwajo' anen chawa chcongan naban cwent utzlaj tijonem je xba'na recomendar chawa. Me tque'aya' ta cas je' wnak je nqueya' jun tijonem jmajo'n achnak rec'mon ta y majo'n noc wa', arj-e' xnecch'ojquij utzlaj tijonem. Arj-e' necbij chcongan cutkin per je' achnak jcutkin majo'n noc wa'. 21 Ec'ola nic'aj xqueya' cas y xesa'cha rmal y xqueya' cana utzlaj tijonem rxin Jesucristo. Kas ta xtec'je'a awq'uin utzil je nsipaj Dios. Amén.

2 Timoteo 1

1 Anen en Pablo quentz'ibaj jawra carta chawa Timoteo. Anen en apóstol rxin Jesucristo. Jawra samaj y-on chwa rmal Dios. Arja' xenrucha' chquenya' rbixic utzlaj c'aslemal je rxin Dios jnuya' Cristo Jesús chca jneyke'a quec'u'x ruq'uin. 2 Atet Timoteo at wlec'wal chwech Dios y kas lok' catnuna'. Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtacochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo, y xtpoknaj ta awech. 3 Anen quenban oración pnacwent che pk'ij chak'a', ne ncaterkaj wa' pe nwá'. Y tak ncaterkaja pe nwá' nquenmeltioxij wa' tzra Dios awmal atet. Ja' Dios, y anen en ajsmajma' rxin, ney-on cas tak ntzijona ja' Dios pwanm ajni' xqueban chka' e wti't nemma' ojer. 4 Nerkaja pe nwá' chka' tak xnawok'ej tak xnel ta awq'uin, y rmal c'ara' congan quenyarij catnutz'et chic jmul ch-utz c'ara' congan xquenquicota awmal. 5 Chka' nerkaja pe nwá' che ne ktzij wa' chc'ola yukbal ac'u'x ruq'uin Dios ajni' rxin rilaj ate' Loida y rxin ate' Eunice, arj-e' xeyke'a quec'u'x nabey mul ruq'uin Dios. Y bien wutkin che ykula ac'u'x atet chka' ruq'uin. 6 Rmal c'ara' quenwajo' chawa che naban wa' cwent utzil jyatanak chawa rmal Dios, jara' tak xenya' nuk'a' pnawá' y xyataja chawa che xatoca jun ajsmajma' rxin Dios. 7 Com je Espíritu jyatanak chka rmal Dios me xben ri'il ta rec'mon ta chka, per jrec'mon ta chka jara' nuya' kchuk'a', nuya' ojben ri'il rxin Dios ptak kc'aslemal, y nuya' chka che bien nkanuc' kc'aslemal. 8 Rmal c'ara' quenbij chawa, mtana' ta q'uixbal tak naya' rbixic Jesucristo. Jcamic en preso rmal rtzojbal Dios, mtana' ta aq'uix nmal anen chka'. Mtapoknaj tc'a je npeta chawij rmal jamjon rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo, per jachuk'a' jyatanak chawa rmal Dios xruq'uin ra nacoch' njelal. 9 Dios arja' xokruto', xokrsiq'uij che nkaban je nrajo' ranm, per me rmal ta chc'ola xekch'ecbej tak xuban cara' chka, xe rmal je rchumsan ta ojer y rmal rutzil je nsipaj tak xuya' chka. Jara' ne ojer wa' rchumsan ta tak q'uemjana twankersasa je' tiemp rxin rwech ruch'lew tak xchumsaj che nutak ta Cristo Jesús che kto'ic. 10 Je rchumsan ta ojer jara' rk'alsan chic camic, jara' tak xutak ta Jesucristo jTo'onel kxin. Ja' Jesucristo xkasaj rchuk'a' cmic, y jutzlaj tzij jrec'mon ta jara' xk'alsbej nak rbanic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 11 Y rmal utzlaj tzij rxin Jesucristo tak xencha'a che xenoca apóstol rxin chquenya' rbixic, y xyataja chwa che xenba cuq'uin wnak jme aj Israel ta y xentijoj tzra jara' utzlaj tzij. 12 Rmal c'ara' tak enc'ola chpam lowlo' camic, per majo'n q'uixbal ta quenna' com anen bien wutkin rwech nak chuq'uin ykul wa' nuc'u'x, y bien wutkin chka' che arja' nquenruban wa' cwent tzrij njelal jnejchon pruk'a'. Wutkin che ncara' wa' nuban chwa y ncara' wa' rebnon chwa tak xtpet chic jmul. 13 Ja utzlaj tijonem jxenc'ut chawech jara' ocnak abase che ctojxic wnak, mtaya' cta y nteyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo, nte nec'je' wa' ojben ri'il rxin Dios chpam ac'aslemal com jara' rec'mon ta chka Cristo Jesús je ykula kac'u'x ruq'uin. 14 Tebna' cwent njelal je xbixa chawa rmal Dios, tey-a' c'as tzra Espíritu Santo che arja' ncatruto' che rbanic cwent com ja' Espíritu nc'o wa' ptak kanm. 15 Atet awutkin conjelal jec'ola precwent departamento Asia arj-e' majo'n xenqueto' chta per xenqueya' cana ajni' xqueban Figelo ruq'uin Hermógenes. 16 Per Onesíforo mcara' ta xuban chwa rmal c'ara' tak quenwajo' che Kajaw Dios xtpoknan ta rwech rfamilia. Onesíforo q'uiylaj mul xyukba' nuc'u'x y majo'n q'uixbal ta xuna' che enocnak preso. 17 Ajni' xuban tak xerkaja wawe' pRoma arja' congan xucsaj rchuk'a' che nconxic y pors xenruwil. 18 Dios jKajaw xtpoknan ta rwech tak xtpet chic jmul Jesucristo. Atet bien awutkin chcongan xokruto' chka' tak xokoc'je'a p-Efeso.

2 Timoteo 2

1 Atet wlec'wal, tecch'o' awech chpam utzil je nsipaj Dios chka je xjun kabnon ruq'uin Jesucristo. 2 Jtijonem jney-on chawa e q'uiy xec'axana. Jquenwajo' chawa, tebna' chic recomendar jtijonem chca jle' chic ach-i' jc'ola aconfianza cuq'uin, jle' ach-i' je bien nquecwina nquectijoj chic jle' wnak tzrij. 3 Tecch'o' lowlo' com atch-on rmal Jesucristo che ncatoca at ajni' jun rsoldado. 4 Jsoldado tak nec'je'a chpam ejército mesquier necwina xtucsaj ta jun rnegocio com nc'atzina che nnimaj jnebnowa mandar rxin. 5 Chka' tzra jun acha we ocnak chpam jun tz'anem y wmtuban cara' ajni' nrajo' tz'anem chnuban, jara' majo'n nuch'ec ta premio, xnelsax ela. 6 Y cara' tzra jun tcoy tejco'n, nc'o wa' ruk'a' tzrij rtejco'n tak nwachina. 7 Kas bien tech'bo' jxentz'ibaj chawa ra, y Kajaw Jesucristo nuya' na chawa che nch'obtaja awmal njelal. 8 Nterkaj wa' pnawá' Jesucristo je xc'astaja chquecjol cnomki', arja' riy rumam ojer rey David. Jawra utzlaj tzij rxin Jesucristo nemjon rbixic, 9 y congan netjon pen rmal. Camic enbc'on pcadena rmal y bnon chwa en ajni' jun itzel acha. Per je rtzojbal Dios nmajo'n tz'pal ta. 10 Y cmal je' wnak jech-on rmal Dios quencoch' njelal rpoknal ch-utz c'ara' arj-e' chka' nquewil totanem jrec'mon ta Cristo Jesús chka je ykula kac'u'x ruq'uin ch-utz c'ara' nyataj na chca gloria rxin Dios je rxin junlic. 11 Jawra je xtentz'ibaj chawa ra ne ktzij wa': —Jesucristo xcoma pkacwent, y we xjun kabnon ruq'uin, wkay-on cchic kil kamac jara' nokoc'se' na ruq'uin. 12 We nkacoch' lowlo' je xtpeta chkij jara' nkaban gobernar ajoj chka' ruq'uin Jesucristo chpam rgobierno. Wnekpoknaj nekbij che okc'ola precwent, xtbij arja' chka chka' che me ok rxin ta. 13 Wajoj majo'n nkaban ta cumplir ktzojbal jnekbij, per arja' nnuban wa' cumplir je nbij com arja' ne rxin wa' chnuban cumplir rtzojbal. 14 Jawra jxentz'ibaj ra nnanataj wa' chca. Cawra xtabij chca: —Mteban ta ch'oj xe rmal jle' tijonem jmajo'n achnak rec'mon ta, Dios rutkin jquenbij chewa ra, cara' tbij chca. Com jara' tijonem majo'n noc wa' y je nquec'axana xe nqueyojtaja rmal. 15 Tetja' ek'ij tzrij rsamaj Dios jyatanak chewa, wen tebna' tzra ch-utz c'ara' Dios wen nutz'et samaj jnaban. Kas rubey tebna' che rcusic utzlaj tijonem jrec'mon ta Jesucristo. Wcara' xtaban jara' majo'n naya' ta aq'uix. 16 Mtaya' ta cas chca wnak je nqueyowa tijonem jmajo'n achnak rec'mon ta y majo'n noc wa' com arj-e' chek ajni' ebnak chpam rtzilal. 17 Jitzel tak tijonem je nqueya' njelal nba wa', npaxij ri' ajni' nuban jun itzel yubil nba pnim. Cara' xqueban Himeneo ruq'uin Fileto. 18 Arj-e' xsa'cha cna'oj y xqueya' cana utzlaj tijonem. Arj-e' necbij che yatanak chic chka che okc'astanak chic y majo'n chic jun k'ij xtekla' ta che nkoc'astaj chic jmul, cara' necbij. Cmal j-e' ec'ola kch'alal xyojtaja yukbal quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 19 Per chka ajoj je ykula kac'u'x ruq'uin Jesucristo, jrebnon Dios chka ok ajni' jun jay bien tquila rcimiento y majo'n nyojtaj ta, y cawra tz'ibtanak chwech: —Kajaw Dios arja' bien rutkin quewech wnak ja e rxin. Chka' tz'ibtanak cana: —Conjelal wnak jnecbij che e rxin Cristo nc'atzina che nqueya' cana rtzilal, cara' tz'ibtanak cana. 20 Q'uiy rwech je' achnak rxin wibal nec'je'a chpam jun nimlaj jay. C'ola nic'aj congan nmak ruk'ij ajni' oro o plata ocnak. Y c'ola chka' majo'n kas ta nmak ruk'ij ajni' che' o ulew ocnak. 21 Rmal c'ara' quenbij chawa, wc'ola jun nyonaj ri' che mtuban jawrara rtzilal arja' noca jun ajsmajma' nim ruk'ij. Arja' ryonan ri' chnuban samaj jcongan nc'atzina tzra rajaw. Arja' necwina nuban utzil chka bechnak opech njo'xa tzra chnuban. 22 Tebna' cwent ac'aslemal com ec'ola chca c'jola' nc'o wa' itzel tak na'oj nwankera pcanm y e q'uiy chca nqueya' qui' pruk'a'. Per mtaban ta cara' atet. Jnaban jara' cawrara: nac'ut awutzil chquewech wnak, teyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo, y tec'je'a ojben ri'il rxin Dios chpam ac'aslemal. Xjun tebna' cuq'uin jc'ola utzlaj anm cc'an y nqueya' wa' ruk'ij Dios. 23 Mtaya' ta cas tzij jmajo'n achnak rec'mon ta y majo'n noc wa' com bien awutkin xch'oj rec'mon ta. 24 Per ajsmajma' rxin Kajaw Jesucristo arja' majo'n ch'oj nrajo' ta. Jnuban ajsmajma' rxin Dios, ejkal nquerchumij conjelal. Arja' bien necwina nquertijoj kch'alal y c'ola rpaciencia. 25 Tak ec'ola nquech'ojquina rxin, arja' nuch'ob chquewech pnejkal y me chpam ta ayiwal. Cara' nuban com chek q'uenjlal Dios nuya' chca che nqueq'uex cna'oj y nqueya' cana rtzilal y ncutkij utzlaj tzij rxin Jesucristo. 26 Y wcara' nqueban jara' majo'n chic nqueba'n ta engañar rmal diablo y nquetotaja pruk'a', com ja' diablo erechpon camic ch-utz c'ara' nqueban je' achnak jc'ola rgan ja' che nqueban.

2 Timoteo 3

1 Nc'atzina chnawutkij je xtentz'ibaj chic ra tzrij jq'uisbal ruch'lew jcongan lowlo' rec'mon ta. 2 Tzra jara' tiemp je' wnak congan na itzel tak achnak xtqueban. Xe j-e' neclok'k'oj kaja qui' queyon, congan nel ta quec'u'x tzrij pak y congan nqueya' quek'ij chka', kas e nmak nquena' kaja. Chka' xitzel nquetzijona, majo'n necnimaj ta quedta' quete', majo'n necmeltioxij ta utzil je nba'na chca, xe e itzel tak wnak chwech Dios. 3 Arj-e' majo'n necpoknaj ta quewech wnak, majo'n nquecuyun ta, nqueban mlon tak tzij chquij wnak, xe rtzilal c'ayon chic cxin, congan e c'a'n, y njelal achnak jwen xitzel necbij tzra. 4 Arj-e' nquectzujuj cana camigo chpam je' lowlo' y majo'n nquech'ob ta nquemin qui' chpam lowlo' chka'. Congan e nmak nquena' y más ncajo' quicotemal rxin rwech ruch'lew que chwech ncajo' Dios. 5 Neck'alsaj qui' che e ajni' wnak jnecnimaj rtzojbal Dios per majo'n nqueya' ta c'as tzra rpoder rtzojbal Dios che nuq'uex rwech canm. Cuq'uin j-era' wnak mtcatoc ta cuq'uin. 6 Com ec'ola chca nqueba ptak cuchoch je' ixki' che ctojxic per xerwara' ncajo' nquequech'ec ch-utz c'ara' necnimaj tijonem je nqueya' j-e' che nque'oca pquek'a'. Jara' ixki' xe e necnak tak ixki', congan nti'ona canm rmal il mac quebnon y rmal c'ara' necnimaj chka bechnak opech tijonem je nya'a chca cmal ach-i', com q'uiy rwech necyarij ptak canm y rmal c'ara' junwa' neyke' wa' quec'u'x camic y junwa' neyke' wa' chwak. 7 Nc'o wa' jun c'ac' tijonem ncutkij per nmajo'n ncutkij ta ktzij tijonem je rxin Jesucristo. 8 Je' ach-i' je nqueba cuq'uin ixki' arj-e' necch'ojquij utzlaj tijonem ajni' xqueban ojer Janes y Jambres tak xecch'ojquij tzra Moisés je xbij chca. Xyojtanak cna'oj rmal rtzilal, nk'alaj wa' chmajo'n yukbal quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 9 Per mjunlic ta nquenimaxa cmal wnak, xe nqueya' cana y conjelal wnak xtquetzu' che majo'n noc wa' tijonem je nqueya' y majo'n achnak rec'mon ta. Cara' nba'na chca ajni' xba'na chca Janes y Jambres ojer. 10 Per atet bien xawutkij tijonem jnemjon rya'ic y nak rbanic nc'aslemal chka'. Bien awutkin che anen quenwajo' quenban njelal je bnon recomendar chwa rmal Dios. Awutkin che ykula nuc'u'x ruq'uin Jesucristo y c'ola npaciencia y c'ola ojben ri'il rxin Dios chpam nc'aslemal. 11 Xentzelaxa y xentaj pen per njelal xencoch'. Njelal jara' bien awutkin. Chka' awutkin njelal je xba'na chwa chpam oxi' tnamet Antioquía, Iconio y Listra, tzra' congan lowlo' xentaj per Kajaw Jesucristo arja' xet-owa wxin chpam njelal. 12 Ktzij wa' quenbij chawa, wc'ola jun neyke'a ruc'u'x ruq'uin Jesucristo y nuban je nrajo' ranm Dios jara' nseguro che ntzelaxa cmal wnak. 13 Per e itzel tak wnak ruq'uin e bnoy tak engaño arj-e' xe nqueyojtaja más, nquequeban engañar wnak, y cara' chca j-e' chka' nqueba'na engañar. 14 Per atet utzlaj tijonem xya'a chawa y xanimaj, jara' mtaya' cta. Atet bien awutkin nak xetijona awxin. 15 C'at co'l na tak xawutkij ta njelal jtz'ibtanak cana chpam santlaj rtzojbal Dios. Je rtzojbal Dios nuya' chawa che npeta más ana'oj y nawil totanem rmal tak neyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo. 16 Njelal jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios, jxetz'iban cana Dios c'ayona cxin che rtz'ibxic y q'uiy rec'mon ta chka: noca che ctojxic je' wnak tzrij utzlaj tijonem y chnach'ojquij itzel tak tijonem, noca che cchumsic wnak je nqueban quil, y noca chka' che rc'utic nak rbeyal rxin Dios. 17 Cara' rcusic rtzojbal Dios ch-utz c'ara' che ajsmajma' rxin Dios njelal nyataja tzra ch-utz c'ara' necwina nuban njelal rwech utzil je njo'xa tzra chnuban.

2 Timoteo 4

1 Congan quenwajo' quenbij chawa chnaya' wa' rbixic rtzojbal Dios njelal tiemp. Tch'ojquij tijonem jme ktzij ta, que'achpa' bien je nqueban quil y tyukba' quec'u'x. Tec'je'a apaciencia y tech'bo' chquewech nak nc'atzina che nqueban. Jawra jxenbij chawa ra Dios nutz'et, chka' nutz'et Kajaw Jesucristo je xtpet chic jmul, arja' nimlaj Rey y nuk'at tzij chquij che ec'asla y che ecomnak chic. 3 Com nerla' na jun tiemp jmajo'n nqueya' xta quexquin je' wnak tzrij utzlaj tijonem, xjara' chic nel ta quec'u'x tzrij che rc'axic je achnak jmajo'n rec'mon ta tzra cc'aslemal. Rmal c'ara' tak e q'uiy je' wnak nqueccanoj na jle' maestro je nquetijona cxin, per jle' maestro xjara' nquec'ut je ajni' ncajo' j-e' wnak. 4 J-era' xe nqueya' cana utzlaj tijonem rxin Jesucristo y xjara' nqueya' cas jle' tzij jmajo'n noc wa'. 5 Per atet tebna' cwent awi', kas bien tech'bo' jnaban. Tecch'o' jlowlo' npeta chawij, mtatenba' ta rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo y tebna' njelal samaj je y-on chawa rmal Dios. 6 Anen xyamer quencomsasa, xyamer quenya' cana rwech ruch'lew. 7 Congan xencsaj nchuk'a' che rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo, xenban njelal samaj je y-on chwa rmal Dios y majo'n xenq'uex ta rbixic utzlaj tijonem je kniman. 8 C'ola jun rtojbalil kxin ajoj je kc'an rbeyal rxin Dios y bien chajin chcaj, y wutkin che nyataj na chwa. Ja' Kajaw Jesucristo arja' utzlaj k'toy tzij y ne rbeyal wa' rc'an y ja' nyowa chwa rtojbalil tak xtpet chic jmul. Per je rtojbalil mnuyon ta anen xtyataja chwa com nyataja chca chka' conjelal je nel ta quec'u'x che reybxic Jesucristo tak xtpet chic jmul. 9 Tetja' pa ak'ij che ncatpeta alnak wq'uin 10 com Demas arja' xba chpam tnamet Tesalónica, xenruya' cana xe rmal congan ykula ruc'u'x ruq'uin jawra tiemp rxin rwech ruch'lew. Crescente jara' xentak ptak tnamet jc'ola precwent Galacia y xentak Tito chka' ptak tnamet jc'ola precwent Dalmacia. 11 Camic xruyon Lucas c'ola wq'uin. Tec'ma' ta Marcos, ncaterxbilaj ta tak xtcatpeta com arja' utzlaj ajsmajma' y necwina quenruto' tzrij samaj. 12 Tíquico chka' xentak chpam tnamet Efeso. 13 Tak xtcatpeta nac'om ta nechquet jney-on cana pe Troas pruchoch Carpo, y nac'om ta jle' libro chka', y jmás nc'atzina chwa nac'om pa jle' jtz'ibtanak chwech tz'um. 14 Alejandro je ch'yol ch'ech' arja' congan itzel xuban chwa, per Kajaw Dios xtyowa rjel rec'xel tzra. 15 Y atet tebna' cwent awi' chwech com arja' congan rec'lel utzlaj tijonem je nkaya'. 16 Tak xensiq'uisa nabey mul chquewech e k'toy tak tzij nmajo'n xet-owa wxin, xeba conjelal y xenqueya' cana, per majo'n quenwajo' ta che Dios xtuya' ta rec'xel chca. 17 Per Kajaw Jesucristo jara' xet-owa wxin y nxuya' nchuk'a', y rmal c'ara' xencwina xenq'uis njelal samaj jxuya' chwa chquenya' rbixic utzlaj tzij jrec'mon ta. Cara' xuban chwa ch-utz c'ara' conjelal wnak jme aj Israel ta necc'axaj jutzlaj tzij. Cara' xenban, Kajaw Jesucristo xet-owa wxin chpam jlowlo'. 18 Y bien wutkin chja' net-owa wxin pquek'a' e achnak xtquetzelana wxin. Bien wutkin che arja' nebnowa cwent wxin ch-utz c'ara' quenc'je' na chpam rgobierno je rxin chcaj. Kas ta xtya'a ruk'ij camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén. 19 Tey-a' rutzil rwech Prisca ruq'uin Aquila, y tey-a' rutzil quewech chka' conjelal jc'ola pruchoch Onesíforo. 20 Erasto arja' xec'je' cana chpam tnamet Corinto. Trófimo arja' yawa' y xenya' cana chpam tnamet Mileto. 21 Tetja' pa ak'ij che ncatpeta chanim utz q'uemjana terla' retiemp tew. Eubulo, Pudente, Lino ruq'uin Claudia y conjelal kch'alal wawe', arj-e' nquetak ela rutzil awech. 22 Kas ta xtec'je'a pnawanm Kajaw Jesucristo. Kas ta xtec'je'a awq'uin utzil je nsipaj Dios. Amén.

Tito 1

1 Anen en Pablo quentz'ibaj ela jawra carta chawa atet Tito. Anen en ajsmajma' rxin Dios y chka' en apóstol rxin Jesucristo. Arja' xenrutak ela cuq'uin jech-on rmal Dios che cto'ic ch-utz c'ara' nq'uiya más yukbal quec'u'x ruq'uin, y ch-utz c'ara' chka' che ncutkij utzlaj tijonem rxin Jesucristo je ncaterc'aj chpam utzlaj c'aslemal ajni' nrajo' Dios. 2 Y tzra' c'a ncutkij wa' más chc'ola utzlaj c'aslemal je rxin junlic y nquequicota che reybxic. Jara' utzlaj c'aslemal je rtzujun ta Dios ojer. Q'uemjana twankersas ta je' tiemp rxin rwech ruch'lew tak rtzujun ta y nuya' wa' com Dios arja' me tz'koy tzij ta. 3 Ja' Dios tak xerla' k'ij je rchumin ta xutak ta rbixic rtzojbal. Ja' To'onel kxin, ja' biyona chwa che anen quenya' rbixic rtzojbal, jara' rsamaj xuya' chwa chquenban. 4 Tito, atet xjunam ykul wa' kac'u'x awq'uin ruq'uin Jesucristo, at wlec'wal chwech Dios. Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtacochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo jTo'onel kaxin, y xtpoknaj ta awech. 5 Anen xatnuya' cana pCreta ch-utz c'ara' nachumij je mchumtanak ta tzrij rsamaj Dios jmajtanak. Y xenbij cana chawa che nque'aban nombrar anciano chpam njelal tnamet jabar ec'o wa' kch'alal ch-utz c'ara' che nquequeban cwent. 6 Per nc'atzina tzra jun anciano che nmajo'n achnak nchapbexa, y xjun rexkayil. Y je rlec'wal chka' nc'atzina che necnimaj Jesucristo y nquenimana y majo'n nbix ta chca che e itzel tak wnak. 7 Je nquebnowa cwent cxin kch'alal arj-e' e ajsmajma' rxin Dios. Rmal c'ara' nc'atzina ch-utz cc'aslemal, y nqueya' pcwent je nbixa chca, y congan pen npet wa' cyiwal, y majo'n nquek'bar ta, y majo'n ch'oj nqueban ta. Chka' majo'n nel pta quec'u'x tzrij pak y n-utz rch'aquic nqueban. 8 Nc'atzina chca che nqueya' quepsad je nque'ekaja cuq'uin jc'ola cnecesidad, y nel ta canm tzrij utzil, y nquenc'un bien cc'aslemal, y rbeyal rxin Dios cc'an. Nc'atzina chca che njelal canm ncajo' Dios y nquecoch' che mtqueban rtzilal. 9 Nc'atzina che necnimaj junlic jtijonem jkay-on chca kch'alal com jxekbij chca ne ktzij wa'. Wcara' nqueban nquecwina necyukba' quec'u'x wnak tzrij utzlaj tijonem, y nquecwina nquequech'ec je nquech'ojquina cxin. 10 Com e q'uiy jmajo'n nqueniman ta. Y chka' ec'ola nic'aj checjol je nquebina che nc'atzina chca kch'alal che necnimaj ccostumbre je tnamet Israel. Arj-e' necbij jle' tzij je nmajo'n noc wa' y nquequeban engañar wnak. 11 J-era' wnak que'ak'la' com arj-e' ne ptak familia nquequeyoj wnak ptak cuchoch, xitzel tak tijonem nquec'ut chquewech. Jara' necch'ecbej cpak per m-utz ta rch'aquic nqueban. 12 C'ola jun acha ojer aj Creta arja' rtz'iban cana nak cbanic rwinak aj Creta y cawra rtz'iban cana: —Je nwinak je aj Creta ne e tz'koy tak tzij wa', xe e junam cuq'uin je itzel tak chcop je nquetijona, xe e aj mund y xe aj sajk'or tak wnak, cara' nbij. 13 Y ne ktzij wa' je xbij. Jquenwajo' chawa, tch'ojquij chca y cowlaj tak tzij que'achapbej ch-utz c'ara' che neyke'a quec'u'x ruq'uin utzlaj tijonem je rc'an rtzojbal Dios. 14 Y cara' tc'a nqueban, me tqueya' ta cas tzrij jle' tzij jmajo'n noc wa' je nbixa chca cmal aj Israel, y me tqueya' ta cas je nbixa chca cmal wnak jxitzel nquetz'et utzlaj tijonem rxin Jesucristo. 15 Je' wnak jch'ajch'oj canm arj-e' nquecwin wa' nquetz'et utzil. Je' wnak xtz'il canm y mtecnimaj Dios arj-e' njelal xitzel nquetz'et. J-era' xitzel cna'oj y majo'n nti'on ta chca je rtzilal nqueban. 16 Necbij che cutkin rwech Dios per nk'alaj wa' che me ktzij ta com xitzel tak achnak nqueban. Xitzel nquetz'e'ta, majo'n nqueniman ta y majo'n nquecwin ta nquec'ut utzil chquewech wnak.

Tito 2

1 Per quenwajo' chawa che nque'atijoj kch'alal tzrij utzlaj tijonem. 2 Je' rilaj tak ach-i' nc'atzina che bien nquech'ob je nqueban, y nqueba'na respetar cmal wnak, y bien nquenuc' cc'aslemal, y ne ykula quec'u'x ruq'uin utzlaj tijonem je rc'an rtzojbal Dios, y nec'je'a ojben ri'il rxin Dios ptak cc'aslemal, y majo'n nyojtaj ta quec'u'x rmal njelal je npeta chquij. 3 Y cara' chca rilaj tak ixki' chka', nc'atzina che nqueban cwent cc'aslemal ajni' nrajo' Dios chca che nqueban, y me tqueban ta mlon tak tzij chquij wnak, y mtquek'bar ta, y quey-a' jun utzlaj rbeyal chquewech je' ixki' jmajo'n e rija' ta. 4 Wcara' nqueban jara' nquecwina nquectijoj ixki'. Jtijonem nqueya' chca jara' cawrara: lok' nquequena' quechjilal y je' cal chka', 5 y bien nquenuc' cc'aslemal, y majo'n nquech'ob xta tzrij jun acha, y bien necchjalbej cuchoch, y nquequeto' je' wnak jc'ola cnecesidad, y nquecnimaj quechjilal ch-utz c'ara' majo'n nqueya' ta c'as chca wnak che itzel nquetzijona tzrij rtzojbal Dios. 6 Que'apaxba' c'jola' chka' ch-utz c'ara' bien nquenuc' je' achnak je nqueban chpam cc'aslemal. 7 Y atet nc'atzina che nac'ut wa' jun utzlaj rbeyal chquewech. Tak nque'atijoj mexte rmal naban chc'ola nawajo', que'atijoj chnaya' ruk'ij tijonem jnaya' chca. 8 Utzlaj tijonem tey-a' chca ch-utz c'ara' majo'n jun wnak xtch'ojquina rxin. Wcara' naban je' wnak je ncajo' necch'ojquij xq'uixbal nquena' che xtecch'ojquij ta y majo'n achnak xtecbij ta chewa. 9 Que'apaxba' chka' jc'ola je' cpatrón che nquecnimaj ch-utz c'ara' utz nquetz'e'ta y utz ntz'e'ta csamaj chka', y mtecc'ulba' ta cpatrón, 10 y mtquequelk'aj ta chka'. Wen quebna' tzra njelal ch-utz c'ara' nec'je'a cconfianza cpatrón cuq'uin. Wcara' nqueban, cmal arj-e' conjelal wnak utz nquetz'et rtzojbal Dios, ja' To'onel kxin. 11 K'alsan chic chkawech utzil je rsipan Dios chka, jara' jrec'mon ta totanem chka konjelal ja ok wnak. 12 Jutzil je nsipaj Dios nuc'ut chkawech nak nkaban chpam jawra tiemp je rxin rwech ruch'lew, nokrtijoj che nkaya'cana njelal jmajo'n nrajo' ta Dios y nkaya' cana njelal quicotemal rxin rwech ruch'lew, y nkanuc' bien kc'aslemal, y nkaban rbeyal rxin Dios, y njelal kanm nkajo' Dios. 13 Chka' jutzil je nsipaj Dios nuc'ut chkawech che npet chna jmul Jesucristo, arja' nimlaj Dios kxin, To'onel kxin. Y kutkin chic tak xtpeta congan nim chic ruk'ij tzra', y camic nokquicota che reybxic. 14 Kmal ajoj tak xujach ri' pquek'a' wnak che xcomsasa, xokruto' chpam kil kamac ch-utz c'ara' che arja' nch'ach'jorsaj kc'aslemal. Cara' xuban ch-utz c'ara' che nok-oca rtnamet ch-utz c'ara' nela kac'u'x tzrij che rbanic utzil. 15 Njelal jawra jxentz'ibaj ra' que'atijoj wnak tzrij. Tak nturtaja quec'u'x tyukba' quec'u'x atet. Wec'ola m-utz ta nqueban tch'ojquij chca. Mtaxibej ta awi' naban cara' com Dios yoyona chawa che nque'aban cwent. Mtaya' ta awi' chquewech je nquetzelana awxin.

Tito 3

1 Tnataj chca kch'alal che nc'atzina chca che nqueban respetar gobierno y nquecnimaj e k'toy tak tzij. Achnak utzil nc'utuxa chca quebna', per ne njelal quec'u'x. 2 Mtecbij ta itzel tak tzij chca wnak, me tqueban ta ch'oj, quequebna' respetar conjelal wnak y quec'tu' cutzil chquewech. 3 Com ajoj chka' nabey mch'obtanak ta kmal jutzil rxin Dios, mxeknimaj ta Dios, oktzaknak chpam rtzilal, chek njelal xekyarij y okrechpon, ok preso rmal. Ojer xe xektzelaj je' wnak, congan xk'utluna kanm chquij, xa ok itzel tak wnak y xitzel xkatz'et je' ki'. 4 Per Dios ja To'onel kxin arja' xuc'ut rutzil chkawech, xokrajo' konjelal ja ok wnak. 5 Y tak xuban cara', tzra' xokruto' wa' konjelal per me rmal ta chc'ola xekch'ecbej tak xuban cara' chka, per xe rmal xpoknaj kawech. Tak xokch'ach'jorsasa rmal tak xokalex chic jmul, tzra' c'a xoktotaj wa' y rmal Espíritu Santo tak xkawil c'ac'laj c'aslemal. 6 Dios xuya' tzra Jesucristo je To'onel kxin che arja' xutak ta Espíritu Santo kuq'uin y nmajo'n nq'uis ta rchuk'a'. 7 Rmal c'ara' yatanak chka che kc'an rbeyal rxin Dios com arja' xsipaj utzil chka y c'ola jun herencia nyataj na chka. Jara' herencia jc'ac'laj c'aslemal je rxin junlic y jara' kutkin che nyataj na chka y nokquicota che reybxic. 8 Jawra jxentz'ibaj ra ne ktzij wa' y congan nc'atzina tzra cc'aslemal wnak. Rmal c'ara' je ngan anen nte nabij wa' chca ch-utz c'ara' je' kch'alal neccanoj wa' utzil. 9 Per ec'ola necbij jle' tzij chca wnak je nmajo'n rec'mon ta, ajni' jle' ojer tak tzij jxecbij e kti't kawma', y tzrij costumbre je rc'an rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. Jara' xe nquechap qui' wnak rmal. Mtacsaj ta awi' cuq'uin com majo'n noc wa' jnecbij. 10 Wc'ola jun xe bnoy división tch'ojquij tzra. Wxach'ojquij tzra nabey mul y majo'n xaternimaj ta xtch'ojquij chic jmul tzra. Wmajo'n ncaternimaj ta c'jara' c'a tebna' tzra chek jic nec'je'a checjol. 11 Jnebnowa cara' nk'alaj wa' che il mac jnuban, xitzel rna'oj, arja' rutkin chka' che m-utz ta jnuban. 12 Anen quentak ela Artemas awq'uin o Tíquico. Tak xtekaja awq'uin chka bechnak opech xtekaja chca, tchumla' c'a awi' y ncatba alnak pNicópolis. Tzra' nekawla' wa' ki' awq'uin com anen nech'bon che tzra' cnec'je' wa' pretiemp tew. 13 Y tzra Zenas jlicenciado ruq'uin Apolos lok' que'an-a', tey-a' chca je nc'atzina tzra queviaje je xtquemaj chic ch-utz c'ara' majo'n achnak nuban faltar chca pbey. 14 Y chca kch'alal chka' nc'atzina che ncutkij che nquec'ut cutzil chquewech wnak y nquequeto' tak c'ola cnecesidad. Wcara' nqueban jara' nwachina cc'aslemal. 15 Conjelal kch'alal jec'ola wq'uin nquetak ela rutzil awech. Tey-a' c'a rutzil quewech je' kch'alal jec'ola awq'uin. Kas xtec'je' ta ewq'uin chixconejlal utzil je nsipaj Dios. Amén.

Filemón 1

1 Anen en Pablo enocnak preso y enc'ola pcars, per rmal Jesucristo tak cara' nebnon. Filemón, anen wexbil kch'alal Timoteo nektz'ibaj jawra carta y camic nkatak ela awq'uin. Atet at kaxbil chpam samaj rxin Jesucristo y congan ncatkajo'. 2 Jawra carta rxin chka' jquilaj kch'alal Apia, y rxin chka' Arquipo. Arquipo ok soldado rxin Jesucristo ruq'uin. Jawra carta chka' cxin iglesia je nquemol qui' pnawuchoch. 3 Ja utzil je nsipaj Dios chka ruq'uin jun anm jkas qui'il nec'je'a chwech, jara' ta xtecochij más tzra Kadta' Dios y tzra Kajaw Jesucristo. 4 Filemón, anen congan quenmeltioxij tzra Dios awmal atet y ncatnnataj wa' chpam je' woración. 5 Congan quenmeltioxij tzra rmal jabnon com xerkaja rbixic wq'uin che atet congan nque'awajo' retnamet Dios y ne ykul wa' ac'u'x ruq'uin Kajaw Jesucristo. 6 Anen quenc'utuj tzra Dios che jyukbal ac'u'x ruq'uin Jesucristo más chna nesmaja, kas twen xtk'aljina njel utzil jc'ola ptak ewanm y xtya' ta ruk'ij Jesucristo rmal. 7 Anen quenmeltioxij tzra Dios jabnon wch'alal, com ajoj congan nokquicota rmal ojben ri'il rxin Dios jc'ola awq'uin, congan nexq'ue'a kanm awmal atet. Cara' quenbij chawa com xerkaja rbixic kuq'uin che rtnamet Dios ajni'la nexq'ue'a canm rmal njelal utzil abnon chca. 8 Wch'alal Filemón, atet congan nque'awajo' kch'alal y rmal c'ara' tak quenwajo' quenc'utuj chawa, tak xtekaja Onésimo awq'uin kas ta qui'il rc'ulic xtaban. Jara' nyatanak wa' chawij chnac'ul. Tetz'ta' mpa', wexte c'ola ngan quenbij chawa chpors nac'ul jara' majo'n quenna' ta quenbij chawa com yatanak chwa rmal Cristo chcara' quenbij chawa. Per majo'n ngan catnuban mandar. Mejor je nkaban, rmal ojben ri'il rxin Dios jyatanak chka rmal Jesucristo, rmal jara' tak quenc'utuj chawa chnac'ul Onésimo. Kas terkaja pnawá' che anen en Pablo, en ri'j chic y chka' enc'ola pcars rmal Jesucristo. 10 Tebna' jun utzil, tec'lu' Onésimo. Arja' wlec'wal chwech Dios com wawe' pcars xoc wa' rlec'wal Dios, per nmal anen tak xuban cara'. 11 Nabey majo'n rc'atzil Onésimo chawa per camic c'ol chic rsamaj chawa, y chwa anen chka'. 12 Camic quentak el chic jmul awq'uin y tec'lu', tebna' tzra com ajni' anen cnac'ul. 13 Quentak ela awq'uin mesque chwa anen congan wen nec'je'a más wq'uin. Congan quenyarij chquenruto' wawe' ajru' tiemp xtenc'je'a pcars rmal utzlaj tzij rxin Jesucristo. Wexte nec'je' na más wq'uin jara' ajni' jun ayuda natak ta atet wq'uin che nto'ic. 14 Xerwara' majo'n ngan quenban pors chawa che cnato', per más na wen njelal ac'u'x y njelal awanm naban jquenwajo' chawa chnaban. Rmal c'ara' tak quenbij chawa, majo'n achnak nkaban wmajo'n at conform ta ruq'uin. 15 Com ja' Onésimo mchek tcara' xnanmaj ela jun tiemp awq'uin, mex rec'mon ta chawa chnemloj chic awq'uin camic per rxin junlic y me xjun tiemp chta. 16 Arja' nemloja awq'uin per majni' xta jun mos, per camic más chna vale chwech jun mos com arja' quilaj kch'alal chic. Arja' jun kch'alal jcongan lok' quenna' anen, y peor c'ara' chawa atet com tak xtekaja awq'uin jara' jun ajsmajma' jnemloj chic awq'uin y chka' ruq'uin Jesucristo ykul wa' ec'u'x che ix c-e'. 17 Jcamic wnana' kaja che anen en awexbil tec'lu' c'a Onésimo y tebna' tzra com ajni' anen cnac'ul. 18 Wc'ola je' achnak rebnon cana chawa je m-utz ta, o wc'ola ruc'as awq'uin, jara' tey-a' chnukul anen. 19 Wawe' quenya' wa' nfirm che anen en Pablo quentjowa. Y atet chka' c'ola ac'as wq'uin com nmal anen tak xawil c'ac'laj c'aslemal ruq'uin Jesucristo, per mjara' ta quenwajo' chawa che nana' awi' rmal. 20 Cara' rbanic wch'alal, tebna' jawra utzil jquentajina quenc'utuj chawa, tec'lu' Onésimo. Wnac'ul, jara' nexq'ue'a wanm awmal per rmal je xjun kabnon ruq'uin Kajaw Jesucristo tak cara' quenbij chawa. 21 Jcamic ra anen ntajina nemjon rtz'ibxic jawra carta y tak xtekaja awq'uin wutkin che atet nanimaj jxenbij chpam, wutkin che nak'axaj más rwá' che rnimaxic. 22 Chka' tchumij pona jabar xtquenwar wa' tak xtquenekaja awq'uin, com jweyben anen camic che nc'axaxa oración ja emjon rbanic pnecwent, jara' weyben che nya'a c'as chwa chquenba ewq'uin. 23 Je kch'alal Epafras nutak ela rutzil ewech, arja' wexbil wawe' pcars per rmal je xjun kabnon ruq'uin Cristo Jesús tak okc'ola pcars. 24 Y nquetak ela rutzil ewech chka' je' kch'alal Marcos, Aristarco, Demas ruq'uin Lucas, arj-e' ok ajsmajma' cuq'uin. 25 Kas ta xtec'je'a pnewanm utzil je nsipaj Kajaw Jesucristo chka. Amén.

Hebreos 1

1 Ja' Dios xerucsaj ojer je' profeta che neck'alsaj chquewech kti't kawma' ajni' rna'oj. Jara' mxe wjic ta xuban per q'uiylaj mul y q'uiy rwech xuban che xk'alsbej chquewech ajni' rna'oj. 2 Per jrebnon Dios camic chpam jawra q'uisbal tak k'ij jokc'o wa' xucsaj Rlec'wal che arja' nk'alsana chkawech ajoj ajni' rna'oj. Xuya' tzra Rlec'wal che nmajo'n jun achnak mquita xtoca pruk'a' y xucsaj Rlec'wal chka' che arja' xwankersana rwech ruch'lew ruq'uin caj. 3 Ajni' tzra ruch'ab k'ij tzra' nkatz'et wa' nak rbanic k'ij, y cara' tzra Rlec'wal Dios chka', ruq'uin nkatz'et wa' che ajni'la nim ruk'ij Dios. Dios ruq'uin Rlec'walxel njunam cna'oj che c-e', nmajo'n nak rjalben ri'. Majo'n achnak wankersan je che mquita ja' Rlec'wal Dios chapyona rxin ch-utz c'ara' majo'n ntz'ila' ta ri' y majo'n nyojtaj ta, y je nchapbej jara' rtzojbal com jtzij je nbij congan poder rc'an. Jxuban nabey mul xpeta y xokrch'ach'jorsaj chpam kil kamac y c'jara' xba chcaj, xetz'be'a prejquenk'a' jnimlaj Kadta' Dios. 4 Je Rlec'wal Dios xyataja tzra che más chna nim ruk'ij chquewech je' ángel, y chka' jrubi' xya'a jara' más chna nim ruk'ij chwech jquebi' je' ángel. 5 Ja' Dios cawra rbin cana tzrij Rlec'wal: —Atet at Wlec'wal, camic ney-on ac'aslemal, cara' rbin cana. Per nexte wjic xbij ta wlec'wal tzra jun ángel. Chka' cawra tzij xbij cana jmul: —Anen en Ttixel rxin, ja' Wlec'wal, cara' rbin cana. Per nexte wjic xbij ta cara' tzra jun ángel. 6 Je Rlec'wal jcongan nim ruk'ij, tak xutak ta wawe' chwech ruch'lew cawra xbij ra: —Conjelal je' ángel rxin Dios quey-a' ruk'ij ja', cara' xbij. 7 Per je' ángel cawra tz'ibtanak cana chquij: —Je' ángel e rmos Dios. Ja' Dios nquerecsaj com e ajni' xecmel, e ajni' rxak k'ak', cara' nbij. 8 Per je Rlec'walxel cawra tz'ibtanak cana tzrij: —Atet at Dios, atet at Rey, y jagobierno atet jara' nc'o wa' rxin junlic. Kas wen cc'axic naban jec'ola pnak'a'. 9 Nel ta ac'u'x tzrij utzil per je rtzilal itzel natz'et. Rmal c'ara' atnech-on che atocnak Rey, anen en Dios awxin. Más chna quicotemal tak xatnucha' atet que chwech tak xenucha' jle' chic je' rey. Cara' tz'ibtanak cana tzrij. 10 C'o chic jun tz'ibtanak cana chka', cawrara nbij: —Wajaw, atet xatwankersana rwech ruch'lew, ruq'uin ak'a' xawankersbej caj. 11 Jcaj ruq'uin rwech ruch'lew xe nq'uisa per atet natc'ola junlic, majo'n ncatq'uis ta. Jcaj ruq'uin rwech ruch'lew xc'ola yojtajic tzrij ajni' nuban jun tziak xe ntzbukara. 12 Je xtaban tzra cara' ajni' nba'na tzra jun tzbuklaj chquet jmajo'n chic noc wa', nq'uextaja junlic. Per atet mat cara' ta, majo'n ncatq'uextaj ta, majo'n ncaterjix ta. 13 Ja' Dios cawra xbij tzra Rlec'wal ra: —Catetz'be'a wawe' pwejquenk'a', congan nim ak'ij. Wawe' ncatec'je' wa' y quenucsaj na ac'lel xe' awkan, cara' nbij. Per nexte wjic xbij ta cara' tzra jun ángel. 14 Je cbanic ángel arj-e' xe mos, xe espíritu, y Dios nquerutak ela che cchajxic wnak je nyataja chca che nquewil totanem rxin Dios.

Hebreos 2

1 Ajni'la nim ruk'ij Rlec'wal Dios rmal c'ara' congan nc'atzina che nkaya' más kaxquin tzrij utzlaj tzij jrec'mon ta chka, mquita nkaya' cana jtz'it. 2 Ojer jley rxin Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, ángel ec'amyon ta. Jara' ley ne ncatruchap wa' wxaban awil. We mxatniman ta, nak awil xaban nja' wara' ncatrchapbej. 3 Y cara' chka ajoj camic chka', jlok'laj totanem rxin Dios jrec'mon ta Rlec'wal, we nkaban tzra nmajo'n val ta chkawech jara' nmajo'n nektobej ki'. Jara' totanem xya'a rbixic nabey rmal Kajaw Jesucristo y xbix chic chka ajoj cmal jxec'axana rxin, xquech'ob chkawech che jun totanem jne ktzij wa' chtotanem. 4 Kadta' Dios c'ola xuban chka' je xc'utbej che ne ktzij wa' jtotanem je xqueya' rbixic chka, ajni' tzrij jq'uiy je' rwech milagro xuban, y tzrij samaj chka' jxecwina xqueban kch'alal je xyataja chca rmal Espíritu Santo. Dios xchumsana nak chsamaj xyataja chca chejujnel. 5 Com Dios me pquek'a' ta ángel recsan wa' jc'ac'laj rwech ruch'lew jpenak jkamjon rnatxic ewq'uin camic. 6 Ajni' rtz'iban cana jun wnak chpam rtzojbal Dios jcawra rbin cana tzra Dios: —Ajoj ja ok wnak xok way xok ya'. ¿Nak tzra tak nokanataj? ¿Nak tzra tak nokachajij? 7 Per xaban tak chka je ne xyamer nquekak'i' ángel. Xaya' tak wan chka chcongan nim kak'ij. Xaya' tak wan chka che xokpe'a tzrij njelal je awankersan je'a. 8 Xacsaj tak wan njelal pkak'a'. Cara' tz'ibtanak cana. Com Dios xucsaj njelal pkak'a' ja ok wnak, nbij tzij ra chmajo'n jun achnak mquita xucsaj pkak'a'. Per nkatz'et camic q'uemjana toca njelal pkak'a'. 9 Per nkatz'et Jesús che arja' xta'k ta wawe' chwech ruch'lew, xoca wnak y xba'na tzra chmajo'n kas ta nim ruk'ij chquewech ángel. Per camic y-on chic tzra rmal Dios che ajni'la nim chic ruk'ij com xretja' kaja lowlo' y xcomsasa. Cara' xba'na tzra ch-utz c'ara' xercom kaja pkacwent chokjujnel. Rmal utzil je nsipaj Dios chka rmal c'ara' tak xercoma pkacwent. 10 Dios, majo'n jun achnak mquita ja' wankersyona, majo'n jun achnak mquita rxin ja'. Ok q'uiy rey-on chka che xok-oca rlec'wal, rey-on chka che nokekaj na ruq'uin pe gloria chcaj. Jesucristo nec'mowa kabey che nokorc'aj chpam totanem rxin Dios. Ja' Dios n-utz wa' xuban, xutak ta Jesucristo wawe' che neren-a' kaja ruquiy rpoknal. Je rpoknal xutaj jara' xchumbej ri' che necwina nuc'om ela kabey y rmal c'ara' xoca jun To'onel, per jun To'onel ncongan tz'kat. 11 Ja' Jesús nquerch'ach'jorsaj wnak chpam quil quemac. Je nquech'ach'jorsasa arj-e' xjun chic quedta' ruq'uin Jesús com e rlec'wal chic Dios chka'. Rmal c'ara' ja' Jesús majo'n jun twa' nuna' nbij chka che ok rch'alal. 12 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios, je Rlec'walxel cawra xbij tzra Ttixel ra: —Anen quenya' na abixic chca wch'alal, quenbixaj na abi' chquecjol je nquemol qui' che anatxic. Cara' nbij. 13 Jun chic xbij cawrara: —Anen nneyke' wa' nuc'u'x ruq'uin Dios. Jun chic cawrara xbij: —Wawe' enc'o wa', enc'ola cuq'uin alc'walxela' je y-on chwa rmal Dios, cara' nbij. 14 Com ja ok alc'walxela' xjunam rwech kacq'uiel, xjunam rwech kacuerpo, y cara' tzra Jesús chka' arja' xoca wnak, xk'axa chpam cmic y jara' xkasbej diablo je y-ol cmic. 15 Conjelal jnecxibej qui' chwech cmic, Jesús net-owa cxin y nquerelsaj pa pruk'a' xben ri'il. 16 Me je' ángel ta nqueruto', ajoj ja ok wnak nokruto' ja ok riy rumam cana Abraham. 17 Rmal c'ara' tak xc'atzina che arja' xoca wnak y njunam kbanic ruq'uin ja ok rch'alal. Rmal c'ara' tak necwina nokrucsaj chwech Dios. Rmal c'ara' tak xoca jun lok'laj sacerdote, necwina npoknaj kawech y nnuban wa' cumplir je rsamaj Dios. Cara' xuban ch-utz c'ara' che xecwina xchumij kil kamac chwech Dios. 18 Com arja' bien xuna' ajni' ruquiy rpoknal y xba'na probar chpam je' prueba rmal c'ara' tak necwina nokruto' konjelal ajoj tak nokba'na probar.

Hebreos 3

1 Rmal c'ara' tak quenbij chewa wch'alal, tech'bo' tzrij Cristo Jesús com ixix ix rtnamet Dios y arja' ixrsiq'uin che nquixec'je' na ruq'uin chcaj. Jesús arja' xta'k ta y xuc'om ta jtijonem je kniman. Camic arja' ocnak nimlaj sacerdote y pa'la chwech jawra tijonem. 2 Nxuban wa' cumplir jsamaj je xyataja tzra rmal Dios chnuban, ajni' xuban Moisés chka' tak xuban cumplir samaj je xyataja tzra tak xerc'aj retnamet Dios ojer. 3 Per yatanak tzra Jesús che más chna nya'a ruk'ij que chwech Moisés, ajni' tzra jun bnoy jay arja' más chna nim ruk'ij que chwech jay jnuban. 4 Njelal jay nc'o wa' nak banyona rxin chejujnel, per Dios nmajo'n nak mquita ja' wankersyona. 5 Moisés ne ktzij wa' che xuban cumplir rsamaj Dios tak xerc'aj retnamet Dios ojer. Arja' rmos Dios, y jsamaj jxuban ta jara' jun testimonio xcanaj cana y c'ola xrec'tu' jq'uemjana tk'aljina tzra'. 6 Cristo chka' xuban cumplir rsamaj Dios y nquerc'aj retnamet Dios camic, per ja' mmos ta, ja' Alc'walxel. Y ajoj ok rtnamet Dios wcow nokpe'a y wmajo'n nkaya' cta yukbal kac'u'x ruq'uin Jesús y wnokquicota che reybxic. 7 Rmal c'ara' quenbij chewa, kay-a' kaxquin tzrij je nbixa chpam rtzojbal Dios rmal Espíritu Santo jcawra nbij: —Wcamic ntzijona Dios ewq'uin tnimaj c'a alnak. 8 Mtecwir ta ewanm che rc'axic ajni' xqueban ewti't ewma' tak xqueyic wyiwal, com j-e' xqueyic wyijal tak xec'je'a chpam je chkilaj lwar ojer. Q'uiy rwech rtzilal xqueban jxenquebanbej probar we ktzij chquenuban castigar. Cara' xqueban chwa mesque xquetz'et ruq'uin quewech je' nmak tak milagro jxenban pquecwent chpam cuarenta juna' jxec'je'a tzra'. 10 Rmal c'ara' tak congan xpeta wyiwal chquij. Njelal xquech'ob kaja ptak canm nmajo'n utz ta. Ja utzlaj bey jnec'tun chquewech jara' nmajo'n cutkin ta, cara' xenbij kaja. 11 Rmal c'ara' congan xyictaja wyiwal chquij: —Ne ktzij wa' quenbij che arj-e' majo'n quenya' ta c'as chca che nque'oc ta chpam xlanbal lwar je nchumin, cara' xenbij kaja. Cara' tz'ibtanak cana. 12 Ixix wch'alal tebna' cwent ewi', e majo'n ta checjol ja itzel je' canm jmajo'n chic neyke' ta quec'u'x ruq'uin c'aslic Dios y nqueya' cana. 13 Kas rbeyal ta neban, k'ij k'ij tpaxba' ewi' chbil tak ewi'. Jawrara tmajla' rij camic ra. Cara' quenwajo' chewa chneban ch-utz c'ara' che mtquixba'na engañar rmal il mac ch-utz c'ara' mtecwera ewanm chpam. 14 Ajni' kabnon ta nabey mul ne ykula kac'u'x ruq'uin Jesucristo, y wcow xtokpe'a chpam ryukbal kac'u'x ruq'uin y we nmajo'n nkaya' cta, jara' ne ktzij wa' che xjun kabnon ruq'uin. 15 Terkaja pkawá' jtz'ibtanak cana jcawra nbij ra: —Wcamic ntzijona Dios ewq'uin tnimaj c'a alnak, mteban ta cow tzra ewanm che rc'axic ajni' xqueban ewti't ewma' ojer tak xqueyic wyiwal, cara' nbij. 16 ¿Nak wnak c'ara' jxec'axana tak xtzijona Dios cuq'uin per xe xqueyic ryiwal? Jxebnowa j-era' conjelal wnak jxetotaja pquek'a' aj Egipto ojer jxec'axa rmal Moisés. 17 J-era' wnak cawnak juna' xyictaja ryiwal Dios chquij, xekaja chpam il mac chpam chkilaj lwar y tzra' xecom wa'. 18 Chca j-era' chka' je xbixa chca rmal Dios che majo'n nya' ta c'as chca che xque'oc ta chpam xlanbal lwar je rchumin com arj-e' nmajo'n xeniman ta. 19 Per nk'alaj wa' che xe rmal mxeyke' ta quec'u'x ruq'uin Dios tak mxe'oc ta chpam xlanbal lwar.

Hebreos 4

1 Y cara' c'a chka ajoj camic, Dios c'rechpon na rtzujxic chka je xlanbal lwar je rchumin. Kabna' c'a cwent ki', majo'n jun chewa xtel can ta y mquita xtoca chpam jara' lwar. 2 Ajni' xba'na chca wnak ojer je xya'a rbixic jun utzlaj tzij rxin Dios chca, y cara' chka ajoj camic chka' c'ola jun utzlaj tzij rxin Dios kc'axan. Per arj-e' chek jic xecc'axaj, nmajo'n nak xquelsaj tzrij, nmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin utzlaj tzij jxecc'axaj y rmal c'ara' tak cara' xqueban. 3 Per ajoj je ykula kac'u'x ruq'uin nok-oc c'ara' chpam xlanbal lwar. Com cawra xbij Dios chca jmajo'n xeniman ta: —Tak xyictaja wyiwal chquij cawra xenbij kaja: —Ne ktzij wa' quenbij che arj-e' majo'n quenya' ta c'as chca che xque'oc ta chpam xlanbal lwar je nchumin, cara' xbij Dios. Je xlanbal lwar c'o chic tzra', jara' nc'o wa' tak Dios xuq'uis rsamaj tak xuq'uis rwankersic rwech ruch'lew. 4 Ajni' nbij rtzojbal Dios tzrij rwuk k'ij jcawrara nbij: —Ja' Dios xuq'uis rsamaj y che wku' k'ij xexle'na, cara' nbij. 5 Per ajni' katz'ton chic ewq'uin, nak jmajo'n xeniman ta cawra xbij Dios chca ra: —Arj-e' majo'n quenya' ta c'as chca che xque'oc ta chpam xlanbal lwar je nchumin, cara' nbij. 6 Bien k'alaj che ec'ola nyataj na chca che nque'oca chpam xlanbal lwar jchumin rmal Dios. Per jxec'axana utzlaj tzij nabey arj-e' majo'n xecnimaj ta Dios rmal c'ara' tak mxe'oc ta chpam xlanbal lwar. 7 Rmal c'ara' xk'axa tiemp y ja' Dios xtzujuj chic xlanbal lwar chca wnak pretiemp David ajni' katz'ton chic ewq'uin jcawrara: —Wcamic ntzijona Dios ewq'uin tnimaj c'a alnak, mtecwir ta ewanm che rc'axic, cara' nbij. 8 Josué xerc'aj retnamet Dios ojer chpam utzlaj ulew jtzujun chca rmal Dios. Per mjara' ta ulew je xlanbal lwar noktzijona tzrij camic ewq'uin ixix. Wex tjara' nmajo'n noc wa' ra' tak ntzijona chic Dios tzrij jun chic tiemp ntzujuj wa' xlanbal lwar. 9 Tzra' c'a nkatz'et wa' chc'ol na jun xlanem rxin Dios kxin ajoj ja ok rtnamet. 10 Cara' quenbij chewa com ja' Dios tak xuq'uis rsamaj arja' xexle'na, y cara' c'a chca chka' je e'ocnak chpam xlanbal lwar com arj-e' majo'n chic csamaj nqueban, exlennak ruq'uin Dios. 11 Katja' c'a kak'ij, xtok-oc ta chpam jara' lwar. Majo'n jun ta chka xtebnowa cara' ajni' xqueban jle' chic wnak, arj-e' majo'n xecnimaj xta Dios y rmal c'ara' tak mxe'oc ta chpam xlanbal lwar je rchumin ja' Dios. 12 Je rtzojbal Dios jara' majo'n comnak ta rwech per c'ola rchuk'a', nuban rsamaj. Nmajo'n pen ta nekaja rtzojbal Dios chpam awanm que chwech jun espada ch'ut rutza'm y c-e' c'o wa' réy, y necwina noca chpam apensar, noca chpam awanm pnabakil, y ne njelal noc wa' che nerk'alsaj ta nak nana' kaja y nak nach'ob kaja pnawanm. 13 Ja' Dios nmajo'n achnak wewtanak chwech, njelal nca'y wa' y nmajo'n achnak mquita nutz'et, y chwech c'a nekajcha' na cwent. 14 Wch'alal, Jesús je Rlec'wal Dios arja' ocnak jun nimlaj sacerdote kxin jnucsan kxin chwech Dios, y com arja' njunlic xekaja tzra' abar c'o wa' Dios rmal c'ara' quenbij chewa, cow kope'a, me tkaya' cta utzlaj tzij je kniman. 15 Jnimlaj sacerdote kxin arja' bien rutkin che xok way y xok ya', rutkin npoknaj kawech com arja' bien xuna' nak rbanic tak ncatba'na probar chpam prueba. Njelal prueba je okk'axnak chpam ajoj nmajo'n ra' mquita k'axnak chpam ja', per xerwara' nmajo'n ril rumac. 16 Com rutkin npoknaj kawech me tkana' tc'a ki' tak nkaban oración tak nokekaja chwech rtz'ulibal jnimlaj Rey jabar nekcochij wa' utzil je nsipaj Dios. Ykul ta kac'u'x ruq'uin tak nkaban oración. We ykula kac'u'x ruq'uin jara' nucuy kil kamac y tak c'ola knecesidad ja' nsipaj na utzil chka che kto'ic.

Hebreos 5

1 Je nmak tak sacerdote nquecha'a chquecjol wnak y je csamaj jara' che nquequecsaj wnak chwech Dios. Nectzujuj chwech Dios ofrenda je nya'a cmal wnak, y chka' nectzujuj chwech Dios je' chcop je nquecomsasa rmal quil quemac je'wnak. 2 Arj-e' com bien nquena' kaja xe way xe ya' rmal c'ara' tak bien cutkin necpoknaj quewech ch'tak wnak, ajni' chca jmajo'n cutkin ta che rtzilal nqueban, y chca chka' je chek q'uenjlal nquekaja chpam il mac. 3 Ajni' nqueban, c'ola sacrificio nectzujuj chwech Dios rmal quil quemac je' wnak y cara' chca j-e' chka' c'ola sacrificio cxin j-e' nectzujuj, com bien nquena' kaja che xe e way e ya'. 4 Cara' rbanic jsamaj jnuban jun lok'laj sacerdote, congan nim ruk'ij, y majo'n chek xtamin awi' chpam per Dios nech-owa awxin ajni' xuban tzra Aarón ojer. 5 Y cara' xuban Jesucristo chka', arja' majo'n xuya' kta ruk'ij ruyon, majo'n xumin ta ri' chpam nimlaj sacerdot-il per xcha'a rmal Ttixel ajni' tz'ibtanak cana jcawrara nbij: —Atet at Wlec'wal, camic ney-on ac'aslemal, cara' nbij. 6 Jun chic je nbij rtzojbal Dios cawrara: —Atet at sacerdote per rxin junlic atocnak sacerdote. Ja asacerdot-il atet jara' rxin junlic, xjunam ruq'uin rsacerdot-il Melquisedec. Cara' xbij Ttixel tzra Rlec'walxel. 7 Tak c'ola Jesús wawe' chwech ruch'lew arja' xuban oración, congan xc'utuj rto'ic tzra Dios com bien rutkin che necwina Dios nuto' chpam cmic. Majtanak rmal nmak tak bis jc'ola pranm, xurak na ruchi', xok' na rmal. Xc'axaxa roración com arja' congan nuban respetar Dios. 8 Mesque Rlec'wal Dios per xutaj na rpoknal, y chpam c'a rpoknal xrutkij wa' nak rbanic jnanimaj Dios tak ncatba'na probar chpam prueba. 9 Xoc jun To'onel, per jun To'onel je nmajo'n mquita tz'kat, xyataja tzra chruq'uin ja' nwanker twa' totanem rxin Dios. Jara' totanem je rxin junlic y nyataja chca conjelal wnak je nquenimana rxin. 10 Xyataja tzra rmal Dios che xoca nimlaj sacerdote y xbixa tzra che junam csacerdot-il ruq'uin rsacerdot-il Melquisedec. 11 Jara' jun sacerdot-il congan q'uiy rec'mon ta chewa y quenwajo' quench'ob chewech nak rbanic, per congan pen quench'ob wa' chewech com chek rumril nch'obtaja ewmal ixix. 12 Ixix ojer chic eniman ta Jesucristo y kas yatanak chewij che ixix tnara' nquixtijon chic cxin jle' chic wnak camic. Per kas quentzu' anen, ixix newajo' na jun jnech'bowa chewech rtzojbal Dios ajni' tijonem nya'a chca ac'ala' jmajo'n pen ta. Jquentz'et anen ne ix junam cuq'uin ch'tak ac'ala' c'tz'um na nquetaj y q'uemjana tyataja chca che nquemaj w-im. 13 Wchek bnak tz'um nataj jara' c'a at ch'uch' y majo'n awutkin ta bien nak rbanic utzil je nc'u'ta chawech rmal rtzojbal Dios. 14 Per ja e rija' ajni' chca ach-i' ruq'uin ixki' arj-e' chka bechnak opech nquetaj, c'ola cutkin chic tzrij cc'aslemal y ch'obtanak chic cmal nak utzil y nak rtzilal.

Hebreos 6

1 Koq'uiy c'a wch'alal. Tak xeknimaj ta utzlaj tijonem nabey xch'o'ba chkawech nak rbanic Jesucristo. Jara' tijonem xya'a chka ajni' rcimient jun jay tcon chic. Per mchek tkaq'uis tkac'om rtiquic wch'alal, jo' koq'uiy más, mtokc'je' ta chcara'. Jnabey tijonem je tcon chic jara' jnaq'uex ana'oj, naya' cana njelal janiman je nmajo'n rec'mon ta y neyke'a ac'u'x ruq'uin Dios. 2 Jun chic nabey tijonem jara' je nch'o'ba chawech nak rbanic je' bautismo y chka' tak nya'a k'baj pquewá' kch'alal. Jun chic, nak rbanic tak ncatc'astaja chpam cmic y chka' tzrij jnimlaj juicio je rxin junlic. Cara' nabey tijonem je tcon chic. 3 Per mchek truyon rcimient-il tkatic wch'alal, jo' koq'uiya más. Anen wutkin chnokq'uiya más, y Dios tc'a xtet-owa kxin che rbanic. 4 Cara' quenbij com je' wnak je xsakersasa quebey junlic rmal Jesucristo jara' junlic necch'akij cana je tzbuklaj c'aslemal je cc'an. Cara' nqueban tak quen-on ajni' rec-il utzil jxeccochij tzra Dios y tak xyataja chca che xec'je'a Espíritu Santo pcanm, 5 y xquena' rec-il rtzojbal Dios chka' chcongan utzil rec'mon ta, y xquena' chka' ajni'la nim jpoder jrec'mon ta c'ac' tiemp je ntajina nuya' Dios chka camic. 6 Jc'ac'laj c'aslemal jrec'mon ta Jesucristo jara' rxin junlic y mesquier chek taq'uis nac'om, com wchek naq'uis nac'om jara' narip chic jmul Jesucristo chwech cruz je Rlec'wal Dios chnacomsaj chic jmul pnacwent y jara' xruq'uix naya' chquewech wnak. 7 Cara' quenbij chewa com je chnoj wnutaj jab tak nkaja je' jab tzrij y we nwachij je' achnak j-utz nti'ja cmal wnak je nquejosk'ina rxin, jara' nyataja utzil pe rwá' rmal Dios. 8 Per we xq'uix, wxitzel k'ayis nuya' jara' m-utz ta ntz'e'ta, y xe ntajin ta nerkaja tiemp che nporoxa rmal Dios. 9 Per mcara' ta nkach'ob chewij ixix quilaj tak wch'alal. Tak ncattotaja rmal Jesucristo c'ola utzil nwachina chpam awanm, jara' c'a keyben chewa camic mesque c'ola jle' cowlaj tak tzij je c'ja' xektz'ibaj kaja chewa ra. 10 Dios majo'n jun achnak xtuban ta je m-utz ta xtmestaj ta utzil jebnon ta, arja' majo'n nmestaj ta chcongan xecsaj echuk'a' che cto'ic e rtnamet Dios y c'a emjon na cto'ic camic. Com congan newajo' Dios rmal c'ara' tak nque'eto'. 11 Jquenwajo' chewa camic chixjujnel, tetja' ek'ij chka' che rch'obic jtzujun cana chka rmal Dios jkeyben camic. Teyke'a ec'u'x junlic ruq'uin je rtzujun chka. Nte cara' ebnon tak xtpet chic jmul Jesucristo. 12 Me tpet ta ek'oral, tucsaj más echuk'a'. Tec'ma' rbeyal cxin wnak jne ykul wa' quec'u'x ruq'uin Dios y ne nquecoch' wa' je npeta je' chquij, arj-e' nyataja chca je' achnak jtzujun cana rmal Dios. 13 Tak c'ola achnak ntzujuj Dios nnuya' wa', ajni' xuban tzra Abraham ojer tak c'ola xtzujuj tzra y c'ola jun juramento xuban, per rubi' ja' xucsaj je xbanbej jara' juramento com majo'n chic jun achnak nim ta ruk'ij je chwech ja', y cawra xbij tzra Abraham ra: 14 —Pnubi' anen quenbij wa' chawa camic chquenya' wutzil chawa, quenuya' na awlec'wal y nqueba na pnim, congan nquesop na qui'. Cara' xbij tzra. 15 Y cara' xuban Abraham, ne xyataj wa' tzra njelal je xtzujuxa tzra rmal Dios per congan xucoch' rwech che reybxic. 16 Je' wnak tak nqueban jun juramento c'mannak chca che nquecsaj rubi' Dios che necbanbej juramento com ja' Dios más na nim ruk'ij, y tak c'ola necchumbej qui' pk'atbaltzij y tak c'ola jun juramento nnataxa cmal, arj-e' nqueban respetar y nquechumtaja rmal. 17 Ja' Dios mchek tcara' xuban juramento, per xuban ch-utz c'ara' nch'obtaja bien kmal che majo'n nq'uextaj ta jrech'bon chkij, nnuban wa' cumplir. Cara' nrajo' chka ajoj je nyataja chka njelal je rtzujun cana. 18 Cara' c'a xuban Dios, c-e' xbij cana. Nabey mul c'ola xtzujuj, y jrucab c'ola jun juramento xuban je nc'utbej chnuya' wa' je xtzujuj, y nmajo'n nq'uextaj ta jawra c-e' je xbij cana com ja' Dios majo'n nutz'ok ta tzij. Cara' xuban per kmal ajoj jxoknanmaja chwech il mac y xkato' ki' ruq'uin. Cara' xuban che ryukbxic kac'u'x ch-utz c'ara' che neyke'a kac'u'x junlic ruq'uin je rtzujun cana chka jkeyben camic. 19 Njelal jara' jkeyben camic bien kutkin che nekawla' na, nmajo'n nq'uextaj ta. Njelal jara' jkeyben jara' nekjumsaj ruq'uin jun ch'ech' jchapbal lanch. Jara' ch'ech' nba c'a xuxe' mar y nuchap lanch, majo'n nuya' ta c'as tzra lanch che nba. Jtotanem jkayben ajoj camic, ruq'uin Dios xmil wa' ajni' ch'ech' jnuchap lanch y congan nuya' rseguro. 20 C'a tzra' ekajnak wa' Jesús jnabey-al chkawech, rejkon jun bey chkawech. Arja' ocnak nimlaj sacerdote rxin junlic y je rsacerdot-il arja' rxin junlic, xjunam csacerdot-il ruq'uin rsacerdot-il Melquisedec.

Hebreos 7

1 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios je Melquisedec arja' rey rxin jun tnamet Salem rubi', y chka' arja' sacerdote, nuban rsamaj Dios je ktzitzij Dios. Xuban jmul tzra Abraham xerec'lu' pbey, jara' tak Abraham ec'ola jle' rey xercomsaj y xemloj ta pch'oj. Ja' Abraham xba'na bendecir rmal Melquisedec. 2 Chka' njelal rwech mibil jxuch'ec ta pquek'a' je' rey xelsaj na rediezmo y jrediezmo xujach tzra Melquisedec. Ja' Melquisedec cawra nbij rubi', jun rey kas utzlaj c'axic cxin wnak nuban, cara' nbij rubi'. Arja' rey rxin Salem chka', jara' nbij tzij jun rey jnuya' che qui'il nec'je'a awanm, cara' nbij. 3 E majo'n e redta' rute' Melquisedec nnatax ta chpam rtzojbal Dios, e majo'n e rti't remma' nnatax ta chka', y majo'n nnatax ta tak xalexa y majo'n recmic nnatax ta chka'. Per je rbanic, junlic ocnak sacerdote y nmajo'n nq'uis ta rsacerdot-il, jara' junam ajni' rbanic Rlec'wal Dios. 4 Tech'bo' mpa' bien ajni'la nim ruk'ij Melquisedec. Más na nim ruk'ij chwech kamma' Abraham. Ja' Abraham ojer xuya' ruk'ij Melquisedec, xyonaj rediezmo rxin mibil jrech'con ta y xujach pruk'a' Melquisedec. 5 Per je nbij rley Dios, pquek'a' riy rumam Leví nja'ch wa' diezmo, j-era' je nque'oca sacerdote. Y cara' nqueban wnak, pquek'a' riy rumam Leví nquejach wa' quediezmo, cara' nqueban mesque xe e alxic cuq'uin com Abraham xespowa cxin conjelal. 6 Per Melquisedec arja' mriy rumam ta Leví per pruk'a' xja'ch wa' diezmo rmal Abraham, y ja' xebnowa bendecir rxin Abraham. Utz tc'ara' che mquita nim ruk'ij Abraham, com tzra Abraham tzujun wa' je' utzil rmal Dios. 7 Per jnebnowa bendecir jara' más na nim ruk'ij chwech je nba'na bendecir, jara' bien kutkin konjelal. 8 Jriy rumam Leví, chca nja'ch wa' diezmo per Melquisedec arja' más na nim ruk'ij chquewech j-e' chka'. Arj-e' xe nquecoma per arja' majo'n achnak nbij rtzojbal Dios tzrij recmic, ajni' c'c'as na rxin junlic. 9 Jriy rumam Leví, chca nto'j wa' je' diezmo per Abraham pruk'a' Melquisedec xutoj wa' diezmo, nel c'ara' com ajni' c'o pchic Leví y nela com ajni' retjon pchic diezmo chka'. 10 Com Abraham tak xec'u'la pbey rmal Melquisedec q'uemjana talexa Leví tzra', per mesque cara' per ne rjatzul pe chwa' Abraham. Jara' quenc'ambej tzij che Melquisedec más na nim ruk'ij que chwech Leví chka'. 11 Je rsacerdot-il Aarón y cxin jle' chic riy rumam Leví jara' xoca rbase jley rxin Dios tak Moisés xuya' ley chca tnamet Israel ojer. Per jara' sacerdot-il xe nk'axa, xe nq'uisa. Jara' majo'n xecwin ta xeruto' wnak junlic chwech Dios. Ja wexte xecwina xeruto' junlic mquitc'ara' nc'atzina che npeta jun chic sacerdote je xjunam csacerdot-il ruq'uin rsacerdot-il Melquisedec je jun chwa' que chwech je rxin Aarón. 12 Tak noca jun c'ac' sacerdot-il jara' nc'atzina che noca jun c'ac' ley chka'. 13 Kajaw Jesucristo arja' sacerdote je jun chwa'. Arja' mriy rumam ta Leví, nk'alaj wa' che arja' riy rumam Judá. Per ja e riy rumam Judá majo'n jun chca ocnak ta sacerdote, majo'n tz'ibtanak ta chquij chpam ley rmal Moisés che nque'oc na sacerdote. 15 Jc'ac' sacerdote jpenak camic arja' xjunam csacerdot-il ruq'uin rsacerdot-il Melquisedec, tzra' c'a nkatz'et wa' che xe nq'uis na sacerdot-il cxin riy rumam Leví. 16 Tak xoca sacerdote me rmal ta jun ley ja xe nk'axa. Arja' majo'n cmic tzrij, je rc'aslemal nmajo'n nq'uis ta y jara' ocnak rbase rsacerdot-il. 17 Ajni' nbixa tzra chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Atet at sacerdote per rxin junlic atocnak sacerdote. Ja asacerdot-il jara' rxin junlic, junam ruq'uin rsacerdot-il Melquisedec. Cara' nbixa tzra. 18 Jley jxoca nabey jara' mxecwin ta xokruto' junlic chwech Dios rmal c'ara' tak mxoc xta. 19 Jley jxoca nabey nmajo'n achnak xchumij ta chwech Dios je nte junlic xchumsaj ta. Per jocnak prec'xiwach camic jara' yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo y jara' más chna utz que chwech ley jxoca nabey, jaktanak chic kabey rmal y rmal c'ara' q'ue chwech Dios nokekaj chwa'. 20 Njelal jawra tak xchumsaj Dios arja' xuban jun juramento y majo'n ra' mquita nuban cumplir. 21 Per mcara' ta xba'na chca ja jle' chic jxe'oca sacerdote com majo'n jun juramento xba'na, per tzra Rlec'wal Dios c'ola jun juramento xba'na ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara: —Ja' Kajaw Dios arja' rebnon jun juramento y majo'n nuq'uex ta rna'oj, cawra xbij ra: —Atet at sacerdote rxin junlic, je asacerdot-il jara' rxin junlic, junam ruq'uin rsacerdot-il Melquisedec, cara' nbij. 22 Rmal c'a juramento bnon tak Jesús ocnak chic rseguro jun c'ac' chuminem jmás chna utz que chwech jun chic chuminem jc'ola nabey. 23 Je' sacerdote jec'ola nabey arj-e' xe nquecoma, tak ncoma jun noc chic jun prec'xiwach, cara' nqueban e q'uiy xe'oca chpam sacerdot-il. 24 Je tzra Jesús jara' nec'se'a rxin junlic rmal c'ara' majo'n chic jun sacerdote noca prec'xiwach. 25 Rmal c'ara' tak necwina nokruto' junlic je ykula kac'u'x ruq'uin che arja' nucsana kxin chwech Dios. Arja' nc'as wa' junlic che rbanic oración pkacwent rmal c'ara' tak necwina nokruto' rxin junlic. 26 Cara' c'a rbanic Jesús, nja' wa' jnimlaj sacerdote je nc'atzina chka. Arja' nwen ntz'e'ta rmal Dios. Majo'n achnak itzel rebnon ta. Nmajo'n ril rumac. Xelsas ela chquecjol ja aj-il ajmac, xec'mar ela chcaj jabar c'o wa' Dios. 27 Arja' njunwa' chquewech j-e' jle' chic nimlaj tak sacerdote. Jsacrificio je nqueban arj-e' k'ij k'ij xeccomsaj jle' chcop y xectzujuj chwech Dios. Je nqueban, nabey nectzujuj na je rxin quil quemac j-e' y c'jara' nectzujuj chic je rxin quil quemac je' wnak. Per Jesús majo'n nc'atzin ta tzra xtuban ta cara' ajni' nqueban j-e'. Jsacrificio je xtzujuj Jesús jara' ne rxin junlic, majo'n nc'atzin ta xtcamluj ta jmul chic, jara' tak xtzujuj ri' chpam cmic. 28 Je' wnak je nqueba'na nombrar rmal rley Dios che nque'oca nimlaj sacerdote arj-e' xe e wnak. Per jley rxin Dios jara' mnim ta ruk'ij que chwech juramento jxuya' na después ja' Dios, y je nba'na nombrar rmal juramento che noca nimlaj sacerdote jara' Rlec'wal Dios jocnak jun tz'kat sacerdote y ne tz'kat wa' rxin junlic.

Hebreos 8

1 Cara' c'a rbanic jnimlaj sacerdote kxin, jara' más chna nc'atzina che nch'obtaja ewmal. Arja' q'ue chcaj xekaj wa', tzra' xetz'be' wa' prejquenk'a' jabar tz'bul wa' Dios. 2 Com arja' nimlaj sacerdote nquerucsaj wa' wnak chwech Dios chpam lwar jmás santo abar nec'je' wa' Dios, cara' rbanic jsamaj nuban. Jara' ruchoch Dios je ktzitzij ruchoch Dios, jara' bnon rmal Kajaw Dios, me wnak ta ebanyona. 3 Jnimlaj sacerdote arj-e' c'ola jun samaj yatanak chca chejujnel. J-e' nectzujuj chwech Dios je nsipaxa cmal wnak, y chka' nquectzujuj chcop je nquecomsasa chwech altar. Jesucristo com arja' nimlaj sacerdote nc'atzina chc'ola ntzujuj ja' chka'. 4 Arja' wexte c'ol na wawe' chwech ruch'lew jara' msacerdote tc'ara' com q'ue c'ol na sacerdote wawe' chwech ruch'lew jquemjon na rtzujxic chwech Dios ajni' tz'ibtanak cana chpam rley Dios che nectzujuj na. 5 Per jsamaj je nqueban arj-e' xrechbal, xc'utbal rxin jmajtanak rbanic chcaj, xajni' rnatu' nqueban. Ajni' xuban Moisés tak xyamer numaj rbanic ruchoch Dios wawe' chwech ruch'lew jtz'um ruq'uin tziak ocnak, cawra xbixa tzra rmal Dios ra: —Njelal je xtaban ne nc'atzin wa' chjunam nela ruq'uin ajni' xc'u'ta chawech pe rwá' jyu', cara' xbixa tzra. Rmal c'ara' tak kutkin je ntajina nqueban sacerdote jara' xrechbal, xc'utbal rxin jc'ola chcaj. 6 Per Jesucristo je ksacerdote arja' y-on tzra camic jun samaj rxin Dios jmás chna nim ruk'ij que chwech je csamaj jle' chic sacerdote, com jc'ac' chuminem jnokrcusbej chwech Dios jara' más chna nim ruk'ij chka' que chwech ajni' c'ola nabey, y más chna nim ruk'ij chka' je xtzujuj Dios tak xchumsaj jc'ac' chuminem. 7 Jnabey chuminem wexte xecwina xchumij junlic j-il mac jara' majo'n nc'atzin xta jun chic chuminem. 8 Per ja' Dios mqui' ta ruc'u'x cuq'uin retnamet rmal jmajo'n xecnimaj ta nabey chuminem, ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara: —Cawra nbij Kajaw Dios: —Nerla' na jun tiemp tak anen c'ola jun c'ac' chuminem quenchumsaj chna cuq'uin aj Israel y cuq'uin aj Judá chka'. 9 Je xtenchumij cuq'uin jara' jun chwa' que chwech jxenchumij cuq'uin cti't quemma', jara' tak xenchap ta chquek'a' y xenelsaj pa pquek'a' aj Egipto. Per arj-e' majo'n xecnimaj ta jchuminem jxenchumij cuq'uin. Rmal c'ara' tak xenuya' cana. 10 Tak xterla' tiemp, anen c'o chna jun chuminem quenchumsaj na cuq'uin riy rumam aj Israel y cawra rbanic ra: jley je xquenc'abej jara' ptak quewá' quencsaj wa' y xtentz'ibaj ptak canm chka'. Anen en Dios cxin y j-e' e ntnamet. 11 Chpam jara' tiemp arj-e' xtcutkij na nwech conjelal. Rmal c'ara' tak majo'n nc'atzin xta jun je xtbij xta tzra jun rwinak che nrutkij na ajni' rna'oj Dios, y nexte nc'atzina xtbij xta tzra jun rch'alal chka'. Conjelal ncutkij na e ajni' rija' y je' ac'ala'. 12 Anen quencuy na quil quemac y junlic quenmestaj. Cara' rbin cana Dios. 13 Dios tak ntzijona tzrij c'ac' chuminem tbij tzij c'ara' che tzbuk chic jun chic chuminem jc'ola nabey. Achnak xremjon tzbukarem y achnak remjon rajixem jara' bien k'alaj xyamer nq'uisa ruk'ij.

Hebreos 9

1 Per jnabey chuminem bien bnon rbanic. Je' wnak c'ola mandamiento bin chca che nqueban che necyabej ruk'ij Dios. C'ola chka' jun ruchoch Dios per xe rxin rwech ruch'lew. 2 Xba'na ruchoch Dios, tz'um ruq'uin tziak ocnak. Xtz'apixa ruchi' tzra jun tziak y xk'o'ta rpam tzra jun chic tziak, c-e' cuarto xba'na tzra. Jawra xya'a chpam nabey cuarto: jun candelero, jun mes ruq'uin xquelway je nyonaxa chwech Dios. Jara' nabey cuarto lugar santo nbixa tzra. 3 Jrucab cuarto jc'ola tzrij tziak jk'otben rpam jara' santlaj lwar jmás nim ruk'ij nbixa tzra. 4 Y jawra xya'a chpam jrucab cuarto: jun rc'olibal pom puro oro ocnak y jun cax y-on oro tzrij jara' cax rxin chuminem nbixa tzra. Jawra c'ola chpam cax ra: xquelway rxin chcaj je nbixa tzra maná y c'lon chpam rc'ulibal oro ocnak, ch'me'y rxin Aarón je xwankera rjutay, ruq'uin tz'lem tak abaj jtz'ibtanak chwech nak xbij Dios tak xchumsaj chuminem. 5 Ec'ol c'a e c-e' querubín ebnon, jquexic' querpon cmujan rwá' cax. Jquerubín jara' rital che tzra' nec'je' wa' Dios. Je rwá' cax sachbal il mac nbixa tzra. Per camic majo'n quentzijon ta más tzrij jawrara. 6 Njelal jawrara jxenbij kaja chewa, tak chumtanak chic je' sacerdote arj-e' k'ij k'ij nque'oca chpam nabey cuarto che rbanic csamaj chwech Dios. 7 Jrucab cuarto xruyon nimlaj sacerdote noca chpam, per q'ue chjuna' noc wa' chpam. Arja' tak noca chpam rc'an recq'uiel chcop, y jara' quic' ntzujuj chwech Dios rmal ril rumac ja' y cxin wnak chka'. 8 Jawra jxenbij chewa ra c'ola nuc'ut chkawech je nk'alsaxa chkawech rmal Espíritu Santo. Jnabey cuarto tak q'uemjana tq'uisa ruk'ij q'ue tz'pal na chkawech santlaj lwar jabar c'o wa' Dios. 9 Jnabey cuarto jara' xrital, xe ejemplo rec'mom pa chka rxin jara' tiemp jremjon q'uisem. Ja ofrenda ruq'uin sacrificio jnectzujuj chwech Dios jara' majo'n rpoder xtchumsaj ta junlic canm wnak ch-utz c'ara' majo'n xtti'on xta. 10 Je xbixa chca che nqueban, jara' xe rxin quecuerpo, me rxin ta canm, ajni' tzra nak utz nti'ja y nak xjan nti'ja, y chka' nak je' tiemp nc'atzina che nquech'aj quek'a' ruq'uin ckan. Y xbixa chca c'jara' majo'n chic nqueban ta je' costumbre tak c'ola jun chuminem c'ac' je xtchumsaj na Dios prec'xiwach. 11 Per camic penak chic Cristo, arja' nimlaj sacerdote jc'amyon ta utzil jtzujun ta ojer rmal Dios. Je lwar abar nuban wa' rsamaj jara' jmer ruchoch Dios, más chna nim ruk'ij que chwech jabar xesmaj wa' e ojer tak sacerdote. Jruchoch Dios jabar nesmaj wa' Cristo majo'n bnon ta y me rxin ta rwech ruch'lew chka'. 12 Arja' junlic xoca chpam santlaj lwar chcaj y rc'an quic' je ntzujuj chwech Dios pkacwent, per jquic' mrecq'uiel ta cabra, me cxin ta wajquex je ch'tak ternero, jara' puro recq'uiel ja'. Cara' xuban chka, xokruto' rxin junlic pruk'a' il mac. 13 C'ol nc'a rsamaj quic' cxin cabra ruq'uin cxin wajquex, y c'ola rsamaj chka' je rchajul jun ch'it vac. Jara' nya'a chquij wnak tak quebnon je' achnak xe xjan y nbixa chca che me e ch'ajch'oj ta. We nya'a chquij jara' nquech'ach'jara y nque'oca ch'ajch'oj. 14 Peor c'ara' recq'uiel Cristo jara' más chna nim rsamaj. Ja' Cristo arja' xtzujuj ri' chwech Dios y xcomsasa, xoca jun sacrificio per jun sacrificio jne bien tz'kat, y jxet-owa rxin che rbanic jawrara jara' Espíritu Santo je rxin junlic. Jrecq'uiel Cristo ajni'la nesmaja, nch'ach'jorsana bien kanm ch-utz c'ara' majo'n nti'on xta, y rmal c'ara' nokocwina nkaya' cana jkabnon je'a ja xe cmic rec'mon ta y nokosmaj chic precwent c'aslic Dios. 15 Rmal c'ara' tak yatanak tzra Cristo che arja' c'amyon ta jc'ac' chuminem je nquercosbej wnak chwech Dios. Rmal c'a jrecmic Cristo tak cuytanak chic il mac je xbantaja chpam chuminem jc'ola nabey. Y camic oksiq'uin rmal Dios che nokocwina nkawil utzil je rtzujun ta ojer, jara' herencia rxin Dios je rxin junlic. 16 Tac'a jun acha tak ncoma y we rebnon cana jun wuj rxin rmibil, we rbin cana chpam nak chu chca nja'ch wa' rmibil arja' q'ue ncom na tak c'jara' nja'cha rmibil. 17 Ja acha we c'c'as na mesquier necwina wuj chnujach mibil, per tak xcoma c'jara' noca wuj. 18 Cara' c'a tzra chka' jnabey chuminem je xchumsasa rmal Dios, c'jara' xoca chuminem tak c'ola quic' xucsasa. 19 Cara' xuban Moisés chka', nabey xuya' na rbixic njelal ley chca wnak jbin tzra rmal Dios che nbij, c'jara' xchicaj quic' tzrij jabar tz'ibtal wa' jley y chquij conjelal wnak chka'. Jquic' xucsaj jara' cxin wajquex je' ch'tak ternero ruq'uin cxin cabra, y xuyuj ruq'uin ya'. Je xchicbej quic', c'ola ch'it ruk'a' che' xucsaj rbin-an hisopo rexbil jle' lana quiek. 20 Tak xchictaja rmal c'jara' xbij chca wnak: —Jquic' jxenchicaj jala nuya' rseguro chuminem jbin chewa rmal Dios che nc'atzina nenimaj, cara' nbij chca. 21 Y cara' xuban tzra ruchoch Dios y tzra njelal je nquecsaj je'a jnecyabej ruk'ij Dios, xchicaj quic' tzrij chka'. 22 Cara' tz'ibtanak chpam ley chka', nquic' wa' noca tak c'ola nch'ach'jorsasa, xjujun achnak jmajo'n quic' ta noca che nch'ach'jorsbexa. Wmajo'n quic' nti'x ta majo'n ra' cuybal il mac. 23 Rmal c'ara' tak nc'atzina che noca recq'uiel chcop che nch'ach'jorsbexa je' achnak jrechbal je' achnak jc'ola chcaj. Per tzra kas mer jc'ola chcaj je mrechbal ta, jara' nc'atzina jun sacrificio jmás chna wen que chwech recq'uiel chcop. 24 Jabar ocnak wa' Cristo camic me chpam ta jun ruchoch Dios jxe bnon xrechbal. Per kas mer chcaj ocnak wa', ne chwech Dios xekaj wa' y tzra' c'a c'ol wa' camic, ntajina nokrecsaj chwech Dios. 25 Je jle' chic nimlaj tak sacerdote arj-e' juna' juna' nxe'oc wa' chpam santlaj lwar che rtzujxic quic' per me quecq'uiel ta j-e'. Per Cristo mcara' ta rebnon, arja' majo'n ntzujuj ta ri' che ncomsas ta chcamul oxmul. 26 Wexte cara' rebnon, ajru' tiemp wankernak ta rwech ruch'lew q'uiy mul ta ra' comsan ta. Per jxuban, xe jmul xpeta, xtzujuj ri' che xcomsasa pkacwent, y jrecmic jara' xchupbej kil kamac konjelal. Je tiemp je xpe wa', tzra' xertz'katsaj wa' je' tiemp je rchumin ta Dios ojer. 27 Ajni' chca wnak arj-e' queyben cmic y xe jmul nquecoma, mcamul oxmul ta. Jc'ola chquewech jara' k'toj tzij jq'uemjana tba'na chquij. 28 Cara' c'a tzra Cristo chka', mq'uiylaj mul ta xcoma tak xcomsasa pkacwent. Xe jmul xcoma per ok q'uiy xokruto', xrejkaj kil kamac chwech Dios y xuchup. Arja' npe chna jmul per me rmal xta che nrejkaj il mac, npe chna ch-utz c'ara' che nokruto' junlic konjelal ajoj jnokquicota chreybxic.

Hebreos 10

1 Jrec'mon ta ley xajni' rnatu' je' utzil jtzujun ta ojer rmal Dios per majo'n rec'mon pta jkas mer utzil. Rmal c'ara' mtecwina ja' ley xtqueruto' ta junlic je' wnak je juna' juna' nque'ekaja chwech Dios y nquectzujuj je' chcop chwech rmal jquil quemac. 2 Wexte xecwina xeruto' junlic mquitc'ara' xectzujuj chic más je' chcop. Tbij tzij c'ara' wexte xch'ach'jorsasa junlic canm xquena' tc'ara' che quil quemac xchuptaja. 3 Per je xqueban, juna' juna' nc'ol wa' xecnatbej che mchuptanak ta, jara' tak xeccomsaj je' chcop che nquectzujuj chwech Dios rmal quil quemac. 4 Mchumtanak ta com jquic' cxin wajquex ruq'uin cxin je' cabra mesquier xtuchup ta il mac. 5 Rmal c'ara' ja' Cristo tak xpeta wawe' chwech ruch'lew cawra xbij tzra Ttixel ra: —Atet mjara' ta nawajo' che nquecomsasa jle' chcop chawech nexte jara' jle' chic je ntzujuxa chawech. Per jnecuerpo anen jara' achumsan, jara' c'a ntzujuxa chawech. 6 Mjara' ta nel ta ac'u'x tzrij jle' chcop je nqueporoxa chawech nexte jle' chic je ntzujuxa chawech rmal quil quemac wnak. 7 Rmal c'ara' tak cawra xenbij chawa ra: —Dios, anen enpenak ajni' tz'ibtanak cana chwij chpam jliwr chquenrebna' achnak nrajo' awanm chwa chquenban, cara' xenbij chawa. Cara' xbij ja' Cristo. 8 Jun je xbij, che Dios mjara' ta nrajo' je nquecomsasa jle' chcop chwech y nexte jle' chic je ntzujuxa chwech, mjara' ta nel ta ruc'u'x tzrij, cara' nbij. Jley nbij che nc'atzina ntzujuxa jawra sacrificio ra per mjara' ta kas mer nrajo' Dios, cara' nbij Cristo. 9 Jun chic xbij cawrara: —Nedta' Dios, anen enpenak chquenrebna' achnak nrajo' awanm chwa chquenban, cara' nbij tzra. Cara' xuban Cristo, xelsaj sacrificio je xtzujuxa nabey y ja' xtzujuj ri' y xoca prec'xiwach, xuban ajni' nrajo' ranm Dios chnuban. 10 Com majo'n nim ta xuban che rbanic je xjo'xa tzra rmal Dios rmal c'ara' tak xch'ach'jorsasa kanm chpam kil kamac, y je xch'ach'jorsbej jara' tak junlic xtzujuj recuerpo che xcomsasa kmal. 11 Je jle' chic sacerdote arj-e' k'ij k'ij nquepe'a chwech Dios, nectzujuj sacrificio chwech y njara' wa' sacrificio nectzujuj njelal tak k'ij. Per jara' jnectzujuj mesquier necwina xtelsaj ta kil kamac. 12 Jesucristo arja' xjun sacrificio xtzujuj chwech Dios, mq'uiy ta, y mk'ij k'ij ta xtzujuj per jara' njunlic. Tak xtzujtaja rmal c'jara' xba xetz'be'a prejquenk'a' Dios. 13 Y tzra' c'a nquereybej wa' je nquetzelana rxin che nquekasax na, nquecsas na pe rkan rmal Dios. 14 Jsacrificio je xtzujuj xjun rwech, jara' xcuybej junlic kil kamac konjelal jch'ach'jorsan chic kanm rmal, majo'n chic achnak keyben tzra kil kamac. 15 Y cara' bin ta chka chka' rmal Espíritu Santo nabey jcawrara: 16 —Cawra nbij Dios: —Tak xterla' tiemp anen quenchumsaj chna jun chuminem cuq'uin y cawra rbanic ra, jley xquenc'abej jara' ptak canm xtencsaj wa' y ptak cpensar xtentz'ibaj wa'. Cara' nbij. 17 C'jara' xbij chic cawrara: —Majo'n chic quennataj ta quil quemac, majo'n chic quennataj ta je' rtzilal jquebnon. Cara' rbin ta. 18 Com cuytanak chic kil kamac rmal Dios xe rmal c'ara' majo'n chic jun sacrificio xtektzujuj xta je xtucuy ta jmul chic kil kamac. 19 Rmal c'ara' wch'alal jsantlaj lwar jabar c'o wa' Dios jara' jkal chic chkawech y majo'n nkana' xta ki' nko'oca chpam, majo'n chic nkana' ta ki' nokekaja q'ue chwech Dios. Per xe rmal recq'uiel Jesús tak cara' nkaban, xe rmal je xcoma pkacwent tak yatanak chka che nokekaja chwech. 20 Arja' rejkon chkawech jun c'ac' bey, jun bey jrec'mon ta c'aslemal je rxin Dios. Ajni' tzra tziak jk'otben rpam ruchoch Dios je xraktaja y xejke'a ruchi' santlaj lwar, y cara' c'a tzra Jesús chka' tak xcoma pkacwent jara' xjakbej jun bey chkawech jnokrey-a' q'ue chwech Dios. 21 Jesús jnimlaj sacerdote kxin pa'la chkawech ja ok tnamet rxin Dios. 22 Ko'ekaj c'a chwech Dios, me tkana' ta ki' per njelal ta kanm, nte ykul wa' kac'u'x ruq'uin. Cara' ta nkaban com kutkin che ch'ach'jorsan chic kanm chpam kil kamac y majo'n chic nti'on ta kanm rmal. Kutkin chic chka' che ch'ach'jorsan chic kacuerpo tzra jun ch'ajch'ojlaj ya' je nmajo'n tz'il rc'an. 23 Dios arja' nuya' wa' je rtzujun ta rmal c'ara' wch'alal cow kope'a che reybxic, me tyojtaj ta kac'u'x. 24 Kach'bo' rij nak nkaban je xtekbanbej ta animar ki' che xtkajo' ta más ki' y che nekc'utbej más utzil. 25 Per ec'ola majo'n chic nque'erkaj ta tak nkamol ki', per me tkaban ta cara' ajoj. Kas tkala chkij je nkaban, kpaxba' ki', kabna' animar ki'. Jara' más chna nc'atzina nkaban com ixix netz'et che xe nnajin ta nimlaj k'ij tak xtpet chic jmul Jesucristo. 26 Cara' quenbij chewa com ajoj we kniman chic tijonem je rk'alsan Jesucristo chkawech y we nk'alaj kamjon rbanic il mac, jara' majo'n chic jun sacrificio xkotobex xta tzra j-il mac je nkaban. 27 Je' wnak je nquebnowa cara' c'ola jun nimlaj juicio c'ola chquewech jcongan xben ri'il rc'an, je ryiwal Dios npe na chquij ajni' jun nimlaj k'ak' nquerporbej conjelal je nquetzelana rxin. 28 Jley rxin Dios jtz'ibtanak rmal Moisés, wc'ola jun wnak majo'n xnimaj ta, wxuban tzra nmajo'n val ta y we ec'ola e c-e' e oxi' testig tzrij chcara' xuban tzra, jara' majo'n npoknana rwech, ncomsaxa. 29 Peor c'ara' Jesucristo je Rlec'wal Dios, wc'ola jun nuban tzra je nmajo'n val ta ¿le myatanak tc'a tzrij nech'ob ixix che nutaj na jun nimlaj lowlo' más chna lowlo'? Ajni'la nutaj na lowlo' wnuban tzra recq'uiel Jesucristo ajni' recq'uiel chka bechnak wnak. Utz tc'ara' che mquita jara' quic' xch'ach'jorsana rxin chpam il mac, utz tc'ara' che mquita jara' quic' nyowa rseguro jc'ac'laj chuminem jchumsan rmal Dios che kto'ic. Ajni'la nutaj na lowlo' wnuban tzra Espíritu Santo ja ne mval ta, per utz tc'ara' che mquita Espíritu Santo c'amyon ta utzil je nsipaj Dios chka. 30 Cara' quenbij chewa com kutkin chic ajni' rna'oj Kajaw Dios ajni' rbin cana jcawrara: —Je rtzilal je nqueban wnak anen c'a quenyowa rjel rec'xel chca, anen c'a quenyowa chca rtojbalil rtzilal je nqueban, cara' nbij. Chka' tz'ibtanak cana jun chic jcawra nbij: —Kajaw Dios arja' nnuk'et wa' tzij chquij retnamet, cara' nbij. 31 Ajni'la xben ri'il rec'mon ta tak ncatkaja pe rkan c'aslic Dios. 32 Per ixix wch'alal, terkaja pnewá' jnabey tak xsakersaxa ebey rmal Jesucristo xixecwina xecoch' njelal je xpeta chewij, ajni'la jun lucha ajni'la jun rpoknal xetaj per xecoch' njelal. 33 Ixix xecoch' ewech chpam tak c'ola je'a xya'a eq'uix chquewech wnak, tak xixyok'a xixtz'u'ja, y tak c'ola je' lowlo' xba'na chewa. Jun chic, majo'n xepoknaj ta xe'ewexbilaj jle' chic je xba'na cara' chca, 34 com xec'je'a ptak cars rmal Jesucristo y xepoknaj quewech. Y tak xmajtaja chewa je' emibil majo'n xepoknaj ta y xixquicota. Com bien ewutkin chc'ola emibil chcaj, jle' mibil jmás chna wen y ne rxin junlic, y rmal c'ara' tak xixquicota. 35 Rmal c'ara' quenbij chewa, mteya' cta yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo com c'ola jun nimlaj rtojbalil rec'mon ta chewa tak neyke'a ec'u'x ruq'uin. 36 Mteya' cta nexte jtz'it com ne nc'atzin wa' chewa chnecoch' lowlo' ch-utz c'ara' je nrajo' ranm Dios jara' neban y newil je rtzujun ta chka. 37 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —C'ola jun npe na y ma jru' xta tiemp nrajo' chnerkaja, arja' npe na y majo'n nuya' xta más tiemp tzra. 38 Per je' wnak jquebnon rbeyal chenwech arj-e' xe rmal yukbal quec'u'x tak cc'an utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Per je nquemloj chic jmul chquij arj-e' majo'n ngan cuq'uin. Cara' rbin cana Dios. 39 Ajoj wch'alal me ok quexbil xta je nquemloja chquij, jmajo'n nyataj ta chca chnequewla' totanem rxin Dios. Ajoj ok quexbil jc'ola yukbal quec'u'x ruq'uin Dios y noktotaja junlic rmal.

Hebreos 11

1 Jyukbal c'u'x cawra rbanic ra: wc'ola jun achnak ykula kac'u'x ruq'uin jara' ne nkeybej wa' y bien kutkin che nekawla' na, y chka' wc'ola jun achnak jmajo'n ntz'ettaj ta ruq'uin kk'awech per we ykula kac'u'x ruq'uin jara' bien kutkin chc'ola mesque majo'n ntz'ettaj ta. 2 Je' kti't kamma' ojer, rmal yukbal quec'u'x ruq'uin Dios tak wen xetz'e'ta rmal ja' Dios. 3 Ajoj chka', rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Dios tak ch'obtanak kmal jxuban ja' Dios tak xchumsaj rwech ruch'lew ruq'uin caj, y jtzij je xbij jara' xchumsbej. Cara' c'a rbanic, Dios xjic xbij pona tzij y jara' tzij xoca che xchumsbej, mjara' ta xchumsbej je ntz'ettaja ruq'uin kk'awech. 4 Abel chka', rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak más chna wen sacrificio jxtzujuj tzra Dios que chwech je xtzujuxa rmal Caín. Ja' Dios utz xutz'et sacrificio rxin Abel y xuc'om tzra, y tzra' c'a nkatz'et wa' che ja' Abel wen xtz'e'ta rmal Dios. Majo'n chek tcara' xba'na cara' tzra per rmal yukbal ruc'u'x. Mesque comnak chic Abel per rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios nela com ajni' ne ntzijon na kuq'uin camic ra. 5 Enoc chka', rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak xyataja tzra che majo'n xk'ax ta chpam cmic y chek q'uenjlal xsa'cha wawe' chwech ruch'lew com Dios xec'mow ela rxin chcaj. Com ja' Dios congan xquicota tzrij Enoc wawe' chwech ruch'lew rmal c'ara' tak xuban cara' tzra, ajni' tz'ibtanak cana. 6 Wmajo'n yukbal ac'u'x ruq'uin ja' Dios jara' majo'n wen ta xtutz'et ac'aslemal. Wc'ola agan ncatki'l oca ruq'uin Dios nc'atzina chawa jawra c-e' ra: jun, nanimaj chc'ola Dios, y jun chic, nanimaj chja' Dios c'ola rtojbalil nuya' chawa wnacanoj. 7 Noé chka', rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios arja' xnimaj Dios tak xbixa tzra chc'ola jun juicio penak. Arja' xnimaj mesque q'uemjana tutz'et juicio jpenak. Rmal c'a yukbal ruc'u'x tak xuban jun nimlaj barc, xe'oca chpam e rexbil conjelal jec'ola pruchoch, cara' xqueban xetotaja chpam juicio. Tzra' c'a nkatz'et wa' jmajo'n xeniman ta ne pquil wa' xba'na chca che xecomsasa. Noé xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Dios rmal c'ara' tak xyataja tzra che xc'aj rbeyal rxin Dios, com cara' nuban ja' Dios chawa tak neyke'a ac'u'x ruq'uin. 8 Abraham chka', rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak xnimaj Dios. Jara' tak xnimaj je xbixa tzra rmal Dios che nel ela y nba chpam jun chic nación je xtya' na tzra com herencia. Arja' xnimana y xba mesque mrutkin ta nak lwar xtba wa'. 9 Tak xekaja chpam nación xtzujuxa tzra che tzra' nec'je' wa' mesque mretnamet ta, per rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak xuban cara'. Xec'je' na ruq'uin Isaac y Jacob chpam jay jtz'u'm ocnak. Arj-e' chka' xtzujuxa chca ajni' xtzujuxa tzra Abraham. 10 Jtnamet kas reyben Abraham jara' tnamet rxin chcaj jc'ola jun rcimient-il jne rxin junlic, jara' tnamet Dios xchumsana y Dios xebnowa. 11 Sara jrexkayil Abraham c'ola yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios chka' y rmal c'ara' tak xyataja tzra rmal Dios che xoc na jun te'ej mesque congan ri'j chic y majo'n alanem tzrij, per xalex na jun ral. Xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Dios, rutkin je ntzujuj nnuya' wa' rmal c'ara' tak xyataja tzra ch'it ral. 12 Cara' c'a xuban Abraham mesque congan ch'it ri'j chic per xyataj na tzra che xec'je' na jun rlec'wal, y xec'je' na riy rumam chka', congan xquesop qui' y congan pen nque'eltaj wa' ajni' ch'umil jec'ola chcaj, e ajni' senyi' jc'ola chuchi' tak mar. 13 J-era' wnak tak xecoma q'uemjana tquewil jtzujun chca rmal Dios, per mesque q'uemjana tquewil per ne ykul na quec'u'x ruq'uin Dios je xtzujuj chca ne nuya' wa'. Je nquena' kaja ptak canm ajni' ec'ol pon chic ruq'uin je xtzujuj chca y congan nquequicot pona tzrij. Cawra necbij ra: —Majo'n jun ketnamet wawe' ra chwech ruch'lew, xe k'xanem nkaban chwech, cara' necbij. 14 Tak cara' nabij, tzra' c'a nc'axax wa' q'ue amjon na rconxic jun tnamet jkas mer tnamet awxin. 15 Je tnamet abar e'elnak twa' nabey, wexte quech'bon che tzra' nquemloj twa' xecwin tc'ara' xemloja, per mcara' ta quech'bon. 16 Per jmer quetnamet jkas nel ta quec'u'x tzrij jara' más chna wen, jara' tnamet rxin chcaj. Ja' Dios majo'n jun twa' nuna' nbij che arja' Dios cxin com c'ola jun quetnamet rchumsan jkas mer quetnamet. 17 Abraham, rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak xnimana tak xba'na probar rmal Dios, jara' tak xtzujuj chwech Dios Isaac je rlec'wal y xyamer xcomsaj. Ja' Abraham conform ntzujuj rlec'wal chpam cmic mesque njun oca, per utz tc'ara' mquita tzujun chic tzra rmal Dios chcongan nquesop na qui' riy rumam, 18 utz tc'ara' mquita bin chic tzra chja' Isaac nespowa cxin riy rumam. 19 Per cawra xuch'ob kaja Abraham ra: —Dios mesque xtcomsaj wlec'wal per necwina nc'asba' chic jmul chpam cmic, cara' xuch'ob kaja. Y cara' xuban rlec'wal, xyataj chic jmul tzra, ajni' xk'axa chpam cmic y com ajni' xc'astaja. 20 Ja' Isaac chka', rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak xeruban cana bendecir Jacob ruq'uin Esaú, jara' tak xk'alsaj cana chquewech nak q'uemjana tbantaja. 21 Tak xyamer ncoma Jacob arja' chka' rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak xeruban cana bendecir ja e c-e' rlec'wal José. Arja' rc'an ch'it rech'me'y, jara' xechpowa rxin y xexque' kaja y xuya' ruk'ij Dios. 22 Tak xyamer ncoma José arja' chka' rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak xbij cana chca rch'alal che nerla' na jun k'ij tak xtque'el ela tnamet Israelchpam Egipto: —Jara' k'ij tak xtquixel ela nec'om el na nbakil anen chka', cara' xbij cana José chca. 23 Jredta' rute' Moisés chka' c'ola yukbal quec'u'x ruq'uin Dios, y rmal c'ara' tak xalexa Moisés xtotaja pruk'a' rey. Com ja' rey c'ola jun orden rey-on per arj-e' majo'n xecxibej ta qui' chwech. Xquetz'et ch'it clec'wal congan ch'it wen rmal c'ara' oxi' ic' xecwiwaj chwech rey. 24 Ja' Moisés xba'na tzra rmal rmi'al rey Faraón com ajni' ch'it quilaj ral y congan nim ruk'ij. Per Moisés tak xoca acha majo'n xpoknaj ta xuya' cana. Rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak majo'n xpoknaj ta xuya' cana. 25 Xerexbilaj retnamet Dios chpam lowlo'. Cawra xuch'ob kaja ja' Moisés: —Más na wen quenwexbilaj retnamet Dios chpam lowlo' que chwech quenxbilaj aj Egipto chpam quicotemal je x-il mac rec'mon ta y xe nk'axa chka'. 26 Más na vale quentaj lowlo' rmal Cristo chwech je xtench'ec ta njelal mibil jc'ola chpam Egipto, cara' nbij kaja. Arja' kas tz'el pona rwech tzrij rtojbalil je nya' na tzra rmal Dios rmal c'ara' tak cara' xuch'ob. 27 Rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak xel ela chpam Egipto, majo'n xxibej ta ri' chwech rey mesque ja' rey congan xyictaja ryiwal. Cow xpe'a, rutkin che Dios c'ola ruq'uin, xuban com ajni' xutz'et rwech Dios mesque Dios majo'n ntz'ettaj ta. 28 Ja' Moisés, rmal yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios tak xuc'ul jnimk'ij rbin-an pascua. Rmal yukbal ruc'u'x chka' tak cawra xbij chca wnak ra: —Tchicaj recq'uiel jun carne'l chi' tak chijay rxin ewuchoch. Cara' ta neban ch-utz c'ara' tak xtpet ángel che ccomsic al-i' je nabey tak al majo'n nquercomsaj ta ewlec'wal ixix, cara' xbij chca. 29 J-e' aj Israel chka', rmal yukbal quec'u'x ruq'uin Dios tak xecwina xek'axa chpam nimlaj ya' rbin-an quiek mar per nmajo'n xech'ke' ta jtz'it, com ajni' jun chkilaj bey xek'ax wa'. Per aj Egipto xek'ax arj-e' chka' per xejik' kaja chpam mar. 30 J-e' aj Israel, rmal yukbal quec'u'x ruq'uin Dios tak xba ptak ulew nimlaj tz'ak je rsutin ri' tzrij tnamet rbin-an Jericó. Chpam wku' k'ij xqueya' volt tzrij tz'ak, y tak xetz'kata y-oj volt cmal xba tz'ak ptak ulew. 31 Jixak ja aj Jericó rbin-an Raab jitzel rc'aslemal nabey, arja' c'ola yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios chka'. Arja' xeruto' soldado je aj Israel jxe'ekaja pJericó chnequebna' probar tnamet per xe pnalak' xe'ekaj wa'. Rahab wen cc'ulic xuban, xerucsaj pruchoch, y rmal yukbal ruc'u'x tak majo'n xcomsas ta per xecomsasa je' rwinak aj Jericó com arj-e' majo'n xecnimaj ta Dios. 32 Y ec'o na más wnak quey-on cana jun utzlaj ejemplo chkawech tzrij yukbal quec'u'x ruq'uin Dios per mesquier nuya' tiemp chwa xtentzijon ta chquij, ajni' chca Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel y chca jle' chic profeta. 33 Arj-e' chka' rmal yukbal quec'u'x ruq'uin Dios tak xyataja chca che xequech'ec je' gobierno je nquetzelana cxin, rmal c'ara' tak utz xqueban che cc'axic wnak y rmal c'ara' chka' tak xquewil nic'aj je' rtzujun ta ojer Dios. Rmal yukbal quec'u'x chka' tak xecwina xectz'apij quechi' cój. 34 Rmal c'ara' chka' tak majo'n achnak xoca chca tak xeya'a pk'ak', majo'n xec'at ta. Rmal c'ara' chka' tak xecwina xqueto' qui' pquek'a' wnak je xcajo' ta xeccomsaj tzan espada. Tak nmajo'n cchuk'a' xyataja chca cchuk'a', cow xepe'a chpam ch'oj y xecwina xequelsaj ela je' wnak je nquetzelana cxin je nquerch'ojina cuq'uin chpam quetnamet. 35 Ec'ola je' ixki' chka' rmal yukbal quec'u'x ruq'uin Dios tak xyataja chca che xec'astaja cnomki' cuq'uin. Ec'ola jle' chic wnak, rmal yukbal quec'u'x tak xecha'pa y más chna lowlo' rpoknal xba'na chca y xbixa chca che nquesak'pix ela per we nqueya' cana Dios. Per arj-e' majo'n xeniman ta: —Mejor nokcomsasa, cara' xecbij. Cara' xqueban ch-utz c'ara' che nquewil c'aslemal jmás utz chna. 36 Ec'ola jcongan xetz'u'ja, xeyo'k'a, xech'a'ya tzra tak asiar, y chka' xeba'c'a ptak cadena y xecsasa ptak cars. 37 Ec'ola xecomsasa tzan abaj. Ec'ola xekupixa tzan tak sierra. Ajni'la xeba'na pors che nqueya' cana yukbal quec'u'x ruq'uin Dios. Ec'ola xecomsasa tzan tak espada. Ec'ola xexle'a xejte'a ptak je' lwar y ctz'umal carne'l y xe ctz'umal cabra xquecsaj chquij y majo'n achnak nectzukbej qui', congan lowlo' xba'na chca y congan lowlo' cc'aslemal. 38 Je' wnak jmajo'n cgan tzrij Dios arj-e' myatanak ta chca xtquec'je' ta chquecjol. Congan lowlo' xqueban, xebin na ptak chkilaj tak lwar, xebin na chwech tak jyu', xec'je' na ptak jul. 39 Arj-e' conjelal rmal yukbal quec'u'x ruq'uin Dios tak congan wen xetz'e'ta rmal Dios. Per jara' tiemp mesque utz xetz'e'ta per q'uemjana tquewil tzra' je rtzujun ta ojer Dios. 40 Arj-e' xqueybej na che nquewil com ja' Dios arja' rech'bon ta che chpam katiemp ajoj nwankersaj wa' jc'ac' chuminem jmás na wen. Cara' xuban ch-utz c'ara' chjunam nyataja chka konjelal jtotanem, per jun totanem bien tz'kat, me j-e' ta xewlowa chkawech nabey mul.

Hebreos 12

1 Bien kach'bo' wch'alal, j-ewra wnak je ck'alsan ta chkawech yukbal quec'u'x ruq'uin Dios arj-e' csutin ta qui' chkij camic. Rmal c'ara' quenbij chewa, katja' c'a kak'ij ajoj, kacsaj c'a kchuk'a' tzrij rbeyal je y-on chkawech rmal Dios, cow kope'a y kac'sa' rbanic. Achnak nokruban molestar tzrij jawrara je nkaban chpam kc'aslemal kch'akij cana y kay-a' cana il mac jnokruchap chpam kabey. 2 Ktz'ulchij c'a Jesús, arja' nwankersana yukbal kac'u'x ruq'uin Dios y arja' netz'katsana chka'. Arja' c'ola jun nimlaj quicotemal rxin Dios reyben rmal c'ara' majo'n xpoknaj ta ri' xcomsasa chwech cruz, jara' congan q'uixbal xba'na tzra per xucoch' njelal. Jcamic ajni'la nim ruk'ij, abar tz'bul wa' Kadta' Dios tzra' tz'bul wa' Jesús chka' prejquenk'a'. 3 Tech'bo' rij rwech jxuban Jesús, ajni'la rpoknal xutaj pquek'a' aj-il aj mac per xucoch' njelal. Bien tech'bo' ch-utz c'ara' ixix majo'n nquixcos ta che rtejic rpoknal y ch-utz c'ara' majo'n nturtaj ta ec'u'x. 4 Mesque ixix emjon jun nimlaj lucha ruq'uin il mac per q'uemjana tek'i' ajni' xba'na tzra Jesús com q'uemjana tetix ecq'uiel. 5 ¿Le mterkaj c'a pnewá' je ix alc'walxela' chc'ola jun paxbanem ewxin tz'ibtanak cana? Cawra nbij paxbanem ra: —Wlec'wal, majo'n itzel ta tena' tak Kajaw Dios ncatruya' chpam jun rpoknal tzra atojxic. Tak c'ola nch'ojquij chawa me tyojtaj ta ac'u'x rmal. 6 Com Kajaw Dios we ncatruya' chpam rpoknal che atojxic jara' rital che ncatrajo'. We ncatruch'ey che atojxic tzra' c'a natz'et wa' che at rlec'wal, cara' c'a rbanic, mexte itzel tana'. Cara' nbij. 7 Wnetaj rpoknal terkaja pnewá' che etojxic nba'na. Jnuban Dios chewa cara' c'a nuban jun ttixel chca ch'tak rlec'wal. ¿Lc'ol c'a jun alc'walxel nech'ob ixix majo'n nch'a'y ta rmal ttixel che rtojxic? Jara' majo'n jun cara' ta, conjelal nqueba'na corregir. 8 Wmajo'n nquixba'n ta corregir jara' xe ix ajni' ix lk'an tak ac'ala' je mk'alaj ta edta'. 9 Tak xokq'uiy ta ojer xokch'a'y ta cmal kadta', okc'ola pe ktojxic y xekaban respetar. Peor c'a Kadta' Dios más chna nc'atzina che nkaban respetar. We nkaban respetar nkawil c'ara' utzlaj c'aslemal je rxin Dios. 10 Je kadta' arj-e' xokqueban corregir jun tiemp wawe' chwech ruch'lew per xruyon cna'oj j-e' xquecsaj kaja chkij. Per Kadta' Dios arja' majo'n chek tcara' nokruban corregir per nc'ol wa' rec'mon ta chka. Cara' nuban chka ch-utz c'ara' chjunam nela kanma ajoj ruq'uin ajni' ranm ja', kas ch'ajch'oj. 11 Ne ktzij wa' nmajo'n qui'il ta tak ncatba'na corregir, ne ncatti'ona rmal, y c'am-an na nana' utzil jrec'mon ta chawa, ma alnak ta. Per tak nba tiempo c'ola rec'mon pa chawa wxawutkij nak rbanic. Cawra nwachij chpam ac'aslemal: nawc'aj rbeyal rxin Dios y rmal c'ara' kas qui'il nec'je'a awanm chwech. 12 Rmal c'ara' quenbij chewa wch'alal, cow quixpe'a chwech lowlo' y me tyojtaj ta ec'u'x rmal. 13 Je tzrij utzlaj bey je c'tun chewech rmal Dios jic tec'ma' ela. Wcara' xteban jnic'aj chic jq'uemjana tecwera canm chpam bey arj-e' majo'n nyojtaj ta quec'u'x ewmal ixix, npeta más cchuk'a'. 14 Qui'il quixec'je'a cuq'uin conjelal wnak y tewc'aj jun ch'ajch'ojlaj anm ajni' rxin Dios. Com majo'n jun xteretz'ta' ta rwech Kajaw Dios wmajo'n rc'an ta jun ch'ajch'ojlaj anm. 15 Tebna' cwent ewi', majo'n ta jun chewa xtuya' cta utzil je nsipaj Dios chka. Majo'n ta jun chewa xtyictaj ta checjol xqueruyoj ta jle' chic ajni' nuban itzel k'ayis tak nq'uiy ta y xe ncomsaj tejco'n. 16 Majo'n ta jun chewa xtoc ta ruq'uin jun ixak jme rexkayil ta, o jun ixak we mrechjil ta. Je ntzujuj Dios chka majo'n ta jun chewa xtuban ta tzra com ajni' nmajo'n val ta chwech. Ajni' xuban Esaú ojer, ja' nabey-al per xuban tzra jawra privilegio je nmajo'n val ta, xe xc'ayij, xjun rway xc'utuj prec'xiwach. 17 Y bien ewutkin tak xba tiemp tzra ja herencia je rc'ayin c'jara' xc'utuj chic jmul tzra redta' per majo'n xya' xta tzra. Mesque congan xok' rmal per majo'n xecney xta rmal nak nuban che nyataj chic jmul tzra. 18 Jbey ewc'an ixix jun chwa' xixrey-a' wa' que chwech jxe'eya' wa' rtnamet Dios ojer. Arj-e' chwech jun jyu' xe'eya' wa' je ncatecwina natz'et ruq'uin ak'awech rbin-an Sinaí. Jara' jyu' xc'ata chquewech y cawra xbantaj ra: congan k'ejku'm xoca y xjaktaj ta jun nimlaj k'ek'. 19 Chka' c'ola jun trompeta xecc'axaj y c'ola jun kul xecc'axaj chka'. Jkul, jxec'axana rxin congan xquecsaj cchuk'a' che rc'utxic chmajo'n ntzijon xta más cuq'uin. 20 Cara' xqueban com congan xecxibej qui' rmal je xbixa chca jcawrara: —Wc'ola jun npalbena jyu' mesque xjun chcop, jara' ncomsasa tzan abaj o tzra lanza, cara' xbixa chca. 21 Je xquetz'et ajni'la jun xben ri'il xuc'om pa chca rmal c'ara' tak Moisés xxibej ri' chka': —Anen congan quenberbeta rmal xben ri'il, cara' xbij. 22 Per jxixekaj wa' ixix jara' chwech jun jyu' jmajo'n ncatecwin ta natz'et ruq'uin ak'awech rbin-an Sion. Ixc'ola chwech jmer tnamet rxin c'aslic Dios rbin-an Jerusalén je rxin chcaj. Ixc'ol c'a chquewech ángel per e congan e q'uiy y congan pen nque'eltaj wa', e ajni'la quimlon qui' chwech Dios che necbixaj rubi' y ajni'la quicotemal nba'na. 23 Chka' ixc'ol c'a chquewech rlec'wal Dios je e nabey tak al jabar quemlon wa' qui', jtz'ibtanak chic quebi' chcaj. Ixc'ol c'a chwech Dios, arja' k'toy tzij chquij conjelal wnak. Q'ue tzra' ixc'o wa' chquewech espíritu cxin wnak je cc'an rbeyal rxin Dios jquewlon chic totanem, per jun totanem ne tz'kat. 24 Q'ue chwech Jesús ixc'o wa', arja' c'ola jun c'ac' chuminem pruk'a' jnucsana kxin chwech Dios. Q'ue tzra' ixc'o wa' chwech recq'uiel Jesús je xchicaxa ch-utz c'ara' che ncuytaja kil kamac. Jara' quic' totanem nsiq'uij chkij, ma ajni' ta recq'uiel Abel ojer jxe rjel rec'xel xsiq'uij tzrij Caín. 25 Rmal c'a njelal jxentz'ibaj chewa, camic tebna' c'a cwent ewi', mtecwir ta ewanm che rc'axic jremjon rbixic Dios chewa camic. Je tnamet Israel ojer majo'n xcajo' ta xecc'axaj je xbixa chca rmal Dios tak xtzijona cuq'uin wawe' chwech ruch'lew y xba'na lowlo' chca, nmajo'n xectobej qui'. Peor c'ara' ajoj we mtkajo' nekc'axaj je nbixa chka rmal ja' tak ntzijon ta kuq'uin chcaj, twutkij che más chna lowlo' xtba'na chka, nmajo'n nektobej ki'. 26 Tak xtzijona Dios chpam jara' ojer tiemp, jrukul xusil ruch'lew. Per camic cawra nbij chic ra: —Quensil chna jmul rwech ruch'lew, y mruyon ta rwech ruch'lew per quensil na caj chka', cara' nbij. 27 Jmul chic, cara' nbij Dios, y nbij tzij c'ara' achnak c'ola siltajic tzrij je xwankersan jara' xe nk'axa, per jmajo'n siltajic tzrij jara' majo'n nk'ax ta. 28 Ja' Dios okrecsan precwent jun gobierno per jun gobierno jmajo'n siltajic tzrij. Kmeltioxij tzra Dios ch-utz c'ara' nekyabej ruk'ij ch-utz c'ara' nquicota rnam chkij. Kay-a' ki' pruk'a' y kabna' respetar, 29 com je ryiwal Kadta' Dios ajni' jun nimlaj k'ak' jcongan cmic nuban.

Hebreos 13

1 Wch'alal, ajni' ebnon ta ewaj-on ta ewi' y nte cara' xteban je'a. 2 Kas que'erkaja pnewá' je' wnak je nc'atzina psad chca, que'ec'lu' ptak ewuchoch. Cara' quenbij chewa com ec'ola quey-on quepsad ángel per nmajo'n nak ta cnaben w-ángel quey-on quepsad. 3 Que'enataj kch'alal je rmal Jesucristo ec'ola ptak cars. Jneban ten-a' kaja ixix com ajni' ixix ixc'ola cuq'uin chpam cars. Que'enataj chka' jmajtanak rbanic lowlo' chca. Jneban ten-a' kaja ixix com ajni' ixc'ola cuq'uin chpam lowlo'. 4 Conjelal ta xtqueban respetar c'ulbic. Mtcatoc ta ruq'uin ixak wmawexkayil ta, y cara' tzra ixak chka'. Cara' quenbij chewa com Dios arja' nuk'et na tzij chquij ach-i' ruq'uin chquij ixki' je nquemajcuna. Nuk'et na tzij chawij we ncatoca ruq'uin jun ixak wmawexkayil ta y chka' tzra ixak we mrechjil ta. 5 Mtel pta congan ec'u'x tzrij pak, ne quixquicot wa' njelal tiemp chc'ola o wmajo'n ewq'uin com ja' Dios arja' nchajina awxin, ajni' rbin cana chpam rtzojbal jcawrara nbij: —Ne enc'o wa' awq'uin junlic, nmajo'n catnuya' cta. Cara' nbij. 6 Rmal c'ara' tak ajoj cawra nekbij ra: —Kajaw Dios arja' net-owa wxin, je' wnak chka bechnak opech ncajo' nqueban chwa jara' majo'n quenxibej ta wi' chquewech. Cara' nekbij y majo'n nekxibej ta ki' nekbij. 7 Que'enataj kch'alal jxe'ec'ana ewxin, arj-e' xquech'ob chewech rtzojbal Dios. Tech'bo' bien ajni' cc'aslemal tak xec'je'a wawe' chwech ruch'lew y ajni' xqueban tak xeyke'a congan quec'u'x ruq'uin Dios, nte cara' neban ixix chka'. 8 Ja' Jesucristo nmajo'n q'uextajic tzrij. Je rna'oj iwir ncara' camic y ncara' rxin junlic chpam je' tiemp jpenak. 9 Mchek te njelal tenimaj, mtquixec'mar el ta rmal jle' chic tijonem je jun chwa'. Njelal je nkataj nmajo'n achnak rec'mon pa tzra kanm ajoj, nexte c'ola rec'mon pa chka' chca wnak jnecnimaj chc'ola rec'mon ta chca. Me rmal tc'a nataj tak nq'uiya utzil pnawanm, per jara' rmal utzil jnekcochij tzra Dios. 10 C'ola jun altar kxin per jsacerdote je nquesmaja chpam templo cxin aj Israel arj-e' majo'n quek'a' tzra che nquetaj sacrificio je ntzujuxa chwech jawra altar. 11 Arj-e' c'ola achnak nqueban tak nectzujuj jun chcop chwech Dios, nquec'ol cana recq'uiel per jrecuerpo nelsax ela chpam tnamet, jwer nporox wa'. Jrecq'uiel jara' nec'mar ela chpam santlaj lwar rmal nimlaj sacerdote y tzra' ntzujux wa' chwech Dios rmal quil quemac wnak. 12 Cara' c'a xba'na tzra Jesús chka', xelsax ela chpam tnamet, jwer xcomsas wa', y recq'uiel jara' xch'ach'jorsbexa kanm ajoj ja ok wnak chpam kil kamac. 13 Camic ko'el c'a ajoj chka' chpam tnamet, jo' ruq'uin Jesús, xjun kabna' ruq'uin chpam rpoknal jxutaj, jara' tak xya'a ruq'uix chquewech wnak. 14 Jwawe' chwech ruch'lew majo'n jun ketnamet mquita nk'axa, per c'ola jun ketnamet jq'uemjana tya'a chka y jara' keyben camic. 15 Com jkon chic kabey rmal Jesucristo ko'ekaj c'a chwech Dios y cawra kbij tzra: —Nedta' Dios, congan quenmeltioxij njelal achnak chawa. Cara' ta xtekbij tzra njelal tiemp che nekyabej ruk'ij. Jara' junam nela ruq'uin jun sacrificio jnektzujuj tzra. 16 Per ntec'tu' wa' ewutzil chka' y que'et-o' jc'ola cnecesidad, mtemestaj ta che rbanic jawrara. Tak neban jawrara junam nela ruq'uin jun sacrificio, per jun sacrificio jcongan nel ta ruc'u'x Dios tzrij. 17 Que'enimaj kch'alal jec'ayona ewxin, tey-a' ewi' pquek'a'. Arj-e' echajyona rxin ewanm y ewmal nequejcha' na cwent chwech Dios. Que'enimaj ch-utz c'ara' che nquequicota che ec'axic, mtquebison ta ewmal. Nmajo'n rec'mon ta chewa wex pbis nque'eya' wa'. 18 Wch'alal, tebna' oración pkacwent. Chwech Dios quenbij chewa che nmajo'n achnak nti'ona ptak kanm, per je nkajo' nte jara' xtkaban j-utz ntz'e'ta rmal Dios. 19 Congan quenwajo' quenbij chewa che neban orar pkacwent ch-utz c'ara' quenta'k el chic jmul ewq'uin chanim. 20 Dios je nyowa chawa che qui'il nec'je'a awanm chwech, jara' xeycowa rxin Jesús chpam cmic. Ja' Jesús arja' nimlaj Pastor, arja' yk'ul kxin ja ok ch'tak carne'l. Rmal jrecq'uiel xutix chwech cruz tak cara' rebnon. Jara' quic' rseguro jchuminem je rxin junlic je xchumsasa rmal Dios. 21 Dios tc'a xtyowa chewa che nnoja njelal rwech utzil ptak ewanm ch-utz c'ara' nquixecwina neban je nrajo' ranm, xtuya' ta chewa che nesmaja Jesucristo ptak ewanm che rwankersic je' achnak je nel ta ruc'u'x tzrij. Nte xtya' wa' ruk'ij camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén. 22 Wch'alal, anen quenwajo' quenbij chewa, kas ta xtec'je'a epaciencia che rc'axic je' paxbanem je ntz'iban chpam jawra carta com xe mnim ta. 23 Jun chic jquenwajo' quenbij chewa, je kch'alal Timoteo arja' elnak pchic libre camic. We xterkaja chanim quenc'om ela tak xtenba ewq'uin. 24 Tey-a' c'a rutzil quewech conjelal jec'ayona ewxin. Tey-a' rutzil quewech conjelal rtnamet Dios. Je' kch'alal jec'ola ptak tnamet jc'ola precwent Italia arj-e' nquetak ela rutzil ewech chka'. 25 Jutzil je nsipaj Dios jara' ta xtec'je'a ewq'uin chixconjelal. Amén.

Santiago 1

1 Anen en Santiago en ajsmajma' rxin Dios y rxin Kajaw Jesucristo. Anen quentak ela rutzil ewech wch'alal je ix cbeljuj tribu je ix aj Israel jechican ewi', ixbnak njelal nat nkaj. 2 Wch'alal, tak newil je' prueba chpam ec'aslemal congan ta nquixquicota rmal, mtquixbison ta. 3 Cara' quenbij chewa com ewutkin je prueba nk'alsaj ajni' yukbal ec'u'x ruq'uin Dios, y ewutkin chka' wc'ola epaciencia che rcoch'ic prueba jara' nq'uiya más epaciencia che rcoch'ic jle' chic prueba jpenak chewech. 4 Tey-a' c'as tzra paciencia che nesmaja ptak ewanm, tey-a' c'as tzra che nwankersaj njelal rwech utzil rxin Dios. Cara' ta neban ch-utz c'ara' nq'uiya y nwachina njelal rwech utzil ptak ewanm, ch-utz c'ara' ne tz'kat nquixela. 5 Wec'ola chewa jmesquier nch'obtaja cmal nak nc'atzina chca che nqueban, cc'utuj tzra Dios y arja' nuya' cna'oj che nch'obtaja cmal nak nqueban. Arja' nuya' chca achnak nquec'utuna tzra, per ne njelal ruc'u'x nuya' chca y me pch'oj ta. 6 Xerwara' nc'atzina che ykula quec'u'x ruq'uin tak necc'utuj tzra, me tqueban ta c-e' pquec'u'x. Wxe c-e' ac'u'x jara' at junam ruq'uin nmak tak bloj rxin mar jmjun ta rubey y chkabar tzra' nec'mar el wa' rmal k'ek'. 7 Je' wnak jcara' nqueban me tquech'ob kaj ta chc'ola nyataja chca tak nquetajina necc'utuj tzra Kajaw Dios. 8 Wxe c-e' ac'u'x nac'utuj tzra Dios, tzra' ntz'e't wa' chcara' rbanic ac'aslemal nmajo'n jic ta ana'oj y nmajo'n pen ta naq'uex wa'. 9 Je' mibi' chewa quequicota rmal chcongan nmak quek'ij nquetz'e'ta rmal Dios. 10 Je' byoma' chewa quequicota chka' rmal che ch'obtanak cmal che e ch'tak mibi' chwech Dios. Cara' quenbij chewa com arj-e' e ajni' rusi'j k'ayis xe nk'axa rwech. 11 Tak congan rwech k'ij nechkija k'ayis y ntza'ka rusi'j, abar la noc wa' retz'balil. Cara' c'a cbanic byoma' chka', arj-e' quemjon rbanic cnegocio y chek q'uenjlal nquecoma. 12 Kas ajni'la quicotemal chca je nquecch'owa prueba je nk'axa chquij. Tak nquech'ec prueba jara' necc'utbej che ne ktzij wa' chc'ola yukbal quec'u'x ruq'uin Dios. Wcara' nqueban c'jara' xtyataja premio chca, y jara' premio utzlaj c'aslemal rxin Dios je rtzujun Dios chca conjelal je nquejona rxin. 13 Wc'ola jun chewa nuna' kaja chc'ola ntajchina rxin che rbanic il mac, me tbij ta che Dios ntajchina rxin. Com Dios majo'n nak xttajchin ta rxin che rbanic il mac nexte ja' chka' xttajchij ta jun che rbanic. 14 Per je nwanker twa' tak noktajchixa chokjujnel jara' tak c'ola nekyarij ptak kanm jnokruban engañar y kas pnejkal nokrujic'. 15 Je' achnak je m-utz ta nekyarij kaja ptak kanm kas pnejkal nq'uiya y tak nq'uisbena nalexa il mac ptak kanm. J-il mac tak q'uiynak chic xe cmic rec'mon ta. 16 Quilaj tak wch'alal, mteban kta engañar je' ewi' eyon, 17 com Dios arja' nruyon wa' utzil nuya' ta. Chka bechnak opech utzil nekcochij, chka bechnak opech nsipasa chka jmajo'n rtzilal rc'an, jara' chcaj penak wa', Kadta' Dios netkow ta. Jluz ruq'uin Dios npet wa' njelal ajni' tzra k'ij, ic' ruq'uin ch'umil, y arja' nexte wjic xtq'uextaj ta, n-utz wa' nuban y nmajo'n k'ejkumal rc'an. 18 Jxuban, xuya' chka che xekc'axaj utzlaj tzij rxin ktzitzij y rmal c'ara' xokalex chic jmul y xkawil utzlaj c'aslemal rxin Dios. Cara' xuban che xok-oca nabey tak csech chwech njelal je rwankersan com njawara' nrajo' ranm je rchumin ta. 19 Quilaj tak wch'alal, más na nc'atzina chneya' ewexquin tzrij nabey mul je nbixa chewa y me tquixtzijon ta alnak, y me tpet ta ewyiwal alnak chka'. 20 Cara' quenbij chewa com jayiwal mtesmajij rbeyal rxin Dios. 21 Rmal c'ara' quenbij chewa, tey-a' cana njelal jxe ntz'ilorsaj awanm. Ajni'la rtzilal nalexa y nq'uiya ptak kanm ja ok wnak, tey-a' cana njelal. Njelal ec'u'x y njelal ewanm tey-a' ewexquin che rc'axic utzlaj tzij je tcon chic ptak ewanm rmal Dios, jara' utzlaj tzij ajni'la rchuk'a' y nquixruto' chpam ewil emac junlic. 22 Per ja utzlaj tzij mchek tjic tewc'axaj, tebna' cumplir je nbij. Wchek jic newc'axaj jara' xeyon neban kaja engañar ewi'. 23 Cara' rbanic com wchek jic nawc'axaj jara' at junam ruq'uin jun acha jnutz'et cana ruplaj chpam jun espej. 24 Per chek jic nutz'et. Chek ntz'ettaj ela rmal nba y nmestaj ajni' nca'ya. 25 Per we njelal ac'u'x y njelal awanm naya' awexquin che rc'axic utzlaj tzij rxin Jesucristo y nmajo'n natenba' ta rnimaxic, jara' quicotemal rxin Dios rec'mon pa chawa. Cara' rbanic com majo'n chek tnawc'axaj com majo'n namestaj ta y naban cumplir je nbij chawa. Ja utzlaj tzij rxin Jesucristo nmajo'n mquita tz'kat, jara' nokelsan ela libre. 26 Wnach'ob chcongan animan Dios per nmajo'n nak'il ta atzij jara' xnaban kaja engañar awi' ayon, jara' majo'n noc wa' areligión, majo'n noc wa' wchek jic nabij che animan Dios. 27 Jreligión jkas utz ntz'e'ta rmal Kadta' Dios y nuc'ut che ktzij animan Dios cawra rbanic ra: nabey mul, ncatba cuq'uin ac'ala' jmajo'n chic e quedta' quete' y chka' cuq'uin ixki' je melcani' ecomnak chic quechjilal y nque'ato' nak c'ola cnecesidad. Jun chic, naban cwent awi' chwech rtzilal je nqueban je' wnak je xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x, naban cwent awi' ch-utz c'ara' majo'n ntz'ilor ta awanm rmal rtzilal.

Santiago 2

1 Wch'alal, ajni'la nim ruk'ij Kajaw Jesucristo, y com ykula kac'u'x ruq'uin rmal c'ara' majo'n jun utz netz'et y jun chic itzel ta. 2 Ajni' tzra jun acha nekaja checjol jabar emlon wa' ewi' y rewkon ela ri', wen tak tziak rucsan ela je nmak rejlal y puro oro pk'a' rucsan ela. Y chka' nekaj chic jun acha ewq'uin congan ch'it miba', congan lowlo' retziak rucsan. 3 Y ixix kas congan nel ta ec'u'x tzrij jrucsan ela wen tak tziak y nc'o ta neban tzra, y cawra nebij tzra: —C'ola tz'ulbal nim ruk'ij wawe' ra, catetz'be'a chwech, cara' nebij tzra. Per je tzra miba' cawra nebij tzra: —Catpe'a tzra' o catetz'be'a penlew, cara' nebij tzra. 4 Wcara' neban jara' nk'alaj wa' che jun utz netz'et y jun itzel netz'et. Jcara' ix ajni' jle' k'toy tak tzij jxitzel k'toj tzij nqueban. 5 Quilaj tak wch'alal, camic tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa ra ¿lme wutkin tc'a che je' mibi' wawe' chwech ruch'lew ech-on rmal Dios che nque'oca byoma'? Jocnak quebyomal jara' yukbal quec'u'x ruq'uin Dios. Arj-e' c'ola jun nimlaj herencia xtyataj na chca, jara' herencia nec'je'a junlic chpam rgobierno Dios. Cara' rtzujun Dios chca je ajni' nquejona rxin. 6 Per ixix neban chca mibi' com e ajni' e majo'n, per byoma' lok' nque'ena'. ¿Lme j-e' tc'a byoma' nquebnowa lowlo' chewa? ¿Lme j-e' tc'a byoma' nquecherrena ewxin ptak k'atbaltzij? 7 ¿Lme j-e' tc'a byoma' chka' xitzel nquetzijona tzrij Jesucristo? Utz tc'ara' che mquita congan wen Jesucristo y ja' Jesucristo xnataxa pnecwent che echajic. 8 C'ola jun ley tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios y jara' ley más na nim ruk'ij, y cawra nbij ra: —Ajni' nawajo' kaja awi' ayon cara' c'a tebna' chca jle' chic wnak que'awaj-o' chka', cara' nbij. We ktzij chcara' amjon rbanic ajni' nbij ley jara' utz amjon rbanic. 9 We xjun utz y jun itzel natz'et jara' il mac ncattajina naban y rley Dios ncatruchap y nbij chawa che mxatniman ta. 10 Cara' quenbij chewa com wc'ola jun punto tzra rley jme xanimaj ta, ley c'ara' rxin Dios je mtanimaj y ncatcha'pa rmal. Cara' nba'na chawa mesque animan jle' chic punto rxin ja' ley. 11 Cara' rbanic com Dios rbin cana chpam rley che: —M-utz ta ncatmajcuna, y ja' mism Dios rbin cana chka' che: —Mtaban ta cmic. Cara' nbij. Mesque ixix majo'n xixmajcun ta per wxeban cmic, tbij tzij ra che rley Dios mxenimaj ta. 12 Chka bechnak opech jnebij, chka bechnak opech jneban, terkaja bien pnewá' che rley Cristo xokolsana libre chpam kil kamac y jara' ley xtoca chewij, jara' xtk'atbexa tzij chewij. 13 Cara' rbanic com wmajo'n napoknaj ta quewech je' wnak, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio cara' nba'na chawa atet chka' majo'n npoknax ta awech. Wnapoknaj quewech jara' npoknaxa awech atet chka', je juicio rxin Dios majo'n nekaj ta chawij tak xtk'e'ta tzij chawij. 14 Wch'alal, wc'ola jun nbij chc'ola yukbal ruc'u'x ruq'uin Jesucristo per majo'n utzil nuban je nc'utbej chc'ola yukbal ruc'u'x ¿lc'o c'ara' noc wa' yukbal ruc'u'x nech'ob ixix? Wcara' nuban ¿le ntotaj c'ara' rmal yukbal ruc'u'x nech'ob ixix? 15 Tetz'ta' mpa', c'o ta jun kch'alal acha o ixak congan ta rnecesidad, ncongan ch'it lowlo' retziak rucsan y nmajo'n nutaj njelal k'ij, 16 y jun chewa cawra ta nbij tzra: —Jat c'a, tebna' cwent awi', xtawil ta atziak jnacsaj y chka' je' achnak jnataj. Cara' nbij ela tzra, per wmajo'n xuya' el ta tzra je nc'atzina tzra ¿nak c'a noc wara' jle' tzij je xbij ela tzra nech'ob ixix? 17 Cara' c'a rbanic yukbal ac'u'x chka', wmajo'n utzil naban jnac'utbej chc'ola yukbal ac'u'x, jara' xcomnak chic yukbal ac'u'x y nmajo'n rc'atzil. 18 Per mex c'ola jun nbij che junwa' yukbal kac'u'x ruq'uin Dios y jun chwa' utzil je nkaban. Per anen quenbij tzra che me ktzij ta yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios wmajo'n utzil nuban je nc'utbej chne ktzij wa' chc'ola yukbal ruc'u'x. We ktzij chc'ola yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios jara' mchek tc'ola per nesmaja, y jutzil nuban jara' nec'tuwa chc'ola yukbal ruc'u'x. 19 Atet nabij chc'ola jun Dios y ne xjara' jun Dios, y ne rbeyal wa' tak cara' nabij. Per wchek nabij, jara' majo'n ncattotaj ta rmal, cara' nara' necbij je' itzel tak espíritu chka', arj-e' necbij chc'ola jun Dios per majo'n nquetotaj ta rmal tak chek jic necbij, xc'ola jun nimlaj castigo chquewech y nqueberbeta rmal. 20 Jamjon rch'obic nmajo'n noc wa'. ¿Le mtawajo' che anen quench'ob chawech che xcomnak chic yukbal ac'u'x tak majo'n utzil nuban jnac'utbej che ne ktzij wa' c'ola? 21 Kamma' Abraham c'ola xuban ojer je xc'utbej chc'ola yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios, y rmal jxuban tak xbixa tzra rmal Dios che rbeyal rxin ja' Dios rc'an. Je xc'utbej jara' tak me xpoknaj ta xuya' pe rwá' altar rlec'wal rbin-an Isaac che noca prec'xiwach jun sacrificio, xyamer xcomsaj chwech Dios. 22 Tzra' c'a ntz'e't wa' che yukbal ruc'u'x Abraham ajni'la xesmaja, c'ola xuban che xc'utbej che ne ktzij wa' chc'ola. Arja' xnimaj je xbixa tzra rmal Dios y jara' xc'utbej che ne ktzij wa' c'ola yukbal ruc'u'x. 23 Y cara' xuban, xbantaja cumplir jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ojer jcawra nbij ra: —Ja' Abraham xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Dios y rmal yukbal ruc'u'x tak xbixa tzra rmal Dios che rbeyal rxin Dios rc'an. Cara' tz'ibtanak cana. Y xbixa tzra Abraham chka' che ramigo Dios. 24 Tzra' c'a ntz'e't wa' che mruyon ta yukbal ac'u'x nc'atzina tak nbixa chawa rmal Dios che rbeyal rxin ja' abnon, per nc'atzin wa' che naban utzil jnac'utbej che ne ktzij wa' chc'ola yukbal ac'u'x ruq'uin. 25 Chka' ajni' xuban ixak rbin-an Rahab jxitzel ixak nabey y xe ach-i' nqueryarij, arja' c'ola xuban y rmal jxuban tak xbixa tzra rmal Dios che rbeyal rxin ja' Dios rc'an. Jxuban jara' tak ec'ola e c-e' ach-i' etkon ela rmal Josué xerwiwaj pruchoch y xeruto' pe cmic, jun chwa' bey xerutak el wa'. 26 Ajni' tzra jun acha tak majo'n chic rexla' jara' comnak chic. Y cara' c'a tzra chka' jyukbal ac'u'x, tak chek nabij chc'ola per majo'n utzil rxin Dios naban chnac'utbej jara' xcomnak yukbal ac'u'x.

Santiago 3

1 Wch'alal, me tquemin ta qui' e q'uiy chewa chpam rsamaj Dios che nquectijoj kch'alal. Cara' quenbij chewa com ixix ewutkin jkonjelal jnoktijona cxin kch'alal, tak xtekajcha' cwent más na lowlo' nba'na chka wme rbeyal ta xkaban. 2 Cara' rbanic com konjelal q'uiy je' achnak nkaban jme rbeyal ta. Wexte c'ola jun wnak je nmajo'n jun tzij nel ta pruchi' je nquerbanbej ofender wnak jara' tz'kat rc'aslemal. Wexte c'ola jun nuban cara' necwin tc'ara' nuban cwent ri' chwech njelal achnak y mquita nba chpam njelal rtzilal. 3 Ajni' nkaban chca quiej tak nkacsaj freno pquechi' nokcnimaj chka bechnak opech lwar nquekc'aj wa'. 4 Y ajni' tzra nmak tak lanch tak npeta nimlaj k'ek' tzrij y nlowlo' nba'na tzra rmal nmak tak bloj, per xjun ch'it co'l timón nc'ana rxin y rmal c'ara' je nbinsana rxin lanch necwina nuc'om ela chkabar opech nuc'om el wa'. 5 Y cara' tzra kak' ja ok wnak, mesque xe mnim ta per congan jun nimlaj samaj nuban. Ajni' tzra ch'it jtz'it k'ak' per necwina npuroj jun nimlaj c'chelaj. 6 Cara' c'a rbanic kak', junam ruq'uin k'ak'. Ruq'uin kak' nwanker twa' njelal rwech rtzilal jc'ola wawe' chwech ruch'lew, nmajo'n pen ta nuyoj wa' kc'aslemal. Cara' rebnon ta kak' reyjon ta kc'aslemal wawe' chwech ruch'lew ja ok wnak, ajni' nuban k'ak' nuban cmic per congan nimlaj cmic nuban. Jkak' tak nuban cmic c'ola jun k'ak' penak chpam infierno y jara' k'ak' netzjowa rxin. 7 Je' wnak ecwinnak equebnon mansar je' chcop y ecwinnak chka' ectijon je' chcop chka bechnak opech chcop, e itzel tak chcop opech je ncatquetaj, y chka' e ajni' ch'tak tz'quin, ajni' je' cmetz, y chka' ajni' chca je' chcop jec'ola chpam mar. 8 Per nmajo'n jun wnak xtecwin ta nuk'il ruchi', nmajo'n nuk'il ta ri' jkak' y congan rtzilal rc'an, cara' nuban ajni' nuban venen jcongan cmic nuban. 9 Jkak' jara' nkacsaj tak nkaya' ruk'ij Kadta' Dios, y jara' nkacsaj chka' tak xitzel noktzijona chquij wnak, per utz tc'ara' che mquita ewankersan wnak rmal Dios che nque'oca ajni' ja' Dios. 10 Pkachi' nel twa' utzlaj tak achnak y tzra' nel twa' itzel tak achnak chka', per mrubey ta cara' wch'alal. 11 ¿Lc'o c'a jun tz'ucnel ya' nech'ob ixix c-e' rwech ya' nel ta tzra', jle' qui' y jle' q'uey? 12 Wch'alal ¿lc'o c'a jun mcaj higo nwachij aceituna o jun mcaj uva nwachij higo? Jara' mcara' ta. Nexte ya' chka' xtuya' ta jle' qui' y jle' q'uey. 13 Wch'alal, wec'ola checjol jcongan nmak cna'oj nc'atzina che necc'aj jun utzlaj anm y ne pruk'a' Dios nquejach wa' njelal achnak, y wcara' nqueban jara' necc'utbej che ne ktzij wa' chc'ola cna'oj. 14 Per wcongan nk'utlina je' ewanm y xpor interés ixc'ola cuq'uin nic'aj y nque'ech'ojquij jle' chic, we xcara' ebnon ¿nak noc wa' ra' jneya' kaja ek'ij? Wcara' ebnon jara' me ktzij ta chcongan ena'oj. 15 Wcara' emjon rbanic y we nbixa chewa chcongan nmak ena'oj, jara' mruq'uin ta Dios penak wa' je nbixa chewa chcongan ena'oj, per jara' xe rxin rwech ruch'lew, xe cxin wnak y xruq'uin diablo penak wa'. 16 Cara' quenbij chewa com je' wnak jxe nk'utlina je' canm y xpor interés tak nqueban je' achnak, jara' xc'ola je' ch'oj chquecjol y jara' necwankersbej njelal rwech rtzilal. 17 Per je' wnak jc'ola cna'oj y ne ktzij wa' che Dios yoyona cna'oj j-era' cawra cbanic: c'ola jun ch'ajch'oj anm cc'an, y jun chic, qui'il nquec'je'a cuq'uin wnak, je' tzij necbij c'ola q'uiyinem rec'mon ta, majo'n nquetz'ujun ta, necpoknaj quewech wnak, congan utzil nqueban che nquectobej wnak, majo'n jun utz ta nquetz'et y jun itzel ta nquetz'et, y chka' majo'n nqueban ta caca' queplaj. 18 Je' wnak je nqueban rbeyal rxin Dios arj-e' pe qui'il nquetic wa' y me pch'oj ta, y nwachij utzil. Je' wnak je qui'il nquec'je'a j-era' nquewil jawra utzil.

Santiago 4

1 ¿Abar tzra' nwanker twa' je' ch'oj jneban nech'ob ixix? Jitzel tak yarinem jc'ola ptak ewanm jara' netcowa ch'oj checjol. 2 Tak c'ola je' achnak neyarij y me tyataja chewa jara' neban cmic rmal. Chka' nk'utlina ewanm chbil tak ewi' y tak me tya'a chewa jnewajo' jara' netic ch'oj rmal. Majo'n nyataj ta chewa per mchek tcara' nbantaja tak majo'n nyataj ta chewa perc me tzra ta Dios nec'utuj wa'. 3 Mesque nec'utuj per me rbeyal ta rc'utxic neban y rmal c'ara' tak me tyataja chewa. Cara' rbanic com jech'bon ixix tak xtyataja chewa xe eyon ixix nquixquicot kaja ruq'uin y neban tzra ajni' nuya' egan ixix. 4 Xmás ykula ec'u'x ruq'uin je ntzujuj rwech ruch'lew que chwech neyke'a ec'u'x ruq'uin Dios. ¿Lmajo'n c'a ewutkin ta nak rec'mon ta tak ykula ac'u'x ruq'uin je ntzujuj rwech ruch'lew? Tak cara' naban jara' xnac'ullaj Dios. Je' wnak je ncajo' neyke'a quec'u'x ruq'uin rwech ruch'lew chka e abechnak opech wnak, jara' xnectzelaj Dios. 5 Mex chek cara' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios nech'ob ixix tak nbij chka che Espíritu rxin Dios jyatanak chka congan nti'ona ranm chkij y majo'n nrajo' ta che jun chwa' neyke' wa' kac'u'x. 6 Per ajni'la utzil nsipaj chka ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Ja' Dios nsipaj utzil chca je nqueban ch'it co'l chwech, per nch'ojina cuq'uin je nquena' kaja che e congan e nmak. Cara' tz'ibtanak cana. 7 Tey-a' ewi' pruk'a' Dios, cow quixpe'a chwech diablo y arja' nnanmaja chewech. 8 Quixki'l oca ruq'uin Dios y arja' chka' nki'l oca ewq'uin. Ixix je ix aj-il ajmac nc'atzina che neya' cana rtzilal. Ixix je xcaca' ec'u'x nc'atzina che nech'ach'jorsaj ewanm. 9 Tti'on c'a chewa ewil emac jebnon y quixok'a rmal chka'. Mtquixtzeben xta rmal quicotemal je rxin rwech ruch'lew, per jneban quixok'a rmal ewil emac y quixbisona rmal chka'. 10 Tebna' ch'it co'l chwech Kajaw Dios, y wneban ch'it co'l chwech nerla' na jun k'ij tak arja' xtuya' chewa che nmak ek'ij. 11 Wch'alal, mtetzijoj ta ewi'. Tak natzijoj awi' o ncatoca ajni' jun k'toy tzij chquij kch'alal jara' junam ruq'uin xitzel natz'et rley Cristo, jara' junam ruq'uin nacsaj awi' ayon prec'xiwach ley. Wcara' naban jara' mley ta nanimaj, xnacsaj awi' ayon atet che at k'toy tzij. 12 Per xruyon Dios Y-ol Ley y xruyon ja' K'toy Tzij, xruyon arja' ncatruto' o ncatrutak ela chpam lowlo'. Per atet ¿nak atocnak wa' tak nak'et tzij tzrij jun awinak? 13 Camic quenwajo' quentzijona ewq'uin ixix jcawra nebij ra: —Camic o chwak nokba chpam jun tnamet y jun juna' nokec'je'a tzra', nekabna' jun negocio y nkach'ec kpak, cara' nebij. 14 Cara' nebij per je kc'aslemal mkutkin ta nak la rxin chwak y rxin cabij. ¿Lme wutkin tc'a nak rbanic kc'aslemal che xjunam ruq'uin jle' sutz' nwanker ta y xjurat nq'uis kaj chic? 15 Kas rbeyal jara' cawra nebij: —Wcara' nyarij ranm Kajaw Dios jara' nuya' más kc'aslemal y nkaban c'ara' jkach'bon, cara' tbij. 16 Per neban ixix congan ix nmak nena' kaja, neya' ek'ij y tak cara' neban jara' congan itzel na chwech Dios. 17 Wc'ola jun utzil yatanak chawij chnaban y awutkin che yatanak chawij chnaban, y wmajo'n naban ta jara' il mac naban chwech Dios.

Santiago 5

1 Camic quenwajo' quentzijona chquij byoma'. ¿Nak tzra tak mtque'ok'a y mtquerak je' quechi' rmal jnimlaj juicio jpenak chquewech? 2 Je' cmibil jquemlon ruchi' xe nk'oya, y je' quetziak je nmak rejlal xe nchecpina. 3 Je' oro ruq'uin plata jc'ola cuq'uin xe nyojtaja rwech, xe noca k'ux rwech. Tak noca k'ux rwech jara' nuc'ut chkawech chmajo'n xquecsaj ta che cto'ic wnak, y congan nequetja' na lowlo' rmal tak cara' nqueban. Tak noca k'ux rwech cmibil jara' rital che nquec'je' na chpam jun nimlaj lowlo', ajni' chpam jun k'ak' nquec'je' wa'. Chek cara' quemlon ruchi' cmibil, per je juicio ne chquewech c'o wa' je rxin q'uisbal tak k'ij. 4 Je cmos jmajo'n xquetoj ta quek'ij pretiemp csech tak xesmaja cuq'uin, kas k'alaj che mxequetoj ta y jara' Dios bien rutkin je xqueban chca. Y je' mos arj-e' nque'ok'a rmal cjel y ja ok'ej je nqueban nc'axaxa rmal nimlaj Kajaw Dios. 5 Je' byoma' ajni'la je' mibil c'ola cuq'uin y ajni'la quicotem quebnon wawe' chwech ruch'lew, per c'ola jun nimlaj lowlo' c'ola chquewech ajni' nba'na tzra jun wajquex tak nechk'aja nec'mar ela pe cmic che npo'ch'a. 6 J-e' xquek'et tzij chquij wnak je nqueban rbeyal rxin Dios y nmajo'n nak ta xectobej ta qui' pquek'a'. 7 Rmal c'ara' wch'alal quenbij chewa, tecch'o' ewech chpam njelal rpoknal y ncara' ta ebnon tak xtpet chic jmul Kajaw Jesucristo. Ajni' nuban jun ajchental c'ola rpaciencia che reybxic c-e' tiemp rxin jab, y chka' c'ola rpaciencia che reybxic tiemp je xtwachin wa' rtejco'n. 8 Cara' c'a chewa ixix chka', tec'je'a epaciencia y cow quixpe'a com xe nnajin ta tiemp tak xtpet chic jmul Kajaw Jesucristo. 9 Wch'alal, jlowlo' jixc'o wa' mtech'aj ta pnewá' rmal, cara' quenbij chewa ch-utz c'ara' che me tk'e'ta tzij chewij. Cara' quenbij chewa com xe nnajin ta tiemp rxin K'toy Tzij, jara' Jesucristo. 10 Cara' ta neban ajni' xqueban ojer tak profeta jxechlowa rtzojbal Kajaw Dios, arj-e' xquetaj lowlo' per xec'je'a cpaciencia che rcoch'ic. 11 Terkaja pkawá' jnekbij chca jcow xepe'a chpam lowlo', ajni'la nimlaj quicotemal chca, cara' nekbij chca. Ixix ewc'axan nak xuban Job ojer, arja' cow xpe'a chpam lowlo' y je rq'uisbal congan utzil xya'a tzra rmal Dios. Tzra' c'a nkatz'et wa' che Dios ajni'la npoknaj kawech. 12 Per je xtenbij chic chewa camic ra wch'alal más chna nim ruk'ij. Tak c'ola achnak nebij per mtebij ta cawrara: —Prubi' Dios quenbij wa' che ktzij nemjon rbixic, cara' mtebij ta. Per jneban, wxebij j-e ne j-e wc'ara', wxebij mne' ne mne' wc'ara'. Chka' mtenataj ta rwech ruch'lew y nexte jun chic achnak xtenataj ta che rbixic che ne ktzitzij wa' emjon rbixic. Cara' ta neban ch-utz c'ara' majo'n nk'e't ta tzij chewij rmal Dios. 13 Tak c'ola jun chewa congan lowlo' c'o wa' nuna', tebna' orar. Wc'ola jun chewa congan nquicota, tbixaj rubi' Dios. 14 Wc'ola jun yawa' chewa, quersiq'uij anciano rxin iglesia. Arj-e' tak nque'ekaja nqueban orar y nqueya' cana jtz'it aceite pe rwá' prubi' Kajaw Jesucristo. 15 Je nquebnowa oración we ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo che rbanic oración jyawa' nec'choja, ja' Kjawal Jesucristo net-owa rxin chpam yubil. Y wc'ola ril rumac rebnon ja' yawa', chka' ncuytaja. 16 Y rmal c'ara' quenbij chewa, tk'alsaj ewil emac chbil tak ewi' y tebna' c'a orar pnecwent chbil tak ewi'. Cara' ta neban ch-utz c'ara' nquixchumtaja. Jac'aslemal we rbeyal rxin Dios rc'an y naban oración, jara' oración congan jun nimlaj samaj nuban. 17 Ajni' xuban Elías ojer, com arja' xe wnak y xok junam ruq'uin per ne njelal ruc'u'x y njelal ranm xc'utuj tzra Dios che majo'n jab nkaja. Y cara' xuban, oxi' juna' ruq'uin nic'aj nmajo'n jab xkaja. 18 Tak xuban chic jmul oración xkaja jab y rwech ruch'lew xumaj chic jmul rya'ic je' csech. 19 Wch'alal, wc'ola jun chewa nuya' cana utzlaj tijonem rxin Jesucristo je kniman, y wc'ola jun nmelon pchic jmul rxin chpam utzlaj tijonem, jara' congan utz nuban. 20 Kas bien tech'bo', wc'ola jun tzaknak chpam il mac y ixix nelsaj ta, jara' netobej che ntotaja chpam cmic y jril rebnon mesque q'uiy jara' ncuytaja. Amén.

1 Pedro 1

1 Anen en Pedro en apóstol rxin Jesucristo. Anen quentz'ibana jawra carta y quentak ela ewq'uin ixix jixsalun ela chpam etnamet, jixc'ola ptak tnamet jc'ola precwent Ponto, jixc'ola precwent Galacia, jixc'ola precwent Capadocia, jixc'ola precwent Asia y precwent Bitinia. 2 Ixix ixch-on rmal Kadta' Dios, ixyonan chic che ixocnak retnamet com cara' rchumin ta ojer, xixucsasa pruk'a' rmal Espíritu Santo. Cara' xba'na chewa ch-utz c'ara' nenimaj Jesucristo, y ch-utz c'ara' chka' che nquixch'ach'jorsaxa chpam ewil emac tzra recq'uiel. Xtba ta pnim checjol utzil je nsipaj Dios ruq'uin je qui'il nec'je'a awanm chwech. 3 Kay-a' ruk'ij Dios, arja' Ttixel rxin Kajaw Jesucristo, congan xpoknaj kawech y xuya' chka che xokalex chic jmul. Ja' Jesucristo xyataja tzra rmal Dios che xc'astaja rwech chquecjol cnomki' y rmal c'ara' tak xyataja chka che xokalex chic jmul. Rmal c'ara' nmajo'n nturtaj ta rwech kac'u'x che reybxic utzil rxin Dios. 4 Y rmal c'ara' chka' tak c'ola jun herencia ewxin chcaj, jun herencia chjalben rmal Dios. Jara' herencia nmajo'n nturtaj ta, majo'n netzbukar ta y nmajo'n nq'uis ta. 5 Ja herencia ewxin ixix je ykula ec'u'x ruq'uin Jesucristo, y rmal yukbal ec'u'x tak Dios nquixerchjalbej. Arja' nmajo'n nuya' cta echjalbxic y nerla' na jun k'ij tak nquixtotaja junlic. Jeto'ic chumsan chic rmal Dios, jara' nk'aljin na tak xterla' q'uisbal k'ij rxin rwech ruch'lew. 6 Rmal c'ara' tak ixix camic congan nquixquicota mesque nquixbison na jun tiemp rmal lowlo' com q'uiy je' rwech npeta chewij. 7 Per mchek tcara' nquixk'axa chpam lowlo', c'ola rec'mon ta chewa com chpam lowlo' nquixba'n wa' probar ajni' yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. Tak nquixk'axa chpam lowlo' jara' ajni' nba'na tzra oro, com j-oro nya' na pk'ak' che nc'at cana je m-oro ta jc'ola tzrij. Jpuro oro ajni'la nim rjel per xe nyojtaja. Jyukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo más chna vale que chwech oro. Cara' rbanic lowlo' je nquixk'axa chpam, necwersaj yukbal ec'u'x ch-utz c'ara' tak xtpet chic jmul Jesucristo, rmal c'a yukbal ec'u'x nquicota Dios chewij y nya'a ek'ij rmal chka'. 8 Ixix ajni'la newajo' Jesucristo mesque majo'n etz'ton ta rwech y ne ykul wa' ec'u'x ruq'uin camic. Rmal c'ara' tak ajni'la nquixquicota camic, yatanak chewa nimlaj quicotemal rxin chcaj. 9 Y rmal yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo tak ewlon totanem rxin Dios. 10 Jtotanem rxin Dios jewlon jara' utzil je rtzujun ta Dios ojer y tz'ibtanak cana cmal e ojer tak profeta. Arj-e' congan xquecsaj cchuk'a' che rch'obic nak rbanic. 11 Je Espíritu rxin Cristo arja' xuch'ob pquewá' y ptak canm chc'ola jun To'onel npe na, y j-e' congan nquecsaj cchuk'a' che ncutkij nak che wnak c'ara' je npeta y achnak tiemp npe wa'. Com Espíritu nbij chca che ja' Cristo neretja' na lowlo' y nya' na ruk'ij tak xtc'astaja rwech. Jara' xch'obtaja chquewech tak q'uemjana tpeta Cristo. 12 Dios arja' xk'alsaj chquewech che pkatiemp ajoj neryataj wa' junlic jtotanem je y-on ta rbixic cmal, me pquetiemp ta arj-e'. Jara' totanem ewc'axan chic nak rbanic com bin chic chewa cmal kch'alal jxeyowa rbixic chewa utzlaj tzij rxin Jesucristo. Ja Espíritu Santo je tkon ta tzra' chcaj arja' c'ayona cxin che rbixic. Jara' totanem, je' ángel congan necyarij nquech'ob nak rbanic. 13 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, quixc'asc'ata y bien tech'bo' jneban. Njelal ta ec'u'x njelal ta ewanm neweybej utzil rxin Dios je xtsipasa chewa tak xtpet chic jmul Jesucristo. 14 Com ix alc'walxela' rxin Dios tnimaj je nbij ja' Dios chewa chneban. Mteban xta je' achnak je m-utz ta jxel ta ec'u'x tzrij ajni' xeban ta tak q'uemjana tch'obtaja ewmal utzlaj tzij je rxin Jesucristo. 15 Je nrajo', jara' jun ch'ajch'ojlaj anm newc'aj njelal tiemp. Com Dios arja' xixrsiq'uij che xixoca rlec'wal, y com arja' ne rc'an wa' jun ch'ajch'ojlaj anm rmal c'ara' che nc'atzina che newc'aj ixix chka' jun ch'ajch'ojlaj anm. Cara' nbij. 16 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij Dios ra: —Com anen newc'an jun ch'ajch'ojlaj anm rmal c'ara' tak quenbij chewa, tewc'aj c'a ixix chka' jun ch'ajch'ojlaj anm. Cara' nbij. 17 Tak neban oración nebij tzra Dios che arja' Ttixel, per bien terkaja pnewá' che arja' k'toy tzij pkawá' che nimlaj konjelal, bien nutzu' je nkaban w-utz o wmajo'n utz ta. Arja' majo'n jun utz nutz'et y majo'n jun itzel ta. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, nc'atzina che nexibej ewi' chwech Dios ajru' kas tiemp neban ela wawe' chwech ruch'lew. 18 Ixix c'ola xixlok'bexa tak xixtotaja chpam jle' costumbre jmajo'n noc wa' je c'tun cana chewech cmal ewti't ewma'. Per bien ewutkin che mjara' ta xixlok'bexa jxe nq'uisa ruk'ij ajni' oro ruq'uin plata. 19 Per jlok'laj recq'uiel Cristo jara' xixlok'bexa. Cristo arja' xcomsasa, xba'na sacrificar ajni' nba'na tzra carne'l, per jun carne'l kas enter y kas ch'ajch'oj. 20 Dios tak q'uemjana twankersaj rwech ruch'lew arja' rchumin pchic che nba'n na sacrificar Cristo. Per jara' majo'n xbantaj ta chanim, c'a chpam jawra q'uisbal tiemp jokc'o wa' xbantaj wa' cumplir. Jara' c'a xuban Dios pnecwent. 21 Rmal Cristo tak ykul chic ec'u'x ruq'uin Dios. Jara' mism Dios jxuya' tzra Cristo che xc'astaja chquecjol cnomki', y xuya' tzra chka' chcongan nim chic ruk'ij. Rmal c'ara' tak ruq'uin Dios ykul wa' ec'u'x, rmal c'ara' chka' tak ewutkin che Dios nuya' na ja utzil jeweyben. 22 Espíritu Santo arja' xuya' chewa che xenimaj jutzlaj tzij rxin Jesucristo y jara' utzlaj tzij xech'ach'jorsbej ewanm. Cara' xeban y rmal c'ara' tak nquixcwin chic nque'ewajo' je' kch'alal, y mchek te etzij nebij tak nque'ewajo'. Rmal c'ara' quenbij chewa, twaj-o' ewi' per tzra njelal ec'u'x y njelal ewanm. 23 Ixix ixlexnak chic jmul per jc'ac' c'aslemal ewc'an camic jara' rxin junlic, mjunam ta ruq'uin c'aslemal jyatanak chewa cmal edta' ete' com jara' xc'ola cmic tzrij. Rmal c'a rtzojbal Dios tak ixlexnak chic jmul. Je rtzojbal Dios jara' majo'n comnak ta rwech y nec'je'a rxin junlic. 24 Ajni' tz'ibtanak cana jcawra nbij: —Je cc'aslemal wnak xajni' k'ayis xnechkija, y je nyabexa quek'ij xajni' rusi'j k'ayis tak nq'uisa ruk'ij xe nquepuka. 25 Per je rtzojbal Kajaw Dios jara' nec'je'a rxin junlic, cara' nbij. Ja c'a wa' rtzojbal Dios ja c'a wa' jutzlaj tzij rxin Jesucristo jyatanak chic rbixic chewa.

1 Pedro 2

1 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tey-a' cana njelal rwech rtzilal. Mteban ta engaño, mteban ta caca' eplaj, me tk'utlin ta ewanm, mteban ta mlon tak tzij. 2 Ajni' nuban ch'it ch'uch' kas nyarij rutz'um rute' cara' ta chewa ixix chka', kas tel ta ec'u'x tzrij ch'ajch'ojlaj rtzojbal Dios com jara' majo'n engaño rc'an. Wcara' xteban jara' nquixecwera chpam rtzojbal Dios y nquixtotaja rxin junlic. 3 Cara' ta xteban com ewutkin chic ajni' rna'oj Kajaw Jesucristo che arja' n-utz wa'. 4 Y nk'ij k'ij xteyke' ta más ec'u'x ruq'uin Jesucristo je y-ol c'aslemal. Arja' ocnak ajni' jun abaj je csan rmal Dios che rbanic jun templo espiritual. Je' wnak xmajo'n cgan ruq'uin per arja' ch-on rmal Dios y congan nim ruk'ij nutz'et. Ixix chka' ixocnak ix ajni' jle' abaj ixucsan rmal Dios che rbanic templo. 5 Ix sacerdote rxin Dios, jawra samaj yatanak chewa ch-utz c'ara' c'ola sacrificio netzujuj chwech Dios. Jsacrificio netzujuj chwech jara' ewutzil je nwankersasa ptak ewanm rmal Espíritu Santo. Jara' jnetzujuj chwech nuc'om chewa xe rmal je xjun ebnon ruq'uin Jesucristo. 6 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij Dios je nc'ambexa tzij ra: —Anen c'ola jun lok'laj abaj nemjon rcusic che rbanic ntemplo. Chpam tnamet Sion quencsaj wa' abaj. Jara' abaj anen xench-owa, congan nim ruk'ij. Je' wnak jneyke'a quec'u'x ruq'uin arj-e' majo'n nqueya' ta queq'uix per nquewil na jutzil jqueyben. Cara' tz'ibtanak cana. 7 Jchewa ixix je ykula ec'u'x ruq'uin Jesucristo arja' congan nim ruk'ij. Per chca wnak jmajo'n ncajo' ta neyke'a quec'u'x ruq'uin, arj-e' e junam cuq'uin e bnoy tak jay, ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios je nc'ambexa tzij jcawra nbij: —Jabaj majo'n cgan e bnoy tak jay tzrij per njawara' abaj je csan rmal Dios che rbanic jay, y más na nim ruk'ij ja' abaj com rmal ja' bien rechpon ri' jay. 8 Chka' tz'ibtanak cana jc'ambal tzij jcawra nbij: —Jara' abaj je wnak necchak'ij ckan chwech, nquepaja y nquekaja chpam jun nimlaj poknal rmal, cara' nbij. Cara' nqueban wnak jmajo'n ncajo' ta necnimaj rtzojbal Dios, nquekaja chpam jun nimlaj lowlo', jara' rchumin ta ja' Dios. 9 Per ixix ix rtnamet Dios, ja' Dios chayona ewxin. Arja' xixryonaj che neban rsamaj. Ix sacerdote rxin nimlaj Rey jc'ola chcaj. Jara' samaj yatanak chewa ch-utz c'ara' neya' rbixic nimlaj samaj jrebnon Kadta' Dios. Kas terkaja pnewá' che arja' xelsana ewxin chpam k'ejkumal y camic ixrucsan chic ruq'uin chpam jun nimlaj luz. 10 Nabey me ix rtnamet ta Dios, per camic ix rtnamet chic. Nabey majo'n nak xewil xpoknaj ta ewech, per camic xewil Dios y arja' xpoknaj ewech. 11 Quilaj tak wch'alal, kas terkaja pnewá' xe k'xanem nkaban chwech ruch'lew, mwawe' ta kas mer ketnamet. Rmal c'ara' quenbij chewa, mteya' ta cas itzel tak yarinem che nquixerc'aj, com jnuban itzel tak yarinem xe nch'ojquina ruq'uin ewanm, nrajo' nquixruch'ec. 12 Jneban tec'tu' ewutzil chquewech wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios. Arj-e' xe nquemol tzij chewij camic y necbij chewa che ix itzel tak wnak, per nquetz'et na utzil jneban y rmal c'ara' tak nqueya' na ruk'ij Dios tak xtrebna' kaja jun nimlaj samaj chquecjol. 13 Tnimaj njelal k'atbal tak tzij com cara' nrajo' Kajaw Dios chewa che nque'enimaj. Tnimaj nimlaj Rey com arja' más nim k'atbaltzij c'ola pruk'a'. 14 Ajni' chca gobernador chka' que'enimaj com arj-e' y-on k'atbaltzij pquek'a' che nquequeban castigar je' wnak je nqueban rtzilal, per wen nqueban chca wnak ja e bnoy utzil. 15 Cawra nrajo' ranm Dios: arja' nrajo' chneban utzil ch-utz c'ara' nquek'il quechi' je' wnak jmajo'n cna'oj tak xe nquetz'ok je' tzij chewij. 16 Ixix ix libre pquek'a' wnak, per mruq'uin ta ra che ix libre neban ta je' achnak je m-utz ta. Per jneban tnimaj Dios com pruk'a' chic ix c'o wa' camic. 17 Que'ebna' respetar conjelal wnak, y que'ewaj-o' kch'alal. Txibej ewi' chwech Dios, y tebna' respetar nimlaj rey. 18 Wc'ola apatrón tebna' respetar chka bechnak opech rna'oj, we utzlaj wnak owe xc'a'n. 19 Tak nba'na lowlo' chewa, wme pnewil ta y nerkaja pnewá' chc'ola Dios ewq'uin y necoch', wcara' neban jara' nektzij wa' nesmaja ptak ewanm utzil je nsipaj Dios. 20 Per wxe pnewil tak nba'na lowlo' chewa y necoch' y wc'ola epaciencia, per jara' majo'n val ta chwech Dios. Per we rmal utzil jneban tak nba'na lowlo' chewa y necoch' y c'ola epaciencia, jara' nektzij wa' nesmaja ptak ewanm utzil je nsipaj Dios. 21 Xe rmal c'ara' tak xixsiq'uisa rmal Dios chnesmajij utzil je nsipaj chewa y necoch' je' lowlo', com cara' xuban Cristo chka', arja' xutaj lowlo' pnecwent. Cara' xuban, xuya' cana jun rbeyal chkawech ch-utz c'ara' neban ixix ajni' xuban ja'. 22 Arja' nmajo'n ril rumac nexte c'o ta jun xuban ta engañar. 23 Tak c'ola pkan tak tzij xbixa tzra majo'n xuya' ta rec'xel. Tak xba'na lowlo' tzra cmal wnak arja' majo'n xc'utuj ta che npeta lowlo' chquij. Njelal je xba'na tzra xujach pruk'a' Dios com bien rutkin che Dios arja' utzlaj k'toy tzij. 24 Cristo arja' xrejkaj kil kamac chwech cruz, cara' xuban ch-utz c'ara' nok-ela libre pruk'a' il mac y che mtkaban chic, rbeyal rxin Dios nrajo' chic chka che nkaban. Arja' xsoctaja pnecwent rmal c'ara' tak xixec'choja. 25 Ixix nabey ix ajni' jle' ch'tak carne'l etzaknak cana, per camic ixc'ol chic pruk'a' Jesucristo y ja' chic nyuk'una ewxin, ja' nquixchajina.

1 Pedro 3

1 Ixix chka' ixki' que'enimaj ewechjilal. Com ec'ola chewa je' ewechjilal majo'n cniman ta rtzojbal Dios, per tak nquixquetz'et che ewc'an jun utzlaj anm y c'ola erespeto, jara' nqueq'uex cna'oj y xtecnimaj rtzojbal Dios y majo'n nc'atzin ta che nque'epaxba'. 3 Mteban ta che ncongan nel ta ec'u'x tzrij je' achnak jnewekbej ewi' que chwech jnewc'aj jun utzlaj anm. Mtel pta más ec'u'x tzrij rchumsic resmal ewá', tzrij je' achnak ajni' je pk'a', je' k'op y ruq'uin je' cadena oro ocnak, o tzrij je' tziak nmak je' rjel, com jara' xe nk'axa. 4 Per jneban, jun utzlaj anm tewc'aj, jara' más na wen y nmajo'n nk'ax ta ruk'ij, jara' más val nutz'et Dios. 5 Cara' cc'aslemal ixki' ojer je rxin Dios je ykula quec'u'x ruq'uin, arj-e' xecc'aj jun utzlaj anm, xecnimaj quechjilal. 6 Cara' rc'aslemal Sara, arja' xnimaj Abraham jrechjil, y nbij wajaw tzra che nbanbej respetar. Ixix ix ral Sara wwen ec'aslemal y wmajo'n nexibej ta ewi' chwech lowlo' chka bechnak opech npeta chewij. 7 Ixix chka' ix ach-i' lok' que'en-a' ewexkilal com arj-e' me e junam ta ewq'uin. Chka' junam xecochij cuq'uin ewexkilal utzlaj c'aslemal je rxin junlic je xsipasa chewa rmal Dios, rmal c'ara' nc'atzina che lok' nque'ena'. Cara' ta neban ch-utz c'ara' che Dios nc'axaj e'oración jneban. 8 Camic quenwajo' chewa ixconjelal xjun ta neban, xjun ta na'oj y xjun ta anm newc'aj. Tti'ona chewa wc'ola jun kch'alal nkajbej jun achnak. Twaj-o' ewi' com ewch'alal je' ewi', tpoknaj ri' ewech, y mteya' kta je' ek'ij. 9 Tak nba'na lowlo' chewa, o tak c'ola pkan tak tzij nbixa chewa, mteya' ta rjel rec'xel. Jneban tc'utuj utzil rxin Dios pquewá'. Com xixrsiq'uij Dios chneban utzil ch-utz c'ara' newla' na utzil ixix chka', jara' herencia nuya' Dios chewa. 10 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij ra: —Je' wnak jc'ola cgan che nquec'se' na más y ncajo' nquewil utzlaj tak tiemp, nc'atzina chmajo'n necbij ta itzel tak tzij y nc'atzina chka' me tquetz'ak ta tzij. 11 Je nc'atzina nqueban jara' cawrara: nqueya' cana rtzilal y nqueban utzil, y ccanoj che qui'il nquec'je'a chpam cc'aslemal y jara' quetrebej rij rwech. 12 Kajaw Dios arja' nquerchajij je cc'an rbeyal rxin ja' y nc'axaj oración je nqueban, per itzel nquerutz'et je nquebnowa rtzilal. Cara' tz'ibtanak cana. 13 Majo'n nebnowa lowlo' chewa wutzil xteban. 14 Wc'ola lowlo' xtba'na chewa rmal jneban rbeyal rxin Dios jara' c'ola rec'mon ta chewa. Mtexibej ta ewi' chquewech wnak je ncajo' nqueban lowlo' chewa y me tyojtaj ta rwech ewanm. 15 Jneban lok' ta nena' Kajaw Dios ptak ewanm. Tech'bo' rij rwech nak rbanic njelal jrec'mon ta chewa Jesucristo jabar ykul wa' ec'u'x. Cara' ta neban ch-utz c'ara' che nquixecwina nech'ob chquewech je' wnak chka' tak necc'axaj rzón chewa. Per chpam utzil tech'bo' wa' chquewech y mteya' kta ek'ij. 16 Mteban ta je' achnak je m-utz ta jxe nti'ona ewanm rmal. Com ec'ola wnak necbij chewa che: —Xitzel cc'aslemal wnak je nquenimana rxin Cristo, cara' necbij, per ixix wmajo'n achnak ebnon je m-utz ta arj-e' nqueya' na queq'uix tak xtk'aljina che me ktzij ta necbij chewa. 17 Tak nba'na lowlo' chewa xe rmal jutzil neban, per wcara' je nrajo' ranm Dios chewa jara' c'ola noc wa' tak netaj lowlo', per wxe pnewil nba'na cara' chewa jara' majo'n noc wa'. 18 Cristo xba'na lowlo' tzra chka', xcomsasa rmal kil kamac, xe jmul xcoma y majo'n chic cmic tzrij. Arja' nmajo'n ril rumac per xcoma pkacwent ja ok aj-il ok ajmac. Tak cara' xuban jara' xjakbej kabey chkawech che nokekaj na ruq'uin Dios. Arja' xcomsasa com wnak per xc'astaja com espíritu. 19 Y cara' xuban com espíritu xba cuq'uin jle' espíritu ja e'ocnak preso, xerey-a' rbixic utzlaj tzij chca. 20 J-era' espíritu cxin wnak jmajo'n xecnimaj ta Dios ojer pretiemp Noé. Chpam jara' tiemp ja' Dios congan xereybej na che nnimaxa cmal tak majtanak rbanic nimlaj barc rmal Noé. Xme ajru' ta xe'oca chpam barc, xe e waxki' xe'oca chpam, j-era' xetotaja chpam ya'. 21 Y cara' c'a chka ajoj camic chka' com pya' nokba'n wa' bautizar y noktotaja. Jbautismo me acuerpo ta nuch'aj, per jrubey tak ncatba'na bautizar jara' nac'utbej jun ch'ajch'ojlaj anm tzra Dios. Cara' nkaban noktotaja y xe rmal c'astajic rxin Jesucristo rmal c'ara' tak noktotaja. 22 Arja' xc'astaja, xojte'a chcaj y camic c'ola prejquenk'a' Dios. Arja' c'ola ruk'a' chquij je' ángel y chquij njelal quewech k'atbaltzij je nquebnowa mandar cxin wnak.

1 Pedro 4

1 Ja' Cristo com wnak xutaj lowlo' kmal. Y cara' tc'a neban ixix chka' ajni' rna'oj Jesucristo, tchumij ewi' ch-utz c'ara' che nquixecwina necoch' lowlo' je npeta chewij. Watjon lowlo' wawe' chwech ruch'lew rmal Jesucristo jara' ach'akin cchic il mac. 2 Cara' ta neban ch-utz c'ara' majo'n nba ta ec'u'x tzrij je' achnak jneyarij kaja, per je nrajo' ranm Dios chewa chneban njawara' neban ajru' tiemp kas xtquixec'je'a chwech ruch'lew. 3 Je' wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios arj-e' q'uiy rwech je' rtzilal nel ta quec'u'x tzrij, y cara' xeban ta ixix chka'. Congan q'uixbal xeban ta, y tak xeban nmak tak w-im xixch'ujara rmal tjoj ya', xerak je' echi', xeban je' ch'oj, y chka' xeban más lowlo' tak xixexque'a chquewech tioxa'. Per jara' majo'n chic nel pta ec'u'x tzrij, itzel chic netz'et. 4 Per camic jun chwa' nquixtz'e'ta cmal wnak com me ix quexbil xta che rbanic rtzilal rmal c'ara' tak nquemol tzij chewij. 5 Per nerla' na jun k'ij tak xtequejcha' na cwent chwech Dios, y arja' rchumin chic ri' chnuk'et tzij chquij wnak che ec'asla o e cnomki' chic, 6 com jutzlaj tzij rxin Jesucristo xyataja rbixic chca chka' ja e cnomki' chic. Cara' xbantaja ch-utz c'ara' chjara' nk'atbexa tzij chquij com e wnak, per nya' na c'as chca chka' che nquec'se' na ruq'uin Dios rmal Espíritu. 7 Xe nkajin ta rq'uisbal rwech ruch'lew rmal c'ara' tak quenbij chewa, tech'bo' bien jneban, quixc'asc'ata, nte neban wa' oración. 8 Jmás nc'atzina congan twaj-o' ewi'. Tak newajo' ewi' q'uiy nquixecwina necuy rmal. 9 Tak c'ola jun chewa nc'utuj repsad, njelal ec'u'x tey-a'. 10 C'ola yatanak chewa chixjujnel che nquixecwina neban jecochin tzra Dios. Q'uiy rwech jyatanak chewa jecochin tzra Dios y quenwajo' che necsaj ta jawra che netobej ewi' chbil tak ewi' ajni' nuban jun utzlaj ajsmajma' rxin Dios. 11 Ec'ola chewa ecochin tzra Dios che nquecwina nqueya' mensaje, kas terkaja pquewá' che rtzojbal Dios nquecsaj, y me cna'oj ta wnak nquecsaj. Chka' c'ola yatanak chca che nquecwina nquequeto' wnak, kas terkaja pquewá' che Dios yoyona chca che nquecwina nquequeto'. Rmal Jesucristo tak q'uiy rwech yatanak chewa jecochin tzra Dios, tebna' c'a njelal che nyabexa ruk'ij ja' Dios. Nte xtya' wa' ruk'ij y nte xtnatax wa' che pruk'a' c'o wa' njelal camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén. 12 Quilaj tak wch'alal, ixc'ola chpam jun nimlaj lowlo' che nba'na probar yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. Mtech'ob kta ptak ewanm cawrara: —¿Nak tzra c'a wa' tak nba'na lowlo' chka? Mtebij ta cara', com jara' ne kxin wa'. 13 Jneban quixquicota rmal jyatanak chewa che xjun neban ruq'uin Cristo che rtijic lowlo'. Wcara' neban jara' más chna nquixquicota chka' tak xtpet chic jmul Jesucristo, tzra' c'ara' tak xtk'aljina chcongan nim ruk'ij. 14 We rmal yukbal ec'u'x ruq'uin Cristo tak nquixtz'u'ja y nquixyo'k'a jara' c'ola rec'mon ta chewa. Wcara' nba'na chewa jara' nk'alaj wa' chc'ola ewq'uin je Espíritu je nk'alsana regloria Dios. Je nquebnowa lowlo' chewa j-era' xitzel nquetzijona tzrij Espíritu rxin Dios, per ixix neya' ruk'ij. 15 Per mexte rmal bnoj cmic mexte rmal bnoj alak' xtetaj lowlo', o mexte rmal chic jle' rtzilal o mexte rmal nemin ewi' cuq'uin wnak jmajo'n ek'a' chca. 16 Wnetaj lowlo' rmal yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo mtena' ta q'uixbal, per jneban tey-a' ruk'ij Dios rmal jyatanak chewa che netaj lowlo' prubi' Jesucristo. 17 Camic numaj ela tiemp rxin lowlo', y kuq'uin ajoj numaj el wa' rij je ok rlec'wal Dios. Wajoj nkataj lowlo' peor c'ara' wnak jmajo'n ncajo' ta necnimaj utzlaj tzij rxin Jesucristo jretkon ta Dios. 18 Ajoj je kc'an rbeyal rxin Dios npen noktotaj wa'. Wpen noktotaj wa' ajoj ¿nak nqueban c'ara' aj-il ajmac je nmajo'n Dios ptak canm? 19 Per wc'ola lowlo' netaj rmal je nrajo' ranm Dios, mteya' cta rbanic utzil per ntebna' wa', y nteyke' wa' ec'u'x ruq'uin Dios jwankersyona ewxin y nuya' wa' je rtzujun.

1 Pedro 5

1 Camic quenwajo' quentzijona cuq'uin jec'ayona cxin kch'alal jec'ola checjol, com anen jun en quexbil. Anen xentz'et njelal lowlo' jxutaj Cristo, y anen jun chka' xtentz'towa Jesucristo tak xtpet chic jmul, tzra' c'ara' tak xtk'aljina chcongan nim ruk'ij. 2 Wen cyuk'ic rtnamet Dios tebna'. Njelal ec'u'x y njelal ewanm que'ewc'aj, mchek te ixpors-in. Mexte xe rmal pak teyarij más tak nque'ewc'aj per kas tel ta ec'u'x che cc'axic. 3 Mtque'eban ta mandar ruq'uin egan ixix, per jneban tey-a' jun utzlaj ejemplo chquewech. 4 Jesucristo arja' Pastor, arja' jun ajyuk' jmás nim ruk'ij, y tak xtpet chic jmul tzra' c'ara' xtyataj wa' chewa rtojbalil je xtyabexa ek'ij, jun rtojbalil jmajo'n nq'uis ta. 5 Ixix chka' ja ix c'jola', que'ebna' respetar kch'alal jec'ayona ewxin. Xjun ta neban ixconjelal, tebna' respetar je' ewi', y mteya' kta je' ek'ij. Dios arja' itzel nquerutz'et je nqueya' kaja quek'ij per nuya' utzil chca jmajo'n nqueya' ta quek'ij. 6 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tebna' ch'tak no'y chwech nimlaj Kadta' Dios ch-utz c'ara' che arja' nuya' ek'ij tak xterla' tiemp. 7 Arja' ixrchajin congan y rmal c'ara' tak quenbij chewa, tejcha' pruk'a' je' achnak jemjon bis rmal y ja' nchumsana chewech. 8 Je diablo jec'lel arja' ntajina ncanoj nak nuban chewa, ajni' nuban jun cój congan nurak ruchi' tak nquercanoj nak nutaj. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, kas bien tech'bo' na nak neban y quixc'asc'ata. 9 Mteya' ta ewi' pruk'a' diablo per nteyke' wa' ec'u'x ruq'uin Jesucristo. Terkaja pnewá' che meyon ta ixix nba'na lowlo' chewa com cara' nba'na chca kch'alal chka' jec'ola chwech njelal ruch'lew. 10 Per xe mnim ta tiemp rxin lowlo', c'jara' ja' Dios mism xtuya' njelal chewa jnak majo'n ewq'uin camic, arja' necwersaj ewanm y nuya' echuk'a' y nuya' chewa che cow nquixpe'a, majo'n achnak nec'mow ela ewxin. Arja' njelal rwech utzil c'ola ruq'uin y rmal Jesucristo tak xokrsiq'uij che nokec'je' na ruq'uin chpam regloria, per jun gloria je rxin junlic. 11 Nte xtya' wa' ruk'ij, nte xtnatax wa' che pruk'a' c'o wa' njelal camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén. 12 Je kch'alal Silvano c'ola nconfianza ruq'uin rmal c'ara' xenya' ela jawra carta tzra che nerejcha' chewa. Jawra c-e' oxi' tzij jxentz'ibaj chpam jawra carta che necwersaj más ewanm, nuc'ut chewech utzil je nsipaj Dios jne ktzij wa' che utzil, nteyke' wa' ec'u'x ruq'uin. 13 Je' kch'alal jec'ola wawe' pBabilonia je ixch-on cuq'uin rmal Dios nquetak ela rutzil ewech. Marcos je wlec'wal chwech Dios, arja' nutak ela rutzil ewech chka'. 14 Tak nemol ewi' tey-a' rutzil ewech chbil tak ewi' jnec'utbej chnewajo' ewi'. Nte qui'il nec'je'a ewanm ixconjelal je xjun ebnon ruq'uin Jesucristo.

2 Pedro 1

1 Anen en Simón Pedro, en ajsmajma' rxin Jesucristo, chka' en apóstol rxin. Anen quentz'ibaj jawra carta y quentak ela ewq'uin ixix jewlon chic yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. Jyukbal ec'u'x ruq'uin Jesús ajni'la nim ruk'ij, junam ruq'uin ajni' kawlon ajoj. Jesucristo arja' Dios, arja' To'onel kxin, y rey-on chewa che ewc'an rbeyal rxin Dios y rmal c'ara' tak ewlon chic yukbal ec'u'x ruq'uin. 2 Xtq'uiy ta, xtwachin ta utzil je nsipaj Dios ruq'uin je qui'il nec'je'a awanm chwech. Wk'ij k'ij newutkij más ajni' rna'oj Dios, wnewutkij más ajni' rna'oj Kajaw Jesús, tzra' c'a newil wa' jawra utzil ruq'uin je qui'il nec'je'a awanm chwech Dios. 3 Njelal achnak pruk'a' Dios c'o wa', arja' njelal rey-on chka je nc'atzina chka che nokocwina nekc'aj utzlaj c'aslemal jwen nutz'et. Cara' nuban Dios chawa tak nawutkij rna'oj. Arja' xokrsiq'uij ch-utz c'ara' nok-oca rexbil chpam regloria ch-utz c'ara' chka' che nekc'aj jun utzlaj anm ajni' ranm ja'. 4 Cara' rebnon, c'ola je' achnak rtzujun chka je' nmak tak mibil y congan nim ruk'ij. Rmal je rtzujun ta chka tak nokocwina nkato' ki' chpam rtzilal rxin rwech ruch'lew, com je rwech ruch'lew xyojtanak rmal itzel tak yarinem jc'ola ptak canm wnak. Cara' xuban Dios chka ch-utz c'ara' nkaq'uex kna'oj y ne rna'oj Dios chic nekc'aj. 5 Rmal c'ara' quenbij chewa, tecsaj echuk'a' che rbanic je xtenbij chewa ra ch-utz c'ara' che nq'uiya y nwachina rna'oj Dios ptak ewanm. Ixix c'ola yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo per tebna' chka' je xtenbij chewa ra: cow quixpe'a che rbanic nimlaj utzil je rxin Dios, y twutkij nak nrajo' ranm Dios, 6 y tech'bo' rij rwech nak neban che mteya' ewi' pruk'a' rtzilal che nquixruc'om ela, y tecch'o' chka bechnak opech npeta chewij, y ne rpensar Dios tecsaj, 7 y lok' que'en-a' ewch'alal, y tec'je'a tesmaja ojben ri'il rxin Dios ptak ewanm. 8 Njelal jxentz'ibaj chewa ra we nq'uiya we nwachina ptak ewanm, tzra' c'a ntz'e't wa' che bien ewutkin rna'oj Jesucristo, y tzra' nk'aljin wa' chka' chcongan xecsaj echuk'a' che rojtakxic. 9 Per je wnak jmajo'n cuq'uin jxentz'ibaj kaja arj-e' e ajni' moya', xmajo'n nquetz'et ta je rtzujun ta Dios com xjara' nquetz'et jc'ola chenkaj je rxin rwech ruch'lew. Mesquier nerkaj chic pquewá' che ech'ach'jorsan chic chpam ojer tak quil quemac. 10 Rmal c'ara' wch'alal, tucsaj más echuk'a' che rbanic jxentz'ibaj ra ch-utz c'ara' c'ola eseguro che xixsiq'uisa y xixcha'a che xixoca pruk'a' Dios. Wcara' neban jara' majo'n nquixkaj ta chpam il mac 11 y congan qui'il ec'ulic xtba'na chpam rgobierno Kajaw Jesucristo, arja' To'onel kxin, y je rgobierno nec'je'a rxin junlic. 12 Rmal c'ara' tak quennataj wa' chewa njelal jxentz'ibaj ra. Cara' quenban mesque ewutkin chic y mesque cwernak chic ewanm chpam utzlaj tzij jeniman jrec'mon ta Jesucristo. 13 Jquench'ob anen nrubey wa' quenban che quennataj chewa. Tak xquencoma, tzra' c'ara' xtentenba' wa' rnatxic chewa. 14 Anen wutkin xyamer quenya' cana rwech ruch'lew, jara' k'alsan chic chenwech rmal Kajaw Jesucristo. 15 Anen quenchumsaj cana je nc'atzina chewa ch-utz c'ara' nenataj wa' mesque encomnak chic. 16 Ajoj xkach'ob chewech nak rbanic tak xtpet chic jmul Kajaw Jesucristo, congan chic k'axnak rchuk'a' tzra'. Ja ocnak kbase tak xekbij chewa, jara' tak xyataja chka che xkatz'et ruq'uin kk'awech Jesucristo tak rc'an ruch'a' Dios. Mjara' ta xkacsaj kbase jle' ojer tak tzij xwankersan cmal wnak y quebnon rbanic. 17 Ajoj xkatz'et Jesús tak xk'alsasa rmal Ttixel chcongan nim ruk'ij y tak rc'an regloria Dios. Jara' xbantaja tak xekc'axaj rukul nimlaj Dios tak cawra xbij tzra Jesús ra: —Ja c'a wa' Wlec'wal, congan quenwajo' y congan quenquicota tzrij, cara' xbij. 18 Ajoj okc'ola ruq'uin Jesús pe rwá' jyu' jyonan rmal Dios y rmal c'ara' tak xekc'axaj jkul jpenak chcaj. 19 Chka' c'o chic jun nkacsaj kbase jmás chna seguro, jara' rtzojbal Dios je cbin cana y ctz'iban cana je' profeta rxin Dios. Jara' je ctz'iban cana yatanak chewa che neya' ruk'ij. Je ctz'iban cana jara' ajni' jun k'ak' je nsakersaj abey chak'a', ncatruto' chpam ke'jku'm. Y tak npeta rsakric jara' majo'n chic k'ejkumal, y tak nel ta k'ij nsakersaj bien njelal. Y cara' c'a rbanic chka' tak xtpet chic jmul Jesucristo, arja' nsakersaj bien ewanm. 20 Je ctz'iban cana profeta chpam rtzojbal Dios congan nc'atzina chewa che nch'obtaja ewmal che mjun ta wnak xk'alsana nak rbanic, per je xk'alsana chquewech jara' Espíritu Santo. 21 Mjun wnak ta xc'ana cxin e santlaj tak profeta ojer che rbixic jtz'ibtanak cana, com arj-e' xeyonaxa rmal Dios y Espíritu Santo xc'ana cxin che rbixic.

2 Pedro 2

1 Per ec'ola profeta ojer chka' chquecjol tnamet Israel jme Dios ta takyon pa cxin, y cara' chewa ixix chka' nquewanker na checjol jle' maestro per me ktzij ta che tijonem rxin Dios nqueya'. Arj-e' pnalak' xtquecsaj itzel tak tijonem checjol rtzojbal Dios, y jtijonem xtqueya' xe nyojtaja ac'aslemal rmal. J-era' wnak majo'n chic necnimaj ta Jesucristo che xutoj quil quemac. Jara' jun nimlaj juicio necsiq'uij chquij per majo'n cnaben tak xtekaja chquij. 2 Chka' e q'uiy na wnak xqueniman na cxin y nquequexbilaj chpam rtzilal je xtqueban. Xe rmal itzel c'aslemal je cc'an j-era' maestro tak itzel xttz'e'ta utzlaj bey je c'tun chkawech rmal Dios. 3 Arj-e' xpak necyarij y rmal c'ara' nquixqueban engañar, xtecbij wen tak tzij chewa che necwesbej pak chewa. Per Dios ojer rchumin ta jun juicio cxin y nerla' na jun k'ij tak xque'ekaja chwech lowlo'. 4 Ajni' xuban Dios ojer chca je' ángel jxemajcuna chwech, majo'n xpoknaj ta quewech y xerutak el chpam lowlo' pjun k'ejkumlaj lwar, ebc'on pcadena che reybxic nimlaj k'ij rxin juicio. 5 Chka' pretiemp Noé ojer Dios xutak ta jun juicio pquewá' itzel tak wnak. Ja' Noé xuya' rbixic chquewech rbeyal rxin Dios, per majo'n xecnimaj ta y Dios xutak jun nimlaj k'jaljab chquij. Xruyon Noé xtotaja ruq'uin ewku' rexbil. 6 Chka' ja' Dios ojer xutak ta jun juicio pe rwá' c-e' tnamet Sodoma y Gomorra. Congan lowlo' xba'na tzra jawra c-e' tnamet, xc'ata y chaj xba'na tzra. Cara' xuban Dios jara' xucsaj rbeyal chquewech ja jle' chic itzel tak wnak jq'uemjana que'alexa. 7 Per Dios c'ola jun acha xuto' chpam c'atic je xbantaja, jara' Lot rubi', y arja' rbeyal rxin Dios rc'an y congan itzel xutzu' rtzilal je xqueban wnak. 8 Ja' Lot jara' rbeyal rxin Dios rc'an. Njelal k'ij tak nutz'et rtzilal je nqueban wnak y tak nc'axaj itzel tak tzij jnecbij, y com ja' rbeyal rxin Dios rc'an rmal c'ara' congan nti'ona ranm je nqueban. 9 Tzra' c'a nkatz'et wa' che Dios arja' bien rutkin nqueruto' je nquebnowa respetar rxin, per chca wnak jmajo'n nqueban ta rbeyal, bien rutkin chka' nqueruya' chpam lowlo' che reybxic nimlaj juicio. 10 Y más chna lowlo' nuban chca wnak je nqueya' qui' pruk'a' itzel tak yarinem jc'ola ptak canm. Arj-e' xitzel nquena' tak nqueba'na mandar rmal Kajaw Jesucristo. Arj-e' majo'n necxibej ta qui' nqueban rtzilal y nqueban je' achnak jc'ola cgan nqueban. Cara' cbanic y majo'n necxibej ta qui' necbij itzel tak tzij chca je nmak quek'ij. 11 Xmajo'n nara' nquetzijon ta je' ángel cara' mesque más chna k'axnak cchuk'a' y más nmak quek'ij chquewech wnak. Je' ángel tak nque'ekaja chwech Dios arj-e' majo'n itzel tak tzij necbij je nk'atbexa tzij chquij je nmak quek'ij. 12 Per j-era' wnak je nqueya' qui' pruk'a' rtzilal j-era' xe e ajni' e chcop, xmajo'n cpensar. Je' chcop chkabar nquemin wa' qui', xe nquecha'pa y nquecomsasa com njara' wa' yatanak chquij. J-era' wnak tak c'ola nbixa chca mesquier nch'obtaja cmal, congan cowlaj tak tzij necbij y xe nqueywara. Je rtzilal nqueban jara' necsic'bej cmic chquij, 13 jara' rtojbalil rtzilal je nqueban. Arj-e' majo'n q'uixbal ta nquena', congan nquequicota neck'alsaj rtzilal mesque ne pk'ij. J-era' tak nquixquexbilaj tzra w-im xruq'uix Dios nqueya', nquequicota nqueban rtzilal checjol y xe engaño rec'mon ta je nqueban. 14 Majo'n ra mquita necyarij rwech jun ixak, majo'n nquecos ta che rbanic rtzilal. Je' wnak jmajo'n cwernak ta canm chpam rtzojbal Dios nquecsiq'uij chpam rtzilal. Kas nec'choja y nbantaja cmal che rq'uiyersic cmibil. Cara' cbanic, y etzelan chic rmal Dios. 15 Quey-on cana utzlaj bey, xe etzaknak. Jbey cc'an jara' je xc'aj ja ojer profeta rbin-an Balaam rlec'wal Beor, com arja' congan xel ta ruc'u'x tzrij ch'coj pak mesque m-utz ta rch'aquic nuban. 16 Per c'ola jun ch'it bur xyataja tzra rmal Dios che ntzijona y xch'ojquij tzra Balaam jitzel na'oj jrech'bon. Y xk'i'la Balaam rmal bur tzrij itzel na'oj jrech'bon. 17 J-era' wnak xe e junam ruq'uin jun tz'ucnel ya' je chkij chic y majo'n chic rc'atzil, xe e ajni' jle' sutz' xnec'mar ela rmal k'ek'. Arj-e' chumin chic jun quelwar congan k'ejku'm y tzra' nquec'je' wa' rxin junlic. 18 Necbij nmak tak tzij per xmajo'n achnak rec'mon ta. Ja itzel tak yarinem jc'ola ptak canm jara' nquecsic'bej wnak jmajru' ta tiemp equey-on cana je' quexbil je xe rtzilal c'ayona cxin. 19 Cawra nectzujuj chca ra: —Ixix ix libre, majo'n jun c'ola ruk'a' chewa, cara' necbij chca. Per nexte j-e' ta e libre com xe echpon rmal rtzilal. Chka bechnak opech rtzilal atchapyona, wmesquier ncatecwina tzrij jara' me at libre ta, atc'ol c'ara' pruk'a' jchapyona awxin. 20 J-era' wnak xqueto' qui' chpam rtzilal rxin rwech ruch'lew tak xcutkij nak rbanic Kajaw Jesucristo je To'onel kxin. Per wxectz'apij chic jmul qui' chpam rtzilal y nquecha'p chic jmul rmal, jara' más chna lowlo' nela cc'aslemal que chwech ajni' quebnon nabey. 21 Más na utz mquita xcutkij nak rbanic rbeyal rxin Dios que chwech je xqueban, com arj-e' xcutkij nak rbanic rbeyal y xecc'axaj jsantlaj mandamiento rxin Dios per jara' xe xqueya' cana. 22 Je xqueban ajni' nbij jun c'ambal tzij jcawra nbij ra: —Jtz'e' nemloj chic jmul y neretja' rex-ab, cara' nbij. Jun chic cawra nbij: —Tak nch'ajtaj ela rij jun a'k nba chic jmul chpam ch'bak, cara' nbij.

2 Pedro 3

1 Quilaj tak wch'alal, jawra rucab carta quentak ela ewq'uin junam rsamaj ruq'uin nabey carta jnetkon chic ewq'uin. Cawra rsamaj ra che nnataj je' chewa jch'obtanak chic ewmal, com anen wutkin chmajo'n eniman ta itzel tak tijonem. 2 Rmal c'ara' quenbij chewa, terkaja pnewá' je cbin cana e santlaj tak profeta rxin Dios. Terkaja pnewá' chka' jmandamiento je y-on cana rmal Kajaw Jesucristo je To'onel kxin, jara' kbin chic chewa ja ok apóstol. 3 Congan nc'atzina che nch'obtaja ewmal che pe rq'uisbal k'ij ec'ola wnak nquepe na jxe yk'onem necrebna' y xe nqueya' qui' pruk'a' itzel tak yarinem jc'ola ptak canm. 4 Arj-e' cawra xtecbij chca jle' chic wnak ra: —Bin cana che npeta Cristo per ¿le npeta nech'ob ixix? Per rwech ruch'lew majo'n nq'uextaj ta y majo'n nq'uis ta. Ajni' pquetiemp e kti't kawma' chka' tak xwanker ta rwech ruch'lew ncara' wa' rebnon camic, cara' xtecbij. 5 Per arj-e' majo'n ncajo' ta necnataj che caj ruq'uin rwech ruch'lew mchek tc'ola, per rmal rtzojbal Dios tak xwankera. Je rwech ruch'lew pya' xwankersas wa' y xel ta pe rwá' ya'. 6 Y ja' ya' chka' xeyjowa rwech ruch'lew ojer, jara' tak xuban nimlaj k'jaljab y xba chic jmul chpam ya' y xq'uisa. 7 Y rmal rtzojbal Dios chka' tak caj ruq'uin rwech ruch'lew jc'ola camic xc'atic y xporxic reyben. Tzra c'ara' xtc'at wa' tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio y conjelal wnak jmajo'n ncajo' ta Dios nqueba chpam lowlo'. 8 Quilaj tak wch'alal, mtemestaj ta je xtenbij chewa ra, jun mil juna' mesque congan nim nekc'axaj ajoj per chwech Dios xjunam ruq'uin jun k'ij. 9 Cara' quenbij chewa com ec'ola wnak nquebina che Kajaw Dios c'am-an nuban cumplir je rbin cana, per jara' mcara' ta. Dios congan rpaciencia kuq'uin ja ok wnak com arja' majo'n nrajo' ta chc'o ta jun xtba ta chpam jnimlaj lowlo'. Je nrajo' ranm ja' che conjelal wnak nqueq'uex cna'oj y nqueya' cana rtzilal. 10 Per ne npet wa' nimlaj k'ij je rchumin Kajaw Dios, jara' ajni' tzra jun elk'om majo'n nnabexa tak nerebna' alak'. Jara' k'ij nc'ata njelal. Jcaj nerkowa y nq'uisa, njelal jocnak rwech ruch'lew nq'uis na rmal nimlaj c'atic, nc'at na rwech ruch'lew y chka' njelal jc'ola chwech, majo'n achnak nuto' ri'. 11 Com jcaj ruq'uin rwech ruch'lew xe nc'ata y nq'uisa, rmal c'ara' tak quenbij chewa, congan nc'atzina che nekc'aj jun ch'ajch'oj anm y nkaban je' achnak je nrajo' ranm Dios. 12 Koquicota che reybxic jnimlaj k'ij jchumsan rmal Dios, kabna' je nrajo' chka che nkaban ch-utz c'ara' npeta alnak. Mesque jara' k'ij je xtc'ata caj y xtq'uisa y mesque njelal jocnak rwech ruch'lew nq'uisa rmal k'ak', 13 per ajoj nokquicota che reybxic jun c'ac' caj y jun c'ac' ruch'lew ajni' rtzujun cana Dios, y tzra' nbantaj wa' xruyon rbeyal rxin Dios. 14 Rmal c'ara' quenbij chewa quilaj tak wch'alal, com ajoj keyben jun c'ac'laj caj y c'ac' ruch'lew kacsaj kchuk'a' che rbanic je nrajo' ranm Dios ch-utz c'ara' xjun kabnon ruq'uin tak xko'ekaja chwech, y kas ta ch'ajch'oj kanm y majo'n nak nokchapbexa. 15 Kas bien ta xtch'obtaja ewmal che Kajaw Dios mchek tc'ola rpaciencia kuq'uin ja ok wnak, arja' nrajo' chka che noktotaja konjelal. Cara' bin chewa rmal quilaj kch'alal Pablo. Jara' xbij chewa tak xutak carta ewq'uin y Dios yoyona rna'oj che rbixic. 16 Arja' xbij chewa jnemjon rbixic chewa camic. Njawara' ntz'ibaj ja' chpam njelal carta jnuban. C'ola ntz'ibaj Pablo chpam carta jcongan pen rch'obic y ec'ola jmajo'n ctijon ta bien qui' y majo'n cwernak ta quec'u'x chpam rtzojbal Dios, j-era' xe nqueq'uex rbixic je rtz'iban cana Pablo ajni' nqueban chic tzra jle' chic rtzojbal Dios. Jara' necsic'bej nimlaj lowlo' chquij. 17 Rmal c'ara' quilaj tak wch'alal, com ixix ewutkin chic tebna' cwent, me tquixkaj ta chpam itzel tak tijonem je nqueya' itzel tak wnak. Ixix cwernak ec'u'x chpam rtzojbal Dios, mtquixyojtaj ta. 18 Per jneban ne tq'uiy wa' más ptak ewanm utzil je nsipaj Dios, nte xtewutkij wa' más ajni' rna'oj Kajaw Jesucristo je To'onel kxin. Arja' nte xtya' wa' ruk'ij camic y rxin junlic. Amén.

1 Juan 1

1 Jawra jun carta jquentak ela ewq'uin rec'mon ta nak rbanic Rlec'wal Dios je Y-ol utzlaj c'aslemal je rxin junlic, ja' xerk'alsana ajni' rna'oj Dios. Ja' Rlec'wal Dios nc'o wa' tak xwankersasa rwech ruch'lew. Ajoj xkatz'et ruq'uin kk'awech, xekc'axaj je xbij, xkatz'et ajni' rc'aslemal, xkachap ruq'uin kak'a'. 2 Je Y-ol c'aslemal xerla' k'ij che ntz'ettaja, ajoj xkatz'et y camic kamjon rk'alxic nak rbanic, y jara' nkaya' rbixic chewa. Nabey nc'o wa' Rlec'wal Dios ruq'uin Ttixel per xpeta y xrec'tu' kaja ri' chkawech. 3 Jkatz'ton y je kc'axan jara' nkaya' rbixic chewa ch-utz c'ara' ixix jun nquixquicota kuq'uin rmal ja', com xjun kabnon ruq'uin Dios Ttixel y chka' xjun kabnon ruq'uin Jesucristo je Rlec'wal. 4 Nektz'ibaj jawra ch-utz c'ara' che nq'uiya y nwachina quicotemal rxin Dios ptak ewanm. 5 Je xtektz'ibaj, ja c'a wa' tijonem kc'axan je xbixa chka rmal Jesucristo jcawrara: Dios arja' luz, majo'n k'ejkumal rc'an ta. 6 Wnekbij xjun kabnon ruq'uin Dios per we xk'ejkumal c'ayona kxin jara' ok tz'koy tzij y nk'alaj wa' chmajo'n neknimaj ta utzlaj tzij rxin Jesucristo. 7 Per wluz c'ayona kxin ajni' rebnon Dios jne pluz c'o wa', wcara' kabnon jara' xjun kabnon chbil tak ki', y recq'uiel Jesucristo je Rlec'wal jara' nch'ach'jorsana njelal kil kamac je nkaban. 8 Wnekbij chmajo'n il mac kc'an jara' xe nkaban engañar ki' kayon y me ktzij ta jnekbij. 9 Per we nkachol kil kamac chwech Dios, arja' nuban wa' cumplir y ne rbeyal wa' chwech chnucuy njelal kil kamac, y nokrch'ach'jorsaj chpam njelal jme rbeyal ta rxin Dios je nkaban. 10 Wnekbij chmajo'n il mac kabnon jara' xe tz'koy tzij nkacsaj wa' Dios. Wcara' nekbij jara' nk'alaj wa' chmajo'n kacsan ta rtzojbal Dios ptak kanm.

1 Juan 2

1 Quilaj tak wlec'wal, quentz'ibaj jawra carta chewa ch-utz c'ara' majo'n neban ta il mac. Per wc'ola jun chewa chek q'uenjlal xuban ril rumac, c'ola jun nesmaja pkacwent chwech Dios Ttixel jara' Jesucristo jne rbeyal wa' rxin Dios nuban. 2 Ruq'uin ja' alaxnak wa' cuyban il mac com xcoma pkacwent, y mruyon ta chka ajoj rebnon wa' cara', com cara' rebnon chca conjelal wnak chka'. 3 Wneknimaj rmandamiento Jesucristo, tzra' nkatz'et wa' chkutkin rwech. 4 Wc'ola jun nbij che arja' rutkin rwech Jesucristo per wmajo'n nnimaj ta rmandamiento jara' xe tz'koy tzij y majo'n rtzojbal Dios pranm. 5 Per je wnak je nquenimana rmandamiento j-era' q'uiynak chic y nwachin chic ojben ri'il rxin Dios ptak canm. Wcara' kabnon, tzra' ntz'e't wa' che xjun kabnon ruq'uin. 6 Wc'ola jun nbij che arja' xjun chic rebnon ruq'uin Jesucristo jara' ne nc'atzin wa' che nc'aj jun utzlaj c'aslemal ajni' rc'aslemal ja' Jesucristo. 7 Wch'alal, jquentz'ibaj ela wawe' mjun ta c'ac' mandamiento, per jawra jun ojer mandamiento jewc'axan chic je kas xya' ta chewa nabey. 8 Per nekbij tzra chka' che c'ac' mandamiento com je rc'aslemal Jesucristo nuc'ut chkawech nak kas mer rbanic jnawajo' awi', y cara' tzra ec'aslemal ixix chka' ajni'la newajo' ewi'. Cara' nekbij com ojben ri'il jrec'mon ta Jesucristo ne ktzij wa' chruq'uin Dios penak wa', okrey-on cchic psak ajni' nuban k'ij tak npeta rsakric, jk'ejkumal rxin ojer ntajina nq'uisa. 9 Wc'ola jun nbij psak c'o wa' per wxitzel nutz'et jun rch'alal jara' c'a pk'ejku'm na c'o wa'. 10 We nque'awajo' awch'alal jara' psak chic atc'o wa' y majo'n chic achnak nec'mow ela awxin chpam rtzilal. 11 Per wc'ola jun xitzel nutz'et jun rch'alal jara' ne pk'ejku'm c'o wa', k'ejkumal c'ayona rxin. Arja' ocnak moy rmal k'ejkumal, rmal c'ara' majo'n rutkin ta abar nekaj wa' tzrij rc'aslemal. 12 Quilaj tak wlec'wal, rmal Jesucristo tak Dios xucuy ewil emac y rmal c'ara' tak quentz'ibaj jawra carta chewa. 13 Y chewa ixix ja ix rija', ixix ewutkin rwech Rlec'walxel je nc'o wa' tak xwankersasa rwech ruch'lew, y rmal c'ara' quentz'ibaj jawra carta chewa. Chewa ixix ja ix c'jola', ixix xech'ec diablo y rmal c'ara' quentz'ibaj jawra carta chewa. Quilaj tak wlec'wal, ewutkin rwech Ttixel y rmal c'ara' xentz'ibaj jawra carta chewa. 14 Y chewa ixix ja ix rija', ewutkin rwech Rlec'walxel je nc'o wa' tak xwankersasa rwech ruch'lew, y rmal c'ara' xentz'ibaj jawra carta chewa. Y chewa ixix je ix c'jola' ixcwernak chpam rtzojbal Dios y nc'ola rtzojbal ptak ewanm y chka' xech'ec diablo, rmal c'ara' xentz'ibaj jawra carta chewa. 15 Wch'alal, mtel ta ec'u'x tzrij c'aslemal je rxin rwech ruch'lew nexte je' achnak je ntzujuj chka'. Wc'ola jun congan nel ta ruc'u'x tzrij c'aslemal rxin rwech ruch'lew jara' majo'n nel pta ruc'u'x tzrij Kadta' Dios. 16 Je ntzujuj rwech ruch'lew mruq'uin ta Kadta' Dios penak wa', xe chwech ruch'lew wankernak twa', ajni' itzel tak yarinem jc'ola ptak anm, ajni' nyarij nutzu' ak'awech jxitzel tak achnak, ajni' chka' njelal achnak jnayabej kaja ak'ij jmajo'n rc'atzil. 17 Jc'aslemal rxin rwech ruch'lew rexbil njelal je ntzujuj jnayarij jara' xe nk'axa, per conjelal je nqueban ajni' nrajo' ranm Dios j-era' nquec'se' na rxin junlic. 18 Quilaj wlec'wal, anen quenbij chewa che xerla' q'uisbal tiemp. Ixix ewc'axan chic che npe na je ntzelna rxin Cristo y camic e q'uiy nquetzelana rxin epenak chic rmal c'ara' tak kutkin chic che xerla' q'uisbal tiemp. 19 J-era' wnak jxe'el ela chkacjol y xokqueya' cana, arj-e' bien k'alaj che me e kaxbil ta. Wexte e kaxbil mquita xokqueya' cnara'. Mchek tcara' xe'el ela com tzra' ntz'e't wa' che next jun chca e kaxbil ta. 20 Per ixix ch'obtanak chic ewmal ixconjelal nak rbanic utzlaj tzij rxin Jesucristo. Mchek ta ch'obtanak ewmal com Cristo arja' retkon ta Espíritu Santo ewq'uin. 21 Anen quentz'ibaj ela jawra carta chewa per me rmal ta che q'uemjana tch'obtaja ewmal nak rbanic utzlaj tzij, per com ch'obtanak chic ewmal rmal c'ara' tak quentz'ibaj ela chewa. Ixix bien ewutkin che nmajo'n nuc'om ta ri' tz'koj tzij ruq'uin utzlaj tzij rxin Jesucristo. 22 Anen quenbij chewa che xe e tz'koy tak tzij wnak je nquebina che Jesús mja' ta Cristo je Rlec'wal Dios. J-e' c'ara' je nquetzelana rxin Cristo, necbij che Dios me Ttixel ta y necbij chka' che Jesús me Alc'walxel ta. 23 Je' wnak je nquebina che Jesús me Alc'walxel ta jara' majo'n Dios Ttixel ptak canm, per je nquebina che Alc'walxel jara' c'ola Dios Ttixel ptak canm. 24 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tey-a' c'as tzra utzlaj tijonem jxewc'axaj ta nabey che nec'je'a ptak ewanm. Wcara' xteban jara' nquixec'je'a pranm Rlec'walxel y pranm Ttixel chka'. 25 Cawra rtzujun cana chka: jun utzlaj c'aslemal rxin junlic. 26 Jawra xentz'ibaj chewa ra cmal wnak je ncajo' nqueya' jun tijonem chewa che nyojbej tijonem jeniman. 27 Per ixix c'o chic Espíritu Santo tkon ta ewq'uin rmal Jesucristo, arja' c'o chic ptak ewanm. Rmal c'ara' majo'n nc'atzin ta chewa xtquixtijox ta cmal jle' wnak, Espíritu Santo c'ola ewq'uin ja' nquixtijona, ja' nech'bowa njelal chewech. Jtijonem nuya' chewa jara' ne ktzij wa', majo'n tz'koj tzij rec'mon ta. Ajni' nuch'ob arja' chewech nte cara' neban, quixec'je'a pranm Jesucristo. 28 Quilaj tak wlec'wal, camic quenbij chic jmul chewa, nquixec'je' wa' pranm Jesucristo. Wcara' xtkaban jara' majo'n nekxibej ta ki' chwech tak xtpet chic jmul, per c'ola kconfianza ruq'uin y majo'n nekwiwaj ta ki' chwech, majo'n q'uixbal ta nkana' chwech tak xtpeta. 29 Ixix bien ewutkin che rbeyal rxin Dios rc'an ja' Jesucristo y tzra' c'a newutkij wa' che conjelal je' wnak je nqueban rbeyal rxin Dios j-era' e rlec'wal Dios.

1 Juan 3

1 Ajni'la nokrajo' Dios Ttixel. Arja' nbij chka che ok rlec'wal, tzra' c'a nkatz'et wa' chcongan nokrajo', y ne ktzij wa' che ok rlec'wal. Je' wnak je xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x j-era' majo'n nch'obtaj ta cmal ajni' rna'oj Dios y rmal c'ara' chka' mesquier nch'obtaja cmal nak kbanic ajoj. 2 Quilaj tak wch'alal, anen quenbij chewa che ok rlec'wal chic Dios camic. Q'uemjana tk'alsasa chkawech nak kbanic tak xtkoq'uextaja pjun k'ij xerwara' kutkin tak xtpet chic jmul Jesucristo, ajoj nok cara' chic ajni' ja'. Nkatzu' na bien ruq'uin kk'awech y rmal c'ara' nok-oca ajni' ja'. 3 Wnokquicota che reybxic Jesucristo jara' nkach'och'jorsbej kanm chpam il mac, com Jesucristo arja' ne rc'an wa' jun ch'ajch'ojlaj anm. 4 ¿Ajni' c'a ja' il mac? J-il mac jara' tak mtanimaj rley Dios. Tak ncatmajcuna jara' rley Dios je mtanimaj. 5 Ixix bien ewutkin che xpeta Jesucristo wawe' chwech ruch'lew che rchupic kil kamac, y arja' nmajo'n ril rumac rebnon. 6 We ncatec'je'a pranm Jesucristo jara' majo'n naban ta il mac. Wchek il mac naban jara' majo'n ch'obtanak ta awmal ajni' rna'oj Jesucristo y majo'n ch'obtanak ta awmal chka' nak rbanic. 7 Quilaj tak wlec'wal, majo'n ta jun xtquixebnowa engañar, je' wnak je nquebnowa rbeyal rxin Dios xqueyon j-e' jne ktzij wa' cc'an rbeyal rxin Dios, ajni' rebnon Jesucristo je rc'an rbeyal rxin Dios. 8 Per wnak jchek il mac nqueban j-era' e rlec'wal diablo, ajni' rebnon ja' diablo arja' ne aj-il ajmac wa' tak xwankersas ta rwech ruch'lew. Je Rlec'wal Dios xpeta wawe' chwech ruch'lew che ryojic y rturic samaj jnuban diablo. 9 We at rlec'wal Dios jara' awc'an c'aslemal je rxin Dios y majo'n naban ta il mac, com c'ola rjatzul Dios chpam ac'aslemal y rmal c'ara' majo'n ncatecwin ta naban il mac. 10 Wawe' nkatz'et wa' e achnak rlec'wal Dios y e achnak rlec'wal diablo, wmajo'n nqueban ta rbeyal rxin Dios y wmajo'n nquecajo' ta kch'alal me e rlec'wal ta Dios c'ara'. 11 Ne nc'atzin wa' nkajo' ki' com cara' nuc'ut chkawech jtijonem jewc'axan ta nabey. 12 Me tkaban ta cara' ajoj ajni' xuban Caín ojer tak xoca precwent diablo y xcomsaj ruchak'. ¿Nak tzra tak xcomsaj? Com arja' xitzel rc'aslemal per ruchak' rbeyal rxin Dios rc'an y rmal c'ara' tak xcomsaj. 13 Wch'alal, mtena' ta junwa' rmal tak nquixtzelaxa cmal wnak je xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x. 14 We mtawajo' awi' jara' atcomnak chwech Dios. Per ajoj nquekajo' kch'alal rmal c'ara' tak kutkin che me okcomnak ta chwech Dios, kutkin che okk'axnak pchic chpam cmic y kawlon chic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 15 We xitzel natz'et jun awch'alal jara' at jun camsanel. Ixix bien ewutkin che majo'n jun camsanel rc'an ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 16 Jesucristo arja' xuya' ri' che xcomsasa pkacwent, tzra' c'a nkutkij wa' nak kas mer rbanic ojben ri'il. Cara' chka ajoj chka', yatanak chkij che majo'n nekpoknaj ta ki' nkaya' ki' pe cmic pquecwent kch'alal. 17 Per wc'ola jun awch'alal y c'ola rnecesidad tzrij je ntzukbej ri', y wc'ola awq'uin je nc'atzina tzra, wmajo'n napoknaj ta rwech y we mtato', jara' nk'alaj wa' chmajo'n ojben ri'il rxin Dios nesmaja pnawanm. 18 Quilaj tak wlec'wal, mchek tkatzij tak nekbij che nkajo' ki'. Kas nrajo' c'ola nkaban che nekc'utbej che ne ktzij wa' che nkajo' ki'. 19 We ktzij che nkajo' ki', tzra' nkutkij wa' che Dios okc'ayona. Jun chic, mesque nti'ona kanm rmal je m-utz ta kabnon per wc'ola ojben ri'il rxin Dios nesmaja ptak kanm, xe rmal ra tak nquicota kanm chwech Dios y majo'n nti'on xta. Cara' rbanic com Dios arja' más chna nim ruk'ij com c'ola ruk'a' tzra kanm y njelal rutkin. 21 Quilaj tak wch'alal, wmajo'n achnak nti'ona ptak kanm jara' c'ola kconfianza noktzijona ruq'uin Dios 22 y arja' nuya' chka achnak nekc'utuj tzra. Com ajoj neknimaj rmandamiento y com arja' nquicota chkij, rmal c'ara' tak nuban cara' chka. 23 Je rmandamiento Dios cawra nbij chka ra: teyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo je Rlec'wal y tkaj-o' ki' ajni' rbin cana chka. 24 Wnanimaj rmandamiento Dios jara' ncatec'je'a pranm Dios y nec'je'a Dios pnawanm atet chka'. Rmal Espíritu Santo jrey-on Dios chka rmal c'ara' tak kutkin che arja' c'ola ptak kanm.

1 Juan 4

1 Quilaj tak wch'alal, tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa ra. E q'uiy wnak cpaxin qui' chwech ruch'lew jnecbij che tijonem rxin Dios nqueya'. Per xe tz'koj tak tzij necbij, me ktzij ta. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, mque'enimaj ta conjelal wnak je nquebina che Espíritu rxin Dios c'ayona cxin. Per jneban, bien tc'axaj ajni' nquetzijona we ktzij che Espíritu rxin Dios ec'ayona, o we mja' ta. 2 Wawe' newutkij wa' we Espíritu rxin Dios ec'ayona: je nquebina che xkaj ta Jesucristo y xoca wnak j-era' che ktzij Espíritu rxin Dios c'ayona cxin. 3 Per je nquebina che Jesucristo majo'n ocnak ta wnak j-era' me Espíritu ta rxin Dios c'ayona cxin, per jun chwa' espíritu c'ayona cxin, jara' espíritu je ntzelana rxin Cristo. Jara' espíritu ewc'axan chic che npe na, per camic c'o chic wawe' chwech ruch'lew. 4 Quilaj tak wlec'wal, ixix ixc'ola precwent Dios. Je' maestro jme Dios ta c'ayona cxin, arj-e' majo'n xecwin ta chewij, ixix xixech'cowa cxin. Cara' xeban com Dios jc'ola ptak ewanm más chna congan rchuk'a' que chwech diablo jc'ola ptak canm wnak je xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x. 5 Com arj-e' xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x rmal c'ara' xe rxin rwech ruch'lew necnataj. Je jle' chic wnak je ykula quec'u'x ruq'uin rwech ruch'lew arj-e' nel ta quec'u'x tzrij je nbixa chca cmal j-e'. 6 Per ajoj okc'ola precwent Dios. Je' wnak je cutkin rwech Dios arj-e' nel ta quec'u'x che rc'axic jnekbij, per je majo'n precwent Dios arj-e' majo'n necc'axaj ta jnekbij. Tzra' c'a nkutkij wa' e achnak ec'an rmal Espíritu rxin Dios, per jun Espíritu jmajo'n tz'koj tzij rec'mon ta, y nkutkij chka' e achnak ec'an rmal espíritu rxin diablo, y jara' jun espíritu xe tz'koj tzij rec'mon ta. 7 Quilaj tak wch'alal, congan nc'atzina che nkajo' ki'. Ja ojben ri'il ruq'uin Dios wankernak twa'. Wnawajo' awi' jara' at rlec'wal Dios, jara' awutkin rwech Dios. 8 Ja' Dios ne rc'an wa' ojben ri'il rmal c'ara' tak quenbij chewa, we mtawajo' awi' jara' majo'n awutkin ta rwech Dios. 9 Ja' Dios xutak ta Rlec'wal che kto'ic y njara' oca jun Rlec'wal. Tzra' nk'alsas wa' che nokrajo' ja' Dios com xutak ta Rlec'wal wawe' chwech ruch'lew. Cara' xuban ch-utz c'ara' che rmal Rlec'wal nkawil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 10 Ma ajoj ta xokjona Dios nabey mul, ja' xjona kxin nabey mul com xutak ta Jesucristo je Rlec'wal che arja' xoca chumsbal rxin kil kamac chwech Dios. Tzra' nkatz'et wa' kas mer rbanic ojben ri'il. 11 Quilaj tak wch'alal, cara' xuban Dios congan xokrajo', y rmal c'ara' quenbij chewa che yatala chkij che nkajo' ki' ajoj chka'. 12 Dios majo'n jun tz'etyona rxin, per we nkajo' ki' jara' nec'je'a ptak kanm ja' Dios y chka' nq'uiya y nwachina ptak kanm ojben ri'il rxin ja'. 13 Ja' Dios rey-on chka rEspíritu, tzra' c'a nkatz'et wa' che okc'ola pranm y ja' chka' c'ola ptak kanm. 14 Y ajoj chka' xkatz'et rwech Jesucristo je Rlec'wal Dios y nkaya' rbixic che arja' xta'k ta rmal Ttixel, xoca To'onel kxin konjelal ajoj ja ok wnak. 15 Conjelal wnak je nquebina che Jesús arja' Rlec'wal Dios j-era' c'ola ja' Dios ptak canm Dios, y chka' ec'ola j-e' pranm Dios. 16 Ajoj kutkin che Dios nokrajo', ykula kac'u'x ruq'uin ja ojben ri'il je rc'an. Ja' Dios ne rxin wa' ja ojben ri'il. Konjelal je kc'an chic ojben ri'il rxin Dios jara' okc'ola pranm Dios y cara' chka ajoj chka' c'ola Dios ptak kanm. 17 Wmajo'n nekxibej ta ki' chwech nimlaj k'ij rxin juicio tak xtpet chic jmul Jesucristo, tzra' nkatz'et wa' che q'uiynak chic y wachinnak chic ojben ri'il rxin Dios ptak kanm. Ajoj c'a okc'o na wawe' chwech ruch'lew per xjunam chic kna'oj ruq'uin Jesucristo, rmal c'ara' tak majo'n nekxibej ta ki' chwech. 18 Ja ojben ri'il rxin Dios majo'n xben ri'il rc'an ta. Per je rbanic, we nwachina ojben ri'il rxin Dios chpam awanm jara' nelsaj ela xben ri'il. Je xben ri'il congan lowlo' nuban chawa. Wnaxibej awi' jara' q'uemjana tq'uiya y twachina bien ja ojben ri'il rxin Dios chpam awanm. 19 Dios xjona kxin nabey mul rmal c'ara' tak nkajo' ja' chka'. 20 Wc'ola jun nbij: —Anen quenwajo' Dios, per xitzel nutz'et jun rch'alal, jara' tz'koy tzij. Ja awch'alal jc'ola chawech natzu', per we mtawajo' ¿nak tzra c'ara' xtcatecwina xtawajo' Dios jmajo'n natz'et ta? 21 Je rmandamiento Dios cawra nbij chka ra: —We cnewajo' anen nc'atzina che nque'ewajo' ewch'alal chka', cara' nbij Dios.

1 Juan 5

1 Konjelal je kniman Jesús che arja' Cristo je ch-on rmal Dios, wcara' kniman ok rlec'wal Dios c'ara'. Ajni' tzra jun alc'walxel, we nrajo' redta' nquerajo' c'ara' chka' jle' chic rch'alal. 2 We nkajo' Dios y neknimaj rmandamiento, tzra' nkatz'et wa' che nquekajo' rlec'wal Dios chka'. 3 Wneknimaj rmandamiento Dios jara' nekc'utbej che nkajo' Dios chka'. Je rmandamiento Dios m-al ta rc'axic, 4 com ja' Dios rey-on kchuk'a' konjelal ja ok rlec'wal y rmal c'ara' je rtzilal rxin rwech ruch'lew mtecwina chkij, ajoj nokch'ecmaja, rmal yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo tak nokch'ecmaja. 5 ¿E achnak c'ara' nquech'ecmaja? Ajoj je kniman Jesús che arja' Rlec'wal Dios ajoj c'ara' nokch'ecmaja. 6 Tak xpeta Jesucristo c'ola xk'alsana rxin che Rlec'wal Dios, jara' tak xba'na bautizar y tak xcomsasa y xutix recq'uiel chwech cruz. Mchek truyon xba'na bautizar per xutix recq'uiel chwech cruz chka'. Ja' Espíritu Santo nbina chka' che Jesucristo Rlec'wal Dios. Ja' Espíritu Santo ne rxin wa' che ktzij njelal je nbij. 7 E oxi' jec'ola chcaj xjunam necbij tzra Jesús che arja' Rlec'wal Dios, jun Dios Ttixel, jun chic Rlec'walxel je Rtzojbal Dios, y jun chic Espíritu Santo. 8 Chka' oxi' rwech testig c'ola chwech ruch'lew, jun ja' Espíritu Santo, jun chic tak xba'na bautizar Jesús, jun chic tak xutix recq'uiel chwech cruz, xjunam nk'alsaj che oxi' che Jesús arja' Rlec'wal Dios. 9 Com nqueknimaj wnak tak nqueya' testig-il, rmal c'ara' tak más nc'atzina che neknimaj testig-il jnuya' Dios. Ja' Dios rucsan testig che rk'alsic che Jesús arja' Rlec'wal, y testig-il jnuya' Dios más na nim ruk'ij chwech je nqueya' wnak. 10 Konjelal je ykula kac'u'x ruq'uin Rlec'wal Dios c'o chic testig-il rxin Dios ptak kanm je nyabexa kseguro. We mtanimaj je nbij Dios nel c'ara' com xajni' tz'koy tzij nacsaj wa'. Cara' naban tak mtanimaj testig-il jrey-on ta Dios tzrij Rlec'wal. 11 Je testig-il rxin Dios cawra nuc'ut chkawech ra: ja' Dios rey-on chka utzlaj c'aslemal je rxin junlic y ruq'uin Rlec'wal nkawil wa'. 12 We awc'an Rlec'wal Dios chpam awanm jara' awc'an chic utzlaj c'aslemal je rxin junlic, per wmawc'an ta Rlec'wal Dios pnawanm jara' majo'n awc'an ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 13 Anen xentz'ibaj ela jawra carta y quentak ela ewq'uin ixix je ykula ec'u'x ruq'uin Jesucristo je Rlec'wal Dios. Jxentz'ibaj chpam jara' quenyabej eseguro che ixix ewc'an chic utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 14 Ykula kac'u'x ruq'uin Dios che arja' nc'ulba' oración je nkaban wjara' nekc'utuj tzra je nrajo' ranm ja'. 15 Com kutkin che Dios nc'axaj njelal achnak jnekc'utuj tzra, rmal c'ara' kutkin che arja' rey-on chic chka jnekc'utuj tzra. 16 Tak nkatz'et jun kch'alal, wxuban jun ril kabna' oración precwent, y nyataj na tzra utzlaj c'aslemal je rxin Dios. Cara' rbeyal we mjara' ta xuban jmajo'n cuytajic tzrij je ncatruc'om ela junlic chpam cmic. Per c'ola il mac ncatruc'om ela junlic chpam cmic, mjara' ta quenbij che kay-a' chpam oración. 17 Njelal je nbantaja jme rbeyal ta rxin Dios jara' il mac, per c'ola il mac wxaban c'ola cuytajic tzrij y majo'n ncatruc'om el ta chpam cmic. 18 Kutkin che konjelal joklexnak chic jmul jara' majo'n nkaban xta il mac, com Jesús je Rlec'wal Dios okrechjalben y mtecwina diablo nokruchap. 19 Kutkin chka' che ajoj okc'ola precwent Dios, per jle' chic wnak jec'ola chwech ruch'lew xe pruk'a' diablo ec'o wa'. 20 Kutkin chka' che Jesús je Rlec'wal Dios xpeta wawe' chwech ruch'lew y xuya' kna'oj ch-utz c'ara' nkutkij ajni' rna'oj ktzitzij Dios. Ajoj xjun kabnon ruq'uin ktzitzij Dios, xjun kabnon ruq'uin Jesucristo je Rlec'wal, y xruyon arja' Dios jne ktzij che Dios, xruyon arja' nyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 21 Quilaj tak wlec'wal, tebna' cwent ewi' y mteyke' ta ec'u'x cuq'uin tioxa'. Amén.

2 Juan 1

1 Wch'alal je atch-on rmal Dios, anen ja en anciano quentak ela jawra carta chawa, y quentak ela chca awal chka'. Anen congan quixnwajo', per jun ojben ri'il jc'ola kuq'uin ne ktzij wa' chruq'uin Jesucristo penak wa'. Per mnuyon ta anen quixnwajo' per nquixcajo' chka' conjelal jch'obtanak cmal nak rbanic utzlaj tijonem rxin Jesucristo. 2 Rmal utzlaj tijonem jrec'mon ta Jesucristo rmal c'ara' tak quixnwajo', jara' tijonem c'o chic ptak kanm y nec'je' na kuq'uin rxin junlic. 3 Jutzil je nsipaj Dios chka, jara' ta xtyataja chewa rmal Dios Ttixel y rmal Kajaw Jesucristo je Rlec'wal Kadta' Dios, j-e' ta xtecpoknaj ewech y xtqueya' ta chewa che qui'il nec'je'a ewanm. Jara' nekcochij tzra Dios tak nec'je'a utzlaj tijonem rxin Jesucristo ptak kanm y tak nkajo' ki' chka'. 4 Ec'ola awal kac'lun ki' kuq'uin y congan quenquicota chquij com j-e' quemjom wa' rnimaxic utzlaj tijonem rxin Jesucristo. Ncara' quemjon rbanic ajni' nbij mandamiento je y-on chka rmal Ttixel. 5 Camic wch'alal, congan quenwajo' quenbij chewa che kaj-o' je' ki'. Per jawra mjun ta mandamiento c'ac' xwankera, per jawra bitanak ta chka nabey che nc'atzin wa' nkajo' je' ki'. 6 Je ojben ri'il rxin Dios cawra rbanic ra: jara' nanimaj je' mandamiento je y-on chka rmal Dios. Cawra mandamiento rey-on cana Dios ajni' ewc'axan ta nabey: twaj-o' je' ewi', cara' nbij. 7 Cara' quenbij chawa com e q'uiy e bnoy tak engaño e'elnak chic, ebnak cuq'uin wnak je xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x. J-era' wnak necpoknaj necbij che xkaj ta Jesucristo y xoca wnak. Achnak nebnowa cara' arja' xe bnoy engaño y ntzelaj Cristo. 8 Kas tebna' cwent ewi' y me tquixba'n ta engañar, mquita xtetz'ila' rtojbalil jsamaj jebnon, per kas quenwajo' chewa xtyataj tna chewa rtojbalil per nche njelal. 9 Wc'ola jun nuya' rwá' jtijonem rxin Cristo y wnuya' cana kas mer rbeyal, jara' majo'n Dios pranm. We nmajo'n naya' cta kas mer tijonem rxin Cristo jara' c'ola Ttixel chpam awanm rexbil Rlec'walxel. 10 Chka bechnak opech nekaja ewq'uin, wc'ola jun tijonem rec'mon ta je junwa' chwech tijonem rxin Cristo mtec'ul ta chpam ewuchoch chneya' repsad, y mtebij ta tzra: —Dios ta xtebnowa bendecir atijonem. 11 Cara' quenbij chewa com wc'ola jun nbij tzra: —Dios ta xtebnowa bendecir atijonem, jara' arja' jun nejklena ruq'uin itzel tijonem jnuya'. 12 C'c'o na más quenwajo' quenbij chewa per majo'n quentz'ibaj ta chpam carta, com jnech'bon anen che quenba na ewq'uin. Tak xtnekaja nutz'et ri' kawech ewq'uin, tzra' c'ara' xtoktzijon wa' ch-utz c'ara' nq'uiya y nwachina quicotemal rxin Dios ptak kanm. 13 Jral awch'alal jech-on rmal Dios arj-e' nquetak ela rutzil awech. Amén.

3 Juan 1

1 Quilaj wlec'wal Gayo, anen ja en anciano quentak ela jawra carta chawa. Wch'alal, anen congan catnwajo', per jun ojben ri'il jc'ola kuq'uin ne ktzij wa' chruq'uin Jesucristo penak wa'. 2 Quilaj wlec'wal, anen nemjon rbanic oración pnacwent, y quenwajo' anen kas twen nela chawech njelal jnawil chpam ac'aslemal. Y tzra acuerpo, quenc'utuj tzra Dios che mquita c'ola jun yubil nkajbej, per tzra awanm jara' wutkin ch-utz bnak. 3 Cara' quenbij chawa com ec'ola jle' chca kch'alal xquerbij chwa jabnon, y congan xenquicota tak xecbij chwa che atet nawc'an wa' tijonem rxin Jesucristo pnawanm, y xecbij chwa chka' che amjon wa' rbanic jtijonem rxin Jesucristo chpam ac'aslemal. 4 Je' wlec'wal, tak nerkaja cbixic wq'uin chquemjon rbanic jtijonem rxin Jesucristo ptak cc'aslemal jara' ajni'la quenquicot kaja cmal. Je chwa anen majo'n chic jun quicotemal cara' ta. 5 Quilaj wlec'wal, je' kch'alal arj-e' xecrechlo' chquewech iglesia wawe' njelal jxaban pa chca jxe'awojbej. Nwen xaban pa chca com cara' nrajo' yukbal ac'u'x ruq'uin Jesucristo che nque'ato' kch'alal, y peor tak c'ola nque'ato' chca jmajo'n awutkin ta quewech. Tak ec'ola chca xque'ekaja awq'uin, congan wen wnaya' ela je nc'atzina chca tzra queviaje com ncawara' yatal chca ajsmajma' rxin Dios chc'ola ayuda nya'a chca cmal kch'alal. 7 Cara' quenbij chawa com arj-e' rmal Jesucristo tak ebnak y majo'n ayuda nquec'om ta chca wnak jme kch'alal ta. 8 Rmal c'ara' tak quenbij chawa, nyatanak wa' chkij che nquekato' e ctakra' ch-utz c'ara' cara' nela ajni' jun ajoj ekexbilan che rbixic jtijonem rxin Jesucristo. 9 C'ola jun carta xentak ela chca iglesia per ja' Diótrefes arja' nc'ola rgan che xruyon ja' nebnowa mandar chquecjol y majo'n nrajo' ta nbij che anen c'ola nuk'a' tzra. 10 Rmal c'ara' tak anen xquenba ruq'uin y quenk'alsaj na bien njelal jremjon rij che arja' remjon ktzojxic, com ja' ntajina nbij jle' itzel tak tzij chka. Y c'c'ona más je m-utz ta nuban, com majo'n nqueruc'ul ta kch'alal tak nque'ekaja ruq'uin, y chka' nak c'ola cgan che nquequec'ul per ja' mtuya' c'as chca che xquequec'ul ta, xe nquerelsaj ta chpam iglesia y majo'n nqueruc'ul xta arj-e' chka'. 11 Quilaj wlec'wal, mtac'om ta ejemplo rxin jnebnowa rtzilal, per jnebnowa utzil jara' ta nac'om ejemplo rxin. Com jnebnowa utzil jara' rlec'wal Dios per jnebnowa rtzilal jara' xmajo'n rutkin ta rwech Dios. 12 Conjelal wnak necbij tzra Demetrio che arja' utzlaj wnak, je rc'aslemal bien nuc'om ri' ruq'uin tijonem rxin Jesucristo, y ajoj chka' nekbij tzra che utzlaj wnak y bien ewutkin jnekbij ajoj jara' ne ktzij wa'. 13 C'c'o na más quenwajo' quenbij chawa per majo'n quentz'ibaj ta chpam jawra carta. 14 Per nech'bon quenba na awq'uin chanim. Tak xtquenekaja nutz'et ri' kawech awq'uin, tzra' c'a xtoktzijon wa' awq'uin. 15 Qui'il ta xtec'je'a awanm chwech Dios. Je kaxbil jec'ola wawe' nqueya' rutzil awech. Je kaxbil jec'ola awq'uin, tey-a' utzil quewech chejujnel.

Judas 1

1 Anen en Judas, en ajsmajma' rxin Jesucristo, en rch'alal Jacobo. Anen quentz'ibaj jawra carta chewa jixsiq'uin rmal Dios, jixyonan rmal Ttixel che ixocnak retnamet, y bien ixbnon cwent rmal Jesucristo com xjun ebnon ruq'uin. 2 Dios xtpoknan ta ewech, xtba ta pnim checjol je qui'il nec'je'a ewanm rexbil ojben ri'il rxin. 3 Quilaj tak wch'alal, anen c'ola ngan quench'ob más chewech nak rbanic jtotanem rxin Dios je kcochin tzra ewq'uin y xatra xenya' chpam jun carta nabey mul. Per camic c'o chic jun punto más chna nc'atzina chquenya' chpam jcarta, com camic congan nc'atzina chcongan quenya' echuk'a' chneban cwent jtijonem rxin Jesucristo je kniman ewq'uin ch-utz c'ara' che me tq'uextaja. Jara' tijonem yatanak chka ja ok rtnamet Dios y majo'n q'uextajic tzrij. 4 Cara' quenbij chewa com ec'ola ach-i' kas pnejkal e'ocnak checjol y arj-e' tz'ibtanak cana chquij chpam rtzojbal Dios che c'ola jun nimlaj juicio c'ola chquewech ajni' xtench'ob chewech ra. Arj-e' xe e itzel tak wnak, xe nqueq'uex rbixic jutzil je nsipaj Kadta' Dios: —Tebna' nak c'ola egan neban, Dios arja' nquixrucuy la', cara' necbij. Je cc'aslemal jara' nec'tuwa chmajo'n necnimaj ta Dios je kjefe, y nja' oca Jefe, y nmajo'n necnimaj ta Kjawal Jesucristo. 5 Per camic quenwajo' quennataj chewa juicio je xkaja chquij rtnamet Dios jxetotaja chpam Egipto ojer. Ixix bien ewutkin njelal jawrara je xtenbij chewa ra. Ja' Kajaw Dios tak xetotaja tnamet rmal, arja' xercomsaj na jec'ola chquecjol je nmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin. 6 Y quenwajo' quennataj chewa chka' je xqueban itzel tak ángel jxecch'akij cana nimlaj privilegio je xyataja chca rmal Dios y xqueya' cana chcaj kas mer cc'olibal. Arj-e' ecsan preso rmal Dios chpam lwar jabar c'o wa' nimlaj k'ejkumal, ebc'on pcadena junlic che reybxic nimlaj k'ij rxin juicio. 7 Quenwajo' quennataj chewa chka' je xba'na chca wnak jec'ola chpam c-e' tnamet Sodoma ruq'uin Gomorra ojer e quexbil jec'ola chpam jle' chic tnamet jec'ola chenkaj. Arj-e' chka' quemjon rbanic rtzilal, ach-i' nquemajcuna cuq'uin ach-i' y chka' je' ixki' nquemajcuna cuq'uin ixki'. Per chek q'uenjlal c'ola k'ak' xkaj ta tzrij quetnamet y xc'ata tnamet, jara' noca ejemplo rxin nimlaj lowlo' chpam jun chic k'ak' je nremjon wa' c'atic rxin junlic. 8 Per jach-i' jxenbij chewa ja e'ocnak checjol cara' rtzilal nqueban chka'. C'ola je' achic' nqueban y jara' nquecsaj cbase che rbanic rtzilal. Arj-e' xe nquecsaj quecuerpo che rbanic rtzilal, nmajo'n cgan nquecnimaj jc'ola k'atbaltzij pquek'a' y xitzel nquetzijona chquij je nmak quek'ij. 9 Per jnimlaj ángel Miguel xe mcara' tnara' ntzijona, xe mcara' tnara' xtzijona tak congan xetzijona ruq'uin diablo tzrij nak xtba'na tzra recuerpo comnak Moisés. Arja' majo'n xuban ta nim y xbij ta jle' itzel tak tzij tzra diablo je nk'etbexa tzij tzrij, per arja' cawra xbij tzra: —Ja' ta Kajaw Dios xtyowa rjel rec'xel chawa rmal rtzilal jabnon, cara' xbij tzra. 10 Per jach-i' jxenbij chewa arj-e' tak c'ola nbixa chca y wmajo'n nch'obtaj ta cmal xe nqueywara, xe itzel tak tzij necbij tak nbixa chca. Xjara' nquech'ob je nc'utuj quecuerpo, achnak nc'utuj quecuerpo nqueya' rgan, ajni' nqueban jle' chcop jmajo'n cpensar, jara' xe nqueyojtaja rmal. 11 Arj-e' congan lowlo' chca com cc'aslemal xcara' ajni' rc'aslemal Caín ojer, y chka' congan nquetaj quek'ij che rbanic engaño per xe rmal pak nquech'ec tzrij tak nqueban cara', ajni' xuban Balaam ojer, y chka' xeyictaja chquij jc'ola k'atbaltzij pquek'a', ajni' xuban Coré ojer, per congan nquetaj na lowlo' rmal jquebnon. 12 J-era' ach-i' tak nemol ewi' ixix che rbanic w-im jnec'utbej ojben ri'il jc'ola checjol, arj-e' xruq'uix Dios nqueya' tak nquixquexbilaj che w-im, com xqueyon nqueban kaja cwent qui'. Arj-e' nmajo'n nque'oc wa', xajni' jle' sutz' jmajo'n jab rc'an y chka abar tzra' nec'mar el wa' rmal k'ek', xajni' jle' che' tak nerla' tiemp rxin csech majo'n rwech nuya', jara' xcomnak y nbo'k el junlic y ncoma. 13 Je nqueban j-e' xq'uixbal rbanic, xe e cara' ajni' nuban nmak tak bloj pmar congan tz'il nuya' cana chuchi' mar. Arj-e' xe ajni' jle' ch'umil jquey-on cana kas mer quebey, y c'o chic jun lwar chumin chic cxin jcongan k'ejku'm y tzra' nquec'je' wa' rxin junlic. 14 Chka' j-era' ach-i' bitanak cana chquij rmal Enoc nak xtba'n na chca. Ja e rti't remma' Enoc wnamaj ta quelxic ruq'uin Adán y narec'sa' pretiemp Enoc wku' generación nuya'. Cawra xbij Enoc ra: —Bien tewc'axaj, Kajaw Dios arja' npe na erexbilan ta je' r-ángel per congan e q'uiy. 15 Tak xtpeta nuk'et na tzij chquij conjelal. Conjelal aj-il ajmac jmajo'n ncajo' ta Dios, arja' nquerutak ela chpam lowlo', per rmal njelal achnak jquebnon jxitzel nutz'et ja' y rmal chka' njelal cowlaj tak tzij cbin tzra. Cara' bitanak cana rmal Enoc. 16 J-era' ach-i' necch'ojquij je' achnak y xe pnejkal necbij wa', nmajo'n ncajo', xe nqueya' rgan je nc'utuj quecuerpo, congan nmak tak tzij nquetzijona che necyabej kaja quek'ij y congan wen tak tzij necbij chca wnak per xc'ola ncajo' chca. 17 Per chewa ixix quilaj tak wch'alal, mtemestaj ta jbitanak cana cmal apóstol rxin Kajaw Jesucristo tzrij je xtbantaj na. 18 Cawra cbin ra: —Je chpam q'uisbal tak k'ij ec'ola yok'onela' nquewanker na, arj-e' xe nqueya' rgan rtzilal je nc'utuj quecuerpo, cara' cbin. 19 J-era' ach-i' xe e bnoy tak división, xjara' nqueban jnak c'ola cgan nqueban, majo'n Espíritu Santo ptak canm. 20 Per chewa ixix quilaj tak wch'alal, jara' ta neban nquixq'uiya y nquixec'je' ta bien chpam santlaj tijonem rxin Jesucristo. Jun chic, xjun ta neban ruq'uin Espíritu Santo che rbanic oración. 21 Nte nquixec'je' wa' chpam ojben ri'il rxin Dios, y nte jara' k'ij eweyben tak xtpet chic jmul Kajaw Jesucristo tak arja' npoknaj ewech y njunlic nuya' chewa utzlaj rc'aslemal Dios je rxin junlic. 22 Ec'ola nquebina: —Nak la kas mer rubey, cara' necbij, per ixix tech'bo' chquewech. 23 Y ec'o chic jle' xyamer nquekaja chpam jle' k'ak' che nquec'ata, jara' que'et-o'. Y ec'o chic jle' más chna itzel cc'aslemal per ixix tpoknaj quewech. Per ixix txibej ewi', kas itzel tetz'ta' rtzilal je nqueban, com je rtzilal jara' ajni' jun tziak tz'il tz'il jcongan itzel natz'et. 24 Dios arja' bien necwina nquixerchjalbej ch-utz c'ara' majo'n nquixkaj ta chpam il mac, arja' necwina nuya' chewa che nquixpe'a chwech y majo'n nak ta nquixchapbexa, ne chwech nquixpe wa' pe gloria y congan jun nimlaj quicotemal nyataja chewa rmal. 25 Xruyon ja' Dios y majo'n chic jun. Nmajo'n jun nk'owa rna'oj, arja' To'onel kxin. Nte xtya' wa' ruk'ij, nte xtnatax wa' chja' nimlaj Rey, nte ja' wa' xtebnowa mandar y nte xtnatax wa' nimlaj poder jc'ola pruk'a'. Nte cara' xtba'na tzra camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén.

Apocalipsis 1

1 Anen en Juan, y jawra je xtentz'ibaj ra Jesucristo k'alsyona chenwech. Ja' Jesucristo xyataja tzra rmal Dios che nk'alsaj jawrara ch-utz c'ara' chjara' nc'utbej chkawech ja ok ajsmajma' rxin nak xtbantaj na cumplir chanim. Jxucsaj che rk'alsic, c'ola jun ángel xutak wq'uin anen ja en ajsmajma' rxin. 2 Anen ney-on testig-il tzrij rtzojbal Dios y ney-on testig-il tzrij jk'alsan rmal Jesucristo, njelal jxentz'et ney-on testig-il tzrij. 3 Ajni'la quicotemal tzra je xtsiq'uina jawra je xtentz'ibaj ra jk'alsan tzrij je xtbantaj na cumplir, y congan quicotemal chca chka' je nquec'axana y necnimaj com xe nkajin ta tiempo. 4 Jawra jnemjon rtz'ibxic quentak ela ewq'uin ixix ja ix wku' iglesia jixc'ola chpam departamento Asia. Jutzil je nsipaj Dios rexbil je qui'il nec'je'a awanm chwech, jara' ta xtecochij más tzra. Jara' Dios nmajo'n jmul mquita c'ola, arja' c'ola camic, nc'o wa' iwir cubjir, nc'ola chwak cabij y nc'ola rxin junlic. Y xtecochij ta utzil chca chka' je e wku' espíritu jec'ol oca chwech retrono Dios, 5 y xtecochij ta tzra Jesucristo chka'. Ja' Jesucristo ocnak testigo rxin Dios y ne ktzij wa' testig-il jnuya', ja' Nabey-al je xc'astaja chquecjol cnomki' y c'ola ruk'a' chca je' reyes rxin rwech ruch'lew che nqueruban mandar. Arja' ajni'la xokrajo' y xokrch'ach'jorsaj chpam kil kamac tzra recq'uiel, 6 y chka' xuya' chka ajoj che xok-oca ok reyes y ok sacerdote ch-utz c'ara' nkaban rsamaj Dios jredta'. Nte xtya' wa' ruk'ij, nte ja' wa' xtebnowa mandar camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén. 7 Bien tewc'axaj, arja' penak c'mon ta rmal jle' sutz' y ne conjelal wnak nquetz'et na rwech, y je' wnak jxemnowa lanza prupox arj-e' nquetz'et na chka'. Je tnamet jec'ola chwech ruch'lew ajni'la jun ok'ej xtqueban rmal. Cara' nbantaj na. Amén. 8 Cawra nbij Kajaw ra: —Anen enc'o chic tak xwankera rwech ruch'lew y enc'ola tak xtq'uisa rwech ruch'lew chka', anen en Nabey y anen en Q'uisbal, cara' nbij. Jara' Dios majo'n ra mquita c'ola, arja' c'ola camic, nc'ola ojer y nc'ola chwak cabij y ne rxin junlic, arja' nmajo'n poder mquita c'ola pruk'a'. 9 Anen en Juan en ewch'alal. Anen en ewexbil che rtijic lowlo', en ewexbil chpam gobierno rxin Dios, y chka' en ewexbil che rcoch'ic je njelal npeta chkij rmal xjun kabnon ruq'uin Jesucristo. Tak xk'alsasa chenwech jxentz'ibaj chewa ra jara' tak xenc'je'a chpam lwar Patmos jc'ola pmar. Rmal rtzojbal Dios tak xenc'je'a chpam jawra lwar y rmal rbixic Jesucristo. 10 Jxenban pjun domingo xenc'je'a pruk'a' Espíritu Santo, y c'ola jun nimlaj kul xenc'axaj cana chwij ajni' rukul jun trompeta, 11 y cawra xbij chwa ra: —Anen enc'o chic tak xwanker ta rwech ruch'lew y ne enc'o wa' tak xtq'uisa rwech ruch'lew chka', anen en Nabey y anen en Q'uisbal. Njelal je xtatz'et ttz'ibaj chpam jun libro y natak ela cuq'uin e wku' iglesia jec'ola chpam e wku' tnamet jc'ola chpam departamento Asia. J-ewra e wku' tnamet ra: Efeso, Esmirna, Pérgamo, Tiatira, Sardis, Filadelfia ruq'uin Laodicea. Cara' xbij chwa. 12 C'jara' xenya' volt che rtz'etic je ntzijona wq'uin, y jxentz'et c'ola wku' candelero oro ocnak. 13 Y c'ola jun pa'la checjol wku' candelero y je nca'ya cara' ajni' nca'ya rlec'wal jun wnak. Jretziak rucsan elnak ta chukul y kanak che rkan, y c'ola jun xembal rucsan xe' rpam y q'ue chwech ruruc'u'x ponnak wa', oro ocnak. 14 Jresmal rwá' congan sak sak, y pe rk'arwech ajni' ruxak k'ak'. 15 Je rkan congan nc'ac'ota ajni' bronce ja c'a nel ta p-horno y bien s-un rij ch-utz c'ara' congan nc'ac'ota, y jrukul congan nim nc'axaxa ajni' jle' ya' congan nerjoja. 16 Prejquenk'a' ec'ola e wku' ch'umil, y c'ola jun espada elnak ta pruchi' congan is rutza'm y ne c-e' c'o wa' réy, y jreplaj ajni'la ruch'a' ajni' nuban k'ij tak congan ruch'a'. 17 Tak xentz'et xenkaja penlew chwech ajni' xencoma. Per arja' xenruchap tzan rejquenk'a' y cawra xbij chwa ra: —Mtaxibej ta awi' com anen en Nabey y anen en Q'uisbal. 18 Anen enc'as wa', xenya' wi' pe cmic per enc'as chic, y quenc'se' na rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp, amén. Y c'ola nuk'a' tzrij cmic, y c'ola nuk'a' chka' tzrij je' lwar abar nec'je' wa' canm cnomki'. 19 Camic quenbij chawa, jxatz'et ttz'ibaj, ttz'ibaj je ntajina nbantaja camic y ttz'ibaj chka' jq'uemjana tbantaja. 20 Camic quenk'alsaj chawech nak cbanic je wku' ch'umil jxe'atz'et pwejquenk'a', y quenk'alsaj chawech chka' nak rbanic je wku' candelero j-oro ocnak. Je wku' ch'umil j-era' e wku' ángel je nquechajina cxin e wku' iglesia y je wku' candelero jxatz'et jara' e wku' iglesia, cara' xbij Jesucristo chwa.

Apocalipsis 2

1 Cawra xbij chic chwa: —J-ángel jnechjalbena rxin iglesia jc'ola p-Efeso cawra ttz'ibaj ela tzra ra: —Jesucristo jc'ola wku' ch'umil prejquenk'a' y nbina checjol wku' candelero j-oro ocnak, arja' cawra nbij tzra iglesia ra: 2 —Anen bien wutkin jebnon, wutkin che ajni'la pen rsamaj Dios jemjon rbanic y wutkin che ajni'la ecch'on ewech chpam. Wutkin chka' che nmajo'n egan cuq'uin itzel tak wnak, y xe'eban probar wnak je nquebina che e apóstol per me e apóstol ta y xewutkij che e tz'koy tak tzij. 3 Ecch'on jpenak je' chewij y c'ola epaciencia che rcoch'ic, y nmal anen congan ixsmajnak y nmajo'n yojtanak ta ec'u'x. 4 Per quenwajo' quench'ojquij jun chewa camic ra, com ixix ey-on cana ojben ri'il rxin Dios jnesmaja ptak ewanm nabey. 5 Kas bien terkaja pnewá' abar ixtzaknak wa', tec'xa' ena'oj y tebna' ajni' ebnon ta nabey. We mteban cara' quenba anen ewq'uin chanim y quenlsaj ela ja ecandelero chpam rc'olibal. Cara' quenban chewa we mteq'uex ena'oj. 6 Per utz ebnon tak itzel netz'et je nqueban je' wnak jnicolaítas quebi', y anen chka' itzel quentz'et je nqueban. 7 Jc'ola quexquin tecc'axaj je ntajina nbij Espíritu Santo chca iglesia. Achnak nquech'ecmaja y majo'n nqueya' ta qui' pruk'a' rtzilal che xqueruch'ec ta, anen quenya' na chca che nquetaj rwech che' jrec'mon ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Jara' che' jc'ola pnic'aj paraíso jabar c'o wa' Dios. Cara' natz'ibaj ela tzra ángel rxin iglesia jc'ola p-Efeso, cara' nbij chwa. 8 Y cawra xbij chic chwa: —J-ángel je nechjalbena rxin iglesia jc'ola chpam Esmirna cawra natz'ibaj ela tzra: —Jesucristo, ja' Nabey y ja' Q'uisbal, y ja' xcoma per xc'astaja rwech y cawra nbij tzra iglesia ra: 9 —Anen bien wutkin jebnon y wutkin chcongan lowlo' etjon. Wutkin chka' chcongan ix ch'tak mibi', per ix byoma' chwech Dios rmal jyukbal ec'u'x ruq'uin. Y wutkin chka' chcongan itzel tak tzij nbixa chewa cmal wnak je nquebina che aj Israel per majo'n cc'an ta jun anm ajni' yatanak chca aj Israel che necc'aj. Per arj-e' xjun molbal ri'il rxin Satanás e'ocnak wa'. 10 Mtexibej ta ewi' chwech lowlo' je nquixk'axa chpam. Bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, ec'ola chewa nquixecsasa pcars rmal diablo, jara' nquixertakchbej che neya' cana yukbal ec'u'x ruq'uin Dios, y ljuj k'ij nquixec'je' na chpam lowlo'. Nte xteyke' wa' ec'u'x junlic ruq'uin Dios, nte cara' ebnon tak xtquixcoma. Wcara' neban c'ola jun corona nyataja chewa, jara' utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 11 Jc'ola quexquin tecc'axaj je ntajina nbij Espíritu Santo chca iglesia. Achnak nquech'ecmaja y majo'n nqueya' ta qui' pruk'a' rtzilal che nqueruch'ec ta, arj-e' majo'n ruk'a' rucab cmic chquij je xtuban ta lowlo' chca. Cara' natz'ibaj ela tzra ángel rxin iglesia jc'ola chpam Esmirna, cara' xbij chwa. 12 Y cawra xbij chic chwa: —J-ángel jnechjalbena rxin iglesia jc'ola chpam Pérgamo cawra ttz'ibaj ela tzra ra: —Jesucristo jc'ola jun espada elnak ta pruchi', per jun espada jcongan ch'ut rutza'm y ne c-e' c'o wa' réy, arja' cawra nbij tzra iglesia ra: 13 —Anen bien wutkin jebnon. Mesque tzra' ixc'o wa' abar c'o wa' retrono Satanás per nmajo'n eney-on cta, y tak xbixa chewa chneya' cana yukbal ec'u'x wq'uin per nmajo'n xeya' cta. Y nmajo'n xeya' cta yukbal ec'u'x wq'uin chka' tak xcomsasa Antipas, arja' jun testigo wxin y nmajo'n xuya' cta yukbal ruc'u'x wq'uin, y xcomsasa checjol tzra' chpam lwar abar c'o wa' Satanás. 14 Per camic c'ola jun achnak quench'ojquij chewa ra. Ec'ola jujun checjol nquetajina necnimaj tijonem rxin Balaam. Com Balaam ojer arja' xuch'ob chwech Balac nak nuban che nquerkasaj tnamet Israel chpam rtzilal. Cara' xuban y rmal c'ara' tak tnamet Israel c'ola xquetaj jtzujun chquewech tioxa', y chka' xe'oca cuq'uin jle' ixki' jme quexkilal ta. 15 Y cara' ebnon ixix chka', ec'ola chewa je ntajina necnimaj tijonem cxin nicolaítas y jara' tijonem congan itzel quentz'et anen. 16 Tec'xa' c'a ena'oj, per wmajo'n neq'uex ta quenba anen ewq'uin chanim cnech'ojquij cuq'uin je nquebnowa cara', y ja espada jelnak ta pnuchi' jara' quencsaj chquij. 17 Jc'ola quexquin cc'axaj je ntajina nbij Espíritu Santo chca iglesia. Achnak nquech'ecmaja y majo'n nqueya' ta qui' pruk'a' rtzilal che nqueruch'ec ta, anen quenya' na chca che nquetaj maná jwewtanak, y quenya' na jun abaj sak chca chka' y jara' abaj c'ola jun bi'aj c'ac' tz'ibtanak chwech jmajo'n ojtakyona, xjara' notkina achnak xtya'a jara' abaj tzra. Cara' natz'ibaj ela tzra ángel rxin iglesia jc'ola chpam Pérgamo, cara' nbij chwa. 18 Y cawra xbij chic chwa: —J-ángel jnechjalbena rxin iglesia jc'ola chpam Tiatira cawra ttz'ibaj ela tzra: —Jesucristo je Rlec'wal Dios, je rk'arwech ajni' ruxak k'ak' y rkan jcongan nc'ac'ota ajni' jun ch'ech' bronce je bien bnon rchumilal che nc'ac'ota, cawra nbij tzra iglesia ra: 19 —Anen bien wutkin jebnon y wutkin chc'ola ojben ri'il rxin Dios ewq'uin. Wutkin chka' che ykula ec'u'x ruq'uin Dios y wutkin che e'et-on jc'ola cnecesidad. Wutkin che ecch'on njelal jpenak je' chewij y wutkin che más chna nim samaj rxin Dios neban camic que chwech ajni' ebnon ta nabey. 20 Per c'ola quench'ojquij chewa camic ra, jara' tak majo'n nech'ojquij ta rtzilal jnuban ixak Jezabel rubi'. Arja' nbij chc'ola nk'alsaxa chwech rmal Dios. Per xe m-utz ta nuc'ut chquewech ajsmajma' wxin, xe nqueruban engañar y nuc'ut chquewech ch-utz nque'oca ach-i' cuq'uin ixki' jme quixkilal ta, y utz chka' nquetaj je' achnak jtzujun chquewech tioxa'. 21 Anen ney-on tiempo tzra chnuq'uex rna'oj per arja' nmajo'n nrajo' ta nuq'uex, c'remjon na rbanic il mac cuq'uin ach-i'. 22 Bien tewc'axaj je xtenban tzra, quenkasaj chpam jun yubil, y jquenban chca jxebnowa il mac ruq'uin quenuya' na chpam jun nimlaj lowlo' wmajo'n xtqueya' cta rtzilal ajni' nuc'ut ja' ixak chquewech. 23 Je xtenban chca ral jara' que'encamsaj, y njelal iglesia bien xtch'obtaja cmal che anen quencwina quentz'et achnak jc'ola ptak cpensar y ptak canm wnak, nmajo'n wewtanak ta chenwech anen, y anen quenya' na rtojbalil chewa ajni' ebnon chixjujnel, jebnon jara' nc'utuna ajni' rtojbalil xtenya' chewa. 24 Per chewa ixix y chca jle' chic jec'ola Tiatira jmajo'n eniman ta tijonem rxin Jezabel y majo'n etijon ta ewi' tzrij je nmak tak tijonem rxin Satanás nbixa tzra, cawra quenbij chewa camic, anen majo'n chic jun ejka'n xtenya' ta chewij. 25 Per xerwara', jutzlaj tijonem jc'ola ewq'uin tnimaj wa', ne tcara' ebnon tak xtenpet chic jmul. 26 Achnak nquech'ecmaja y majo'n nqueya' ta qui' pruk'a' lowlo' che xqueruch'ec ta y majo'n nqueya' cta nmandamiento, anen quenya' na chca che nque'oca e k'toy tak tzij pquewá' wnak jec'ola ptak je' nación. 27 Congan jun nimlaj poder nec'je'a pquek'a' jara' nquecsaj chquij wnak chcow nquequechap tzra y che nquecc'abej cxin, ajni' poder rxin jun ch'ech' nya'a pruk'a' jun acha che npaxij jun bjo'y tzra y nquiraj ri' bjo'y. Cara' poder je xtyataja chca ajni' xyataja chwa anen rmal Nedta' Dios. 28 Chka' xtenya' chca jch'umil rxin rsakric. 29 Jc'ola quexquin cc'axaj je ntajina nbij Espíritu Santo chca iglesia. Cara' ttz'ibaj ela tzra ángel rxin iglesia jc'ola Tiatira, cara' xbij chwa.

Apocalipsis 3

1 Y cawra xbij chic chwa: —J-ángel jnechjalbena rxin iglesia jc'ola Sardis cawra ttz'ibaj ela tzra ra: —Jesucristo jec'ola e wku' espíritu rxin Dios ruq'uin, jec'ola e wku' ch'umil pruk'a', cawra nbij tzra iglesia ra: —Anen bien wutkin jebnon, ixix nquixtz'e'ta ix jun iglesia ixc'asla per chwech Dios ix jun iglesia ixcomnak. 2 Quixc'asc'ata. C'c'o na jtz'it ec'aslemal, xjara' jlal xyamer nq'uisa, per jara' tey-a' rchuk'a' ch-utz c'ara' nquixemloj ta. Cara' quenbij chewa com njelal obra jebnon xenwutkij bien che majo'n wen ta chwech Dios. 3 Rmal c'ara' quenbij chewa, kas terkaja bien pnewá' jutzlaj tijonem je c'tun ta chewech nabey y xeya' ewexquin tzrij. Camic njara' tijonem tnimaj y tec'xa' ena'oj. Wmajo'n xquixc'asc'at ta anen quenba ewq'uin, per majo'n ewutkin ta nak hor xquenekaja, ajni' nuban jun elk'om je nmajo'n jun ojtakyona nak hor nekaja. 4 Per ec'o na jujun chewa jixc'ola pSardis c'a ch'ajch'oj na cc'aslemal y majo'n ctz'ilon ta quetziak. Arj-e' nyataj na chca che quenquexbilaj, sak tziak quecsan etren ela chwij com jara' yatanak wa' chca chcara' nqueban. 5 Je nquech'ecmaja y majo'n nqueya' ta qui' pruk'a' rtzilal che xqueruch'ec ta jara' c'ola jle' tziak sak nyataj na chca che nquecsaj, y anen majo'n quenchup ta quebi' chpam libro jabar tz'ibtal wa' quebi' wnak jyatanak chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic, y tak xtque'ekaja chwech Nedta' y chquewech r-ángel, ne chquewech nbij wa' che ec'ola pnecwent. 6 Nak c'ola quexquin cc'axaj je ntajina nbij Espíritu Santo chca iglesia. Cara' natz'ibaj ela tzra ángel rxin iglesia jc'ola pSardis, cara' nbij chwa. 7 Y cawra xbij chic chwa: —J-ángel jnechjalbena rxin iglesia jc'ola p-Filadelfia cawra natz'ibaj ela tzra ra: —Jesucristo jSantlaj Alc'walxel jne ktzij wa' njelal je nbij y c'ola llave rxin David pruk'a', y tak c'ola nujak majo'n jun xtecwin ta xttz'apij ta, y tak c'ola ntz'apij majo'n jun xtecwin ta xtujak ta, arja' cawra nbij tzra iglesia ra: 8 —Anen bien wutkin jebnon. Camic bien tewc'axaj, c'ola jun puerta jkala jney-on chewech y majo'n jun xtecwin ta xtz'apij. Bien wutkin xe mnim ta echuk'a', per mesque cara' ebnon per majo'n ey-on cta ntzojbal y majo'n nepoknaj ta nebij chwa che anen en Ewajaw. 9 Bien tewc'axaj, ec'ola wnak xjun molbal ri'il rxin Satanás e'ocnak wa', j-e' necbij che e aj Israel per majo'n cc'an ta jun anm ajni' yatanak chca aj Israel che necc'aj com xe e tz'koy tak tzij. Tetz'ta' mpa' je xtenban chca, pors nquepe na ewq'uin, que'enkasaj na y nquerexque' na chewech y ncutkij na che anen quixnwajo'. 10 Ixix eniman ntzojbal jxenbij chewa che tec'je'a epaciencia che rcoch'ic je npeta chewij, y rmal c'ara' anen chka' quixenchjalbej na chpam nimlaj lowlo' jpenak chwech njelal rwech ruch'lew. Jara' nimlaj lowlo' je xtpet na jara' nquebanbexa probar wnak jec'ola chwech ruch'lew. 11 Bien tewc'axaj, anen quenba chic jmul chwech ruch'lew chanim, tebna' cwent jyatanak chic chewa ch-utz c'ara' majo'n nak xtelsan ta chewa jecorona. 12 Je nquech'ecmaja y majo'n nqueya' ta qui' pruk'a' rtzilal che xqueruch'ec ta, anen quenya' na chca che nque'oca e ajni' rkan tak jay rxin santlaj rtemplo neDios y junlic nquec'je'a tzra', nmajo'n nak ta xtelsana cxin chpam. Jun chic, quentz'ibaj na rubi' neDios chquij y quentz'ibaj rubi' retnamet neDios chquij chka'. Jawra tnamet jara' jc'ac' Jerusalén je nel ta chcaj ruq'uin neDios y nkaj ta chwech ruch'lew. Y c'ola jun bi'aj c'ac' je wxin anen, jara' quentz'ibaj chquij chka'. 13 Jc'ola quexquin cc'axaj je ntajina nbij Espíritu Santo chca iglesia. Cara' natz'ibaj ela tzra ángel rxin iglesia jc'ola Filadelfia, cara' nbij chwa. 14 Y cawra xbij chic chwa: —J-ángel jnechjalbena rxin iglesia jc'ola chpam tnamet Laodicea cawra natz'ibaj ela tzra ra: —Jesucristo je rbin-an Amén y nuban wa' cumplir njelal je nbij, y njelal je nbij ne ktzij wa', y ruq'uin ja' wankernak twa' njelal je rwankersan Dios, arja' cawra nbij tzra iglesia: 15 —Anen bien wutkin jebnon che nexte ix tew nexte ix c'ten. Utz ta wexte ix k'alaj che ix tew owe ix c'ten. 16 Per me ix k'alaj ta nak ebanic rmal c'ara' congan itzel quenna' ewmal. Ajni' nuban jun acha xe nxabij ela njelal jretjon tak itzel xuban tzra, y cara' xtenban chewa ixix chka', quixnelsaj ela. 17 Cara' quenbij chewa com ixix nebij chcongan ix byoma' y congan bnak pnim emibil y majo'n achnak nc'atzina chewa. Cara' nebij per xmajo'n ewutkin ta je chwech Dios congan lowlo' ebnon, ix ch'tak mibi', ix moya', y nmajo'n etziak chewij. 18 Rmal c'ara' quenya' ena'oj, telk'o' wq'uin anen kas mer oro jk'axnak pk'ak' ch-utz c'ara' nquixoca byoma' jne ktzij wa' che ix byoma'. Y telk'o' wq'uin anen je' tziak sak jnecsaj chewij ch-utz c'ara' majo'n ixch'nel ta nquixtz'e'ta y majo'n q'uixbal ta nena'. Y telk'o' wq'uin chka' ak'om jneya' pnek'awech ch-utz c'ara' njaktaja. 19 Conjelal wnak jquenwajo' arj-e' quench'ojquij rtzilal chca je nqueban y quenuban castigar. Quixemk'e' c'a tzra ec'aslemal y tec'xa' ena'oj. 20 Bien tewc'axaj, anen enpa'la chuchi' puerta rxin ewanm y quenc'ojc'a oca. Achnak nc'axana nukul y nujak chijay rxin ranm chenwech jara' quenoc chpam ranm y junam nokwa' ruq'uin. 21 Je nquech'ecmaja y majo'n nqueya' ta qui' pruk'a' rtzilal che xqueruch'ec ta, anen quenya' na chca che nque'oca e k'toy tak tzij y quenquexbilaj na chpam netrono, ajni' xenban anen xench'ecmoja y xenwexbilaj Nedta' Dios chpam retrono. 22 Jc'ola quexquin cc'axaj je ntajina nbij Espíritu Santo chca iglesia. Cara' natz'ibaj ela tzra ángel rxin iglesia jc'ola chpam Laodicea. Cara' xbij chwa.

Apocalipsis 4

1 Tak xtz'ettaja njelal jawra nmal chek q'uenjlal xentzu' chic jun je xc'u'ta chenwech. C'ola jun puerta jkala chcaj y xtzijon chic wq'uin jkul je xtzijona wq'uin nabey mul ajni' rukul jun trompeta, cawra xbij chwa ra: —Catojte' ta wawe', anen quenc'ut chawech jq'uemjana tbantaja, cara' xbij chwa. 2 C'jara' xenna' xenc'je'a pruk'a' Espíritu Santo y xentz'et jun trono chumin chcaj y c'ola jun tz'bula chpam. 3 Je tz'bula chpam trono, je nca'ya cara' ajni' nca'ya c-e' abaj jcongan nmak rjel, jun rbin-an jaspe, jun chic rbin-an cornalina. Y c'ola jun xconk'a' rsutin ri' tzrij trono, y je nca'ya xconk'a' ncara' ajni' nca'ya abaj jcongan nim rejlal rbin-an esmeralda. 4 Je trono c'o chic veinticuatro trono rsutin ri' tzrij y ec'ola e veinticuatro anciano e jujun etz'bula chpam. Arj-e' quecsan sak tak tziak y quecsan jujun corona pquewá' oro ocnak. 5 Y chpam trono congan k'ak' nuq'uiek ri' y nel ta chpam, y c'ola queypa' congan fuerte nel ta chpam chka'. Je chwech trono c'ola wku' lámpara tzjila, y je wku' lámpara jara' wku' espíritu rxin Dios. 6 Y c'ola ajni' jun mar jc'ola chwech trono, per jun mar vidrio ocnak, puro cristal nca'ya. Chka' ec'ola e cji' ec'ola ruq'uin trono, arj-e' csutin qui' tzrij. Arj-e' njelal nqueca'y wa' com congan q'uiy ck'awech. Je ck'awech mruyon ta chqueplaj c'o wa' per c'ola ptak quewá' chka'. 7 Jun je nca'ya ajni' nca'ya jun cój, jun chic ajni' nca'ya jun wajquex, jrox cara' ruplaj ajni' ruplaj jun acha, jrucaj arja' nca'ya ajni' jun xi'c nrupina. 8 Y c'ola wajki' quexic' chejujnel, y je ck'awech chkabar c'o wa' com c'ola tzrij quexic' y c'ola xuxe' chka', y njunlic quemjon bix che pk'ij y chak'a', cawra necbixaj ra: —Santo, Santo, Santo, cara' rbanic Kajaw Dios. Arja' nmajo'n poder mquita c'ola pruk'a'. Arja' nc'o wa' ojer, nc'o wa' camic y nc'o wa' chwak cabij y rxin junlic, cara' necbixaj. 9 Cara' nqueban che cji', ne nqueya' ruk'ij Dios je tz'bula chpam trono y nquemeltioxina tzra, arja' c'aslic Dios y nec'se'a rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. 10 Tak nqueban cara' je e veinticuatro anciano arj-e' nquexque'a chwech Dios je tz'bula chpam trono y nqueya' ruk'ij, com arja' c'aslic Dios y nec'se'a rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Nquelsaj ccorona y nqueya' oca chwech trono y cawra necbixaj ra: 11 —Atet at Kajaw, atet at kaDios, nyatanak wa' chawa che ncatkaban respetar y nkaya' ak'ij, y nyatanak wa' chawa che neknataj nimlaj poder jc'ola pnak'a'. Cara' nekbij chawa com atet xatwankersana caj ruq'uin rwech ruch'lew, nmajo'n achnak mquita atet xatwankersana. Com ncawara' nrajo' awanm che xawankersaj y xe rmal c'ara' tak c'ola njelal camic y xe rmal c'ara' tak xwankersasa njelal, cara' necbixaj.

Apocalipsis 5

1 Y xentz'et je tz'bula chpam trono, arja' rc'an jun wuj rebton ri' y pruk'a' c'o wa' je rxin rejquenk'a'. Jwuj c'ola tz'ibtanak chwech per ne che c-e' praj tz'ibtanak wa'. Jruchi' wuj k'olin tzra wku' rkan sello ch-utz c'ara' majo'n nsoltaj ta. 2 Y c'ola jun ángel xentz'et congan rchuk'a' y c'ola ntajina remjon rbixic. Jrukul ángel congan fuerte y cawra nbij ra: —¿Lc'ola jun yatanak tzrij che nelsaj sello y nusol wuj? cara' xc'axaj. 3 Nmajo'n jun xecwina xusol ta wuj y xutz'et ta jtz'it, nexte c'o ta jun chcaj nexte c'o ta jun chwech ruch'lew y nexte c'o ta jun xuxe' ulew. 4 Anen congan ok'ej quenban rmal je nmajo'n jun yatanak ta tzrij che xtusol ta wuj y xtsiq'uij ta rwech y nexte xtutz'et ta jtz'it. 5 C'jara' xpeta jun chca anciano y cawra xbij chwa ra: —Me tcatok' ta, tetz'ta' mpa' c'ola jun, arja' xuch'ec rtzilal, arja' Cój nbixa tzra y arja' jun chca riy rumam Judá, y chka' riy rumam ja ojer rey David. Arja' xch'ecmaja y rmal c'ara' necwina nelsaj je wku' rkan sello je rc'an wuj y nusol. 6 Chek q'uenjlal c'ola jun Carne'l xentz'et pa'la pnic'aj abar c'o wa' trono, abar ec'o wa' j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic', y abar ec'o wa' anciano. Je nca'ya ajni' nca'ya jun carne'l jsoctanak chic y ocnak jun sacrificio. Wku' rc'o' y wku' rk'arwech. Je wku' rk'arwech jara' wku' espíritu rxin Dios jretkon ela nat nkaj chwech njel ruch'lew. 7 Xba Carne'l ruq'uin je tz'bula chpam trono y xuc'om wuj tzra je rc'an pruk'a' je rxin rejquenk'a'. 8 Tak xc'omtaja rmal, j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic' e quexbil e veinticuatro anciano arj-e' xexque'a chwech. Arj-e' cc'an jujun arpa y chka' cc'an jle' incienso nojnak ptak rc'ulibal, y je rc'ulibal oro ocnak. J-incienso jara' oración je nqueban retnamet Dios. 9 Y c'ola jun c'ac' bix necbixaj tzra Carne'l jcawra nbij: —Atet nyatanak wa' chawij chnac'om jwuj y nawsaj je' sello je rc'an. Cara' nekbij chawa com atet xatcomsasa y jacq'uiel jara' xokalok'bej che xok-oca ok rxin Dios. Cara' abnon, chka bechnak opech tribu okc'o wa', chka bechnak opech ktzojbal, chka bechnak opech ketnamet y chka bechnak opech knación. 10 Y xaya' chka che ajoj okocnak reyes y okocnak sacerdote che nokosmaja precwent kaDios, y noc na k'atbaltzij pkak'a' chwech ruch'lew. Cara' nbij c'ac' bix jnecbixaj. 11 C'jara' xentz'et y xenwc'axaj quekul jle' ángel, arj-e' csutin qui' tzrij lwar abar c'o wa' trono, abar ec'o wa' j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic' e quexbil anciano. Je' ángel e congan e q'uiy, e ajru' la mil y mesquier ncatecwina nque'awejlaj. 12 Arj-e' quemjon rakic quechi' y cawra necbij ra: —Carne'l je xcomsasa arja' nyatanak wa' tzra che nkaya' ruk'ij rmal rpoder, rmal rmibil, rmal nmak tak rna'oj, y rmal rchuk'a'. Nyatanak wa' tzra che nkaban respetar y nkaya' ruk'ij y nekbij utzlaj tak tzij tzra. Cara' necbij j-e' ángel. 13 Y c'c'o na xenwc'axaj. Njelal jwankersan rmal Dios xenwc'axaj quekul chejujnel xabar opech ec'o wa', we chcaj, o chwech ruch'lew, o xuxe' ulew, we pmar, y cawra necbij ra: —Je tz'bula chpam trono ruq'uin Carne'l, njunlic xtbix ta chca je' utzlaj tak tzij, junlic xteba'n ta respetar, junlic xtya'a ta quek'ij y junlic ta xtnataxa che ajni'la nim cchuk'a'. Ncara' ta xtba'na chca camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp, cara' necbij. 14 Tak xbitaja cara' cmal, j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic' xecbij amén. Je veinticuatro anciano arj-e' xexque'a y xqueya' ruk'ij c'aslic Dios jnec'se'a rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp.

Apocalipsis 6

1 Y xentz'et Carne'l tak xelsaj jun tzra wku' rkan sello. Y xpeta jun chca j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic', arja' xtzijona y xenc'axaj rukul ajni' rukul jun queypa': —Catjo', tetz'ta' mpa', cara' xbij. 2 Y chek q'uenjlal xentz'et jun quiej sak rij, y c'ola jun tz'bula tzrij rc'an jun arco je nbanbej ch'oj. C'ola jun corona xja'cha tzra. Tak xjachtaj ela tzra c'jara' xba xumaj cch'aquic rec'lel ch-utz c'ara' nqueruch'ec per ne rxin junlic. 3 Ja' Carne'l xelsaj chic jun sello. Tak xlestaja rmal c'o chic jun chca e cji' jc'ola wajki' quexic' xenc'axaj tak xtzijona y cawra xbij: —Catjo', tetz'ta' mpa'. 4 Y xel ta jun quiej chic quiek rij, y c'ola jun tz'bula tzrij yatanak tzra che arja' nutic ch'oj chwech ruch'lew ch-utz c'ara' je' wnak neccamsaj qui' rmal. Y c'ola jun nimlaj espada xja'cha tzra. 5 Ja' Carne'l xelsaj chic jun sello. Tak xlestaja rmal c'o chic jun chca j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic' xenc'axaj tak xtzijona y cawra xbij: —Catjo', tetz'ta' mpa'. Y chek q'uenjlal xentz'et jun quiej k'ak rij, y c'ola jun tz'bula tzrij rc'an jun lipr pruk'a'. 6 Y c'ola jun kul xenc'axaj chquecjol j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic' y cawra xbij ra: —Jpak jnach'ec jun k'ij xjun libra trigo nya'a chwech, xwajki' libra cebada nulok'. Per mtecomsaj ta je' tejco'n jnuya' aceite ruq'uin vino. 7 Ja' Carne'l xelsaj chic jun sello. Tak xlestaja rmal c'o chic jun chca j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic' xenc'axaj tak xtzijona y cawra xbij: —Catjo', tetz'ta' mpa'. 8 Chek q'uenjlal tak xentz'et jun quiej k'an rij, y c'ola jun tz'bula tzrij, Cmic rubi'. Y c'o chic jun trena tzrij, Cc'ulibal Cnomki' rubi'. Arj-e' xyataja chca che nqueccamsaj wnak jec'ola chwech ruch'lew. Je nqueccamsbej jara' tzra espada, tzra wyejal, tzra itzel tak yubil, y tzra itzel tak chcop jec'ola chwech ruch'lew. Arj-e' xyataja chca chc'ola quek'a' tzrij la cuarta parte rxin rwech ruch'lew je nqueban wa' cmic. 9 Ja' Carne'l xelsaj chic jun sello. Tak xlastaja rmal anen xenutz'et canm je wnak jecamsan rmal rtzojbal Dios y rmal testimonio jquey-on. Xuxe' altar c'o wa' canm. 10 Arj-e' congan xquerak quechi' y cawra xecbij tzra Dios ra: —Kajaw, atet nch'ajch'oj wa' awanm, naban wa' cumplir jnabij. ¿Nak k'ij nak'et tzij chquij jec'ola chwech ruch'lew jxecamsana kxin? ¿Nak k'ij naya' rjel rec'xel chca? cara' xecc'axaj. 11 C'jara' c'ola jun tziak sak xja'cha chca y cawra xbixa chca ra: —Quixexla'n chna jun tiemp com ec'o na más ajsmajma' jewch'alal nquecomsas na ajni' bnon chewa ixix. Tak xtquecomsasa conjelal c'jara' c'a xtbantaja je ajni' nebij. 12 Ja' Carne'l xelsaj chic jun sello. Tak xlestaja rmal chek q'uenjlal xentz'et c'ola jun nimlaj cbarkan xuban, xoca k'ejku'm jk'ij ajni' xucsaj jun tziak rxin bis, y chka' j-ic' xoca ajni' quic' per ne pnenter. 13 Jch'umil xetzak ta chcaj ajni' nuban jun che' higuera tak q'uemjana tek'nera rwech y tak npeta jun nimlaj k'ek' ne nmulij rwech. 14 Jcaj xsa'cha, abar le tzra' xoc wa', cara' xuban ajni' jun wuj nbo'ta. Njelal jyu' xk'ax chic chpam jun lwar y cara' xuban je' lwar chka' jc'ola ptak mar. 15 Je' wnak arj-e' xecwiwaj qui' ptak jul y checjol nmak tak abaj ruq'uin ptak je' k'ayis. Cara' xqueban je' reyes jec'ola chwech ruch'lew, y cara' xqueban chka' jle' chic e nmak tak wnak ajni' chca je' cjefe ejército, je' byoma', y jle' chic jcongan cchuk'a'. Cara' xqueban conjelal, che esclavo y che e libre. 16 Y cawra xecbij ra: —Camic ttzak pa chkij je' jyu', ttzak pa chkij nmak tak abaj y korwiwaj chwech je tz'bula chpam trono ch-utz c'ara' chmajo'n nkatz'et ta rwech, y korwiwaj chwech ryiwal Carne'l, 17 com camic xerla' nimlaj k'ij rxin ryiwal y nmajo'n jun achnak xtecwin ta xtpe'a chwech, cara' xecbij.

Apocalipsis 7

1 Tak xtz'ettaja nmal jawrara c'jara' xentz'et chic ec'ola e cji' ángel. Jun ángel tzra' pa'l wa' abar nel twa' k'ij, jun chic abar nkaj wa' k'ij, jun chic tzra' pal wa' pnorte, y jun chic psur. Y c'ola cji' nmak tak k'ek' rxin rwech ruch'lew quechpon ch-utz c'ara' chmajo'n nkaj ta k'ek' chewech ruch'lew nexte tzrij mar nexte tzrij ta jun che'. 2 Y c'o chic jun ángel xentz'et, arja' xel ta abar nel twa' k'ij y rc'an jun sello rxin c'aslic Dios. Y xurak ruchi' chquij j-era' e cji' ángel jyatanak poder pquek'a' che nqueban cmic chwech ruch'lew y pe rwá' mar chka'. 3 Y cawra xbij chca ra: —Mteban ta cmic chwech ruch'lew nexte pe rwá' mar y nexte tzra jun che'. C'jara' xteban cmic tak xtkaya' sello chqueplaj ajsmajma' rxin Dios, cara' xbij chca. 4 Y xenwc'axaj ajru' xya'a sello chca, e ciento cuarenticuatro mil, j-era' epenak chquecjol e cbeljuj tribu rxin Israel. 5 Checjol jun tribu Judá ec'ola e cbeljuj mil xya'a csello, chquecjol tribu rxin Rubén ec'ola e cbeljuj mil, chquecjol tribu rxin Gad ec'ola e cbeljuj mil, 6 chquecjol tribu rxin Aser ec'ola e cbeljuj mil, chquecjol tribu rxin Neftalí ec'ola e cbeljuj mil, chquecjol tribu rxin Manasés ec'ola e cbeljuj mil, 7 chquecjol tribu rxin Simeón ec'ola e cbeljuj mil, chquecjol tribu rxin Leví ec'ola e cbeljuj mil, chquecjol tribu rxin Isacar ec'ola e cbeljuj mil, 8 chquecjol tribu rxin Zabulón ec'ola e cbeljuj mil, chquecjol tribu rxin José ec'ola e cbeljuj mil, y chquecjol tribu rxin Benjamín ec'ola e cbeljuj mil. J-ewra xya'a je' csello. 9 Tak xtz'ettaja nmal anen jawrara ec'o chic jle' wnak xenutz'et per ncongan e q'uiy, nmajo'n jun wnak xecwin ta xerilaj. J-era' wnak njelal nación epenak wa', njelal tribu, y njelal tnamet, y chka' njelal tzojbal nquetzijon wa'. Arj-e' epa'l oca chewech trono y chwech Carne'l, quecsan jle' tziak sak y cc'an rxak tak palma pquek'a'. 10 Arj-e' congan nquerak quechi' y cawra necbij ra: —Jtotanem ruq'uin kaDios npet wa' je tz'bula chpam trono y rexbil je Carne'l. 11 Conjelal je' ángel arj-e' epa'la, csutin qui' tzrij lwar abar c'o wa' trono abar ec'o wa' anciano y abar ec'o wa' j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic'. Xexque'a chewech trono y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios. 12 Cawra necbij ra: —Amén. Ne tbix wa' utzlaj tak tzij tzra kaDios, nte xtya' wa' ruk'ij, nte xtnatax wa' che ajni'la nim ruk'ij y ajni'la nim rna'oj, xtmeltioxix ta tzra njelal achnak, nte xtba'n wa' respetar, nte xtnatax wa' jnimlaj rpoder y ajni'la nim rchuk'a'. Nte cara' xtba'na tzra camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Amén. Cara' xecbij. 13 Je' anciano c'ola jun chca cawra xc'axaj chwa ra: —J-ela wnak jquecsan sak tziak ¿nak cbanic y abar epenak wa'? Cara' xc'axaj chwa. 14 —Señor, jara' atet atojtakyona, cara' xenbij tzra. Cawra xbij chic chwa: —J-e' c'ala' jek'axnak ta chpam nimlaj lowlo', y quetziak sak com quech'jon chic chpam recq'uiel Carne'l. 15 Rmal c'ara' tak ec'ol oca chwech retrono Dios, y che pk'ij chak'a' nquesmaja precwent Dios chpam santlaj rtemplo, y je tz'bula chpam trono ne arja' wa' nec'je'a cuq'uin che cchajxic. 16 Tzra' majo'n chic nquetaj ta wyejal, majo'n nquetaj xta chkichi', majo'n chic xtquec'at ta chwech reyk'ij, majo'n chic c'ten xtquena' ta. 17 Cara' xtqueban com ja' Carne'l jc'ola kas mer pnic'aj jabar c'o wa' trono arja' xtyuk'una cxin. Arja' xquerc'aj abar c'o wa' tz'ucnel ya', per jara' ya' rec'mon ta utzlaj c'aslemal rxin Dios. Ja' Dios nes-uwa njelal ri'al ck'awech.

Apocalipsis 8

1 Ja' Carne'l xelsaj rq'uisbal sello. Tak xlestaja rmal majo'n chic achnak nc'axaxa chcaj, y nc'aj hor xuban cara'. 2 Anen xenutz'et e wku' ángel epa'la chwech Dios, y c'ola jujun trompeta xja'cha chca chejujnel. 3 Y xpet chic jun ángel arja' xpe' oca chwech altar, rc'an jun rc'ulibal incienso oro ocnak. Y q'uiy incienso xja'cha tzra chnuya' pe rwá' altar j-oro ocnak jc'ola chwech Dios, com incienso nrexbilaj oración je nqueban conjelal retnamet Dios. 4 Jresbel incienso xel ta pruk'a' ángel rexbil oración cxin retnamet Dios y xojte'a, c'a chwech Dios xekaj wa'. 5 J-ángel xuc'om rc'ulibal incienso y xuc'om rchak'ak' jc'ola pe rwá' altar, xnojsaj chpam y xutix chwech ruch'lew. Tak xtixtaja rmal c'ola jle' queypa' xuban jcongan fuerte rukul y c'ola k'ak' nuq'uiek ri', y chka' xuban jun cbarkan. 6 Je wku' ángel c'ola jun trompeta cc'an, arj-e' xecchumsaj qui' che necxulaj. 7 Jnabey ángel xulaj trompeta. Tak xultaja rmal c'ola jle' sajbech ruq'uin k'ak' reyjun ri' chpam jle' quic' y jara' xti'xa chwech ruch'lew. Je' che' jc'ola chwech ruch'lew xc'ata tercera parte, y xc'ata jrex tak k'ayis per ne njelal. 8 Jun chic ángel xulaj trompeta. Tak xultaja rmal c'ola ajni' jun nimlaj jyu' remjon c'atem xq'uie'k ela pmar, y jmar xoca quic' tercera parte. 9 Je' chcop jec'ola pmar xecoma tercera parte, y jle' lanch jc'ola pe rwá' mar xyojtaja tercera parte chka'. 10 Jun chic ángel xulaj trompeta. Tak xultaja rmal c'ola jun nimlaj ch'umil xtzak ta chcaj, remjon c'atem ajni' nuban k'ak' y xkaja chpam tercera parte rxin binel ya' y chpam tercera parte rxin tz'ucnel ya' chka'. 11 Jrubi' ch'umil, Ajenjo nbixa tzra, y jya' xoca q'uey tercera parte rmal. E q'uiy wnak xecoma rmal ya' com xoca q'uey. 12 Jun chic ángel xulaj trompeta. Tak xultaja rmal, jk'ij xyojtaja tercera parte rmal, y cara' tzra ic' y chca ch'umil chka' xyojtaja tercera parte. Jk'ij rexbil ic' ruq'uin je' ch'umil xyojtaja jquech'a' y majo'n chic xch'a'an ta tercera parte. Je pk'ij ruq'uin chak'a' majo'n chic xch'a'an ta tercera parte rxin k'ij nexte tercera parte cxin ch'umil ruq'uin ic'. 13 Anen xentz'et, c'ola jun ángel mer pe nc'aj caj nrupin wa' y nurak ruchi' xenwc'axaj, cawra nbij ra: —Congan lowlo' chca wnak jec'ola chwech ruch'lew rmal jle' chic trompeta jq'uemjana txulaxa cmal e oxi' ángel, com oxi' rwech lowlo' xtba'na chca je nlowlo', cara' xbij.

Apocalipsis 9

1 Jun chic ángel xulaj trompeta. Tak xultaja rmal xentz'et, c'ola jun ch'umil xtzak ta chcaj y xkaja chwech ruch'lew. Jch'umil xja'cha jun llave tzra je njakbej ruchi' nimlaj jul je nq'ue c'nat nekaj wa' xuxe' ulew je chpam nimlaj k'ejkumal. 2 Xujak ruchi' jul y xel ta jle' seb chpam ajni' seb nel ta chpam jun nimlaj horno. Jk'ij majo'n chic ntz'e't ta rmal seb y majo'n chic achnak natz'et chcaj rmal. 3 Ec'ola jle' sac' xe'el ta chpam seb y xec'je'a chwech ruch'lew. Jsac' c'ola jun poder xyataja chca ajni' yatanak chca je' xca' ja e rxin rwech ruch'lew. 4 Y xbixa chca che me tqueban ta cmic tzra rex tak k'ayis rxin rwech ruch'lew nexte tzra tejco'n nexte tzra jun che', y xruyon chca wnak nqueban wa' lowlo' per xruyon jmajo'n y-on ta sello rxin Dios chqueplaj. 5 Xya'a c'as chca che j-o' ic' nqueban lowlo' chca wnak per majo'n xyataj ta chca che nqueccamsaj. Je rbanic lowlo' nqueban chca wnak jara' ajni' ruquiy jun xca' tak ncatruti'. 6 Chpam jara' tiemp je' wnak neccanoj nak nqueban che nquecoma per majo'n nquecom ta, congan necyarij nquecoma per xmajo'n nquecom ta. 7 Jsac' nqueca'ya e ajni' jle' quiej echumsan chic che nqueba pch'oj. Quecsan pquewá' ajni' corona ntz'e'ta j-oro ocnak, y queplaj ajni' queplaj wnak. 8 Jresmal quewá' ajni' resmal quewá' ixki', y jquéy ajni' réy jun cój. 9 Quey-on chwech quec'u'x ajni' tobal ruruc'u'x jun soldado jch'ech' ocnak. Jrukul quexic' nc'axaxa ajni' rukul jle' caret, per jle' caret jcherren cmal jle' quiej tak ebnak alnak pch'oj. 10 Chka' c'ola quejey ajni' quejey xca' y c'ola quetobal chutza'm quejey y jara' nquecsaj jnecbanbej lowlo' chca wnak chpam j-o' ic'. 11 Y c'ola jun ángel ocnak rey pquewá', jara' ángel c'nat c'o wa' chuxe' ulew chpam nimlaj k'ejku'm. Jrubi' ángel nbixa chpam tzojbal hebreo jara' Abadón, y nbixa Apolión tzra chpam tzojbal griego. 12 Camic xk'axa jnabey lowlo', tetz'ta' mpa' c'o chna c-e' penak. 13 Jun chic ángel xulaj trompeta. Tak xultaja rmal c'ola jun kul xenc'axaj xel ta checjol je cji' ac'o' je rc'an altar j-oro ocnak jc'ola chwech Dios. 14 Jkul cawra xbij tzra ángel je xxulana trompeta: —Que'acra je cji' ángel jexmila chuchi' nimlaj binel ya' rbin-an Eufrates, cara' xbij tzra. 15 Y cara' xuban xeruquir e cji' ángel. Ja' Dios ne rchumin twá' nak hor, nak k'ij, nak ic', y nak juna' nquequir wa' je cji' ángel che nqueba y nqueccamsaj jun tercera parte chca wnak. 16 Ec'ol c'a jun nimlaj ejército etz'bula chquij tak quiej per ncongan e q'uiy soldado, y xenwc'axaj e c-e' cient millones quebnon conjelal. 17 Je' quiej xec'u'ta chenwech y jetz'bula chquij quecsan nic'aj achnak jnectobej ruquec'u'x. Jtobal ruquec'u'x oxi' rwech rcolor-il, jun quiek ajni' rcolor-il k'ak', y jun chic azul ajni' rcolor abaj zafiro, jun chic k'an ajni' rcolor azufre. Jquewá' quiej ajni' quewá' cój, y c'ola k'ak' nel ta pquechi' rexbil seb ruq'uin azufre. 18 Ja c'a wa' oxi' rwech lowlo' je xecamsbesa tercera parte chca wnak, jara' k'ak' rexbil seb ruq'uin azufre jnel ta pquechi' quiej. 19 Com jpoder je cc'an j-ewra quiej pquechi' c'o wa', y quejey rc'an poder chka'. Jquejey cara' rbanic ajni' rbanic jun cmetz y tzra rwá' quejey necbanbej lowlo' chca wnak. 20 Je jle' chic wnak jmajo'n xecomsas ta rmal jawra oxi' rwech lowlo', j-e' nmajo'n xqueq'uex ta jtz'it cna'oj com majo'n xequeya' cta je' tioxa' je j-e' ebanyona, nexte xqueya' cana y-oj quek'ij itzel tak espíritu, nexte xqueya' cana y-oj quek'ij je' tioxa' j-oro e'ocnak, owe plata, bronce, abaj, owe che', per com j-e' tioxa' xjic rechbal je' achnak rmal c'ara' majo'n nqueca'y ta, nexte necc'axaj je nbixa chca, nexte nquebina. 21 Chka' je' wnak majo'n xqueya' cta bnoj cmic, y majo'n xqueya' cta bnoj tak samaj cxin aj-itza', y majo'n xqueya' cta bnoj il mac je' ach-i' nque'oca cuq'uin ixki', y nexte bnoj alak' xqueya' cana chka'.

Apocalipsis 10

1 C'o chic jun ángel xentz'et congan rchuk'a', arja' ntajina nkaj ta chcaj, c'o pa chpam sutz' y c'ola jun xconk'a' pe rwá'. Je nca'ya ruplaj ajni' nca'ya k'ij y je rkan ajni' k'ak' ocnak. 2 Y c'ola jun ch'it libro jkala je rc'an pruk'a'. Je rkan rxin rejquenk'a' jara' xuya' pe rwá' mar, jrexquen jara' xuya' chwech ruch'lew. 3 Xurak ruchi' per congan fuerte rukul, ajni' rukul jun cój tak nurak ruchi'. Tak xurak ruchi' ángel c'jara' xtzijona wku' c'koljay. 4 Tak xec'choja tzij rmal wku' c'koljay, anen xatra xentz'ibaj je xbij per c'ola jun kul xenwc'axaj jpenak chcaj jcawra xbij chwa ra: —Tec'je'a pnawanm je xbij wku' c'koljay, mtak'alsaj ta y mtatz'ibaj ta, cara' xbij chwa. 5 J-ángel xentz'et jrey-on jun rkan pe rwá' mar y jun rey-on chwech ruch'lew arja' xuyic ruk'a' chcaj 6 y xuban jun juramento prubi' Dios. Jara' caslic Dios jnec'se'a rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp, ja' xwankersana caj y njelal je rc'an, y ja' wankersyona rwech ruch'lew y njelal jc'ola chwech, y ja' wankersyona mar y njelal jc'ola chpam chka'. Cawra juramento jxuban ángel: —Je Dios arja' majo'n nuya' xta más tiemp tzra nimlaj juicio 7 per nutak ta chanim. Tak xterla' k'ij tak nc'axaxa rukul trompeta y xtxulaxa rmal q'uisbal ángel, tzra' c'ara' xtk'aljin wa' njelal je rchumin ta Dios jwewtanak nabey y xtbantaja cumplir njelal ajni' xbij cana chca profeta je ajsmajma' rxin. Cara' xbij ángel. 8 Jkul jxenwc'axaj jpenak chcaj arja' xtzijon chic jmul wq'uin y cawra xbij chwa ra: —Camic jat ac'ma' libro jc'ola pruk'a' ángel jc'ola jun rkan rey-on pe rwá' mar y jun rey-on chwech ruch'lew, cara' xbij chwa. 9 Y cara' xenban, xenba ruq'uin ángel xenbij tzra chnuya' chwa jlibro, y cawra xbij chwa ra: —Tec'ma' libro y tetja'. Tak xtitaja awmal congan q'uey xtuna' apam per pnachi' jara' qui' nuna', ajni' ri'al che', cara' nbij chwa. 10 C'jara' xenc'om libro tzra y xentaj. Tak xtitaja nmal, je pnuchi' congan qui' xuna', ajni' ri'al che' xentaj, per che npam jara' congan q'uey xuna'. 11 Y cawra xbij chwa: —Atet nc'atzina che namaj chic jmul rbixic jq'uemjana tbantaja. Ajni' chca tnamet jq'uiy je' quewech jnaya' na rbixic chca je xtqueban na y ajni' chca nación, ajni' chca je nquetzijona ptak tzojbal y ajni' chca je' reyes, cara' xbij chwa.

Apocalipsis 11

1 C'jara' xja'cha jun aj chwa ajni' jun ejtbal y cawra xbixa chwa ra: —Catyictaja y twejtaj santlaj rtemplo Dios, twejtaj altar y que'awejtaj chka' jec'ola chpam templo jquemjon rya'ic ruk'ij Dios. 2 Per jchujay jc'ola chwech santlaj templo jara' mtawejtaj ta, com jara' jchon pquek'a' jme aj Israel ta y arj-e' cuarentidos ic' nquec'je'a chwech jsantlaj retnamet Dios y nquepak' tzra ckan. 3 Anen ec'ola e c-e' testigo wxin quenya' na chca che nqueya' rbixic ntzojbal, jun mil doscientos sesenta k'ij nqueya' rbixic y arj-e' quecsan jle' tziak rxin banbal bis. Cara' xbij chwa. 4 Je c-e' testigo arj-e' e junam ruq'uin e c-e' che' olivo ruq'uin e c-e' candelero jpa'la chwech Rajaw ruch'lew. 5 Je c-e' testigo, achnak ncajo' nqueban lowlo' chca arj-e' c'ola k'ak' nel ta pquechi' y jara' nquecc'atsbej je nquetzelana cxin. Achnak ncajo' nqueban lowlo' chca arj-e', j-e' chka' cara' nba'na chca, k'ak' nquecamsbexa. 6 Arj-e' c'ola quek'a' tzrij caj che nectz'apij ch-utz c'ara' majo'n jab nkaj ta. Ajru' tiemp xtqueya' rbixic rtzojbal Dios nc'o wa' quek'a' tzra che nqueban cara'. Chka' c'ola quek'a' tzra ya' che nqueyoj y noca quic', y c'ola quek'a' tzra rwech ruch'lew che nqueya' njelal rwech yubil chwech. Cara' nqueban y jara' nquecwina nqueban xajru' ta mul ncajo' nqueban. 7 Je c-e' testigo tak xtetz'kata tiempo rxin testig-il je nqueya', c'jara' nel ta ja itzel chcop chpam lwar jq'ue c'nat c'o wa' xuxe' ulew chpam k'ejkumal, y ja' itzel chcop necwina chquij y nquercamsaj. 8 Jquecuerpo nepne'a pbey chpam nimlaj tnamet abar xcomsas wa' Kajaw Jesucristo chwech cruz. Jara' tnamet nc'ambexa tzij ruq'uin c-e' tnamet Sodoma ruq'uin Egipto. 9 Je' wnak oxi' k'ij ruq'uin nic'aj chek jic nquetz'et je cuerpo. J-era' wnak epenak ptak je' tnamet, ptak je' tribu, epenak chpam njelal rwech tzojbal y epenak chpam je' nación. Chek jic nquetz'et je cuerpo y majo'n nqueya' ta c'as che xtmu'k ta. 10 Jec'ola chwech ruch'lew arj-e' congan nquequicota rmal che xecomsasa e c-e' testigo, nqueban nim k'ij rmal y nqueya' cregalo chbil tak qui'. Cara' nqueban com je c-e' profeta congan ruquiy xqueban chca jec'ola chwech ruch'lew. 11 Tak xetz'kata oxi' k'ij ruq'uin nic'aj, xoca Espíritu cuq'uin je c-e' testigo, jara' Espíritu je nyowa c'aslemal je tkon ta rmal Dios. C'jara' xyataja chca che xepe'a y congan xecxibej qui' jxetz'towa cxin. 12 C'ol c'a jun nimlaj kul xecc'axaj jpenak chcaj, cawra xbij chca e c-e' testig: —Quixojte' ta wawe', cara' xbij chca. Y xejte'a chcaj, xec'mar ela rmal jle' sutz', per ne chquewech je nquetzelana cxin tak nqueban cara'. 13 Njara' hor c'ola jun nimlaj cbarkan xuban y jun décima parte rxin tnamet xba ptak ulew rmal, e wku' mil xecoma rmal cbarkan. Je jle' chic congan xecxibej qui' y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios jc'ola chcaj. 14 Camic xk'axa rucab lowlo', tetz'ta' mpa' c'o chna jun penak. 15 Jun chic ángel xulaj trompeta. Tak xultaja rmal c'ola jle' nmak tak kul xc'axaxa tzra' chcaj, cawra nbij ra: —Je' gobierno jec'ola chwech ruch'lew, ocnak pruk'a' Kajaw Dios camic y pruk'a' Cristo jrech-on. Camic arja' nebnowa mandar com ja' Rey y nuban wa' mandar camic y rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp, cara' nbij. 16 Je veinticuatro anciano jetz'bul oca chwech Dios chpam quetrono arj-e' xexque'a y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios 17 y cawra xecbij tzra ra: —Kajaw Dios, atet nmajo'n poder mquita c'ola pnak'a', atet ne atc'o wa' camic, atc'o wa' ojer, y ne atc'o wa' chwak cabij y ne rxin junlic. Camic nekmeltioxij chawa che xacsaj jnimlaj poder jc'ola pnak'a' y atet chic ncatebnowa mandar com at Rey. 18 Je' nación congan xyictaja cyiwal chawij per camic xerla' k'ij che atet xyictaja awyiwal chquij j-e'. Camic xerla' k'ij che nk'e'ta tzij chquij je' cnomki', y xerla' k'ij je nyataj wa' rtojbalil chca je' ajsmajma' awxin ajni' chca je' profeta, ajni' chca jle' chic tnamet awxin, ajni' chca conjelal je nqueban respetar abi' che nmak quek'ij y che me nmak ta quek'ij. Camic xerla' k'ij cxin je nqueyjowa rxin rwech ruch'lew che nqueyo'ja j-e' chka'. Cara' xecbij tzra. 19 C'jara' xejke'a santlaj rtemplo Dios chcaj y xtz'ettaja jcax je rxin rchuminem chpam templo. Congan k'ak' nuq'uiek ri', c'ola je' kul nc'axaxa congan nim rukul, c'ola jle' c'koljay xuban, xuban cbarkan y nmak tak sajbech xkaj ta.

Apocalipsis 12

1 Y c'ola jun nimlaj rital xwankera chcaj: c'ola jun ixak rewkon ri' tzan k'ij, ic' ocnak rpalibal y c'ola jun corona rey-on pe rwá' rc'an cbeljuj ch'umil. 2 Ja' ixak yawa' chic, majtanak rmal ruquiy y nurak ruchi' com xyamer nalexa ch'it ral. 3 Y c'o chna jun rital xwankera chcaj: chek q'uenjlal xwankera jun nimlaj chcop, jun itzel chcop rbin-an dragón, quiek rij, wku' rwá' y ljuj rc'o'. Jujun rwá' c'ola jun corona rc'an. 4 Arja' xucsaj rujey y xerkasaj ta chwech ruch'ulew tercera parte chca je' ch'umil jec'ola chcaj. C'jara' xpaba' ri' chwech ixak je xyamer nec'je'a ral ch-utz c'ara' nutaj alnak ch'tac'al tak xtec'je'a. 5 Ja' ixak xec'je'a ch'it ral ala'. Jral ixak c'ola jun nimlaj poder rc'an jnucsaj na chquij conjelal wnak chcow nquerchapbej y che nquerc'abej, chka bechnak opech nación ec'o wa'. Chek q'uenjlal tak xyataja tzra ral che xojte'a chcaj abar tz'bul wa' Dios chpam retrono. 6 Ja' ixak xnanmaja, xba chpam jun tenlic lwar jabar c'o wa' jun rc'olibal jchumin rmal Dios y tzra' xba'n wa' cwent jun mil doscientos sesenta k'ij. 7 C'ol c'a jun nimlaj ch'oj xbantaja chcaj. Miguel e rexbil jle' chic ángel nquech'ojina ruq'uin dragón y cuq'uin je' itzel tak ángel jec'ola ruq'uin. 8 Per xech'a'ca dragón y majo'n xyataj ta chca che xec'je' ta chcaj. 9 Ja' nimlaj dragón xch'akix ta. Jara' dragón ja ojer cmetz, y diablo nbixa tzra, y c'o chic jun rubi' chka' jara' Satanás. Arja' nebnowa engañar cxin conjelal wnak jec'ola chwech ruch'lew. Xch'akix ta chwech ruch'lew e rexbil e itzel tak ángel jec'ola ruq'uin. 10 Y c'ola jun kul xenc'axaj chcaj, congan fuerte rukul y cawra nbij ra: —Camic xerla' k'ij che nyataja jtotanem rxin Dios chca wnak y ntz'ettaja jnimlaj rpoder, y xerla' k'ij che noca rgobierno y nujach njelal pruk'a' Cristo jrech-on. Cara' xbantaja com xch'akix ta diablo je nbina quil kch'alal chwech Dios, com ja' diablo arja' che pk'ij chak'a' nremjon twa' rya'ic quil kch'alal chwech Dios. 11 Per j-e' kch'alal xech'cowa rxin diablo, y jxecch'ecbej jara' recq'uiel Carne'l ruq'uin je' testig-il xqueya' tzrij Jesucristo, y jun chic, majo'n xecpoknaj ta xqueya' qui' pe cmic rmal. 12 Camic congan quicotemal chcaj, quixquicot c'a jixc'ola tzra'. Per congan lowlo' chewa jixc'ola chwech ruch'lew y jixc'ola pe rwá' mar com camic kanak ta diablo checjol y congan yictanak ryiwal, com arja' rutkin che xmajru' ta tiemp nyataja tzra che nec'je'a chwech ruch'lew. Cara' xbij jkul. 13 Je dragón tak xutz'et che xch'akix ta chwech ruch'lew arja' xumaj rsalujxic ixak jxec'je'a ch'it ral ala' y nrajo'nuban lowlo' tzra. 14 Per ja' ixak xyataja c-e' ruxic' ajni' rxin jun nimlaj xi'c ch-utz c'ara' nrupina y nnanmaj ela chwech cmetz che nba chpam tenlic lwar y nekaja chpam rc'ulibal jabar nba'n wa' cwent oxi' juna' ruq'uin nic'aj. 15 Je cmetz xelsaj ta jle' ya' pruchi' ajni' binel ya', cara' xuban ch-utz c'ara' jya' nba y nuc'om ela ixak. 16 Per je rwech ruch'lew xuto' ixak, xjaktaja jun jul y xkaja binel ya' chpam, jara' ya' jxel ta pruchi' dragón. 17 Je dragón congan xpeta ryiwal tzrij ixak y xba che nerebna' ch'oj cuq'uin jle' chic ral ixak, j-era' jnecnimaj rmandamiento Dios y nqueya' testig-il tzrij Jesucristo.

Apocalipsis 13

1 Anen xenpe'a chuchi' mar psenyi' y c'o chna jun itzel chcop xentz'et, ntajina nel ta pmar. Wku' rwá' je chcop y ljuj rc'o'. Ja jujun rc'o' rc'an jun corona, y jujun rwá' rc'an jun bi'aj jcongan nim ruk'ij, per xruyon tzrij ja' Dios tkal wa' jawra bi'aj. 2 Ja' itzel chcop xentz'et ajni' rbanic jun rlusil bajlam, y je rkan ajni' rkan oso, y jréy ajni' réy cój. Je dragón xujach rpoder ruq'uin retrono tzra itzel chcop y congan nim k'atbaltzij xujach tzra chka'. 3 Jitzel chcop c'ola jun rwá' soctanak, y xentz'et anen rec'mon ta cmic tzra per xec'choja. Je' wnak congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et chcop y conjelal xetre' ela tzrij. 4 Y xexque'a chwech dragón rmal jnimlaj poder jrejchon tzra itzel chcop, y xexque'a chwech itzel chcop chka', cawra necbij tzra ra: —Je chcop majo'n chic abar nekjumsaj wa' y majo'n achnak necwina tzrij, cara' necbij. 5 Jitzel chcop xya'a c'as tzra che nbij jle' nmak tak tzij je nyabej ruk'ij ruyon kaja ruq'uin jle' tzij xruyon trij Dios tkal wa', y nya'a c'as tzra che cuarentidos ic' noca k'atbaltzij pruk'a'. 6 Y cara' xuban, xbij jle' tzij tzrij Dios jcongan itzel nc'axaxa, xruyon ncanoj kaja rubi' per xruyon Dios tkal wa' bi'aj je ncanoj, y xitzel chka' jtzij je nbij tzrij ruchoch Dios y chquij je nquec'je'a chcaj. 7 Y xya'a c'as tzra chka' che nch'ojquina ruq'uin retnamet Dios, xya'a c'as tzra che necwina chquij y xercomsaj. Y xya'a c'as tzra chka' che nque'oca conjelal wnak pruk'a' chka bechnak opech tribu ec'o wa', chka bechnak opech tnamet ec'o wa', chka bechnak opech tzojbal nquetzijon wa', y chka bechnak opech nación ec'o wa'. 8 Y conjelal jec'ola chwech ruch'lew xexque'a chwech, cara' xqueban conjelal jmajo'n tz'ibtanak ta quebi' chpam libro abar tz'ibtanak wa' quebi' jyatanak chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Jawra libro jara' libro rxin ja' Carne'l jxoca jun sacrificio y xcomsasa, y q'uemjana twankersasa rwech ruch'lew tak nchumin chwa' chnoca sacrificio. 9 Jc'ola quexquin cc'axaj c'a je nbij jawra tzij. 10 Je nquechpowa cxin wnak che nque'oca preso pquek'a', j-era' nquecha'pa chka' y nque'oc na preso. Jxecsana espada che ccamsic wnak, chka' j-e' tzan espada nquecomsas wa'. Wawe' c'a nkatz'et wa' che retnamet Dios nc'atzina nquecoch' quewech chpam lowlo', nc'atzina che neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. 11 C'jara' c'o chna jun itzel chcop xentz'et, ntajina nel ta ptak ulew. Je chcop c'ola c-e' rc'o' ajni' rc'o' jun carne'l, per je ntzijona ajni' ntzijona jun dragón. 12 Jawra chcop ra congan nim k'atbaltzij xja'cha pruk'a' rmal jun chic itzel chcop je ljuj rc'o' y ne chwech ja' chcop nucsaj wa' rk'atbaltzij. Njelal k'atbaltzij jc'ola pruk'a' necsaj ch-utz c'ara' npors nuban chca conjelal wnak jec'ola chwech ruch'lew che nquexque'a chwech jitzel chcop jsoctanak. Jsoctanem je rc'an rec'mon ta cmic tzra per xec'choja y majo'n xcom ta. 13 Chka' nuban nmak tak milagro, y c'o nara' nuban nkasaj ta k'ak' chcaj per ne chquewech wnak nuban wa'. 14 Y nqueruban engañar wnak jec'ola chwech ruch'lew. Je nquerbanbej engañar jara' jmilagro nuban je'a jyatanak tzra chnuban, y ne chwech itzel chcop nuban wa'. Y nqueruban mandar je' wnak jec'ola chwech ruch'lew che nqueban rechbal itzel chcop jsoctanak tzan espada nabey per xec'se'a. 15 Y xyataja tzra che xecwina xuya' tzra rechbal itzel chcop che ntzijona y nuya' orden che nquecomsasa wnak jmajo'n nquexque' ta chwech jrechbal itzel chcop. 16 Chka' nqueruban mandar conjelal wnak che nya'a quital chquek'a' je rxin rejquenk'a', o chqueplaj, per nche conjelal wnak nba'na cara' chca che e nmak tak wnak, che e cocoj tak wnak, y chka' che e byoma', che e ch'tak mibi', y chka' che e libre, che esclavo. 17 Cara' nbantaja, je' wnak wmajo'n quital y-on ta rmal chcop jara' majo'n nya' ta c'as chca che nquelok'moja nexte nya'a c'as chca chka' che nqueban c'ayinem. Jrital nya'a chca wnak jara' rubi' chcop, owe rnúmero rubi'. 18 Jawra nc'atzina che nelsaj ena'oj tzrij. Nak c'ola rna'oj telsaj c'a rna'oj tzrij jnúmero rxin chcop, jara' je rnúmero wnak y jara' wajki' cient ruq'uin sesenta y seis.

Apocalipsis 14

1 Y c'c'o na más xentz'et, chek q'uenjlal xentz'et Carne'l, arja' pa'la pe rwá' jyu' je Sion rubi', e rexbil ciento cuarenticuatro mil wnak. J-era' wnak c'ola jun quital tz'ibtala chqueplaj, jquital jara' jrubi' Carne'l y rubi' redta' chka'. 2 Y c'ola jun kul xenc'axaj chka' penak chcaj, y jrukul je nc'axaxa congan nim ajni' jle' ya' jnerjoja, ajni' rukul jun c'koljay. Jkul xenwc'axaj ajni' quekul jle' wnak je ntajina nqueban arpa 3 y necbixaj jun c'ac' bix. Je lwar abar nquebixan oc wa' jara' chwech retrono Dios y chquewech j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic' y chquewech anciano. Majo'n nak chic xecwin ta xrutkij ta jc'ac' bix jnecbixaj, xqueyon j-era' e ciento cuarenti cuatro mil wnak xe'otkina, j-era' jxelo'k'a y xetotaja chquecjol wnak jec'ola chwech ruch'lew. 4 J-era' jmajo'n xemajcun ta cuq'uin ixki' com arj-e' ch'ajch'oj cc'aslemal. Arj-e' netren wa' tzrij Carne'l chkabar opech nqueba wa'. Arj-e' xelo'k'a xetotaja chquecjol je' wnak y xe'oca e ajni' nabey tak csech je ntzujuxa tzra Dios y tzra Carne'l. 5 Arj-e' nmajo'n tz'koj tzij xqueban, nmajo'n nak nquechapbexa, epa'l oca chwech retrono Dios. 6 C'o chic jun ángel xentz'et mer pe nc'aj caj nrupin wa', arja' rec'mon ta utzlaj tzij rxin Jesucristo je rxin junlic chnuya' rbixic chca wnak jec'ola chwech ruch'lew chka bechnak opech nación ec'o wa', chka bechnak opech tribu ec'o wa', chka bechnak opech tzojbal nquetzijon wa', y chka bechnak opech tnamet ec'o wa', 7 cow xtzijona y cawra nbij chca ra: —Txibej ewi' chwech Dios y tey-a' ruk'ij com xerla' hor chnutak ta nimlaj juicio. Chwech Dios quixexque' wa' com arja' wankersyona caj ruq'uin rwech ruch'lew, ja' wankersyona mar ruq'uin tz'ucnel tak ya', cara' nbij. 8 Y xpet chic jun ángel cawra nbij ra: —Xkaja nimlaj tnamet Babilonia, xturtaja. Cara' rebnon Babilonia com arja' ajni' jun itzel ixak, xe nqueruban engañar wnak jec'ola njelal tak nación, npors xuban chca che jun chwa' xeyke' wa' quec'u'x y mruq'uin ta Dios jne ktzij wa' che Dios, y ja' Dios xpeta ryiwal cmal j-e'. 9 Xpet chic jun ángel, cow xtzijona y cawra nbij ra: —Achnak nquexque'a chwech itzel chcop y chwech rechbal, y we nqueya' c'as che nya'a quital chqueplaj, o we chquek'a', 10 wcara' nqueban jara' congan lowlo' nba'n na chca y npeta ryiwal Dios chquij, per nmajo'n jtz'it ryiwal mquita nucsaj chquij. Congan nquetaj na lowlo' pk'ak' ruq'uin azufre, per ne chquewech santlaj tak ángel y chwech Carne'l tak xtba'na cara' chca. 11 Congan seb nela chpam lwar abar nquetaj wa' lowlo'. Jseb nojte'a y nojte'a rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Nmajo'n nquexle'n ta jtz'it, che pk'ij chak'a' ne ec'o wa' chpam lowlo'. Cara' c'a nba'na chca wnak je nquexque'a chwech itzel chcop y chwech rechbal chka', cara' nba'na chca conjelal je nqueya' c'as tzra che nya'a rital rubi' ja' itzel chcop chca. 12 Wawe' nkatz'et wa' je rtnamet Dios jnecnimaj rmandamiento y ne ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo, arj-e' congan nc'atzina chca cpaciencia che nquecoch' quewech chpam jpenak chquij. 13 Y c'ola jun kul xenc'axaj penak chcaj jcawra xbij chwa ra: —Ttz'ibaj je xtenbij chawa ra, tzra jawra tiemp jnumaj ela rij camic congan wen chca wnak je nquecoma je xjun quebnon ruq'uin Kajaw Jesucristo tak nquecoma. Ja' Espíritu rxin Dios nbij che ne ktzij wa' jawrara com j-e' wnak majo'n chic nquecos ta, nquexle'na tzrij csamaj y j-obra jquebnon ta nyataj na rtojbalil chca abar xque'ekaj wa', cara' nbij. 14 Y c'c'o na más xentz'et, chek q'uenjlal xentzu' jle' sutz' sak y tz'bula jun pe rwá', je nca'ya cara' ajni' nca'ya rlec'walxel jun wnak. Arja' c'ola jun corona rucsan oro ocnak y c'ola jun woz rc'an ch'ut rutza'm. 15 C'o chic jun ángel xel ta chpam santlaj templo, arja' nurak ruchi' tzrij je tz'bula pe rwá' sutz' y xbij tzra che nquerumol wnak, ajni' nba'na tzra csech tak nmo'la ruchi', y cawrara xbij tzra: —Jwoz jawc'an tucsaj che rmolic csech, com xerla' hor che nmo'la csech com k'an chic jtejco'n jc'ola chwech ruch'lew, cara' xbij tzra. 16 Y cara' xuban je tz'bula pe rwá' sutz', arja' xumaj rcusic woz chwech ruch'lew, y je csech rxin rwech ruch'lew xmo'la ruchi'. 17 Y c'o chic jun ángel xel ta chpam santlaj templo jc'ola chcaj, arja' chka' rc'an jun woz congan ch'ut rutza'm. 18 Y c'o chic jun ángel xel ta abar c'o wa' altar, arja' c'ola ruk'a' tzrij k'ak' jc'ola pe rwá' altar. Arja' nurak ruchi' tzrij jun chic ángel je rc'an woz jcongan ch'ut rutza'm, y xbij tzra che nquerumol wnak je xtkaj pa lowlo' chquij jnutak ta Dios, cawra xbij tzra ra: —Jwoz awc'an tucsaj che rmolic uva jc'ola chwech ruch'lew com k'an chic j-uva, cara' xbij tzra. 19 Y cara' xuban ángel, xucsaj woz chwech ruch'lew, y xumol ruchi' uva. J-uva xuq'uiek chpam nimlaj lwar abar npa'k' wa' chakan cmal wnak che rlisic ri'al, jara' nc'ambej tzij tzrij ryiwal Dios je xtkaja chquij wnak. 20 Je lwar abar xpa'k' wa' j-uva chakan jara' che nkaj ruq'uin tnamet, me chpam ta. Congan jun nimlaj quic' xel ta abar xpa'k' wa' uva chakan, congan nim rpam jquic' xela, y tak nkaja jun quiej chpam c'a tzra' nekaj wa' abar c'o wa' freno pruchi', y abar xerme' wa' c'o la la' oxi' cient kilómetro rkan.

Apocalipsis 15

1 C'o chic jun xentz'et jc'ola chcaj ncongan xel ta wanm tak xentz'et. Ec'ola e wku' ángel xenutz'et, wku' rwech rpoknal c'ola pquek'a', jara' rq'uisbal tak poknal. Tak xtq'uisa jawra wku' rwech rpoknal c'jara' nk'axa ryiwal Dios, y rmal c'ara' tak nbixa q'uisbal tak poknal tzra. 2 Y xentz'et ajni' jun mar vidrio ocnak y ajni' k'ak' reyjun ri' ruq'uin. Y xenutz'et wnak jxech'ecmaja jmajo'n xecwersas ta rmal itzel chcop y majo'n xexque' ta chwech rechbal, y majo'n xqueya' ta c'as tzra che nya'a rital chca, y nexte rnúmero rubi' xya' ta chca chka', arj-e' epa'la chuchi' mar jvidrio ocnak y cc'an je' arpa rxin Dios. 3 Arj-e' quemjon jun bix, jara' bix rxin Moisés y rxin ja' Carne'l, cawra necbixaj ra: —Kajaw Dios, ajni'la poder c'ola pnak'a' y nmajo'n achnak mquita ncatecwina naban, congan nim ruk'ij samaj jnaban y ajni'la nel ta kanm tak nkatz'et. Atet at Rey cxin wnak ja e'ayonan che e'ocnak atnamet. Ne rbeyal wa' njelal jnaban y ne ktzij wa' chka'. 4 Kajaw ¿nak tc'a mquita necxibej qui' chawech? ¿Nak tc'a ja che mquita lok' xtquena' abi'? Com ayon oca atet jmajo'n mquita ch'ajch'oj je' ana'oj. Y je' wnak jec'ola njelal tak nación arj-e' nquepe na, nquerexque' na chawech. Cara' xtqueban com njelal jabnon bien k'alaj che ne rbeyal wa'. Cara' bix jnecbixaj. 5 Tak xtz'ettaja nmal jawra cawra xentz'et chic: xjaktaja santlaj rtemplo Dios jc'ola chcaj jmer abar tzra' c'o wa' Dios. 6 Je wku' ángel jc'ola wku' rwech rpoknal pquek'a' arj-e' xe'el ta chpam santlaj lwar. Jquetziak quecsan lino rubi', bien ch'ajch'oj, congan nruprota y c'ola jujun xembal quecsan chwech quec'u'x j-oro ocnak. 7 Xpeta jun chca j-era' e cji' jc'ola wajki' quexic', xujach jujun copa oro ocnak chca je wku' ángel. Jcopa nojnak ryiwal Dios chpam, jara' c'aslic Dios y nec'se'a rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. 8 Jsantlaj lwar ne xnoja seb chpam, cara' xuban rmal ruch'a' Dios ajni'la nch'a'ana chpam santlaj lwar y rmal chka' nimlaj poder jc'ola ruq'uin. Nmajo'n wnak xecwin ta xoca chpam santlaj lwar, c'jara' nque'oca chpam tak xtq'uisa wku' rwech lowlo' jc'ola pquek'a' e wku' ángel.

Apocalipsis 16

1 C'o chic jun kul xenc'axaj congan nim, penak chpam santlaj lwar y cawra xbij chca e wku' ángel ra: —Jax, tec'ma' ela wku' copa jewc'an jnojnak ryiwal Dios chpam, etxa' chwech ruch'lew. 2 Xba nabey ángel, xeretxa' chwech ruch'lew jcopa jc'ola ryiwal Dios chpam. Je' wnak je y-on rital itzel chcop chca y nquexque'a chwech rechbal, arj-e' xwankera jle' itzel tak ch'a'c chquij jcongan ruquiy. 3 Jun chic ángel jcopa rc'an, jc'ola chpam jara' xutix chpam mar. Jmar xoca quic' rmal ajni' recq'uiel jun comnak, y achnak ec'ola chpam mar xecoma, per ne che conjelal. 4 Jun chic ángel jcopa rc'an, jc'ola chpam jara' xutix chpam binel tak ya' y chpam tz'ucnel tak ya' chka'. Jya' xoca quic' rmal. 5 J-ángel rxin ya' c'ola xbij tzra Dios y xenwc'axaj, cawra xbij: —Wajaw, atet je nmajo'n mquita atc'ola, atc'ola camic y ne atc'o wa' ojer chka'. Atet ne rbeyal wa' jxaban kaja camic ra. 6 Cara' quenbij chawa com je' wnak xquetix quecq'uiel je' profeta awxin y xeccamsaj, y cara' xqueban chca jle' chic wnak je awxin chka'. Per camic xaya' rjel rec'xel chca com nquetaj na jya' jxacsaj quic' chquewech, y njara' nyataj wa' chquij chcara' nba'na chca, cara' nbij ja' ángel. 7 Y c'o chic jun kul xenwc'axaj, ne tzra' nel twa' abar c'o wa' altar y cawra nbij ra: —Cara' Wajaw Dios, atet at jun Dios je nmajo'n poder mquita c'ola pnak'a', y njelal lowlo' jnatak ta ncara' wa' ajni' abin ta y nrubey wa' chka', cara' nbij. 8 Jun chic ángel jcopa rc'an, jc'ola chpam xutix tzrij k'ij. Jk'ij chkajni' xba rchuk'a' y nlowlo' xuban chca wnak rmal c'ten. 9 Je c'ten congan lowlo' y xec'ata wnak rmal. Per je' wnak arj-e' xquemaj rbixic jle' tzij tzrij rubi' ja' Dios jxitzel nc'axaxa. Cara' xqueban mesque pruk'a' ja' Dios c'o wa' njelal jawra rpoknal jquemjon rtijic. Per arj-e' majo'n xqueq'uex ta cna'oj, majo'n xqueya' ta ruk'ij ja' Dios. 10 Jun chic ángel jcopa rc'an, jc'ola chpam xutix tzrij retrono jitzel chcop. Xoca pk'ejku'm njelal gobierno jc'ola pruk'a' itzel chcop. Je' wnak xeccach'ch'ej cak' rmal jcongan lowlo' quebnon. 11 Xquemaj rbixic jle' tzij tzrij Dios je rxin chcaj jxitzel nc'axaxa, cara' xqueban rmal lowlo' jquemjon rtijic y rmal itzel tak ch'a'c jc'ola chquij. Per nmajo'n xqueya' cta rtzilal jquemjon rbanic. 12 Jun chic ángel jcopa rc'an, jc'ola chpam xutix chpam nimlaj binel ya' rbin-an Eufrates. Jya' xq'uisa, xechkija rmal. Cara' xuban ya' ch-utz c'ara' je' reyes jepenak ptak lwar jc'ola pnoriente njaktaj ta jun bey chquewech che nquepeta y necrebna' jun nimlaj ch'oj. 13 Ec'ol c'a e oxi' itzel tak espíritu xenutz'et e ajni' xpek. Je nque'el twa' itzel espíritu jara' pruchi' dragón, pruchi' itzel chcop, y pruchi' je profeta jme ktzij ta che profeta. 14 Xe e itzel tak espíritu com arj-e' e espíritu cxin demonio. Arj-e' c'ola jle' milagro nqueban, nqueba cuq'uin je' reyes jec'ola chwech njelal ruch'lew che nque'equemlo'. Cara' nqueban ch-utz c'ara' j-e' reyes nqueban jnimlaj ch'oj je xtba'na tak xterla' nimlaj k'ij rxin Dios, jara' Dios je nmajo'n poder mquita c'ola pruk'a'. 15 Ja' Jesucristo cawra nbij ra: —Bien tewc'axaj, anen quenba chic jmul chwech ruch'lew y je' wnak c'ja' nquena' tak xtquenekaja cuq'uin, ajni' nuban jun elk'om chek q'uenjlal tak nekaja. Ajni'la quicotemal chca wnak je nquec'asc'ata y majo'n nqueya' cta yukbal quec'u'x wq'uin ch-utz c'ara' tak xtquenekaja cuq'uin majo'n q'uixbal ta nquena' chenwech, cara' nbij. 16 Y xerumol je' reyes chpam jun lwar rbin-an Armagedón, jara' rubi' nbixa tzra chpam tzojbal hebreo. 17 Jun chic ángel jcopa rc'an, jc'ola chpam xutix chcaj y c'ola jun kul xc'axaxa congan nim. Xel ta kul chpam santlaj rtemplo Dios jc'ola chcaj jabar c'o wa' retrono Dios, y cawra xbij ra: —Camic chumtanak chic che npeta rpoknal per ne che njelal, cara' nbij. 18 Congan k'ak' nuq'uiek ri', c'ola je' kul nc'axaxa fuerte rukul, y c'ola jle' c'koljay xuban, y chka' xuban jun nimlaj cbarkan per congan nim. Ajru' tiemp ec'ola wnak chwech ruch'lew per nmajo'n jun cbarkan cara' ta rebnon. 19 Jnimlaj tnamet oxi' xuban rmal cbarkan, y jle' chic nmak tak tnamet jc'ola ptak nación j-era' xba ptak ulew rmal chka'. Dios arja' xerkaja pe rwá' jnimlaj tnamet Babilonia, ajni'la xc'atsaj ryiwal tzrij. Ja' tnamet Babilonia pors xutaj na njelal lowlo' je rchumsan ta Dios chnutak tzrij. 20 Je' lwar jc'ola pmar abar la xoc wa', xsa'cha, y cara' xuban je' jyu' chka', majo'n ntz'ettaj tchic. 21 Chka' c'ola nmak tak sajbech xpeta chcaj y xkaj pa chquij wnak. Jsajbech congan rejlal, jujun rk'arwech c'ola la' jun quintal npajona. Je' wnak xquemaj rbixic jle' tzij tzrij Dios jxitzel nc'axaxa. Cara' xqueban rmal lowlo' jxquetaj pruk'a' sajbech, com je rpoknal más chna lowlo'.

Apocalipsis 17

1 C'ol c'a jun chca e wku' ángel je cc'an wku' copa, arja' xerkaja wq'uin y cawra xbij chwa ra: —Catjo' wawe', anen quenwajo' quenc'ut chawech je rpoknal je nk'etbexa tzij tzrij jnimlaj itzel ixak je tz'bula pe rwá' tak ya', per q'uiy je' ya' rtz'ulben. 2 Je' reyes jec'ola chwech ruch'lew arj-e' quebnon rtzilal ruq'uin jawra itzel ixak, y je' wnak jec'ola chwech ruch'lew eyojtanak rmal rtzilal jquebnon ruq'uin, ajni' ek'bernak rmal rtzilal jnuban itzel ixak. Cara' xbij ángel chwa. 3 Anen xenc'je' chic pruk'a' Espíritu Santo, xenc'mar ela rmal ángel y xokba chpam lwar abar tlan wa'. Tzra' xentz'et wa' jun ixak rtz'ulben jun itzel chcop quiek rij ajni' rcolor quic'. Je chcop c'ola jle' bi'aj tz'ibtala tzrij per congan q'uiy, per xruyon tzrij ja' Dios tkal wa' jawra bi'aj. Wku' rwá' ja' chcop y ljuj rc'o'. 4 Ja' ixak congan rewkon ri', recsan jle' tziak mrad ruq'uin quiek ajni' rcolor quic', y c'o chic jle' achnak rucsan congan nmak rjel ajni' oro, ajni' perla, ajni' je' abaj jwen rbanic bnon. Ja' ixak c'ola jun copa rc'an puro oro ocnak. Jara' copa nojnak chpam je' rtzilal jrebnon, ixak ajni' je' achnak jrebnon jcongan chuw chwech Dios, ajni' tzra je' achnak jxe ntz'ilora awanm rmal. 5 Ja' ixak c'ola jun bi'aj tz'ibtala chuplaj per jara' bi'aj mchek te jic bi'aj, nc'atzina nawsaj ana'oj tzrij je nbij. Cawra jbi'aj ra: —Babilonia jcongan nim ruk'ij, quete' jitzel tak ixki', ruq'uin arja' wankernak twa' jbantanak je'a chwech ruch'lew je xchuw chwech Dios. Cara' nbij jbi'aj. 6 Ja' ixak xentz'et jara' k'abrel, per jk'abersyona rxin jara' quecq'uiel retnamet Dios, jara' quecq'uiel jxecoma rmal yukbal quec'u'x ruq'uin Jesús. Anen congan xel ta nuc'u'x tak xentz'et ja' ixak. 7 Per cawra xbixa chwa rmal ángel: —¿Nak tzra tak nel ta ac'u'x tak natz'et? Anen quench'ob chawech nak rbanic ja' ixak y nak rbanic itzel chcop je rtz'ulben jc'ola wku' rwá' y ljuj rc'o'. Jcamic xwewtanak per anen quench'ob chawech. 8 Jitzel chcop jxatz'et arja' c'asla ojer per camic majo'n chic, per nec'se' chna jmul. Arja' nel ta chpam nimlaj jul jne c'nat nel pwá' xe' ulew. Tak elnak pchic chpam jul nba chna chpam nimlaj lowlo'. Je' wnak jec'ola chwech ruch'lew kas xtel ta quec'u'x tak xtquetz'et itzel chcop. J-era' wnak majo'n quebi' tz'ibtanak ta chpam libro jabar tz'ibtal wa' quebi' je' wnak jyatanak chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic, jara' bi'aj tz'ibtanak chpam libro tak q'uemjana twankersasa rwech ruch'lew. Kas xtel ta quec'u'x tak xtquetz'et chcop com arja' c'asla ojer per camic majo'n chic, per nec'se' chna jmul. 9 Je xtenbij chic chawa ra nc'atzina che nawsaj ana'oj tzrij. Je wku' rwá' chcop jara' wku' jyu' jtz'ulben rmal ixak. 10 Chka' je wku' rwá' jara' e wku' rey. E j-o' chca rey ekanak chic, jun c'ola camic y jun chic q'uemjana twankera, y tak xtwankera nec'je' na jun tiemp. 11 Jitzel chcop jc'asla ojer per majo'n chic camic arja' noca rey chka' y nequebna' e waxki' rey conjelal. Arja' cara' rbanic ajni' cbanic e wku' rey, arja' ncanaj cana pquec'xel y nba chpam nimlaj lowlo'. 12 Je ljuj rc'o' chcop xatz'et jara' e ljuj rey jq'uemjana tja'cha gobierno pquek'a'. Arj-e' c'ola k'atbaltzij ajni' cxin rey nja'ch na pquek'a', jk'atbaltzij jun hor noca pquek'a' y nquexbilaj itzel chcop chpam rgobierno. 13 Xjun nquech'ob che ljuj, njelal poder y njelal k'atbaltzij jc'ola pquek'a' jara' nquejach na pruk'a' itzel chcop. 14 Arj-e' nquech'ojin na ruq'uin Carne'l, per ja' Carne'l nch'ecmoja com arja' Jefe cxin e nmak tak jefe, y Rey cxin e nmak tak rey. Je rexbil Carne'l arj-e' esiq'uin rmal Dios, ech-on rmal, y ne ykul wa' quec'u'x ruq'uin. Cara' xbij ángel chwa. 15 Chka' cawra xbij chic chwa: —Jya' jxatz'et je rtz'ulben itzel ixak jara' nbij tzij je' wnak congan e q'uiy. Q'uiy je' rwech tnamet epenak wa', q'uiy rwech cnación, y q'uiy rwech tzojbal je nquetzijon wa'. 16 Je ljuj rc'o' chcop xatz'et nerla' na jun tiemp tak arj-e' xtquec'om qui' ruq'uin itzel chcop y xitzel xtquetz'et itzel ixak. Xtquelsaj tzra ixak njelal je rwekben ri' y nech'ne' cana ixak cmal. Njelal rmibil nqueq'uis na y ja' ixak necporoj na pk'ak'. 17 Mchek te cgan nqueban cara', com Dios nyowa chca che nbantaj na cumplir cmal jrech'bon ta che nbantaj na. Arja' nyowa chca che xjun nquech'ob y je' gobierno jc'ola pquek'a' nquejach na pruk'a' itzel chcop. Cara' xtuban Dios chca, pors nbantaj na cumplir njelal jbitanak cana rmal che nbantaj na. 18 Ixak jxatz'et jara' nbij tzij jun nimlaj tnamet, y conjelal tnamet jec'ola chwech ruch'lew arj-e' ec'ola pruk'a' jara' tnamet.

Apocalipsis 18

1 C'o chic jun ángel xentz'et ntajina nkaj ta chcaj, congan nim poder c'ola pruk'a'. Arja' congan nch'a'ana y je rwech ruch'lew congan nch'a'ana rmal chka'. 2 Congan nurak ruchi' ángel y cawra nbij ra: —Xkaja nimlaj tnamet Babilonia, xturtaja. Congan lowlo' rebnon com xcuchoch chic je' demonio, cc'olibal chic je' itzel tak espíritu, y tzra' nqueban wa' quesoc itzel tak tz'quin. 3 Cara' rebnon com arja' ajni' jun itzel ixak xeruban engañar wnak jec'ola chpam njelal nación, junwa' xeyke' wa' quec'u'x rmal, mruq'uin ta Dios jne ktzitzij che Dios, y ja' Dios xpeta ryiwal chquij rmal je xqueban. Chka' je' reyes jec'ola chwech ruch'lew arj-e' quebnon rtzilal ruq'uin Babilonia. Chka' je e bnoy negocio jec'ola chwech ruch'lew arj-e' e'ocnak byoma' rmal jnegocio je nqueban ruq'uin, com jmibil jc'ola ruq'uin nabey congan nim, njelal rwech mibil bkula ruq'uin y arja' congan nuya' ruk'ij rmal. 4 Y c'o chna jun kul xenwc'axaj jpenak chcaj y cawra nbij ra: —Ixix je ix netnamet, camic quixel ta chpam itzel tnamet, mexte ixix jun nquixejklena il mac je nba'na chpam y mexte ixix jun chka' xtquixetjowa nimlaj lowlo' je nta'k ta tzrij. 5 Cara' quenbij chewa com congan xq'uiya j-il mac jbantanak chpam itzel tnamet, c'a chcaj xekaj wa' y ne chwech ja' Dios c'ol wa' njelal rtzilal jbantanak chpam jara' tnamet. 6 Tey-a' rjel rec'xel njelal rtzilal jrebnon chewa xerwara' ncamul ctakra' tey-a' tzra ajni' rebnon chewa. Ajni' lowlo' quetjon wnak rmal, ncamul ctakra' tey-a' tzra chka'. 7 Arja' congan nim nuna' kaja y congan quicotnak kaja ruyon ruq'uin nmak tak mibil jc'ola ruq'uin, y camic tey-a' rjel rec'xel, congan nmak tak ruquiy y congan nmak tak bis tey-a' tzra. Cara' ta neban tzra com arja' cawra nbij kaja pranm ra: —Wawe' entz'bul wa', enocnak reina pquewá' je' wnak. Anen me en melca'n ixak ta y nmajo'n achnak xtquenbison ta rmal, cara' nbij. 8 Rmal c'ara' tak nerla' na jun k'ij tak xtutaj na lowlo' y chpam jara' k'ij q'uiy rwech lowlo' nkaj ta tzrij. Nkaj ta cmic tzrij, nkaj ta bis, y chka' nkaj ta wyejal tzrij y nporoxa. Cara' xtba'na tzra com Kajaw Dios jnek'towa tzij congan nim poder jc'ola pruk'a'. Cara' nbij kul jpenak tzra' chcaj. 9 Je' reyes jec'ola chwech ruch'lew jxebnowa rtzilal ruq'uin itzel tnamet y xerexbilaj che xequicot kaja queyon ruq'uin cmibil, arj-e' tak xtquetz'et chremjon c'atem tnamet y congan seb nela congan ok'ej xtqueban, ajni'la xtquebisona rmal. 10 Q'ue c'nat xtquepe' wa' rmal jnecxibej qui' chwech jnimlaj lowlo' jremjon rtijic y cawra xtecbij ra: —Babilonia, congan nokbisona awmal, atet at jun nimlaj tnamet y congan poder c'ola pnak'a', per camic xe pjun hor xatkasas wa' com xk'e'ta tzij chawij, cara' xtecbij. 11 Je bnoy negocio jec'ola chwech ruch'lew arj-e' chka' congan ok'ej nqueban y nquebisona rmal com majo'n chic nelk'owa quec'ay. 12 Arj-e' q'uiy je' rwech jnecc'ayij chpam tnamet ajni' tzra oro, plata, ajni' tzra ch'tak abaj cocoj je nc'ac'ota je bnon rbanic, y ajni' tzra perla. Y c'ola wen tak tziak necc'ayij ajni' tzra lino je nmás wen, ajni' tzra púrpura, ajni' tzra seda y ajni' tzra escarlata. Necc'ayij che' chka' chka bechnak opech che' jcongan qui' rexla', necc'ayij njelal rwech je' achnak jmarfil ocnak, necc'ayij je' che' je nmak rejlal. Y c'ola je ch'ech' necc'ayij ajni' tzra cobre y ajni' tzra hierro. Y c'ola abaj necc'ayij chka' ajni' tzra mármol. 13 Y c'ola je' achnak necc'ayij chka' jcongan qui' rexla' ajni' tzra canela, especias, incienso, mirra, olíbano. Necc'ayij vino ruq'uin aceite. Necc'ayij harina, per harina jmás wen. Necc'ayij trigo. Y ec'ola chcop nquecc'ayij chka' ajni' chca je' wajquex, carne'l, quiej. Necc'ayij je' caret jcherren cmal quiej, y ec'o nara' je' wnak nquecc'ayij chka' che nque'oca pquek'a' je' wnak. 14 Y cawra nbix na tzra tnamet Babilonia: —Njelal quilaj tak achnak kas xel ta ac'u'x tzrij, jara' majo'n chic camic. Njelal wen tak achnak xatquicot kaja ruq'uin ayon y njelal nmak tak mibil jc'ola awq'uin, camic majo'n chic y nexte wjic xtawil xta, cara' nbix na tzra. 15 Je e bnoy negocio jxec'ayina chpam tnamet y xe'oca e byoma' rmal, arj-e' q'ue c'nat xque'epe' twa' tzrij tnamet rmal jnecxibej qui' chwech nimlaj lowlo' jremjon rtijic, congan ok'ej xtqueban y xquebisona rmal, y cawra xtecbij ra: 16 —Congan nekbisoj nimlaj tnamet, jara' tnamet ajni' jun ixak jrecsan wen tziak lino ocnak y wen rcolor-il, ajni' púrpura y ajni' escarlata. Congan rewkon ri' tzra oro y tzra jle' abaj ch'tak no'y je nc'ac'ota je bnon rbanic, y ajni' tzra perla chka'. 17 Per camic tak wan chpam jun hor xyojtaj wa' njelal nmak tak mibil jc'ola ruq'uin, cara' necbij na. Y xebisona chka' conjelal wnak je nquebina ptak lanch pe rwá' mar che nectzukbej qui', ajni' chca e binsay tak lanch, ajni' e bnoy negocio, y ajni' chca ayudante. Arj-e' c'a c'nat xe'epe' twa'. 18 Y tak xquetz'et tnamet remjon c'atem y congan seb nela cawra necbij ra: —¿Abar nekjumsaj wa' nimlaj tnamet je xba'na tzra la'? cara' necbij. 19 Congan ok'ej nqueban, congan nquebisona rmal y nqueya' pkok pquewá' jnecc'utbej che nquebisona, y cawra necbij ra: —Congan nekbisoj nimlaj tnamet Babilonia. Conjelal wnak jc'ola clanch jnecbinsaj pe rwá' mar arj-e' xe'oca byoma' rmal nmak tak mibil jc'ola chpam tnamet. Per camic tak wan xe chpam jun hor xyojtaj wa'. Cara' necbij. 20 —Per ixix jixc'ola chcaj quixquicota. Je ix apóstol, je ix profeta, ixconjelal je ix rtnamet Dios, quixquicota com ja' Dios rey-on chic rjel rec'xel tzra tnamet Babilonia je' njelal rebnon chewa, cara' xbixa chca. 21 C'ol c'a jun ángel xpeta, congan poder c'ola pruk'a', y c'ola jun abaj xuc'om ajni' jun ca' per congan nim, xuq'uiek pmar y cawra xbij ra: —Cara' c'a tzra Babilonia jnimlaj tnamet, lowlo' xtba'n na tzra y nkasaxa per junlic, nmajo'n nyictaj xta. 22 Y conjelal e bnoy tak música majo'n chic nquec'axax xta chpam tnamet, ajni' chca e bnoy arpa, je nquebnowa bix, je nquebnowa flauta, y ajni' chca je nquebnowa trompeta, per nmajo'n jun chca nc'axaxa. Chka' je e bnoy tak samaj chpam tnamet chka bechnak opech rwech samaj nqueban, arj-e' mesquier chic nquecneya. Chka' majo'n chic molino nc'axaxa chpam tnamet. 23 Chka' jluz nmajo'n chic xttzi'j xta, ne pk'ejku'm nec'je' wa' tnamet junlic. Ajni' tzra jun ala' tak nec'le'a ruq'uin jun xten kas nquequicota nquetzijona, per jara' majo'n chic nquec'axax xta chpam tnamet. Cara' xtba'n na tzra nimlaj tnamet Babilonia, per rmal njelal je nqueban e bnoy negocio ruq'uin e bnoy engaño tak cara' nba'na tzra. Com j-e' e bnoy negocio aj Babilonia xe nquena' kaja che congan e nmak tak wnak wawe' chwech ruch'lew, y jle' chic wnak aj Babilonia xe rtzilal nqueban jxequebanbej engañar je' wnak jec'ola njelal nación. 24 Je tnamet Babilonia ajni'la cmic bantanak chpam com tzra' xecomsas wa' je' profeta e quexbil jle' chic rtnamet Dios, y tzra' xecomsas wa' chka' conjelal jecomsan wawe' chwech ruch'lew. Cara' xbij ángel.

Apocalipsis 19

1 C'jara' c'ola jle' kul xenwc'axaj chic, quekul jle' wnak jec'ola chcaj per ncongan e q'uiy, cawra necbij ra: —Aleluya. Ruq'uin ja' Kajaw Dios npe wa' totanem, nyatanak wa' tzra che nya'a ruk'ij, nyatanak wa' tzra che nnataxa nimlaj poder jc'ola pruk'a'. 2 Com njelal lowlo' jnutak ta ncawara' ajni' rbin ta y nrubey wa' chka'. Com arja' xuk'et tzij tzrij nimlaj ixak jitzel ixak. Jara' ixak xe xuyoj cc'aslemal wnak wawe' chwech ruch'lew, xe rmal ixak tak junwa' xeyke' wa' quec'u'x wnak y mruq'uin ta Dios je ktzij che Dios. Arja' xercomsaj je' ajsmajma' rxin Dios, per camic Dios xuya' rjel rec'xel tzra. Cara' necbij. 3 Y c'c'o na más necbij cawrara: —Aleluya. Jseb nela chpam tnamet nojte'a y nojte'a rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. Cara' necbij. 4 Je veinticuatro anciano e quexbil j-era' e cji' jwajki' quexic', arj-e' xexque'a y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios je tz'bula chpam trono, cawra necbij tzra ra: —Amén, aleluya, cara' necbij. 5 C'ol c'a jun kul xel ta tzra' abar c'o wa' trono, cawra nbij ra: —Camic, ixconjelal je ix ajsmajma' rxin Dios congan tey-a' ruk'ij Dios, ixconjelal je nquixebnowa respetar rxin, che nmak ek'ij o che me nmak ta ek'ij, camic tey-a' ruk'ij, cara' nbij. 6 C'jara' c'o chic jun kul xenwc'axaj ajni' quekul jle' wnak per congan e q'uiy. Jkul nc'axaxa congan nim, ajni' jle' ya' nerjoja, ajni' rukul jle' nmak tak c'koljay. Cawra nbij kul ra: —Aleluya, com Kajaw Dios jmajo'n poder mquita c'ola pruk'a', arja' chic nebnowa mandar y remjon chic rij rgobierno. 7 Koquicota per congan koquicota, kay-a' ruk'ij com jc'ulbic rxin Carne'l xerla' retiempo che nbantaja y jixak je noca rexkayil arja' rewkon chic ri' che nec'le'a ruq'uin. 8 Jara' ixak yatanak tzra che rewkon ri' tzra jle' tziak lino, per jle' lino más chna wen, congan ch'ajch'oj y congan nc'ac'ota. Jara' wen lino nbij tzij ja utzil jne rbeyal wa' rxin Dios jquebnon wnak jeyonan che e rtnamet Dios. 9 C'jara' ja' ángel cawra xbij chwa: —Je xtenbij chawa ra ttz'ibaj, congan quicotemal chca wnak jebnon invitar tzra nimlaj cena rxin c'ulbic je nbantaja tak nec'le'a Carne'l. Cara' natz'ibaj, xbij chwa. Y cawra xbij chic chwa: —Jawra jxenbij chawa ra Dios nbina y ne nbantaj wa' cumplir, cara' xbij chwa. 10 Anen xenxque'a chwech ángel chquenya' ruk'ij per arja' cawra xbij chwa ra: —Mtaban ta cara' com anen xok junam awq'uin, xa ok ajsmajma' rxin Dios e kaxbil je' awch'alal je nqueya' testig tzrij Jesús. Jmás wen jnaban, Dios tey-a' ruk'ij. Cara' quenbij chawa com tak nkaya' testig-il tzrij Jesús jara' nbij tzij che mism Espíritu Santo c'ayona kxin che rbixic jk'alsan je'a rmal Dios. 11 C'jara' xentz'et caj jkala, y chek q'uenjlal xentz'et jun quiej sak rij y c'ola jun tz'bula tzrij, arja' je nbixa tzra che nuban wa' cumplir je nbij y njelal jnuban ne ktzij wa' chka'. Arja' tak nuban k'toy tzij y tak nuban ch'oj nrubey wa' nuban tzra. 12 Jpe rk'arwech ajni' ruxak k'ak' nca'ya, y congan q'uiy corona rucsan pe rwá'. Y c'ola jun bi'aj tz'ibtala chuplaj y jara' bi'aj nmajo'n nak ojtakyona nak rec'mon ta, xruyon arja' ojtakyona nak rbanic. 13 C'ola jun tziak rucsan congan quic' tzrij, y jrubi' je nbixa jara' cawrara, Rlec'walxel je Rtzojbal Dios, cara' nbixa tzra. 14 Y jec'ola chpam ejército rxin chcaj je nquech'ojina precwent Dios arj-e' etrena tzrij, etz'bula tzrij sak tak quiej, quecsan jle' tziak lino jmás chna wen, congan sak y congan ch'ajch'oj. 15 C'ola jun espada elnak ta pruchi' congan ch'ut rutza'm, jara' nucsaj chquij wnak jec'ola ptak nación che nquersocbej. Congan jun nimlaj poder nec'je'a pruk'a' jnucsaj chquij chcow nqueruchap tzra y che nquerc'abej. Arja' nqueruya' wnak chpam jun nimlaj lowlo', nquerupak' pe rkan ajni' nuban jun acha nupak' chakan uva chpam jul abar nelsas wa' ri'al, y ja' Dios jmajo'n poder mquita c'ola pruk'a', arja' ajni'la nc'atsaj ryiwal chquij. 16 Je tziak rucsan c'ola jun bi'aj tz'ibtala tzrij y bien k'alaj abar tz'ibtanak wa', cawra nbij jbi'aj ra, Rey cxin je' reyes, Jefe cxin je' jefe. 17 C'jara' c'ola jun ángel xentz'et, arja' pa'la chpam k'ij y xumaj rakic ruchi' chquij je' chcop je nquerupina chcaj je nquequetaj camnak tak chcop, cawra nbij chca ra: —Quixjo', tremlo' ewi', c'ola jun nimlaj w-im ewxin rchumin Dios. 18 Netaj comnak tak cuerpo cxin rey, cxin capitán, y cxin soldado jcongan cchuk'a'. Netaj quecuerpo quiej y quecuerpo je nquetz'be'a chquij chka'. Netaj quecuerpo wnak chka bechnak wnak opech, che e libre y che esclavo, che nmak quek'ij y che me nmak ta quek'ij chka', cara' nbij chca. 19 C'jara' xentz'et itzel chcop e rexbil je' reyes jec'ola chwech ruch'lew e quexbil soldado jec'ola ptak ejército cxin je' reyes. Arj-e' quemlon qui' che nquech'ojin ruq'uin je tz'bula tzrij quiej y cuq'uin soldado jec'ola chpam rejército. 20 Jitzel chcop arja' xcha'pa, xoca preso rexbil profeta jme ktzij ta che profeta. Jara' profeta jxuban jle' milagro chwech itzel chcop jxerbanbej engañar wnak. J-era' wnak jxeyowa c'as che nya'a rital itzel chcop chca y xexque'a chwech rechbal. Jitzel chcop rexbil profeta xecha'pa, y ec'asla xeq'uie'k ela chpam nimlaj lwar jnojnak azufre chpam jremjon c'atem. 21 Je jle' chic arj-e' xecomsasa, jespada jelnak ta pruchi' je tz'bula tzrij quiej jara' xecamsbexa. Je' chcop je nquerupina je nquequetaj comnak tak chcop, arj-e' xquetaj comnak tak cuerpo, congan xenoja conjelal rmal.

Apocalipsis 20

1 C'jara' c'ola jun ángel xentz'et ntajina nkaj ta chcaj, arja' rc'an jun llave y rc'an jun nimlaj cadena chka'. Jara' llave jakbal ruchi' nimlaj jul jq'ue c'nat nekaj wa' xe' ulew chpam nimlaj k'ejkumal. 2 Tak xkaj ta ángel xuchap dragón. Jara' dragón ojer cmetz y rbin-an diablo, y nbixa Satanás tzra chka'. Tak xchaptaja rmal xubac', xuq'uiek ela chpam nimlaj jul y bien xtz'apij rwá' jul. Je dragón tzra' nec'je' wa' jun mil juna' chpam jul. Cara' nba'na tzra ch-utz c'ara' majo'n chic nqueruban ta engañar wnak jec'ola ptak nación. Tak xtetz'kata jun mil juna' nc'atzina che nsak'pix ela jun tiemp per xe mnim xta. 4 C'jara' c'ola jle' trono xentz'et y ec'ola etz'bula chpam, yatanak chca che xe'oca e k'toy tak tzij. Y xentz'et canm wnak jxelsasa quewá' jxecomsasa rmal testig-il je xqueya' tzrij Jesús y rmal rtzojbal Dios. Arj-e' majo'n xexque' ta chwech itzel chcop nexte chwech rechbal, y majo'n xqueya' ta c'as tzra che xya' ta rital chqueplaj y nexte chquek'a' ta chka'. Y xec'astaja, xe'oca e k'toy tak tzij ruq'uin Cristo jun mil juna'. 5 Kas j-era' xec'astaja nabey mul chpam cmic. Je jle' chic cnomki' jara' majo'n xec'astaj ta, c'jara' xtquec'astaja tak xtetz'kata jun mil juna'. 6 Ajni'la quicotemal chca je nquec'astaja nabey mul, arj-e' eyonan che e rxin Dios, je rcamul cmic majo'n ruk'a' chca. Per je nqueban, ne'oc na sacerdote e rxin Dios. Ne'oc na sacerdote rxin Cristo y nque'oc na e k'toy tak tzij ruq'uin Cristo jun mil juna'. 7 Tak xtetz'kata jun mil juna' c'jara' nsak'pix ela Satanás chpam lwar abar ocnak wa' preso. 8 Arja' nel ta chpam jara' lwar che nquerebna' engañar wnak jec'ola ptak nación njelal nat nkaj chwech ruch'lew. Jara' nación Gog y Magog nekbij tzra. Satanás arja' nquerumol che nqueban jun nimlaj ch'oj, congan e q'uiy nquerumol y congan pen nque'eltaj wa', ajni' senyi' jc'ola chuchi' tak mar congan pen neltaj wa'. 9 Njelal nat nkaj xepe wa' chwech lok'laj rwech ruch'lew. Tak xe'erkaja chpam lwar abar quemlon wa' qui' rtnamet Dios arj-e' xecsutij qui' chquij y xecsutij qui' tzrij tnamet jcongan njo'xa rmal Dios. Per chek q'uenjlal tak c'ola jle' k'ak' rxin chcaj xta'k ta chquij rmal Dios y xeruq'uis conjelal. 10 Je diablo jxebnowa engañar cxin je' wnak, arja' xq'uie'k ela chpam nimlaj lwar jnojnak azufre chpam jremjon c'atem. Tzra' xq'uie'k el wa' abar ec'o wa' jitzel chcop rexbil profeta jme ktzij ta che profeta. Tzra' xtba'n wa' lowlo' chca che pk'ij chak'a' rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. 11 C'jara' c'ola jun nimlaj trono sak xentz'et, y chka' xentz'et je tz'bula chpam. Xq'uisa caj y xq'uisa rwech ruch'lew perc majo'n xquecoch' ta xec'je'a chwech je tz'bula chpam trono, xesa'cha. 12 C'jara' xenutz'et cnomki' che nmak quek'ij y jme nmak ta quek'ij, arj-e' epa'l oca chwech Dios y c'ola jle' libro xjaktaja. Y c'o chna jun libro xjaktaja chka', jara' libro abar tz'ibtal wa' quebi' jyatanak chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Je cnomki' arj-e' xk'a'ta tzij chquij, y je xk'etbexa tzij chquij jara' jtz'ibtanak chpam jle' chic libro jnak quebnon chpam cc'aslemal. 13 Xec'astaja conjelal je' cnomki', we pmar ec'o wa' o chka bechnak opech lwar ec'o wa', per xec'astaja conjelal y xk'a'ta tzij chquij. Je xk'etbexa tzij chquij che jujnel jara' jquebnon chpam cc'aslemal. 14 Je cmic ruq'uin je lwar abar xec'je' wa' cnomki' jara' xq'uie'k ela chpam nimlaj lwar jc'ola azufre chpam jremjon c'atem. Tak ncatba chpam jawra lwar jara' rcamul cmic. 15 Y nak jun majo'n tz'ibtanak ta rubi' chpam libro jabar tz'ibtanak wa' quebi' jyatanak chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic, arj-e' xeq'uie'k ela chpam ya' jreyjun ri' ruq'uin azufre jremjon c'atem.

Apocalipsis 21

1 C'jara' c'ola jun c'ac' caj, c'ola jun c'ac' rwech ruch'lew xentz'et, com jcaj ruq'uin rwech ruch'lew jc'ola nabey jara' xk'axa y majo'n chic. Cara' tzra mar chka' majo'n chic. 2 Anen en Juan xentz'et santlaj retnamet Dios, jara' jc'ac' Jerusalén y ntajina nkaj ta chcaj, ruq'uin Dios penak wa' y congan rwekon ri', ajni' nuban jun xten tak nec'le'a arja' congan nuwek ri' ch-utz c'ara' chrechjil nquicota tzrij. 3 C'ol c'a jun kul xenwc'axaj penak chcaj congan nim rukul y cawra nbij ra: —Camic je Dios ne chquecjol wnak nec'je' chwa'. Arja' nec'je'a cuq'uin y arj-e' ne rtnamet wa'. Dios mism nec'je'a cuq'uin, arja' Dios cxin. 4 Arja' nusu' njelal ri'al quewech, majo'n chic cmic, nexte bis, nexte ok'ej, nexte je' lowlo' chka', com njelal achnak je xlowlo' rec'mon ta jara' majo'n chic, xk'ax cana, cara' nbij. 5 Je tz'bula chpam trono cawra xbij ra: —Camic anen nmajo'n achnak mquita xtenban c'ac' tzra, cara' nbij. Y cawra xbij chwa: —Jxawc'axaj ttz'ibaj com jtzij jxawc'axaj ne ktzij wa', ne nbantaj wa' cumplir, cara' xbij chwa. 6 Cawra xbij chic chwa chka': —Bantanak chic njelal. Anen enc'ol chic tak xwankera rwech ruch'lew y ne enc'ola rxin junlic. Anen en Nabey y anen en Q'uisbal. Je' wnak jemajtanak rmal chkij chi' c'ola jle' ya' quenya' chca per majo'n nquetoj ta, xquensipaj chca. Jara' ya' penak ruq'uin tz'ucnel ya' jrec'mon ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. 7 Achnak nquech'ecmaja y majo'n nqueya' ta qui' pruk'a' rtzilal che xqueruch'ec ta jara' nyataja chca herencia rxin Dios per ne che njelal, anen ne en Dios wa' cxin y j-e' ne e wlec'wal wa'. 8 Per achnak necxibej qui' nqueban ch'oj ruq'uin rtzilal arj-e' nqueba chpam ya' jreyjun ri' ruq'uin azufre jremjon c'atem, jara' je rcamul cmic. Y cara' nba'na chca chka' jmajo'n ykul ta quec'u'x wq'uin, y chca jxe ctz'ilorsan canm chpam rtzilal, ruq'uin chca comsanela', y chca je nquemajcuna, chca aj-itza', chca je nquexque'a chquewech tioxa', y chca conjelal e tz'koy tak tzij. 9 C'ol c'a jun chca e c-e' ángel je cc'an wku' copa jnojnak chpam wku' q'uisbal tak rpoknal, arja' xerkaja wq'uin y cawra xbij chwa ra: —Catjo' wawe', anen quenwajo' quenc'ut chawech jixak jnec'le'a, je noca rexkayil Carne'l, cara' nbij chwa. 10 Anen xenc'je' chic pruk'a' Espíritu Santo y xenc'mar ela rmal ángel pe rwá' jun nimlaj jyu', congan nim jtela chcaj. Tak xokekaja, tzra' xuc'ut wa' chenwech je tnamet Jerusalén jnimlaj retnamet Dios ntajina nkaj ta chcaj, ruq'uin Dios penak wa'. 11 Je tnamet congan rec'kon ruch'a' Dios tzrij, congan nc'ac'ota ajni' nuban ch'tak abaj je nc'ac'ota jwen rbanic bnon y más chna nmak rjel ajni' jaspe, y ncatecwina ncatca'ya chpam, ajni' cristal nca'ya. 12 C'ola jun nimlaj tz'ak rsutin ri' tzrij tnamet, congan nim jtela chcaj y cbeljuj puerta rc'an y jujun puerta ec'ola jujun ángel echjalbyona rxin. Je cbeljuj puerta c'ola jujun bi'aj tz'ibtala chwech, jara' bi'aj cxin e cbeljuj tribu wnak je rxin tnamet Israel. 13 Oxi' puerta tzra' nca'y wa' abar nel twa' k'ij y oxi' chic pnorte nca'y wa', oxi' chic psur nca'y wa', y oxi' chic tzra' nca'y wa' abar nkaj wa' k'ij. 14 Jtz'ak jk'otben rij tnamet c'ola cbeljuj rcimiento rtz'ulben y jujun cimiento c'ola jujun bi'aj tz'ibtala chwech, jara' quebi' je cbeljuj apóstol rxin Carne'l. 15 Je ntzijona wq'uin arja' c'ola jun ejtbal rc'an puro oro ocnak, jara' nucsaj che rejtxic tnamet rexbil puerta ruq'uin jtz'ak jk'otben rij. 16 Je rbanic tnamet jara' cji' praj y jujun praj xjunam medida rc'an. Je rwech ruq'uin rkan xjunam medida rc'an che c-e'. Je ntzijona wq'uin arja' xucsaj rejtbal y xritaj tnamet. Tak xrettaja rmal, cbeljuj mil estadio xuya'. Je rwech ruq'uin rkan y je nojte'a chcaj xjunam medida rc'an che oxi'. 17 Xritaj tz'ak jk'otben rij chka'. Tak xettaja rmal, jun cient ruq'uin cuarenticuatro codo xuya'. Ja ejtbal jxucsaj ángel njunam ajni' nkacsaj ajoj ja ok wnak. 18 Jtz'ak jk'otben rij jara' jaspe ocnak y je tnamet puro oro ocnak, per jara' oro ncatecwina ncatca'ya chpam ajni' vidrio. 19 Je rcimiento tz'ak jk'otben rij tnamet congan wen bnon tzra, kas wen retz'balil, y-on tzra njelal rwech abaj jcongan nc'ac'ota y ncongan nmak rjel. Jnabey cimiento jaspe ocnak, jun chic zafiro ocnak, jun chic ágata, jun chic esmeralda, 20 jun chic ónice, jun chic cornalina, jun chic crisólito, jun chic berilo, jun chic topacio, jun chic crisoprasa, jun chic jacinto, y je rq'uisbal jara' amatista. 21 Je cbeljuj puerta cbeljuj perla ocnak, jujun puerta jujun perla ocnak, y jbey rxin tnamet puro oro ocnak, per jun oro ncatecwina ncatca'ya chpam ajni' vidrio. 22 Je tnamet majo'n santlaj templo xentz'et chpam com Kajaw Dios jmajo'n poder mquita c'ola pruk'a', arja' rexbil Carne'l j-era' e santlaj templo rxin tnamet. 23 Je tnamet majo'n nc'atzin ta k'ij tzra nexte ic' chka' je xtyow ta rxin psak, com nimlaj gloria rxin Dios jara' nyowa rxin psak y Carne'l jara' ocnak luz rxin. 24 Jluz rxin tnamet jara' nsakersana quebey je' nación jquewlon totanem rxin Dios. Je' reyes rxin rwech ruch'lew arj-e' nquec'om ela chpam tnamet njelal jyaben quek'ij y njelal nmak tak mibil jc'ola cuq'uin. 25 Jpuerta rxin tnamet jara' majo'n ntz'apix ta pk'ij, ne jkala junlic com chpam jara' tiemp majo'n chic ak'a' noc ta. 26 Njelal jyaben ruk'ij nación y njelal mibil jc'ola chpam jara' nec'mar ela chpam tnamet. 27 Per nmajo'n achnak ta itzel xtoc ta chpam. Je bnoy rtzilal e quexbil e tz'koy tak tzij nmajo'n chca xtque'oc ta chpam. Je nque'oca chpam xqueyon jc'ola quebi' tz'ibtala chpam libro rxin Carne'l, jara' libro abar tz'ibtal wa' quebi' je nyataja chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic.

Apocalipsis 22

1 C'jara' c'ola jun binelya' xuc'ut chenwech, jara' ya' rec'mon ta utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Jya' congan ch'ajch'oj, ncatecwina ncatca'y ela chpam, puro cristal. Je lwar abar nel twa' rkan ya' tzra' nel twa' abar c'o wa' retrono Dios y rxin Carne'l. 2 Jbinel ya' pe nc'aj bey nbin wa' y c'ola che' tquila chuchi' che c-e' praj, jara' che' rec'mon ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Jche' cbeljuj mul nuya' rwech chpam jun juna', ic' ic' nuya' rwech. Jruxak che' jara' nquek'ombexa wnak tzra jec'ola ptak je' nación. 3 Tzra' majo'n chic achnak jxitzel ntz'e'ta rmal Dios. Jretrono Dios y rxin Carne'l jara' nec'je'a chpam tnamet y je ajsmajma' rxin Dios arj-e' nqueya' na ruk'ij Dios. 4 Arj-e' nquetz'et na rwech Dios y jrubi' chqueplaj nec'je' wa'. 5 Chpam jara' tiemp majo'n chic ak'a' noc ta y majo'n chic nc'atzin ta lámpara chca, nexte k'ij chka', com Kajaw Dios tzan ruch'a' nqueruya' wa' psak, y arj-e' nque'oca rey rxin junlic chpam je' tiemp rxin je' tiemp. 6 C'jara' cawra xbij chwa: —Jtzij jxawc'axaj ne ktzij wa', ne nbantaj wa' cumplir. Kajaw Dios, arja' ntzijona ptak canm profeta y arja' retkon ta ángel ch-utz c'ara' chnuc'ut chquewech je' ajsmajma' rxin nak xtbantaja je' cumplir chanim. 7 Jesús cawra nbij: —Bien tewc'axaj, anen quenba chic jmul chanim chwech ruch'lew. Ajni'la quicotemal chca wnak jnecnimaj tzij jk'alsan rmal Dios chpam jawra libro ra, cara' nbij. 8 Anen en Juan, njelal jawrara jtz'ibtanak chpam jawra libro, anen xenc'axana y xentz'towa chka'. Tak xc'axtaja nmal y tak xtz'ettaja nmal xenxque'a chwech ángel jxec'tuwa chenwech njelal jxentz'et. Anen xatra xenya' ruk'ij ángel, 9 per arja' cawra xbij chwa ra: —Mtaban ta cara' com anen xok junam awq'uin, xok ajsmajma' rxin Dios e kaxbil je' awch'alal je profeta rxin Dios, e kaxbil chka' je cniman tzij jtz'ibtala chpam jawra libro. Jmejor jnaban, Dios tey-a' ruk'ij, cara' xbij chwa. 10 Cawra xbij chic chwa: —Njelal tzij jk'alsan rmal Dios chpam jawra libro tk'alsaj chic atet com xe nnajin ta tiemp. 11 Je e bnoy tak rtzilal arj-e' quebna' seguir bnoj tak rtzilal. Je nquebnowa je' achnak jxe ntz'ilora awanm rmal arj-e' quebna' na seguir chka'. Je e bnoy rbeyal rxin Dios arj-e' quebna' seguir rbeyal. Je e ch'ajch'oj cch'ach'jorsaj más qui'. 12 Jesús cawrara nbij: —Bien tewc'axaj, anen quenba chic jmul chanim chwech ruch'lew, nec'mon ta rtojbalil cxin wnak chejujnel jnak quebnon chpam cc'aslemal. 13 Anen ne enc'ol chwa' tak xwankera rwech ruch'lew y ne enc'ol wa' chka' tak xtq'uisa rwech ruch'lew. Anen en Nabey y anen en Q'uisbal, cara' nbij. 14 Congan quicotemal chca je nquech'aj quetziak chpam recq'uiel Carne'l ch-utz c'ara' chc'ola quek'a' tzra che' jrec'mon ta utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, ch-utz c'ara' chka' tak nque'ekaja chuchi' puerta rxin tnamet nya'a c'as chca che nque'oca chpam. 15 Per je' wnak jxe nectz'ilorsaj canm chpam rtzilal arj-e' majo'n nya' ta c'as chca che xque'oc ta chpam tnamet, y cara' nba'na chca chka' je' aj-itza', chca e bnoy il mac je' ach-i' je nque'oca cuq'uin ixki', chca comsanela', y chca je nquexque'a chquewech tioxa', y chca conjelal je nel ta quec'u'x che rbanic tz'koy tak tzij. 16 Jesús cawra nbij ra: —Anen en Jesús, j-ángel wxin netkon ela ewq'uin che nerey-a' rbixic chca iglesia njelal jawrara je nk'alsan ra. Anen je en riy rumam ojer rey David, ruq'uin arja' enelnak twa'. Anen en ch'umil rxin pe rsakric jcongan ruch'a', cara' nbij. 17 Je Espíritu Santo rexbil rexkayil Carne'l arj-e' cawra necbij ra: —Catpeta Jesús, cara' necbij. Chka' je nquec'axana cawra ta necbij: —Catpeta Jesús. Je' wnak je majtanak rmal chkichi' quepet c'a, y achnak c'ola rgan npeta tpeta y tertja' ya' jrec'mon ta utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, y xsipan jya'. 18 Conjelal je nquec'axana rtzojbal Dios jk'alsan chpam jawra libro congan quenwajo' quenbij chca che mtqueq'uex ta rbixic. Wc'ola jun xtuya' más rwá' rtzojbal Dios jc'ola chpam, jara' Dios nutak ta nmak tak lowlo' tzrij ajni' tz'ibtanak chpam jawra libro. 19 Wc'ola jun nelsaj jtz'it tzra rtzojbal Dios jk'alsan chpam jawra libro, jara' Dios majo'n nuya' ta tzra che ntz'ibaxa rubi' chpam libro jabar tz'ibtanak wa' quebi' je nyataja chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, y majo'n nuya' ta c'as tzra che xtoc ta chpam santlaj rtnamet Dios, y majo'n nuya' ta tzra chka' je rtzujun chpam jawra libro. 20 Ja' Jesús k'alsyona njelal jawrara jtz'ibtanak chpam jawra libro y cawra nbij ra: —Quenba chna jmul chwech ruch'lew chanim, cara' nbij Jesús. Amén. Catpet c'a Kajaw Jesús. 21 Wch'alal, jutzil je nsipaj Kajaw Jesucristo jara' ta xtec'je'a ewq'uin chixconjelal. Amén.